Nakon Radmile Vojvodić, koja je podnijela zahtjev za razrješenje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, ostavku na članstvo u Komisiji podnijela je i Tatjana Krkeljić, saznaje Antena M.
Ona je, prema pisanju tog medija, navela da o radu Komisije saznaje isključivo iz medija i ukazala na kršenje više članova Poslovnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojvodic-trazi-od-vujovic-da-je-razrijesi-iz-komisije-kompromitovan-institut-dodjele-statusa-istaknuti-kulturni-stvaralac-moj-potpis-ne-mozete-koristiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prošlo je, kako je navela u obraćanju, osam dana od kada insistiraju na održavanju sjednice.
- A do toga nije došlo, te ukazujem i na kršenje više članova Poslovnika o radu, zbog čega ne vidim na koji način bih mogla dalje učestvovati u radu - navela je ona.
Ukazala je na više povreda Poslovnika.
- Član 6 stav 1 – „Komisija radi i odlučuje na sjednicama, koje saziva Predsjednik Komisije i predlaže dnevni red.“ - Nije održana sjednica na kojoj bi bili usvojeni zapisnici i utvrđen konačan predlog, čime je prekršena obaveza iz ovog člana. Član 9 stav 1 alineje 4 i 5 – „pripremi obrazloženje utvrđene liste prijedloga u pisanoj formi“ i „da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi ministru“. - Nije pripremljeno obrazloženje utvrđene liste prijedloga, niti je lista prijedloga sa obrazloženjem dostavljena ministru - navela je Krkeljić.
&nbsp;Napominula je da joj nikada nijesu dostavljena obrazloženja za kandidate iz oblasti književnog stvaralaštva i kulturne baštine, te da na ostala nije dala ni saglasnost ni primjedbe. Odsustvo davanja saglasnosti ne može se, podvlači ona, tumačiti kao prećutna saglasnost.
- Član 9 stav 3 – „Obrazloženja iz stava 3 ovoga člana dostavljaju se sekretaru Komisije…“ - Bez prethodno pripremljene i utvrđene liste prijedloga ova odredba nije mogla biti sprovedena. Član 11 – „Komisija će nakon razmatranja dostavljenih inicijativa… sačiniti Listu prijedloga koji ispunjavaju uslove za dodjelu statusa.“ - Lista prijedloga nikada nije sačinjena - navela je Krkeljić.
Pozvala se i na Član 14 - „Utvrđenu listu prijedloga potpisuje predsjednik Komisije. Zapisnik sa sjednice potpisuju svi članovi Komisije.“
- Nikada nije održana sjednica na kojoj smo kao članovi potpisali zapisnik. Na osnovu medijskih navoda, stičem utisak da ni predsjedavajući Komisije nije potpisao „utvrđenu listu“, koja uostalom nikada nije bila formalno utvrđena - istakla je Krkeljić.
Član 15 propisuje, kako je navela, da je „Komisija dužna da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi Ministarstvu kulture i medija u roku od sedam dana od dana utvrđivanja.“&nbsp;
- Kako lista nije bila utvrđena, nije mogao ni teći rok od sedam dana - naglasila je Krkeljić.
Član 17, kako je dodala, navodi da se „o radu Komisije vodi se zapisnik… Zapisnik se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Komisije, prije prelaska na dnevni red.“&nbsp;
- Posebno ukazujem na kršenje ovog člana u vezi sa zapisnikom sa drugog zasijedanja Komisije od 17. juna 2025. godine, koji sam mejlom zahtijevala, a koji na početku trećeg zasijedanja 23. juna 2025. nije bio dostupan niti smo ga mogli usvojiti. Dakle, sve nepravilnosti u našem radu, a u vezi sa Poslovnikom (nedostatak sjednice, nepotpisani zapisnici, nepostojanje liste i obrazloženja) znače da: - Komisija nije izvršila obavezu iz člana 7 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac (nije utvrdila prijedlog) - navela je Krkeljić.
Ministarstvo, podvlači ona, nije imalo osnov da postupi po članu 8 Uredbe (jer nema prijedloga koji bi dostavilo Vladi).&nbsp;
- Zbog svega gore navedenog, ne mogu nastaviti sa radom u Komisiji - zaključila je Krkeljić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krkeljić podnijela ostavku u Komisiji za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca i ukazala na više povreda Poslovnika

Rediteljka Radmila Vojvodić podnijela je zahtjev za razrješenje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, saznaje Antena M.
Zahtjev je uputila ministarki kuture i medija Tamari Vujović. Vojvodić je izrazila neslaganje sa sopštenjem Ministarstva.&nbsp;
Njeno obraćanje ministarki Vujović prenosimo integralno:
"Izražavam neslaganje sa navodima u javnom saopštenju Ministarstva kulture i medija (objava na dan 28. septembra 2025.) povodom okončanja rada i tumačenja primjene procedura rada Komisije u čijem sam sastavu kao imenovana učestvovala.
Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument. U tu svrhu skrećem Vašu pažnju na Poslovnik o radu Komisije za utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog Poslovnika. &nbsp;
Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove Poslovnika, odnosno načinjena kršenja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je paušalna ocjena o završetku rada Komisije iz aktuelnog saopštenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kao glasačke mašine.
Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saopštenja Ministarstva kulture i medija, smatram da je došlo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac, te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije.
Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razriješite od daljeg učešća, odnosno članstva, u Komisiji."

1084x550

Vojvodić traži od Vujović da je razriješi iz Komisije: Kompromitovan institut dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac, moj potpis ne možete koristiti

Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić, promovisana je danas u Crnogorskom narodnom pozorištu povodom 27. marta - Svjetskog dana pozorišta.&nbsp; Prema riječima Ilije Subotića, direktora Crnogorskog narodnog pozorišta, inscenacijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, sad već daleke 94. godine, započeo je, između ostalog, i jedan emancipatorski proces, čiji će efekti u velikoj mjeri odrediti doživljaj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori s kraja 20. vijeka, s tendencijom daljeg razvijanja takve uloge teatara u crnogorskom društvu.&nbsp; - Nova premijera pokazala je da publika i dalje na temu ove predstave reaguje s posebnim emocijama, onako kako se reaguje na nikada do kraja ispričanu priču o nedaćama pojedinca, tačnije pojedinke, čiji je život prepušten velikoj i beskompromisnoj istoriji. Egzilske sudbine tu beskompromisnost možda najbolje pokazuju, zato je ta tema tako moćan alat u tumačenju istorije. U „Princezi Kseniji od Crne Gore“ ova tema dobila je nove slojeve, prije svega fokusom na sudbinu junakinje koju je zapala egzilska sudbina, a da se ni o šta nije ogriješila, jer ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome - rekao je Subotić.&nbsp; Drama se, prema riječima autorke Radmile Vojvodić, preispituje i dokazuje na sceni, sa glumcima, sa publikom. - To je živi organizam teatra. Ova knjiga sa dramom u donekle novom ruhu jeste posebna po tome što nosi dosije o izvođenju predstave. Nijesam se latila dorađivanja dramskog teksta brinući i ustanovljujući da nije dovoljno aktuelan. Naprotiv, ta tragična istorijska priča posljednjih izdanaka dinastije Petrović Njegoš i tog usuda crnogorske države i obezimanjevanja naroda u tom trenutku je i dalje živo aktuelna. Upravo iz paradoksa te žive aktuelnosti, činjenice da nas se ta priča jednako tiče kao i onda kad je napisana i igrana, htjela sam da napravim neku vrstu omaža teatru i na taj način ekspliciram stav da smo mi u pozorištu zainteresovani za sebe, da hoćemo da kažemo da mislimo o sopstvenom dejstvu, da postojimo, da nam je važno naše pozorišno postojanje - rekla je Vojvodić. Glumica Varja Đukić, prvakinja drame CNP-a, kazala je da je za nju dragocjeno to što je imala priliku da igra princezu Kseniju u obje predstave. - Mislim da je ovo najznačajniji dramski tekst u cjeloklupnoj istoriji crnogorske dramaturgije koji cijeli kontekst našeg bića istorijskog, nacionalnog, kulturnog, društvenog stavlja u jedan teatarski kontekst koji više nije sjećanje... Smatram da cijeloj kulturnoj teatarskoj zajednici znači što je Radmila uradila ovu vrstu dramske rekapitulacije - kazala je Đukić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije"> <figcaption>Sa promocije(Photo: CNP/Duško Miljanić)Dusko_Miljanic_COPYRIGHT_Montenegro_</figcaption> </figure>  Profesor Janko Ljumović, urednik izdanja kazao je da mu je drago što je nacionalni teatar publikovao ovu knjigu nakon premijere.&nbsp; - Nakon više od 30 godina života drame „Princeza Ksenija od Crne Gore“, možemo slobodno reći da je dramski prvijenac Radmile Vojvodić svojom praizvedbom stekao status klasike. U kontekstu devedesetih, dramski tekst „Princeza Ksenija od Crne Gore“ je zaista iz potisnute istorije pokrenuo snagom i kreativnošću pozorišnog čina mnoge druge teme. Shodno tome, koncept ove knjige je osmišljen tako da se čitaocima ponudi knjiga koja nije samo dramski tekst već i kritičko izdanje koje materijalizuje fenomene ove predstave - kazao je Ljumović. Prema riječima dr Ivana Medenice, profesora FDU Beograd i pozorišnog kritičara, prva asocijacija koju je imao čitajući ovu dramu jeste "fenomen pozorišta kao mašine sjećanja".&nbsp; - No, u ovoj drami nije važan samo sam mehanizam sjećanja već i to kako se iz različitih vremenskih perspektiva osvjetljava ono što je predmet sjećanja, a to je ta trauma gubitka nezavisnosti i identiteta koji se dešavaju krajem Prvog svjetskog rata. Te 1994. godine dominiralo je snažno emotivno nacionalno osjećanje, a ja bih rekao da iz vremena kada je ova druga verzija pisana iz vizure prologa dominira osjećanje rezignacije vezano za to što nas istorija nije ničemu naučila i što se iste ili slične greške ponavlaju do dana današnjeg - kazao Medenica. Knjiga je objavljena u ediciji "Premijera".

1250x600

Ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome

Predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ – Izgnanička tugovanka doma Petrovića, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, premijerno će biti izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, kao i u ponedjeljak, 10. februara u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” u istom terminu, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Reprizna izvođenja su sjutra za Podgoricu, i 11. februar za Cetinje.&nbsp;
Sve ulaznice za izvođenja u nacionalnom teatru, kako su kazali iz CNP-a &nbsp;su rasprodate.&nbsp;
- U stvaralačkom procesu pošli smo od toga da je nužno da i njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu. Našli smo se i u izazovu kada je posrijedi omaž jednom pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila traga. Taj omaž pozorištu stoji u čitanju ovog komada, ostajemo, čini se, jednako zapitani nad tim trajućim vremenom usuda malih naroda egzilima, unutrašnjim egzilima malih naroda i kultura - istakla je ranije na konferenciji za medije autorka Radmila Vojvodić.
Jednu od od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze, koja je premijerno izvedena u “Zetskom domu” na Cetinju 1994, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997, sada nam u novoj inscenaciji donosi odlična glumačka ekipa: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.&nbsp;
Dramaturg predstave je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, asistentkinja režije Nataša Milićević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović.&nbsp;
Urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.

CNP: “Princeza Ksenija od Crne Gore” večeras premijerno na Velikoj sceni

Obnovljena predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ - Izgnanička tugovanka doma Petrovića, premijerno će biti izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u petak, 7. februara, a u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju u ponedjeljak, 10. februara.
Tim povodom, danas je u Crnogorskom narodnom pozorištu održana konferencija za novinare.
- U novom čitanju komada nužno je da njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu i da je čitamo optikom vlastitog. U pitanju je i omaž pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila trag- istakla je autorka predstave Radmila Vojvodić.
Kako je dodala, preispitujući istoricizam teme egzila slavnih Petrovića i istorijsku traumu,dolazili smo do aktuelnosti, do polemičnosti u odnosu na današnjicu, ali i do možda još većih izazova nego onda.
- Ostajemo jednako zapitani nad tim tragičnim vremenom trauma i usuda malih naroda, egzilima i unutrašnjim egzilima, ostajemo zapitani nad kontroverzama političkih moći, nakaradnim političkim mentalitetima, i po tom pitanju aktuelni i u vlastitom vremenu. Odgovore ne dajemo, ali taj Ksenijin glas, koliko god ona bila istorijska junakinja, ostaje živ u ovom našem vremenu- kazala je Vojvodić.
Dramaturg obnovljene predstave Božo Koprivica uporedio je dramu Radmile Vojvodićsa romanom “Besudna zemlja” Milovana Đilasa.
 
- &nbsp;U njenoj drami rimuju se kremen i tišina, strast i ljubav, katunsko i mediteransko, sudbinsko i viteško. U novoj predstavi postoji jedna nota fantastike kojoj posebno doprinosi scenografija, kostim, čarobna muzika. Fantastičnoj noti doprinose i elementi humora. Ova drama rimuje se sa “Besudnom zemljom” Milovana Đilasa, zato što se i u jednom i u drugom romanu govori kako se aristokrate bore za izgubljenu stvar, u oba djelagovori se o tome kako je nekad bilo, a i danas ima i biće djevojaka i mladića očiju gvozdenih i osmijeha Ljuba Čupića- poručio je Koprivica.
Prvakinja CNP-a Varja Đukić koja je i u prvobitnoj glumačkoj podjeli predstave tumačila lik princeze Ksenije, ponavlja ulogu samo u različitoj životnoj dobi junakinje.
- Ovo je uslojavanje teatra i uslojavanje teksta u jednom potpuno drugom kontekstu. Na kraju krajeva, za mene je ovo i glumački pokušaj produžetka života one Ksenije koju sam igrala prije 30 godina- rekla je Đukić.
Jedan od troje glumaca koji su igrali i u prvobitnoj postavci predstave je Slobodan Marunović, nekada u ulozi Vukmanovića, a sada kao Ilija Bjeloš. 
 - Ova drama je dokaz da je pozorište angažovana umjetnost, da slika ono vrijemeu kojem živi i njegove recidive koji utiču na naše živote. Ponovo je novo vrijeme vaskrsnulo ovu predstavu i pozorište je opet imalo potrebu da tu traumu koja se desila 90-ih godina opet prikaže novim generacijama iz novog, kritičkog ugla- poručio je Marunović.
Kako dodaje, obnovljena predstava se polazišno bitno razlikuje od one koja je komentarisala vrijeme kada je nastala.
- Tada je predstava snažno odjeknula kao sociološki fenomen u vremenu buđenja ljudi na ovim prostorima, a to je nesrećnovrijeme rata i egzila, kada su mnoge porodice sa ovih prostora napustile svoje domove, kao što je priča porodice Petrović koja se iz nevolje našla u egzilu- kazao je Marunović.
Umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta Vesna Vujošević osvrnula se na značaj nove inscenacije kultne predstave.
- Proces rada na predstavi rediteljke Radmile Vojvodić, poslije tačno 30 godina,u saradnji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, započet je u nacionalnom tetaru Podgorice 2024. godine, značajno doprinoseći obogaćivanju repertoara i njegujući domaću dramsku baštinu- rekla je Vujošević.
Autorski tim predstave čine dramaturg Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
U predstavi igraju: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.
Reprizna izvođenja su 8. februara u Podgorici i 11. februara na Cetinju.

"Princeza Ksenija od Crne Gore" poslije 30 godina ponovo pred publikom

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Tag: radmila-vojvodic