“Moja majka je umrla od raka dojke. Tetke takođe. Odrasla sam pitajući se jesam li sljedeća. To vas obilježi i natjera da se borite za sebe i sve žene koje nose isti teret”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Gardašević iz organizacije Diši.
Zbog toga je inicirala da država ubuduće finansira genetsko BRCA testiranje i mastektomiju (uklanjanje dojke) sa rekonstrukcijom.
Predlog se nalazi pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, ako dobije zeleno svjetlo, poslanici će o njemu odlučivati krajem mjeseca.
BRCA test otkriva mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma dojke i jajnika. Cijena BRCA testa iznosi od 400 do 700 eura a preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom od 6.000 pa naviše.
Crna Gora je među državama sa najvišom stopom obolijevanja i smrtnosti od raka dojke u Evropi.
Posljednji podaci su iz 2022. godine kada je registrovano više od 400 novih slučajeva.
Zašto je pokrenuta ova inicijativa?
Preventivna mastektomija kod žena koje nose BRCA mutaciju smanjuje rizik od raka dojke za preko 90 odsto, navodi Gardašević, medicinska sestra koja decenijama radi na ginekologiji.
U slučaju pozitivnog genetskog testa, navodi sagovornica RSE, žene se odlučuju na preventivnu mastektomiju i rekonstrukciju koja im je najčešće, zbog cijene nedostupna.
“Svakodnevno gledam žene koje imaju visok genetski rizik ali nemaju finansijske mogućnost da preduzmu korak koji bi im mogao spasiti život. To što znate da postoji način da spriječite bolest ali vam je nedostupan je i emocionalno ogroman teret.”
Navodi da joj se mnoge žene javljaju koje znaju da imaju rizik, ali nemaju finansijske mogućnosti da urade ni BRCA test, a kamoli preventivnu hirurgiju.
“Neke od njih čekaju, skupljaju novac, odlažu i često se u tom periodu bolest razvije.”
Najveća tragedija je, kako kaže, što se odluke o životu i smrti donose prema sadržaju novčanika, a ne medicinskoj potrebi.
Zato je, smatra, ova zakonska inicijativa ključna:
“Neophodno je da država preuzme odgovornost da prevencija ne bude luksuz, već pravo.”
Život sa fizičkim i psihičkim posljedicama nakon mastektomije
Jedna od onih kojima je rekonstrukcija nedostupna je i Jelena iz Podgorice, kojoj je prije dvije godine uklonjena cijela dojka zbog invazivnog karcinoma.
Kaže da živi sa osjećajem fizičkog nedostatka koji utiče na njeno psihičko zdravlje.
“To je kao da nemate ruku, nogu, dio tijela vam fali. Bez obzira na to koliko prekrijem, jako psihički utiče na mene ovaj nedostatak.”
Jeleni su, kaže, u Beogradu tražili 12.000 za rekonstrukciju.
“U Podgorici postoje neke jeftinije varijante ali ja imam 600 eura platu. Imam stambeni kredit. Ne mogu sebi da priuštim ovo. A boli me i opterećuje.”
Ona razmatra i preventivnu mastektomiju druge dojke zbog straha nakon prethodnog iskustva.
“Ako sam mogla oboljeti bez ikakve predispozicije, može se desiti i u drugoj dojci. Ne mogu sebi dozvoliti da opet prolazim kroz isto.”
Jelenino iskustvo u borbi protiv kancera
U razgovoru za RSE prisjeća se početka bolesti.
Imala je 38 godina kada je “napipala čvorić” na dojci. U početku je bila mirna jer je vjerovala doktorici koja je uvjeravala da je benigno.
“Govorila je da to ima svaka druga žena. Kad čuješ nekoga iz struke koji te uvjerava da si dobro povjeruješ. Tako sam i ja. A možda sam samo željela da povjerujem.”
Nakon razgovora s majkom, znala je da mora potražiti još jedno mišljenje.
“Kad je druga doktorica stavila ultrazvuk, zagledala se i rekla: ‘Ovo mi se ne sviđa, Jelena. Moramo odraditi biopsiju’.”
Nakon 10 dana stigao je nalaz – dijagnoza je bila invazivni karcinom. Operacija joj je zakazana za mjesec.
Doktor je nakon uvida u magnetnu rezonancu odlučio da joj ukloni cijelu dojku, što nije očekivala.
“Moramo da ti sačuvamo život. Uradićemo totalnu mastektomiju, ukloniti dojku a potom ćeš proći kroz najagresivniju terapiju… Ne smijemo drugačije.”
U tom trenutku joj se, kaže, srušio svijet. Operacija je prošla dobro, tako su joj rekli.
“Dan kada mi je skinuo zavoj i kad sam vidjela prazninu, da nemam dojku, da mi je rez od pola leđa bio je drugi šok. Nisam mogla da se zaustavim, tresla sam se. Doktor me je tješio kako sam živa i da ću uraditi rekonstrukciju.”
Primila je jake hemoterapije koje su joj, ispričala je, teško pale.
“To se ne može zamisliti, ni opisati. Bolesna sam bila svakodnevno. Imala rane u ustima, nosu, grlu. Malaksala, pod groznicom, u nesanicama. Kosa mi je otpala nakon 14 dana. Primala injekcije da mi povrate krvna zrnca.”
Naglašava da joj je je porodica bila najveća podrška.
“Ostao mi je upečatljiv otac…Operisan i bolestan išao je na svaku terapiju sa mnom. Njegove oči koje me gledaju kroz prozor nikada neću zaboraviti.”
Zato kaže, nema dilemu da želi da ukloni drugu dojku jer bi joj to donijelo mir.
Šta kaže struka?
Radiolog Irena Tomašević Vukmirović podržava preventivnu mastektomiju kod osoba sa dokazanom BRCA1 ili BRCA2 mutacijom.
“Jer ove genetske promjene nose izrazito visok doživotni rizik razvoja karcinoma dojke, često agresivnog biološkog profila i u mlađoj životnoj dobi.”
Iako su, kaže, radiološke dijagnostičke mogućnosti porasle, naročito redovnim magnetnim kontrolama, tumori mogu nastati i između kontrolnih pregleda.
“Preventivna mastektomija značajno smanjuje rizik pojave karcinoma, pruža dugoročnu sigurnost i predstavlja najpouzdaniji oblik primarne prevencije kod ove visokorizične populacije.”
Naglašava da je, ne manje značajan benefit i “poštedjeti ženu života u svakodnevnom strahu”.
Kakva je praksa u regionu?
Ako zakon bude usvojen, Crna Gora bi se pridružila državama regiona i EU koje već imaju ovakve programe.
U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji BRCA testiranje i preventivne operacije su već u velikoj mjeri sistemski regulisane i finansirane iz zdravstvenog osiguranja, kaže Gardašević.
“Te zemlje su jasno pokazale da je prevencija mnogo jeftinija i humanija od liječenja uznapredovalog raka. Crna Gora ima priliku da primijeni praksu koja već funkcioniše u regionu, i da time zaštiti svoje građanke i smanji broj oboljelih.”
Na kraju, Maja ima poruku za donosioce odluka.
“Rak ne bira, ali država može da izabere da zaštiti svoje građanke. Ovaj zakon nije političko pitanje ovo je pitanje života.”
Apeluje na poslanike da glasaju srcem i razumom.
“Jer svaka žena koja se izbori za svoju prevenciju, svako dijete koje ne izgubi majku, biće posljedica njihove odluke.”
U slučajevima koji su indikovani porodičnom istorijom obolijevanja, BRCA testovi su dostupni kao dio javnog zdravstva u većini evropskih zemalja.
U nekim zemljama poput Francuske i Švajcarske i rekonstruktivna hirurgija nakon mastektomije je pokrivena javnim zdravstvenim osiguranjem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

‘Pitanje života a ne politike’: U Crnoj Gori pokrenuta incijativa za mjere u borbi protiv raka dojke

Nekoliko hiljada demonstranata, od kojih većina žena, okupilo se danas popodne u Sevilji kako bi protestovali zbog načina na koji regionalne vlasti postupaju sa kašnjenjima u skriningu za rak dojke, što je kontroverza koja se pretvorila u političku krizu.
Vlasti u južnom regionu Andaluzije, predvođene desničarskom opozicionom Narodnom strankom, navele su da najmanje 2.300 žena posljednjih godina nije obaviješteno o rezultatima svojih mamografa urađenih u javnim bolnicama, posebno u Sevilji.
U nekim slučajevima, nisu prenijeti rezultati koji upućuju da je potrebno ponoviti testiranje jer je pregled bio neuspješan.
Kontroverza je izazvala tenzije u Španiji van Andaluzije, postajući predmet kritika već nekoliko nedjelja između ljevičarske centralne vlade u Madridu i desničarskih regionalnih vlasti, koje imaju nadležnost nad zdravstvenim pitanjima.
Demonstranti su se danas okupili ispred sjedišta regionalnih vlasti na poziv Amame, udruženja koje predstavlja pogođene pacijente.
Neke žene na skupu su nosile transparente sa natpisima "Greške u testiranju su neprihvatljive" i "Naši životi ne mogu da čekaju".

1084x550

Masovni protesti u Sevilji zbog kašnjenja skrininga za rak dojke

Sinoć je u atraktivnom prostoru budvanskog Mega Mall-a održana javna tribina „Snaga je u grudima“, događaj posvećen podizanju svijesti o raku dojke, jednoj od najraširenijih bolesti među ženama. Tribina je okupila brojne građane, ali i stručnjake, koji su svojim znanjem i iskustvom dali doprinos važnom cilju – edukaciji i osnaživanju žena u borbi za zdravlje.
Posebnu snagu i dubinu ovom događaju dale su četiri izuzetne gošće koje su otvoreno i hrabro govorile o svojim iskustvima i stručnim pogledima na ovu bolest.
Specijalistkinja radiologije, dr Lidija Ljubiša Maslovar, pružila je stručno znanje o savremenim metodama dijagnostike i liječenja raka dojke, naglašavajući važnost preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
Specijalistkinja radiologije, dr Lidija Ljubiša Maslovar, pružila je stručno znanje o savremenim metodama dijagnostike i liječenja raka dojke, naglašavajući ključnu ulogu preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
&nbsp;- Mamografija danas nije samo dijagnostički alat, već sredstvo koje ženama može spasiti život. Rak dojke otkriven u ranoj fazi ima izuzetno visoku stopu izlječenja. Zbog toga je važno da žene ne čekaju simptome, već da redovno dolaze na preventivne preglede, posebno nakon četrdesete godine života- poručila je dr Maslovar, ističući koliko je rano reagovanje presudno u borbi protiv ove bolesti.
Dragana Dejanović, sugrađanka iz Budve, podijelila je svoju emotivnu priču o uspješnoj borbi sa rakom dojke, dajući nadu i motivaciju svima koji se suočavaju sa istim izazovom.
- Ovakve tribine su jako važne, otvoreni razgovori posebno. Ja sam se izborila sa bolešću, pobijedila sa pozitivnim stavom prema životu, ogromnom ljubavlju prema istom. Vjerujem da snaga dolazi iznutra, ali i iz podrške koju dobijamo — od porodice, prijatelja, i ovakvih događaja koji nas podsjećaju da nismo same- kazala je ona.
Glumica Branka Otašević, koja se već dugi niz godina bori s Kronovom bolešću, nedavno je prošla kroz još jednu veliku životnu bitku – operaciju karcinoma dojke. U iskrenoj ispovijesti podijelila je kako se nosi s izazovima koje joj je donijelo narušeno zdravlje, ističući koliko je u tim trenucima važna emotivna podrška najbližih, ali i osjećaj da niste sami.
- Zvuči kao floskula, ali zaista – najvažnije je sačuvati psihičku stabilnost i prihvatiti bolest. Ljudi najčešće bježe od priznanja, a upravo je to prvi korak ka ozdravljenju. Kada znaš da ti ono što jedeš direktno utiče na tvoje stanje, lako prihvatiš disciplinu. Ishrana mi je postala saveznik, a ne ograničenje. Naučila sam da slušam sebe i da ne ignorišem signale koje mi tijelo šalje- objašnjava Otašević.
Psihoterapeutkinja Tatjana Mitrović govorila je o značaju mentalne snage, emocionalne podrške i načina na koje psihološki pristup može biti ključan u procesu liječenja i oporavka.
- Već je poznato da je čak 90 odsto bolesti psihosomatskog porijekla, što dovoljno govori o tome koliko je mentalna higijena važna. Način na koji se nosimo sa stresom, emocijama i traumama direktno utiče na naše fizičko zdravlje- istakla je Mitrovićeva.
Moderaciju tribine uspješno je vodila Tijana Kotarac, koja se i sama hrabro bori sa rakom dojke. Njena otvorenost i snaga dodatno su osnažile atmosferu događaja, dajući poseban značaj poruci da nijedna žena nije sama u ovoj borbi.
- Zaista se trudim da budem u stalnom kontaktu sa ženama koje se takođe bore sa bolešću. Pomažemo jedna drugoj kroz svakodnevne razgovore – nije uvijek riječ samo o simptomima i terapijama, već o životu. Dijelimo vedre priče, bodrimo se i podsjećamo da nismo same.Važno je i da zdravstveni sistem prepozna koliko prva iskustva sa bolnicom, hemoterapijom i pregledima mogu biti traumatična. Edukovano, empatično i podržavajuće medicinsko osoblje može napraviti ogromnu razliku. Uz takav pristup, cijeli proces postaje podnošljiviji i lakši za sve nas- &nbsp;poručila je Tijana.
Ovaj događaj ostavio je snažan pečat u srcima prisutnih, i podsjetio nas da je upravo u otvorenom dijalogu, podršci i zajedništvu ključ promjene. Jer – snaga je u grudima, ali i u svakom glasu koji progovori, ruci koja pomogne i srcu koje razumije.

1250x600

''Snaga je u grudima'': Mamografija nije samo dijagnostički alat, već sredstvo koje ženama može spasiti život

Ovog oktobra govorimo jednim glasom - borba protiv karcinoma dojke je borba za pravo žene na život, zdravlje i dostojanstvo - poručila je sekretarka Ministarstva zdravlja Nada Milatović u video obraćanju povodom kampanje "Prevencija je ključ - misli na sebe", koja se realizuje povodom mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke "Ružičastog oktobra".
Ovom snažnom porukom je, kako navode iz Ministarstva zdravlja, podsjetila na važnost zajedništva, solidarnosti i međusobne podrške u borbi protiv bolesti koja svake godine pogađa veliki broj žena u Crnoj Gori.
- Ministarstvo zdravlja ovom kampanjom podstiče sve građanke da se redovno kontrolišu i koriste mogućnosti preventivnih pregleda, jer rano otkrivanje spašava živote - istaknuto je u saopštenju.
Kampanja „Prevencija je ključ - misli na sebe“ nastavlja se tokom oktobra kroz objavljivanje edukativnih video sadržaja i organizovanje promotivnih štandova u gradovima širom Crne Gore, sa ciljem da se podigne svijest o značaju prevencije i brige o zdravlju.

Milatović: Borba protiv karcinoma dojke borba za pravo žena na život, zdravlje i dostojanstvo

Ministarstvo zdravlja organizovaće u oktobru niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti i prevenciju raka dojke, saopšteno je iz tog Vladinog resora. 
 
Iz Ministarstva su rekli da aktivnosti organizuju povodom "Ružičastog oktobra" - mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke. 
 
- Aktivnosti se sprovode u okviru kampanje “Prevencija je ključ – misli na sebe”, koja je posvećena podizanju svijesti građana o značaju redovnih preventivnih pregleda, koji su ključ očuvanja zdravlja- kaže se u saopštenju. 
 
Iz MZ su naveli da će u oktobru svake sedmice biti objavljena tri informativna i edukativna video snimka, i pozvali su medije da podrže kampanju, kako bi što veći broj žena i muškaraca podstakli da obave redovne preglede. 
 
U prvoj sedmici oktobra, kako su rekli iz tog resora, u centru Glavnog grada biće postavljen promotivni štand sa informativnim materijalom, dok će on tokom druge sedmice biti ispred Atlas Capital centra. 
 
- Predviđeni su promotivni štandovi i u jednoj opštini na sjeveru i jednoj na jugu Crne Gore, kako bi zajedno poslali poruku solidarnosti i važnosti prevencije širom države- navodi se u saopštenju.

MZ: U oktobru niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju raka dojke

Mjesec oktobar je mjesec borbe protiv karcinoma dojke, a mi svake godine sprovodimo kampanju koja traje tokom cijelog mjeseca - saopštila je spec. zdravstvene njege Bojana Tomović iz savjetovališta za reproduktivno zdravlje Doma zdravlja u Kolašinu. Kampanja je, napominje ona, počela 5. oktobra i trajaće do kraja mjeseca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241024121020_0f9afb577bc93af9b403fa27e4ac8c49466963be456d8fff400cfd6e068e17cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241024121020_0f9afb577bc93af9b403fa27e4ac8c49466963be456d8fff400cfd6e068e17cd" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="KL Dom Zdravlja"> </figure>  - Svakog radnog dana od sedam do 15 sati tu smo za naše drage građane u prostorijama Doma zdravlja Kolašin - poručila je Tomović. Do sada su, kaže, odradili 20 ultrazvučnih pregleda u saradnji sa &nbsp;radiologom Dr Aleksandrom Knežević iz Bijelog Polja.&nbsp; - A u saradnji sa IJZCG našim ženama omogućen je mamografski pregled starosne dobi od 40 do 49 godina samo u mjesecu oktobru i od 50 do 72 godine tokom cijele godine kroz skrining program. Do sada je mamografski pregled kroz kampanju ružičastog oktobra odradilo 10 žena - saopštila je Tomović.&nbsp; Interesovanje je, cijeni ona, dosta veće u odnosu na prethodne godine. - Cilj nam je da se građanima podigne svijest o tome koliko su preventivni pregledi bitni za zdravlje svakog pojedinca jer uvijek je bolje spriječiti nego liječiti - istakla je Tomović. Ona je svim damama poručila da nijesu same. - I da smo 365 dana u godini tu za njih a ne samo u oktobru. Bolje da reaguju &nbsp;dok su na vrijeme - zaključila je Tomović.

Mjesec borbe protiv karcinoma dojke: U Kolašinu više interesovanja za preglede nego ranije

Bilo je i crnih misli, &nbsp;dešavalo se i da pomislim da se neću izvući, ali onda pomislim na svoju djecu, koja su bila jako mala, trudila sam se da im pružim svu ljubav i u svemu tome shvatila da niko ne bi mogao da zauzme moje mjesto u njihovim životima, i da ja moram nastaviti sa svojom djecom, da se ne smijem predati - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, bivša onkološka pacijentkinja Jela Mihailović.
Samopregledom je uočila kvržicu, kaže Mihailović, i odmah je otišla kod ljekara, na vrijeme, kako kaže, što je doprinijelo tome da je danas živa i izliječena.
- Žene i muškarci, kod kojih se javlja isti problem, uvijek kažu imamo vremena, a vrijeme je ključno. To je onaj momenat kad čovjek dođe na vrijeme, ili zakasni. Uvijek treba preventivu raditi, čak i od ranih dvadesetih godina, jer se karcinom javlja sve ranije - rekla je Mihailović.
Ljekar, Aleksandar Čelebić, je veliki stručnjak, ali i, navodi Mihailović, veliki čovjek koji je bi njen, kako kaže, vjetar u leđa, i dobar dio snage koja joj je bila potrebna za izlječenje duguje njegovom pristupu.
- Ne sazna čovjek prvo od onkologa, u ovom slučaju je to radiolog. Radiolozi nemaju tu empatiju prema ljudima, oni to kažu na poprilično surov način, tako je bar bilo u mom slučaju, ali i kod većine drugih slučajeva - naglasila je Mihailović.
Najveća podrška ljudima koji su oboljeli su upravo pacijenti koji su se izliječili, smatra Mihailović, kad se osoba &nbsp;&nbsp;koja se oporavila od karcinoma nađe u okruženju oboljelih je najbolja poruka, je uliva nadu, dodaje ona, da kad se jedna oporavila mogu i drugi.
- Psihološka podrška je svakako dobrodošla, kako za pacijenta, tako i za porodicu. Nekad porodica može da bude uplašenija od samog pacijenta. Neko bude u depresivnom stanju kad sazna za bolest, onda to utiče i na pacijenta negativno po dalje liječenje, ali na samu porodicu - istakla je Mihailović.
Sagovornica Budilnika kaže da se razboljela prije trinaest godina, te da tada nije bilo informacija koje su sada dostupne, ali, kako kaže, kad bi čula u neformalnom razgovoru da je neki pacijent dobro, ili da se izliječio, to je, kako kaže, veoma dobro uticalo na nju.
- Imate i one informacije kad se neko liječi sa vama, i izgubi bitku, to je mnogo stresno. U tom trenutku on vam je kao član porodice, jer ako prolazite borbu sa njim, onda to jako teško padne. Ljudi ranije nijesu pričali o tome, a nažalost i danas ima ljudi koji ne pričaju o tome, što je po meni pogrešno, jer kad čovjek ispriča, kad izađe iz njega, mnogo mu lakše bude. Ljudi često i kriju svoju bolest, a karcinom je kao i svaka druga bolest, i to je nešto, što je, nažalost, svakodnevica. Mislim da ljudi ne treba toga da se stide, treba da budu u koraku s vremenom, da ne stoje u jednom mjestu nego da idu dalje, da koračaju kroz svoj život normalno, sa pobjedom - poručila je Mihailović.
To što je preživjela bolest je njena pobjeda, poručuje Mihailović, i ponosi se svojom ranom, ističe, te iz tog razloga nije htjela da ugradi silikonsku protezu.
- Moj ožiljak je moja pobjeda. Napisala sam i knjigu o tome, da bih pomogla ženama koje se susreću sa istim stvarima, i poklanjam tu knjigu često i dosta sam ih poklonila. Snimila sam dokumentarni film o tome, kako bi se ljudi fokusirali i išli na vrijeme kod doktora - istakla je Mihailović.
Kad joj je saopšteno da ima kancer nije pomislila zašto se baš njoj fo desilo, ali je, kako kaže, razmišljala je li pogriješila prema nekome.
- Nije bilo jednostavno, bila su tri karcinoma na dojci. Bilo je komplikovano, kao i što je svakome njegova bolest, ali, ti trenuci su nekako posebni. Dešavalo se da pomislim da neću da se izvučem, ali sam se trudila da ostavim taj neki osmijeh iza sebe, da moja djeca osjećaju majčinsku ljubav. Djeca su mi bila jako mala, šest i tri godine, željela sam da im pružim svu svoju ljubav, i onda sam shvatila da niko ne bi mogao da zamijeni moje mjesto i da moram da nastavim sa svojom djecom, da je to to i da ne smijem da se predam, da su oni fokus mog života - rekla je Mihalović.
Na preglede se čeka dugo, podsjeća Mihailović, i to često djeluje obeshrabrujuće, i zna, dodaje ona, da demotiviše ljude da urade taj prvi kontrolni pregled.
- Žene koje idu svakog mjeseca na pedikir i manikir, mogu da odvoje jedan mjesec da ne pođu u salon, već da pođu da se prekontrolišu. Ne treba &nbsp;da se čeka, jer dosta znači. Kod mene je sve to ubrzano bilo, ali na vrijeme, jer je moglo da me košta glave - zaključila je Mihailović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFws6ac6CMfI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Vrijeme je ključno, onaj momenat kad čovjek stigne na vrijeme ili zakasni

Prema procjenama GLOBOCAN-a za 2022. godinu broj novih slučajeva raka dojke kod žena u Crnoj Gori je iznosio 416 (ukupno 2.739 novih slučajeva raka kod oba pola), saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
U IJZ-u navode da je rak dojke veoma ozbiljno oboljenje i najučestalija maligna neoplazma od koje žene obolijevaju i umiru.&nbsp;
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2022. godini registrovano je oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke u svijetu i oko 670.000 umrlih od ove bolesti. Najčešće se javlja nakon 40.godine života, ali od raka dojke mogu oboljeti i mlađe osobe.
- Od svih slučajeva raka kod oba pola učešće raka dojke čini 15,2 odsto (skoro svaka sedma osoba oboljela od raka oboljela je od raka dojke). Učešće raka dojke od svih slučajeva raka kod žena je 31,4 odsto (skoro svaka treća žena oboljela od raka, oboljela je od raka dojke) - navedeno je u saopštenju IJZ-a.
Uzrasno standardizovana stopa obolijevanja od raka dojke iznosila je 76,5/100.000 žena, po čemu je Crna Gora svrstana na 20. mjestu u Evropi. Najveći broj oboljelih žena registrovan je u starosnoj grupi između 55 i 74 godine što čini više od polovine novih slučajeva raka dojke kod žena (54,1 odsto).
Prema istom izvoru, broj umrlih žena od raka dojke u 2022. godini je 154, sa učešćem od 10 odsto od svih umrlih od raka u Crnoj Gori (svaka deseta osoba umrla od raka, umrla je od raka dojke).
- Iste godine 22,4 odstosvih umrlih žena od raka, umrlo je od raka dojke (svaka peta žena umrla od raka, umrla je od raka dojke). &nbsp;Uzrasno standardizovana stopa umiranja od raka dojke iznosila je 23,3/100 000 žena, što je najviša stopa umiranja od raka dojke u Evropi - kažu u IJZ-u.
Ističu da ove brojke opominju i ujedno ukazuju na ozbiljnost problema obolijevanja i umiranja od raka dojke, naglašavajući značaj kontinuirane brige o zdravlju.
Za pojavu raka dojke postoje određeni faktori rizika: pol, starost, porodična i lična istorija bolesti, rana prva menstruacija i kasna menopauza, kao i drugi faktori rizika kao što su: žene koje nisu rađale ili su prvi porođaj imale nakon 30. godine života, žene koje nisu bile u mogućnosti da doje djecu, upotreba hormonske terapije, loše životne navike (prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost i prekomjerna konzumacija duvana i alkohola).
Prisustvo faktora rizika ukazuje na veći rizik od obolijevanja i ne znači nužno da će žena i da oboli od raka dojke i zato se preporučuju redovni kontrolni pregledi prema preporukama stručnjaka.
Kontrolnim pregledima dojki omogućava se otkrivanje bolesti u ranoj fazi, kada postoje odlične šanse za potpuno izlječenje.
Preporuka je da svaka ženska osoba poslije 20. godine života jednom mjesečno pregleda dojke u okviru samopregleda dojki u periodu od petog do desetog dana od početka menstrualnog ciklusa. Žene u menopauzi samopregled planiraju i izvode uvijek istog datuma u mjesecu. Ukoliko tokom samopregleda dojki otkrijete promjenu potrebno je da se hitno, bez odlaganja javite izabranom doktoru.
Ultrazvučni pregled dojki i digitalna mamografija su veoma važne metode pregleda, jer se pomoću njih mogu otkriti tumori i druge promjene premale da bi se mogle napipati i otkriti samopregledom.
Ultrazvučni pregled dojki je metoda izbora za mlađe žene i trudnice. Preporuka je da žena jednom godišnje uradi ultrazvučni pregled dojki.
Iz IJZ-a kažu da je digitalna mamografija široko prihvaćena kao zlatni standard za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi kada je u velikom procentu izlječiv. Podrazumijeva rendgenski pregled dojki uz upotrebu malih i neškodljivih doza zračenja. Preporuka je da žena nakon 40. godine života u skladu sa anamnezom i u dogovoru sa radiologom uradi mamografiju.
Skrining raka dojke predstavlja veoma značajan preventivni program kojim se otkriva rak dojke u ranoj fazi, a namijenjen je ženama od 50-69 godina života. Cilj skrininga je identifikovanje promjena u dojkama, prije pojave simptoma i znakova bolesti. Primarni skrining test je digitalna mamografija.
. Žena brine o zdravlju dojki tako što svakodnevno praktikuje zdrave životne navike, jednom mjesečno obavlja samopregled dojki, redovno odlazi na preporučene kontrolne preglede i učestvuje u organizovanim pregledima za rano otkrivanje i prevenciju raka dojke - poručuju iz IJZ-a.

Od raka dojke oboljelo 416 žena, umrlo njih 154

Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje realizovali su osam do 10 preporuka Državne revizorske institucije u cilju unaprjeđenja upravljanja Nacionalnim programom za rano otkrivanje raka dojke u Crnoj Gori. Dvije preporuke su u fazi realizacije, saopšteno je iz DRI.
Preporuke su date u Izvještaju o reviziji &nbsp;„Uspješnost sprovođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke“.
One koje su u fazi realizacije odnose se na uspostavljanje razrađenih i funkcionalnih Registra za rak i Registra skrininga raka dojke i unošenje u sistem potrebnih podataka od strane zdravstvenih ustanova.
- Institut za javno zdravlje je izradio dokument "Nacrt projektnog predloga skrining registra raka dojke" u kome je pojašnjen sadržaj i struktura skrining registra. U Odjeljenju za maligne neoplazme je zadovoljen broj zaposlenih u odnosu na mjesta predviđena sistematizacijom. Organizovane su edukacije na kojima su prisustovali zaposleni iz Registra malignih neoplazmi. Zahtjev za dostavljanje podataka o pacijentima oboljelim od malignih neoplazmi upućenih na liječenje u inostranstvo (za Registar malignih neoplazmi Crne Gore) je upućen Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore &nbsp;je od strane IJZCG poslat 13.06.2019. godine, ali nije dobijen zvanični odgovor. Zahtjev je ponovljen 18.07.2024. godine - navedeno je u saopštenju DRI.
Nadležni Kolegijum je zaključio da subjekti revizije treba da, za preporuke koje su u fazi realizacije, DRI dostave novi Izvještaj o realizaciji preporuka, do 30. oktobra 2025. godine.
Izvještaj o realizaciji preporuka DRI će se dostaviti subjektima revizije i skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Radi se na uspostavljanju razrađenih i funkcionalnih registara za rak i skrininga raka dojke

Predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić, posjetila je Mitropoliju crnogorsko-primorsku, i tom prilikom razgovarala sa visokopreosveštenim mitropolitom Joanikijem, saopšteno je iz SO Nikšić.
Sagovornici su ocijenili da odnosi države i Crkve, nakon minulih turbulentnih godina, idu uzlaznom putanjom, te da su plodovi dobre saradnje i uzajamnog poštovanja vidljivi na svakom planu, i na korist svih građana Nikšića i Crne Gore.
- Vaše nepokolebljivo opredjeljenje da služite Hristu, da ispovijedate istinu i ljubav, vodilo je Nikšićane u teškim vremenima i pomagalo nam da donesemo dobre odluke, od opšteg interesa. I, iskreno Vam hvala na tome. A, posebno Vam se zahvaljujem što ste i dalje sa nama i što, zajedno sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, nastavljate da pomažete i našem gradu i državi, naročito u oblastima kulture, zdravstvene zaštite, ekologije i unapređenja socijalnog položaja naših građana - istakla je Lalatović Žižić.
Predsjednica SO je mitropolita upoznala sa projektom Nikšić Evropska prestonica kulture 2030, konceptom „Otvoreni grad“, kao i inicijativom da Nikšić dobije Institut za ljekovito bilje.
Mitropolit je, kako je saopšteno, zahvalio Lalatović Žižić na posjeti i jasnom prepoznavanju važne uloge Crkve u izgradnji naprednog i pravednog društva. Naglasio je da je uspjeh moguć jedino na temeljima istine, zajedništva, bratske sloge i ljubav, te da će Crkva, kroz brojne društvene aktivnosti, nastaviti da svjedoči iskrenu privrženost svim ovim vrijednostima. Iskazao je i radost zbog činjenice da će Nikšić, kroz projekat EPK 2030 dobiti velike mogućnosti za dalji napredak. Posebno interesovanje iskazao je za Institut za ljekovito bilje i obećao svesrdnu podršku Mitropolije u realizaciji tog projekta.

Lalatović Žižić i Joanikije ocijenili: Odnosi države i Crkve idu uzlaznom putanjom

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.
Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.
– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.
Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.
– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.
U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.
– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: rak-dojke