Savjet EU za spoljne poslove (GAC) odlučuje da će biti osnovana Ad hok radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. To se navodi u nacrtu zaključaka o proširenju EU pred današnju sjednicu Savjeta, u koji je RTCG imala uvid.
Očekuje se da 26 država članica EU glasa za zaključke, osim Mađarske, koja je iskazala protivljenje u vezi sa Ukrajinom.
Kako se navodi, Crna Gora je dalje napredovala u pregovorima o pristupanju EU i sada je 12 pregovaračkih poglavlja privremeno zatvoreno.
- Savjet očekuje privremeno zatvaranje dodatnih poglavlja što je prije moguće, kada se uslovi ispune. Na osnovu ukupnog napretka koji je Crna Gora postigla, Savjet odlučuje da će biti osnovana Ad hok radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. U tom smislu i kao prioritet, Savjet očekuje neophodne pripremne radove kako bi se osiguralo efikasno djelovanje Ad hok radne grupe nakon njenog osnivanja, uključujući i razjašnjenje ključnih principa budućih ugovora o pristupanju - navodi se u nacrtu zaključaka. 
<h2>Kredibilan proces proširenja mora biti održan</h2>
Ističe se da Savjet ponovo potvrđuje geostrateški značaj proširenja kao važnog doprinosa evropskom miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu u 21. vijeku. Efikasan, na zaslugama zasnovan i kredibilan proces proširenja mora biti održan, na osnovu Kopenhagenskih kriterijuma, utvrđenih principa i metodologije, poručeno je. 
- Savjet pozdravlja značajan napredak Crne Gore na njenom putu reformi ka EU i pohvaljuje vladu zbog njene odlučnosti da sprovede reforme. Savjet primećuje ukupni napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa otvorenih 33 poglavlja i privremeno zatvorenih 12 poglavlja. Savjet podstiče vladu da slijedi svoj ambiciozni plan da uspješno završi pregovore o pristupanju. Podstiče sve političke snage da održe svoj široki politički konsenzus i pojačaju svoje napore i rade zajedno kako bi osigurale dalji napredak. Savjet ponovo potvrđuje svoju podršku kontinuiranom napretku Crne Gore na njenom putu ka EU i raduje se privremenom zatvaranju daljih poglavlja kada se ispune uslovi - dodaje se u nacrtu zaključaka. 
Savjet, ukazano je, podstiče Crnu Goru da dalje unaprijedi sprovođenje kriterijuma za zatvaranje, posebno za poglavlja o vladavini prava 23 i 24.
- Crna Gora mora da nastavi da napreduje na svom putu reformi, posebno u pogledu pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne uprave. EU očekuje da Crna Gora generalno poveća svoje administrativne kapacitete. Savjet primećuje da je broj pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj dosadašnji rezultat u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, osiguravajući pravosnažne osude, odvraćajuće kazne, zapljenu i konfiskaciju imovine. Savjet poziva Crnu Goru da dodatno uskladi svoje izborno zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, posebno u vezi sa finansiranjem političkih subjekata i izbornih kampanja - navedeno je u nacrtu zaključaka Savjeta Evropske unije za opšte poslove. 
Kako se naglašava, Savjet takođe podstiče Crnu Goru da obezbijedi kontinuirano funkcionisanje glavnih pravosudnih tijela i da ubrza i produbi sprovođenje ključnih pravosudnih reformi, kako bi se obezbijedilo dalje jačanje nezavisnosti, profesionalizma i odgovornosti pravosuđa.
- Crna Gora treba brzo da završi imenovanja na upražnjena mjesta kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija, kao i procedure zasnovane na zaslugama. Savet priznaje dobar napredak postignut u oblasti upravljanja azilom i migracijama, istovremeno potvrđujući potrebu za brzim i potpunim usklađivanjem sa viznom politikom EU - istaknuto je.
<h2>Savjet pozdravlja stabilan rast ekonomije</h2>
Što se tiče ekonomskih kriterijuma, Savjet pozdravlja stabilan rast ekonomije, stabilnost bankarskog i finansijskog sektora i poboljšanje na tržištu rada.
Ističe važnost zaštite nezavisnosti Centralne banke i transparentnih, nepristrasnih imenovanja članova odbora i pozdravlja nedavno imenovanje viceguvernera.
- Savjet podstiče Crnu Goru da dalje sprovodi neophodne strukturne reforme, smanji javni dug i nastavi napore za jačanje fiskalnog upravljanja i transparentnosti - podvučeno je. 
Takođe, potencirano je da Savjet ostaje posvećen daljem napretku postepene integracije Crne Gore u unutrašnje tržište EU, na osnovu, između ostalog, poboljšane primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
- Savjet pozdravlja tekuću primjenu Plana rasta za Zapadni Balkan u Crnoj Gori, koji je na putu da donese konkretne koristi građanima. Pozitivno prima u obzir prve dvije djelimične isplate u okviru Instrumenta za reforme i rast i podstiče Crnu Goru da nastavi sa sprovođenjem svoje Reformske agende 2 - piše u nacrtu zaključaka Savjeta EU.
Uz to, Savjet napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja.
- Savjet snažno pohvaljuje Crnu Goru zbog njene dosljedne saradnje po pitanjima spoljne politike i njenog čvrstog i dugogodišnjeg potpunog usklađivanja sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom, uključujući i restriktivne mjere EU - snažan signal strateške posvećenosti Crne Gore njenom putu ka EU. Takođe pozdravlja kontinuirano aktivno učešće Crne Gore u misijama i operacijama EU u okviru te politike i njen interes za jačanje takve saradnje. Dijalog na visokom nivou između EU i Crne Gore o bezbjednosti i odbrani nudi fleksibilnu platformu za dublju, praktičnu saradnju - dodaje se.
<h2>EU i buduće države članice moraju biti spremne</h2>
Posebno se napominje da je sposobnost Unije da apsorbuje nove članice, uz održavanje svoje sposobnosti da efikasno funkcioniše i razvija se, važno pitanje u opštem interesu i Unije i zemalja kandidata.
- Gledajući unaprijed ka perspektivi daljeg proširenja Unije, i EU i buduće države članice moraju biti spremne. Paralelno sa pojačavanjem reformskih napora zemalja koje žele da postanu članice, EU mora da postavi neophodne unutrašnje temelje i reforme, kako je navedeno u Granadskoj deklaraciji i zaključcima Evropskog savjeta iz juna 2024. godine. Ovo će ojačati EU i unaprijediti evropski suverenitet. Savjet će ostati zainteresovan za ovo pitanje i nastaviti rad u skladu sa dogovorenim procedurama - piše u nacrtu zaključaka.
Međuvladina konferencija na kojoj Crna Gora zatvara pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) završena je u Briselu.
Na konfereciji za medije, danska ministarka evropskih poslova Mari Bjere, u ime predsjedavajuće EU, rekla je da Crna Gora zatvara poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 6 - Privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.
Premijer Milojko Spajić je kazao da je Crna Gora zatvorila preko trećinu poglavlja sa EU, što je čini prvom takvom zemljom za 16 godina. On je naveo da se svakodnevno pokazuje da je realističan cilj da se sva pogavlja zatvore do kraja 2026. godine, da bi zemlja 2028. godine bila formalno dio EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savjet EU: Osniva se radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da se ovog mjeseca očekuje da Radna grupa startuje sa kreiranjem Prijedloga zakona o Specijalnom sudu.&nbsp;
Božović smatra da u dosta kratkom roku Crna Gora može dobiti Specijalni sud, ali nije želio da licitira mjesecima. Cijeni da Specijalni sud mora da prati sudbinu izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koriste stečene krimalnom djelatnošću.
On je, u odgovorima na poslanička pitanja, poručio da će Specijlani sud biti formiran po najvišim standardima, uz konsultacije sa evropskim partnerima, kako bi se osiguralo da zakonodavna rješenja budu u skladu sa najboljom evropskom praksom.
- Snažne institucije, prije svega Specijalno državno tužilastvo, Specijalno policijsko odjeljenje i Agencija za sprečavanje korupcije su okosnica borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ta poruka mora biti snažna i vidljiva, kako kroz njihovo kadrovsko jačanje, tako i u dijelu objekata u kojima ove institucije rade, ali i u dijelu informaciono komunikacionih tehnologija. Specijalni sud je karika bez koje se ne može ostvariti ovaj cilj – navedeno je u odgovoru Božovića na pitanja poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdana Božovića i Nove srpske demokratije (NSD) Dejana Đurovića.
Zbog toga je važno, ističe on, da se osnivanjem tog suda pošalje i simbolička poruka da je Crna Gora odlučna da izgradi snažnu, nezavisnu i profesionalnu instituciju za borbu protiv najsloženijih oblika kriminala koja daje konkretne rezultate.&nbsp;
U tom cilju podsjeća da je Ministarstvo pravde obrazovalo je Radnu grupu za izradu Prijedloga zakona o Specijalnom sudu. Radnu grupu, kako kaže, čine sudije, državni tužioci i predstavnici Ministarstva pravde.&nbsp;
- Zadatak radne grupe je da izradi Prijedlog zakona o Specijalnom sudu, koji će biti nadležan za vođenje krivičnog postupka za krivična djela organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca i ratnih zločina. Početak rada ove Radne grupe očekuje se već u novembru – saopštio je Božović.
Okosnicu ovog suda će, kaže on, činiti sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, uz ojačane administrativne i infrastrukturne kapacitete.&nbsp;
- U ovom sudu će raditi profesionalci u čiji profesionalni i lični integritet se ne smije sumnjati. Sudije ovog suda biće samo oni profesionalci koji će nam svima služiti na čast, da bi jačali povjerenje u naše pravosuđe – kazao je ministar pravde.
Prema njegovim riječima, kreiranje ovog suda će pratiti dodatna kontrola integriteta, čemu će se, uvjerava, posvetiti posebna pažnja.&nbsp;
- Ovaj proces možemo posmatrati i kao uvodnu fazu sveobuhvatne provjere integriteta u pravosuđu tzv. „fazni veting”. Može mu se dati i drugi naziv, ali suština je ista – naglasio je Božović.
Formiranjem Specijalnog suda, Božović kaže da država šalje jasnu poruku da stoji iza onih koji se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije i da želi da ohrabri najbolje kadrove u pravosuđu da nastave svoj rad u unaprijeđenim usiovima, sa punom podrškom institucija sistema.
<h2>Intencija oduzimanje imovine od pokretanja istrage</h2>
Na dodatno pitanje poslanika SNP-a da li je Zakonom o oduzimanju imovinske koriste stečene krimalnom djelatnošću predviđeno da se imovina oduzima i prije pravosnažnih presuda, Božović je odgovorio da je intencija da se to desi od pokretanja istrage.
- Umjesto sadašnje situacije gdje neku imovinu čuvamo, pazimo i njegujemo i na kraju je vratimo s kamatom, nama tregba i Agencija posebna. To ćemo vidjeti sa kolegama iz Uprave za državnu imovinu da li nam treba posebna institucija koja će se baviti samo oduzetom imovinom - kazao je Božović.
On je najavio i da će Skupštini predložiti izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje se odnose na nezakonito bogaćenje javnih funkciinera.
- I u pravosuđu su javni funkcioneri, pa ćemo vidjeti da li je neko nezakito stekao imovinu - poručio je Božović.

Tamara Klikovac

Božović: Specijalni sud biće formiran po najvišim standardima, kreće rad na zakonskom prijedlogu

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni smatraju da resorni ministar Vladimir Joković ne može predložiti njihovog predstavnika koji bi trebalo da bude član radne grupe.
- Smatramo da još jedan predstavnik koji treba da bude član radne grupe, a za kojeg je ministar Joković insistirao, nikada ne može neko ko je po mišljenju ministra „veliki ribar“ i da ga ne može on lično predložiti. Posebno nećemo pristati da Milun Anđić (vlasnik broda Trio Mare) bude taj predstavnik iz razloga što je u emisiji Boje Jutra pričao neistine i bio protiv riješavanja problema za 119 ribara potpisnika – naveo je on u saopštenju medijima.
Podržaće, kaže, i prihvatiti svakog predstavnika ribara koji skupi minimum 100 potpisa ribara, a koji nijesu među njihovih 119 potpisnika.
- To bi bilo vrlo lako, jer MPŠV tvrdi da ima 350 ribara. Mi tvrdimo da to nije tačno da ima 350 ribara, jer mi smo od granice sa Hrvatskom do Buljarice skupili 96 potpisa – dodao je Kise.&nbsp;
Oni su prije dva dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) održali sastanak sa minitrom Jokovićem, a u saopštenju su istakli da su mu što ih je primio, te naglasio da su stvorili utisak da je prepoznao sve njihove probleme i da ih želi riješiti u svome mandatu da bi olakšao rad ribara prije zatvarajanja poglavlja 13 i ulaska Crne Gore u EU.
- Zahvaljujemo mu se i što je pristao da tok cijelog sastanka prate svi zainteresovani mediji Crne Gore – rekao je on.
Jedino mu, ističe Kise, zamjeraju što niko nije vodio zapisnik sastanka.
- A to smo tražili da bude neizostavno prilikom održavanja sastanka. Jer bez toga ne znamo koji su zaključci i jedini svjedoci su nam mediji Crne Gore. Ova dva dana smo ostvarili kontakt sa svim potpisnicima peticije, i upoznali ih sa tokom sastanka – naveo je Kise.

1250x600

1084x550

Kise: Prihvatićemo svakog ko skupi minimum 100 potpisa za predstavnika ribara u radnoj grupi, Joković ne može da ga predloži

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da će se do kraja aprila započeti proces formiranja radne grupe koja će raditi na stvaranju boljih uslova za osobe sa autizmom.
- Povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa autizmom, 2. aprila, Skupština Crne Gore želi skrenuti pažnju na važnost unapređenja prava i uslova života osoba sa autizmom - kazao je Mandić.
On je podsjetio da je Skupština i u ranijim sazivima ulagala napore ka unapređenju položaja osoba sa autizmom, a ovaj saziv će, poručuje on, te napore dodatno pospješiti, jer prepoznaje potrebu za dodatnim angažmanom na ovom polju.&nbsp;
Radna grupa će, objasnio je Mandić, obuhvatiti ključne donosioce odluka na državnom i lokalnom nivou, s ciljem razvijanja konkretnih mjera za unapređenje života i integraciju osoba sa autizmom u društvo.&nbsp;
Poseban akcenat biće stavljen na uključivanje roditelja osoba i djece sa autizmom u ovaj proces, koji će biti ravnopravni partneri u izradi politika i strategija.
- Roditelji su najbolji poznavaoci potreba i izazova sa kojima se suočavaju osobe sa autizmom. Bez njihovog aktivnog učešća, nijedna mjera neće biti efikasna. Zato ćemo se pobrinuti da njihovo mišljenje bude od ključnog značaja u kreiranju rješenja koja će direktno poboljšati kvalitet života naših sugrađana sa autizmom - poručio Mandić.
On je napomenuo da roditelji djece sa autizmom, kao glavni oslonac i prvi učitelji, igraju nezamjenjivu ulogu u razvoju mališana.&nbsp;
- Njihov trud, posvećenost i svakodnevna borba za bolji život djece sa autizmom ne smiju biti zapostavljeni. Bez njihovog strpljenja i znanja, mnoge mjere i inicijative ne bi bile ostvarene, jer roditelji najbolje poznaju specifične potrebe svoje djece i najvještiji su u pronalaženju rješenja za njihov napredak i integraciju u društvo - istakao je Mandić.
On je naglasio da Svjetski dan osoba sa autizmom poziva na veću pažnju i svijest o potrebama ove specifične grupe, te podstiče društvo na veću uključenost i podršku.&nbsp;
- Skupština Crne Gore ostaje posvećena svojim naporima da unaprijedi prava osoba sa autizmom i stvori društvo u kojem su svi njegovi članovi ravnopravni - zaključio je Mandić.

Mandić: Do kraja aprila kreće formiranje radne grupe koja će raditi na stvaranju boljih uslova za osobe sa autizmom

Konstitutivna sjednica međuinstitucionalne Radne grupe za izradu Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, kojom koordinira Centralna banka Crne Gore, održana je danas.
Radna grupa, formirana je kao privremeno radno tijelo Savjeta za finansijsku stabilnost sa ciljem izrade dokumenta o uticaju životne sredine, društvenih i upravljačkih principa pri donošenju odluka o ulaganjima u finansijskom sektoru. 
- Mapa puta ima za cilj uspostavljanje jedinstvene strategije koja obuhvata više međusobno povezanih ciljeva usmjerenih na ubrzanje tranzicije crnogorske privrede ka održivom poslovanju. Ključni ciljevi uključuju povećanje finansijskih tokova ka prioritetima održivog razvoja, integraciju faktora životne sredine, društvenih aspekata i upravljanja (ESG) u proces donošenja finansijskih odluka, kao i jačanje praksi upravljanja rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i ekološkim izazovima - saopšteno je iz Centralne banke. 
Radnu grupu, kojom u ime Centralne banke koordinira Biljana Gligorić, savjetnica guvernerke za ESG i inovacije, čine i predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomskog razvoja, Komisije za tržište kapitala, Agencije za nadzor osiguranja, Udruženja banaka Crne Gore, Agencije za investicije Crne Gore, Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, Zelenog kluba Skupštine Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Privredne komore Crne Gore i Kancelarije za održivi razvoj UNDP, nezavisni eksperti i NVO.

Ključni cilj ubrzanje tranzicije crnogorske privrede ka održivom poslovanju

Specijalista epidemiologije dr Jovana Vuković-Leković saopštila je da rak grlića materice ne daje simptome u početnim stadijumima, te poručila da je skrining test pravi način da se žene riješe zabluda i nedoumica u tom pogledu.
Od 19. do 25. januara obilježava se Nedjelja borbe protiv kancera grlića materice što, kaže Vuković-Leković, značajno utiče na razumijevanje tog samog procesa.
- Cilj je da se žene prijave i da učestvuju u skriningu i da odrade skrining test. Razlog za to je što je dostupnost informacija veća u medijima i zdravstvenim ustanovama. Još jedan od razloga je i kad se već žena odazove skriningu, odradi test - ona pozitivna iskustva dijeli u svom krugu žena - majka, sestra, koleginica, komšinica i tako se i one odazovu na pregled i dugoročno vodimo računa o zdravlju - rekla je Vuković -Leković.
Smatra da nije potrebna neka velika edukacija da bi se znalo da je bolje ono što može da se operiše od onoga što ne može.
- Što govori da žene koje ne mogu da operišu kancer imaju neizvjesniji tok liječenja i neizvjesniji ishod same bitke u borbi protiv raka grlića materice... Mislim da su razlozi što žene ne idu redovne ginekološke preglede jer je ukorijenjeno u našem narodu da ste zdravi ako nema simptoma i ako ne boli ništa. Baš je to ono što je suprotno sa rakom grlića materice, jer u početnim stadijumima - rak grlića materice ne daje simptome, kada dođe do pojave simptoma to je već uznapredovala faza - zaključila je Vuković-Leković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vuković-Leković: Rak grlića materice ne daje simptome u početnim stadijumima, skrining test je pravi način da se žene riješe nedoumica

Albanski državljanin R.O. (59) uhapšen je na graničnom prelazu Božaj nakon što je policija utvrdila da su na kolima „VW Touran“ njemačke registarske oznake koje pripadaju drugom vozilu.
- Utvrđeno je nepoklapanje broja šasije vozila sa brojem navedenim u saobraćajnoj dozvoli - dodali su u policiji.
R.O. je, nakon sprovedene kriminalističke obrade, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
- Imenovani će danas, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - zaključili su u policiji.

Albanski državljanin uhapšen jer je vozio kola sa tuđom registracijom

Okupljanja posljednjih dana ostavljaju utisak da je zaštita životne sredine najmanje što brine jer isplivavaju druga pitanja kroz inicijative za izmjenu Ustava, promjenu identitetskih pitanja koje tretira Ustav, ali i kroz poruke sa protesta - ocijenio je advokat Veselin Radulović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, naglasio da će se već na narednom kolegijumu predsjednika Skupštine naći prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima - koji predviđa rigoroznije kazne za organizatore neprijavljenih skupova koji ometaju saobraćaj i blokiraju ključnu infrastrukturu.
Političari ne rade ništa, kaže Radulović, na primjeni postojećeg Zakona o javnim okupljanjima koji je, smatra on, dovoljno adekvatan i dovoljno dobar da kada bi se primjenjivao doslovno ne bi građani suočavali sa problemima, kao što je to slučaj posljednjih dana.&nbsp;
- Čini se da svaki slučaj politički iskorištava onako kako odgovara partijama, pa tamo gdje im se čini da im to može donijeti korist to komentarišu na ovaj ili onaj način, tamo gdje im se čini da im može možda nanijeti određenu političku štetu imamo kao u ovim slučajevima jedan krug političkih partija i funkcionera koji ćute, ne oglašavaju se i ne rade ništa. Svaki javni skup treba posmatrati posebno, tako bi trebalo i policija da radi - da procjenjuje da li postoje uslovi za održavanje nekog skupa ili da postoje uslovi da se on u određenom momentu ograniči, zabrani ili prekine - rekao je Radulović.
Smatra da je policija pod jakim političkim uticajem partije koja rukovodi bezbjednosnim sektorom i zbog toga se ne rješavaju problemi oko protesta, a Vlada, dodaje on, ne želi i ne zna da riješi taj problem.
Naglašava da je lako uočljiva politička zloupotreba ljudi koji protestuju, pa treba uzeti u razmatranje povod, razlog za okupljanje i u kojim okolnostima se to okupljanje vrši, na koji način se organizuje i kakva se poruka šalje.&nbsp;
- Podsjetiću da ta priča o izgradnji kolektora u Botunu nije od juče, čini mi se da se nekih dvije decenije zna, barem javnost zna da je ta lokacija određena za izgradnju toga postrojenja i onda se logično mora postaviti pitanje zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije, čini se da danas taj razgovor više nema smisla jer je kompletna procedura završena, da li je ona sprovedena onako kako je trebalo i da li je to bilo dovoljno transparentno sasvim sam siguran da nije, ali opet ponavljam zašto se nije reagovalo u vrijeme kada je moglo da se razgovara o promjeni lokacije i kada je možda ta lokacija mogla da se promijeni - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Radulović: Zašto niko nije protestovao puno ranije kada se moglo razgovarati o promjeni lokacije ?

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: radna-grupa