Odbornici SO Bijelo Polje na današnjoj sjednici usvojili su prijedlog o davanju saglasnosti za izmjenu Statuta JU Ratkovićeve večeri poezije i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.&nbsp;
Od 22 odbornika, koliko ih je bilo prisutno na početku sjednice, prijedlog je podržalo 19, kao i prethodnog puta kada je izglasan zaključak koji je upućen Savjetu JU Ratkovićeve večeri poezije.
Nije bilo glasova protiv, niti uzdržanih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbornici SO Bijelo Polje dali saglasnost za izmjenu Statuta i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je na sjednici održanoj dana 6. novembra 2025. godine, postupajući po Zaključku i nalogu osnivača – Skupštine opštine Bijelo Polje, a u skladu sa svojim zakonskim i statutarnim nadležnostima, jednoglasno donio Odluku o oduzimanju književne nagrade „Ratkovićeve večeri poezije“ Radovanu Karadžiću, dodijeljene 1993. godine za knjigu poezije „Slovenski gost“. To je za Antenu M potvrdio predsjednik Savjeta ove ustanove Jasmin Ćorović.
- Mi smo imali rok od 30 dana, tako da smo mi donijeli odluku da se oduzme nagrada na osnovu zaključka Skupštine i Opštine. Tako da smo mi, što je do nas, završili i poslali Opštini. Mislim da oni imaju sjednicu 3. decembra. Na njima da je izmjene Statuta, koje smo napravili, potvrde. I to je to. To je završena priča - kaže Ćorović.
Odluci je prethodilo usvajanje izmjena i dopuna Statuta JU „Ratkovićeve večeri poezije“, u kojima su precizirane nadležnosti Savjeta u slučajevima oduzimanja već dodijeljenih priznanja. Savjet je postupao striktno u okviru svojih nadležnosti, poštujući institucionalni okvir i odluke osnivača Ustanove.
- U Statut smo ubacili da možemo da oduzemo nagradu. Donijeli smo i novi Pravilnik o oduzimanju nagrade. Pravilnik, koji do sada nijemo imali, a koji ima 19 čranova, pored ostalog, jasno sadrži član kojim nam omogućava da oduzemo nagradu ukoliko je li neko osuđen za neko krivično dijelo, ratne zločine, genocid, plagijat itd - navodi Ćorović.
JU „Ratkovićeve večeri poezije“, ističe Ćorović, smatra da književna nagrada mora predstavljati ne samo umjetničku, već i moralnu i civilizacijsku vrijednost, u skladu sa temeljnim principima humanosti, prava i dostojanstva žrtava. Dodaje da Savjet ostaje posvećen očuvanju ugleda Manifestacije i njenoj misiji afirmacije književnosti i kulturnih vrijednosti zasnovanih na antifašizmu, toleranciji i poštovanju ljudskog dostojanstva.
Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrata i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

1084x550

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ donio Odluku o oduzimanju književne nagrade Radovanu Karadžiću

Aktuelna dešavanja u Crnoj Gori udžbenički su primjer islamofobije - ocijenio je istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić poslije incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, turski državljani privedeni, a nakon što su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.
Prekić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, poručio da niko ne bi ni trebalo da ima dileme kuda to vodi.
- Mislim da je ovo moglo da iznenadi samo nekoga ko nije želio da vidi istinu. O tome sam često i ranije govorio. Mislim da su one slike koje smo gledali na ulicama u suštini većinska Crna Gora i da je to ono što mi sebi ne želimo da priznamo - smatra istoričar.
<h2>ZABLUDA</h2>
Često, kaže, govori da su ljudi, zamišljeni u neke romantičarske demokratske ideje, sami sebe, a onda i one oko sebe, ubijedili da je Crna Gora demokratska, prozapadna, pluralistička zemlja.
- Mislim da je to jedna velika zabluda, zato što je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orjentacija incident, a nikako pravilo - istakao je Prekić.
Prozapadna orjentacija Crne Gore nije, cijeni on, urađena sistemski - već je sve bazirano na parolama.
- Mislim da tu odgovornost snose političke elite. Prije svega one koje su bile na vlasti prije 2020. godine, zato što se stvari nijesu rješavale suštinski. Emancipacija i demokratizacija društva nije bila suštinska i stvarna nego je više bila na nivou forme i parole. Druga strana političkog spektra je ono što se dešavalo nakon 2020. godine, kada imamo dolazak na vlast desničara i konzervativaca, od kojih se ove stvari mogu očekivati. Treća kategorija su oni koji su normalizovali ovo - objašnjava Prekić.
<h2>ODGOVORNOST PARTIJA MANJE BROJNIH NARODA I EU PARTNERA</h2>
On odgovornost vidi i kod partija manje brojnih naroda.
- Zato što su oni posljednji koji su imali pravo da normalizuju ono što je desničarski narativ. Međutim, i tu imamo problem. Problem klerikalnog, desničarskog potencijala u Crnoj Gori ne možemo samo vezati za jednu nacionalnu grupu, kako se često postavlja problem. To su nam i ove posljednje demonstracije pokazale - naveo je Prekić.
U ovim izlivima fašizma smo, ukazuje on, u prvim redovima imali i likove koji su nosili majice Krsta Zrnova Popovića.
- Tu vi vidite da je taj desničarski potencijal jednako jak i u dijelu srpskog nacionalnog korpusa, i crnogorskog, i bošnjačkog i albanskog. Tako da mislim da je taj problem mnogo veći i opasniji. Ono što smo vidjeli na ulicama je po mom dubokom uvjerenju većinska Crna Gora - rekao je Prekić.
Nije mala odgovornost, podvlači Prekić, ni evropskih partnera.
- Naši međunarodni partneri uporno pokušavaju od vuka da naprave vegetarijanca. To je nemoguće. I dok ne budu insistirali na onome što su vrijednosti, ove stvari će ići u ovom pravcu i meni tu nema ništa nepoznato ni nejasno, nego je to samo posljedica onoga što smo gledali u prethodnom periodu - jasan je istoričar.
Crnogorsko društvo bi trebalo, poručuje, da prizna da boluje od prošlosti, ali je, smatra on, problem što mi to još ne želimo da priznamo.
- Kreiranje društvene platforme, zasnovane na obrazovanju, nauci i zdravom sistemu vrijednosti, uz prihvatanje problema i suočavanje sa prošlošću je jedini put do ozdravljenja crnogorskog društva - stava je istoričar.
<h2>SPORNA NAGRADA KARADŽIĆU TREBALO DA OSTANE KAO PEČAT JEDNOG VREMENA</h2>
Osvrnuvši se i na oduzimanje književne nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Prekić je rekao da mu je nije trebalo oduzeti jer bi ona trebalo da ostane kao pečat jednog vremena.
- Isto kao što će ova odluka predsjednika (Jakova) Milatovića da dodijeli orden Amfilohiju ostati pečat jednog vremena i istorijska činjenica, koja će pokazati karakter, namjere i suštinu političkih elita na vlasti. Jer ono što revizionisti ne razumiju je da, ono što je prošlost, oni ne mogu izmijeniti. Ali će svojim djelovanjem ostaviti dovoljno materijala nekim budućim istoričarima da svjedoče i da pišu o vremenu u kojem smo mi živjeli. Sve to jeste teško i mučno, ali je djelotvorno - naglasio je Prekić.
Dobro je, dodaje on, što se sve ovo dešava - jer su konačno maske pale.
Siguran je da ove retrogradne ideje i njihovi propagatori nikada ne mogu pobijediti, ali je problem, ističe on, što će štetu koju one prave, morati da plate građani.

Prekić: Aktuelna dešavanja su udžbenički primjer islamofobije

"Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je postupio po zaključku Skupštine opštine Bijelo Polje i započeo proces izrade Pravilnika o oduzimanju nagrade „Risto Ratković“, kao i izmjeni i dopuni Statuta ustanove, kako bi se ti akti uskladili sa zaključkom Skupštine i javnim interesom”, kazao je za Antenu M predsjednik Savjeta JU Ratkovićeve večeri poezije Jasmin Ćorović.
Kako pojašnjava, Skupština opštine je već zauzela jasan stav i donijela odluku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, a Savjet JU ima zadatak da konstatuje tu odluku i sprovede sve prateće pravne i administrativne korake u okviru nadležnosti ustanove.
- Naš cilj je da se postupak sprovede na zakonit, transparentan i dostojanstven način, uz puno poštovanje moralnog i kulturnog integriteta nagrade „Risto Ratković“ i same ustanove - ističe Ćorović.
Podsjetimo, odbornici SO Bijelo polje prije dvije sedmice donijeli su zaključak o oduzimanju nagrade Risto Ratković presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
JU Ratkovićeve večeri poezije dužna je da u roku od dva mjeseca zakaže sjednicu na kojoj će biti izglasane promjene Statuta i Pravilnika ustanove, kako bi odluka bila konačna.
Podsjećamo, nagradu može oduzeti samo ustanova koja ju je dodijelila.
Odbornik SDP Adnan Striković za Antenu M naglašava kako je uvjeren da će sjednica biti zakazana u predviđenom roku, a nagrada Karadžiću oduzeta shodno usvojenom zaključku.
- Odluka, odnosno direktiva koju je Skupština opštine uputila JU Ratkovićeve večeri poezije podrazumijeva da se sjednica Savjeta ustanove održi u roku od dva mjeseca od punovažnosti te odluke. Ono što mogu da garantujem je da će ta sjednica biti održana i po informacijama koje imamo da će oni postupiti u skladu sa onim što predviđa ta direktiva i donijeti odluku o oduzimanju te nagrade - objašnjava Striković.
Smatra da će postavljeni rokovi od dva mjeseca biti ispoštovani.
Striković naglašava da je preuranjeno licitirati sa rokovima, budući da su, kako navodi, tek počeli da važe.
- Mislim da je preuranjeno praviti priču oko toga, zato što su tek počeli da teku ti rokovi. Ne znam ni da li je ta odluka koju smo donijeli, odnosno taj zaključak objavljen u Službenom listu, da li u suštini počinje da važi itd, a od tada teku rokovi. To je sve što u ovom trenutku mogu da kažem, bez imalo sumnje da će na kraju epilog svega biti ono što smo inicijalno i planirali, a to je da se nađu mehanizmi za zakonito oduzimanje te nagrade - zaključuje Striković.
Kontaktirali smo i predsjednicu SO Bijelo Polje Selmu Omerović, koja nam je kazala kako ne želi da daje izjave za medije, dok ne protekne mjesec od objave zaključka u Službenom listu.
Podsjetimo, Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrate i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

Ćorović: Savjet JU Ratkovićeve večeri počeo proces po zaključku SO; Striković: Nema sumnje da će epilog biti zakoniti mehanizmi za oduzimanje nagrade Karadžiću

Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) pozdravili su odluku Skupštine opštine Bijelo Polje da ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagradu "Risto Ratković".
Time je, smatraju u PEN centru i FCJK-u, uklonjena dugogodišnja sramota i jasno poručeno da književnost ne smije biti zaklon za one koji su odgovorni za zločine i patnju hiljada ljudi.
- Nažalost, dio odbornika nominalno građanskih partija, odbio je da podrži ovu odluku pod izgovorom da ona izaziva podjele. Ipak, kad je riječ o genocidu i ratnim zločinima, jasno je da nema srednjeg puta. Stoga, ne glasati za oduzimanje nagrade Karadžiću znači isključivo svrstati se uz velikosrpsku ideologiju u čije je ime zločin počinjen - navedeno je u saopštenju PEN centra i FCJK-a.
Da je vladajuća koalicija u potpunosti stavljena u službu pomenute ideologije, pokazuje, ističu, i činjenica da jedan od članova žirija koji je Karadžiću dodijelio nagradu 1993. godine danas ponovo odlučuje o najvećim državnim priznanjima. 
Time se, kako kažu u PEN centru i FCJK-u, stvaraju nove prilike za buduća odricanja i nova kasna "ispravljanja nepravdi", umjesto da se konačno pristupi ozdravljenju društva na temelju civilizacijskih vrijednosti.
- Minimum koji dugujemo žrtvama, ali i budućnosti crnogorskog društva, jeste da u žirijima ne śede oni koji su kompromitovani relativizacijom ratnih zločinaca - naglašeno je u saopštenju.
Upozoravaju da je društvo koje se ne želi suočiti s prošlošću osuđeno da u njoj ostane zarobljeno i pozvali su predstavnike vlasti da prestanu s ideološkom reciklažom 90-ih. 
- Ako vlast bude dalje promovisala one koji su kompromitovali javno śećanje, građani, civilni sektor i međunarodni partneri neće ćutati, a posljedice za ugled, političke pozicije i institucionalni legitimitet biće ozbiljne i trajne - zaključili su iz PEN centra i FCJK-a.

PEN centar i FCJK: Oni koji nijesu glasali za oduzimanje nagrade Karadžiću svrstali se uz velikosrpsku ideologiju

I više je nego jasno da Skupština opštine Bijelo Polje nije nadležna ni za davanje ni za uzimanje nagrade „Risto Ratković“. Ne moramo podsjećati građane da je upravo DPS bio na istim talasnim dužinama kao i Radovan Karadžić i to u vrijeme najvećeg zla na ovim prostorima, kada je ratovao za mir, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad Pljevlja.&nbsp;
Kako navode, DPS je bio aktivni saučesnik u zločinima 90-ih i sada želi falsifikujući istoriju da spere ljagu sa sebe.&nbsp;
- Da je bilo pravne osnove DPS bi nagradu oduzeo još 2016. godine, kada je slična inicijativa podnijeta od strane građana. Tada su imali istovjetna obrazloženja koja danas nazivaju nemuštima. Očigledno je posrijedi ucjena Bošnjačke stranke tako da su ovog puta bili primorani da učestvuju u instrumentalizaciji lokalnog parlamenta - dodali su iz bjelopoljskog PES-a.&nbsp;
Iz ove partije ističu da osjećaju najdublji senzibilitet prema bolnim događajima iz naše prošlosti, dodajući da ovakvi potezi danas nemaju smisla osim ubiranja jeftinih političkih poena.
- Indikativno je da DPS i danas potencira teme iz prošlosti, naročito u danu kad im se hapse bivši čelnici bezbjednosnog sektora, dok PES optužuju za svoja djela iz 90-ih - zaključili su u saopštenju

Bjelopoljski PES o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću: Očigledno posrijedi ucjena Bošnjačke stranke

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori pozdravilo je odluku odbornika Skupštine opštine Bijelo Polje o oduzimanju Ratkovićeve nagrade Radovanu Karadžiću, osuđenom ratnom zločincu, ocjenjujući je kao civilizacijski čin i demokratski iskorak.
U saopštenju Vijeća navodi se da je odluka dostojna vremena u kojem živimo, ali i značaja nagrade koja nosi ime velikog crnogorskog pjesnika i književnika Rista Ratkovića.
- Same okolnosti pod kojima je ova prestižna nagrada dodijeljena jednom od protagonista destruktivne i genocidne ratne politike bile su veoma problematične i trebalo je i ranije pokrenuti preispitivanje smisla i svrhovitosti same nagrade - ističe se u saopštenju.
Bošnjačko vijeće podsjeća i na atmosferu devedesetih godina, kada su, kako navode, tadašnje crnogorske vlasti stvarale ambijent u kojem su Karadžić i slični „navodni pjesnici“ bili poželjni i slavljeni, a njihova djela predstavljana kao dekor na „narodnim vašarima“ širom Crne Gore.
- Odluka odbornika bjelopoljske skupštine, iako zakašnjela, ipak pokazuje da građansko Bijelo Polje i Crna Gora njeguju čestitost i etičke vrijednosti, te da žele napraviti otklon od mrlja zastiđa i civilizacijskog mraka iz 90-ih godina prošlog vijeka - saopštilo je Vijeće.
Dodaju da očekuju da ovaj primjer posluži i u drugim društvenim oblastima, kako bi se institucije pozabavile uklanjanjem ostataka nacional-šovinističkog nasljeđa i netrpeljivosti.
- Iskreno suočavanje s prošlošću jedan je od preduslova za zajednički doprinos pridruživanju savremenim demokratskim društvima i evropskoj budućnosti - zaključuje se u saopštenju Bošnjačkog vijeća.&nbsp;

Bošnjačko vijeće: Oduzimanje nagrade Karadžiću je civilizacijski čin

Odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje počeli su večeras raspravu o inicijativi Bošnjačke stranke za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" presuđenom &nbsp;ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Danas je važan dan za opštinu Bijelo Polje i za suočavanje sa prošlošću- kazao je odbornik Amer Smailović iz Bošnjačke stranke.&nbsp;
On je kazao da nagrada koja je dodijeljena osuđenom &nbsp;ratnom zločincu predstavlja teret ne samo za opštinu već i za ustanovu koja je dodjeljuje.&nbsp;
Podsjetio je da veliki broj građana i umjetnika ne želi da učestvuje u manifestaciji "Ratkovićeve večeri poezije", te da je književnik iz Bijelog Polja Marko Vešović odbio da primi nagradu da njegovo ime ne bi stajalo pored imena ratnog zločinca.&nbsp;
Smailović je predložio tekst zaključka koji glasi: SO Bijelo Polje prihvata inicijativu o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, pravosnažno osuđenom na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Zadužuje se Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” da u roku od mjesec izmijeni i dopuni akta kojima se uređuje pitanje dodjele Ratkovićeve nagrade, uvodeći i odredbe o oduzimanju nagrade.&nbsp;
Rasprava u SO Bijelo Polje je u toku.&nbsp;
Podsjetimo, Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" je u avgustu iz javne evidencije dobitnika nagrade uklonio ime Radovana Karadžića čime su kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a 2019. je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Inicijativu za oduzimanje „Ratkovićeve nagrade“ Radovanu Karadžiću uputila je 26. juna grupa NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije sličnu inicijativu uputio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke, koja je dio vlasti i u toj opštini i na državnom nivou.
.

U SO Bijelo Polje počela rasprava o inicijativi da se ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada "Risto Ratković"

U Bijelom Polju je u toku sjednica kolegijuma predsjednika Skupštine opštine, na kojoj je, prema saznanjima TV Vijesti, dogovoreno da se Skupština sastane 2. oktobra 2025. godine kako bi odbornici raspravljali o prijedlogu za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu. Dok je dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke.
Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju nedavno donio je odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković" čime su, kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

SO Bijelo Polje će 2. oktobra raspravljati o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Skupština opštine Bijelo Polje krajom septembra ili početkom oktobra raspravljaće o inicijativi za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu je podnio Opštinski odbor Boštnjačke stranke, a podršku svih odbornika očekuje predsjednica Skupštine Selma Omerović.
Na prvoj narodnoj sjednici lokalnog parlamenta odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje će se izjasniti o inicijativi za oduzimanje književne nagrade Risto Ratković Radovanu Karadžiću, potvrdila je za Novu M Omerović.
- Skupštini opštine Bijelo Polje je dostavljena inicijativa 27. juna od strane Opštinskog odbora Bošnjačke stranke, koja je vezana za ukidanje nagrade Risto Ratković pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. Ova inicijativa naći će se na sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje, koja je planirana krajem septembra, početkom oktobra - kaže Omerović.
Očekuje podršku svih odbornika, kako vlasti, tako i opozicije.
- Bijelo Polje je grad koji već decenijama gradi multietnički, multivjerski sklad, pa očekujem da će i ovog puta biti na strani pravde, istine i poštovanja ljudskih prava. Smatram da bi postupak oduzimanja ove nagrade bio i civilizacijski iskorak jer je nagrada dodijeljena osobi koja je osuđena za ratne zločine i genocid na Međunarodnom sudu u Hagu - ističe Omerović.&nbsp;
Prethodno je Savjet Javne ustanove Ratkoviće večeri poezije donio odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade Risto Ratković.
Riječ je o simboličnom činu koji se odnosi isključivo na javno predstavljanje bivših laureata, dok formalno-pravno oduzimanje nagrade nije u nadležnosti Savjeta ni te ustanove, već o tome odlučuje Opština kao osnivač, kazao je za Novu M direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić.
- S obzirom na to da javna ustanova Ratkoviće večeri poezije nema pravni mehanizam za oduzimanje nagrade jer nagrada je Radovanu Karadžiću dodijeljena 1993. godine kada su Ratkoviće večeri poezije bile manifestacija u okviru Centra za kulturu i to je bio jedan potpuno drugi pravni subjekt. Javna ustanova Ratkoviće večeri poezije je formirana te 2012. godine - objašnjava Musić.
Radovan Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, u sred rata u Bosni i Hercegovini. Kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Jedan od prethodnih laureata, književnik Jevrem Brković, nakon što je saznao za dodjelu nagrade Karadžiću, vratio je vlastitu nagradu Risto Ratković uz poruku žiriju - “Primite moje iskreno prezrenje”.
Brković nije bio jedini, to je uradio i Sreten Perović, a iz istog razloga 2008. nagradu je odbio da primi Marko Vešović.&nbsp;

SO Bijelo Polje uskoro o inicijativi za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: radovan-karadzic