Da bi pojačala štetu koju nanose njeni već veoma efikasni dronovi Šahed, ruska vojska ih sada oprema kompaktnim raketama vazduh-vazduh R-60, dizajniranim za napad na neprijateljske helikoptere ili vojne avione, prenio je francuski list Le Parisien i dodao da "Rusija želi da udari još jače svojim dronovima".
Prema riječima nekoliko vojnih analitičara, Moskva sada raspoređuje nadograđene dronove Šahed opremljene raketama R-60. Kao vizuelni dokaz, Sternenko, ukrajinska nevladina organizacija, podijelila je nedavno video snimke na društvenim mrežama koji prikazuje presretanje drona Šahed-136 naoružanog raketom R-60.
- Danas je, prvi put, na Šahedu otkrivena raketa vazduh-vazduh R-60- napisao je na Telegramu Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje.
Primarna misija rakete R-60 je da napada helikoptere i taktičke avione kratkog dometa. Verovatno je da je Rusi integrišu u sistem Šahed kako bi neutralisali ukrajinske borbene avione, prenosi Parizien.
R-60, poznata na Zapadu kao AA-8 Afid (Aphid), raketa je kratkog dometa sa infracrvenim tragačem, a nije joj potreban radar za napadanje mete.
Procijenjena na 15.000 dolara po jedinici, to je raketa vazduh-vazduh koja se koristi za blisku borbu.
Sa brzinom od nešto više od 3.000 kilometara na sat, raketa može da nosi eksplozivni teret od oko četiri kilograma. Ostaje da se vidi da li je ovo bio test ruske vojske ili je riječ o raspoređivanju raketa na cijelu flotu dronova, dodao je francuski list.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Le Parizien: Moskva oprema raketama svoje dronove Šahed, nova prijetnja za Kijev

Visoka ukrajinska delegacija boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se sastala s predstavnicima tvrtke Raytheon, proizvođača projektila Tomahavk, čiju nabavu Kijev već dugo priželjkuje. Sastanak je dio napora Ukrajine za jačanjem odbrambenih sposobnosti, piše Ukrajinska Pravda.
Delegaciju uz Andrija Jermaka, šefa kancelarije predsjednika Ukrajine, čine i premijerka Julija Sviridenko, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umierov, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Serhij Kislitsija te ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Osim s Raytheonom, ukrajinski zvaničnici održali su razgovore i s predstavnicima drugog američkog odbrambenog diva, Lockheed Martina.
<h3>"Oni štite ukrajinsko nebo"</h3>
- Njihova tehnologija spašava živote: F-16 i napredni sistemi protivvazdušne odbrane štite ukrajinsko nebo, dok njihova ofanzivna rješenja snažno podržavaju naše snage na prvoj crti bojišnice- poručio je Jermak, dodajući kako saradnja između Ukrajine i američkih kompanija "nastavlja rasti".
Očekuje se da će pitanje isporuke projektila Tomahavk biti jedna od tema razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kasnije ove nedjelje.
Dužnosnici NATO-a smatraju da, iako isporuka projektila Tomahavk Ukrajini ne bi bila presudna za tok rata, to oružje bi moglo imati značajan uticaj na bojištu. Jedan od dužnosnika NATO-a takođe je izrazio skepsu oko potencijalnog odgovora Rusije na moguću isporuku Tomahavka, uprkos agresivnoj retorici koja dolazi iz Moskve.

610x380

500x500

Ukrajinska delegacija se u SAD-u srela s proizvođačima Tomahavka

CNN javlja da su u današnjem izraelskom napadu na Teheran pogođene gusto naseljene stambene četvrti glavnog grada Irana, uključujući tri prometna gradska čvorišta: trgovi Tajrish i Quds, Avenija Shariati te trg Valiasr.
Ovo je najveći broj napada u jednom danu dosad na Teheran i okolicu, gdje su ciljana najmanje tri dijela glavnog grada.
To su područja oko vladinih zgrada, ali uključuju i civilna područja. Teheran je vrlo gusto naseljen grad, dom za oko 15 miliona ljudi, a danas je početak radne sedmice.
Mnogi su ljudi odlučili napustiti grad, ali mnogi i ostaju, pa je vrlo zabrinjavajuće vidjeti ove napade.
Činjenica da je Izrael izdao upozorenje Irancima da ne budu u blizini vojnih zgrada vrlo je zabrinjavajuća. Ljudi ne znaju gdje se mnoge od tih zgrada nalaze.
To je ista praksa koju smo vidjeli u izraelskim ratovima u Libanonu i Gazi: izdaju upozorenja za civilno stanovništvo koje nema kamo otići. U Iranu nema skloništa od bombi niti sirena, pa ova upozorenja samo stvaraju još više panike.

1250x600

1084x550

Nove eksplozije potresaju Teheran, Iran lansirao rakete na Izrael

NATO i Ukrajina planiraju održati hitne razgovore u utorak, nakon što je Rusija izvršila napad eksperimentalnom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik na vojni objekt u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru.&nbsp;
Ovaj događaj označava novu eskalaciju rata, za koji je poljski premijer Donald Tusk izjavio da "ulazi u odlučujuću fazu" i "poprima vrlo dramatične razmjere".
Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je u televizijskom obraćanju izjavio da je raketni napad bio odgovor na korišćenje dalekometnih projektila u Ukrajini, koje su osigurali SAD i Velika Britanija.&nbsp;
Putin je takođe ustvrdio da "niko u svijetu nema takvo oružje" te da zapadni protivvazdušni sistemi neće moći zaustaviti novu raketu. Dodao je kako će se testiranje rakete nastaviti, "uključujući u borbenim uslovima, zasvisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji za Rusiju".&nbsp;
Takođe je naglasio da je "na raspolaganju zaliha takvih sistema spremnih za upotrebu".
Na konferenciji za novinare u Kijevu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský opisao je raketni napad u četvrtak kao "eskalacijski potez i pokušaj ruskog diktatora da zastraši stanovništvo Ukrajine i Evrope".&nbsp;
Lipavský je takođe izrazio podršku isporuci nužnih protivvazdušnih sistema kako bi se zaštitili ukrajinski civili od "gnusnih napada" Rusije te naglasio kako Češka neće postavljati ograničenja na korišćenje svog oružja i opreme koje isporučuje Ukrajini.
S druge strane, mađarski premijer Viktor Orbán sugerisao je da je upotreba oružja koje je isporučio SAD vjerovatno uključivala direktno američko sudjelovanje. Govoreći na državnom radiju, rekao je: "Postoji snažna pretpostavka... da se ti projektili ne mogu voditi bez pomoći američkog osoblja."

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija lansirala 120 raketa i 90 dronova u opsežnom napadu širom cijele teritorije Ukrajine ciljajući energetsku infrastrukturu.
Zelenski je rekao da je Rusija koristila različite vrste dronova, uključujući Šahed dronove, krstareće i balističke rakete i balističke rakete lansirane iz aviona. 
- Ukrajinske vazduhoplovne snage oborile su 140 vazdušnih meta - saopštio je Zelenski preko Telegrama.
Kombinovani napad dronovima i raketama najsnažniji je u posljednja tri mjeseca, rekao je šef gradske vojne uprave Kijeva Serhij Popko.
- Cilj neprijatelja bila je naša energetska infrastruktura širom Ukrajine. Nažalost načinjena je šteta na objektima od udara i pada krhotina. U Mikolajevu u napadu dronom poginule su dvije osobe, a šest je ranjeno, uključujući dvoje djece - rekao je Popko.
Eksplozije su se danas čule širom Ukrajine, uključujući i u glavnom gradu Kijevu, ključnoj luci Odesi, kao i u zapadnim i cenralnim oblastima zemlje, javljaju lokalni zvaničnici.
Energetsku infrastrukturu Ukrajine Rusi su gađali od početka invazije u februaru 2022. godine što je dovodilo do čestih hitnih prekida struje širom zemlje.
Podsjećamo, nakon ruskog masovnog napada na Ukrajinu, Poljska je digla svoje avione, kako bi zaštitila pograničnu teritoriju.

Zelenski: Rusija lansirala 120 raketa i 90 dronova na ukrajinsku infrastrukturu

U ruskom raketnom udaru na Odesu poginule su najmanje četiri osobe, saopštile su danas regionalne vlasti.
U četiri ruska raketna napada na oblast Odesu ove nedjelje poginulo je 14 ljudi, a ranjeno oko 20, saopštili su lokalni zvaničnici.
Udari su pogodili trgovačke brodove i oštetili lučku infrastrukturu u regionu, koja je vitalno čvorište za ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora.
U napadu na Odesu u srijedu uveče poginulo je devet ljudi, a pogođen je i kontejnerski brod koji je plovio pod panamskom zastavom, rekao je regionalni guverner Oleh Kiper.
Ruski napori koji za cilj imaju da osujete ukrajinski izvoz, koji donosi vitalne prihode za nacionalnu ekonomiju pogođenu više od dvije godine rata, poklopili su se sa ponovnim nastojanjem ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da obezbijedi stalnu vojnu i finansijsku podršku zapadnih partnera svoje zemlje.
Ukrajinska vojska je trenutno pod velikim pritiskom u istočnom regionu Donjecka.
- Ruske snage su je nedavno potisnule iz donjeckog grada Vuhledara i sada kontrolišu oko polovine obližnjeg Torecka - rekao je danas šef lokalne administracije Vasil Činčik.
Da bi zaustavio gubitke, Zelenski mora da obezbijedi dodatnu pomoć.
Rusija je prošle godine raskinula sporazum koji je Ukrajini, koja je jedna od najvećih svjetskih dobavljača žitarica, omogućio da bezbjedno izvozi proizvode preko Crnog mora.
Nekoliko mjeseci kasnije, usred uspješnih ukrajinskih napada na rusku crnomorsku flotu, koji su primorali njenu mornaricu da se udalji od obale, Ukrajina je uspostavila pomorski koridor koji obuhvata obalu do Turske i otvara put do Sredozemnog mora.

Ruska vojska ponovo raketama gađala Odesu

Nakon što su objavljene informacije o tome kako su Iranci isporučili Rusima balističke rakete postavlja se pitanje - kakav će to uticaj imati na rat u Ukrajini?
Iz Bijele kuće su se već ranije oglasili, te su naveli kako su uznemireni informacijama o tome da je Iran poslao svoje rakete u Rusiju.
Još u oktobru 2022. godine, Vašington Post objavio je izvještaj o tome kako se Iran sprema na prvu pošiljku balističkih projektila kratkog dometa Fateh-110 te Zolfaghar.
U februaru ove godine, Rojters je izvijestio o tome kako je Rusija već primila najmanje četiri pošiljke projektila iz Irana.
Do danas, nije poznato da je Rusija ispalila iranske balističke rakete na Ukrajinu, iako su u napadima korišćeni iranski dronovi samoubice Shahed.
Ono što dodatno zbunjuje u cijeloj priči jeste i to da nove informacije govore o tome da Iran isporučuje dvije vrste projektila - Ababil i Fath-360.
- Još ima puno otvorenih pitanja. Veliko je pitanje koju vrstu sistema bi Iran isporučio. Da li bi oni bili više strateški ili taktički. Odgovor na ovo pitanje ima duboke implikacije po Ukrajinu - rekao je istraživač Fabian Hinz.

Potez koji je zabrinuo Zapad: Kakve rakete Iran isporučuje Rusiji i da li će stvoriti glavobolju Ukrajini?

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: rakete