Ski turizam ne može biti prioritet jer je globalno u krizi. I da nema klimatskih promjena i da imamo snijega, imamo veliku konkurenciju, tako da nikad nismo u ski turizmu zavređivali međunarodnu pažnju - kazao je turizmolog Rade Ratković u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Ističe i da ski sezona skijanja kratko traje i ne treba da bude priroitet.
- Trebalo bi strateški da razmišljamo, u kontekstu klimatskih promjena, šta da radimo, da neka stručna ekipa procijeni da li postoje šansa za postojanost snijega na postojećim visinama, a kod nas nijedno nije više od 2.000 metara - naveo je Ratković.
Priroda uslova je, prema njegovim informacijama, dobra za skijališta na većim visinama.&nbsp;
- To sve treba da se istraži i da imamo strategiju - naveo je Ratković.
Smatra da imamo prednost za gastronomski turizam.
- Treba da obnovimo sela, poboljšamo saobraćajnu dostupnost, marketinški nastup, bezbjednost i sigurnost, domet u planinama za pozive i internet - naveo je, pored ostalog, Ratković.
Ocjenjuje da fali destinacijski menadžment, kao i podrška države.
- Što se tiče prostora, mi ga devastiramo, a naročito na primorju, uništavamo ga gradnjom nekretnina i nemamo odgovor države u tom pogledu. Naprotiv, imamo indicija da država takav antituristički razvoj podržava, da ne podržava ne bi usvojila sporazum sa stranom državom o razvoju turizma i nekretnina - ističe Ratković.
Najnovija inicijativa, za koju se nada da neće doći, vidi da nema protivljenja države projektu koji nije u skladu sa principima održivog i regenerativnog razvoja, a to je Slovenska plaža.
- Nagovještava se odluka da se sruši i da se zamijeni rezidencijalnim objektima, koji su po preporuci eksperata prijetnja turizmu - ističe Ratković.
<h2>Tragedija na Savinom kuku</h2>
Komentarišući nedavnu tragediju na skijalištu Savin kuk, kada je poginuo turista iz Njemačke, ocijenio je da je to jedna tužna vijest i jedna loša poruka.
- Posebno kad se ima u vidu da nema mnogo gostiju, niti snijega koji bi mogao da generiše turističke tokove - rekao je Ratković.
Podsjetio je i na ostavku direktora Turističkog centra Durmitor Marinka Purića, ocjenjujući da je to pokazatelj odgovornosti.
- Loše je počela turistička sezona, sa lošom viješću. Dešava se to i negdje drugo, ali mi smo dosta u krizi sa tom vrstom turizma koji je globalno u krizi, mi nemamo ni velike komparativne prednosti lokacijske u odnosu na druge velike evropske skijaške centre. I da imamo kapaciteta za vještački snijeg, nikad ne znamo da li će to biti pouzdano jer ne znamo da li će temperature biti ispod nule, a onda se snijeg topi i nismo ništa uradili - naveo je Ratković.
<h2>Ekološka država</h2>
Komentarišući ekološku zagađenost u Pljevljima, te kakvu poruku šaljemo svijetu ako smo prepoznati kao zemlja divlje ljepote, ističe da turisti traže čistu prirodu, kakva je ona kojom obilujemo, ali da ono što se dešava u Pljevljima ozbiljno zabrinjava.&nbsp;
- Rekonstrukcija izgleda nije dobro odrađena i trebalo bi kao država tome da posvetimo veliku pažnju, da princip iz Ustava da budemo ekološka država stvarno u praksi primijenimo - rekao je Ratković.
Smatra da niko ne može biti za zagađenje odgovoran bez vlast u Pljevljima, ne samo ova nego i prethodna, ali ističe da aktuelni problem mora da rješava aktuelna vlast u tom gradu.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ratković: Ski turizam ne može biti prioritet, fali destinacijski menadžment

Ni jedne godine Crna Gora nema dobro organizovanje u sektoru turizma, nema umrežavanje hotela, nema propisa i aktivnosti koje bi podstakle takvo što, nema dplazaka studijskih grupa i koje bi sugerisale šta da se uradi i popravi, uz &nbsp;probleme avio dostupnosti i loše infrastrukture, pa je ocjena Bijele knjige o sektoru 4,3 suzdržana i diplomatska - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, turizmolog prof.dr Rade Ratković.
Savjet stranih investitora objavio je Bijelu knjigu ,,Investicionu klimu u Crnoj Gori 2025. godine” kojom ukazuje na značajna upozorenja za crnogorski turizam. Iako je ukupni indeks lakoće poslovanja ostao stabila, ocjena 6,5, turizam koji je strateški ključan za državu jedini je sektor koji je zabilježio pad u ocjeni na samo 4,3, u Izvještaju se naglašava da su među &nbsp;problemima infrastrukturne slabosti, regulativa i predvidljivost investicija.
Svaka kriza je prilika, kaže Ratković, međutim ta kriza predugo traje u crnogorskom turizmu, koja počela, podsjeća on, još devedesetih godina početkom raspada Jugoslavije.
Ukazuje da upozorenje od partnera i najavljeni odlazak zbog promjena u zakonima za strance je veliki razlog za brigu i takvo stanje bi trebalo da bude motiv da se pokrenu značajne promjene u turizmu.
- Nikako da dođemo na pravi put održivog turizma, mislim da je i ova ocjena pristojna, diplomatska, malo suzdržana, a ipak je njom rečena suština, o čemu mi već i pričamo 25 - 26 godina, možda i preko 30 godina i nikako da popravljanje i vraćanje turizma na najjača emitivna tržišta Evrope, sređivanje destinacije, nikako da dođe na agendu - rekao je Ratković.&nbsp;
Dodaje da se godinama upozorava na nedostatak adekvatnog &nbsp;destinacijskog menadžmenta, na neadekvatno upravljanje turizmom od strane države i, ističe on, nedostatak alternativnih rješenja.
- Turista koji dođe vidi da je došao kod nepripremljenog domaćina, domaćina koji ne poštuje goste i to je veliki problem. Sljedeći problem je što imamo neprekidnu gradnju stanova za tržište &nbsp;i napravili smo neopisivu gužvu u destinaciji koje ne prati infrastruktura, tako da &nbsp;se unutar destinacije se &nbsp;teško funkcioniše, ljudi se umore kada dođu kod nas da odmaraju - zaključio je Ratković.

Ratković: Sređivanje destinacije nikako da dođe na agendu

Brojke neumoljivo pokazuju — naš turizam je na koljenima. Broj noćenja je značajno manji nego prethodnih godina. Nespremnost, visoke cijene, avionska nedostupnost, samo su neki od razloga zbog kojih Crna Gora gubi bitku. Iako je to očigledno svima — čak i laicima — ministarka turizma Simonida Kordić, poznata po markiranoj garderobi i luksuznim putovanjima o trošku građana, tvrdi da je „sve sjajno“, te da samo „neki zli ljudi prave kampanju o lošoj sezoni“. Komentarišući porazne brojke koje potvrđuju da je sezona izuzetno loša, prof. dr Rade Ratković, univerzitetski profesor i turizmolog, za Portal ETV ističe da su nam državu preuzeli nasljednici zloglasnih „klubaša“, čiji je jedini program bio prisajedinjenje Crne Gore Srbiji.&nbsp; - Taj cilj su ostvarili 1918. godine, pod vođstvom Srbije i Aleksandra Karađorđevića. I tada, kao i sada, oni sprovode politiku Srbije prema Crnoj Gori. Njihov zadatak i „uspjeh“ mjere se dubinom uništenja Crne Gore - dodaje. Danas, tvrdi Ratković, u Crnoj Gori imamo marionetsku vladu Srbije, pod mentorstvom i kontrolom Srpske pravoslavne crkve na terenu. - Da apsurd bude veći, istraživanja pokazuju da građani Crne Gore upravo tu paracrkvu prepoznaju kao instituciju od najvećeg povjerenja — povjerenja da nas, paradoksalno, uništi. Djelujemo poput Indijanaca koje je, prema njihovom vjerovanju, veliki Manitu osudio na nestanak, pa smo demotivisani da složno i organizovano povedemo borbu za sopstveni opstanak. Dok nas oni sistematski uništavaju, mi se samozadovoljno tješimo floskulom „Milo je za sve kriv“ — pa, čemu onda otpor? - kaže on.&nbsp; HOĆE LI BITI BOLJE?&nbsp; Kako kaže, nada, kao uvijek, postoji. Međutim, očigledno nedostaje volje i odgovornosti u državnim strukturama prema sopstvenoj državi i privredi, a naročito prema turizmu.&nbsp; - Vlasti se odbijaju suočiti sa stvarnom slikom i dubokom strukturnom krizom u koju je naš turizam doveden – politikom, a ne tržištem. Potrebno je da i vlast, kao što su to već počeli da rade neki privrednici, bude konačno suočena s realnošću — umjesto da uporno lakira stvarnost - navodi Ratković.&nbsp; Neophodno je postići punu saglasnost svih aktera u turizmu — i državnih i privatnih — o nužnosti duboke strukturne reforme, te da se toj reformi pristupi ozbiljno, profesionalno i uz puno poštovanje struke, umjesto dosadašnjeg ignorisanja. - U demokratskim zemljama, svjesna i odgovorna javnost bi smijenila neodgovornu vlast na izborima i izabrala one koji će rješavati stvarne probleme privrede i društva. Umjesto toga, kod nas se vlast i dalje podređuje imperijalnim interesima druge države, kojoj je prepustila upravljačke dizgine. Cijela nacija — svi građani i državljani — mora da postigne konsenzus za dobrobit države, privrede i turizma, i da na tom putu djeluje složno - podvlači on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910110920_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910110920_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Umjesto toga, energija se i dalje neproduktivno rasipa u beskonačnoj, jalovoj političkoj ćeraniji.&nbsp; - Turizmu, više nego ijednom drugom sektoru, potrebni su stabilnost i mirne političke vode — a ne beskrajni sukobi i besmislena preganjanja. Ključevi rješavanja naših hroničnih problema su u rukama politike — ali i u rukama građana, koji, često ne razmišljajući o posljedicama, daju mandat za neodgovornost - kazao je Ratković u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Miraš Dušević

Turizam na koljenima, država na daljinski; Ratković: Crnu Goru preuzeli nasljednici zloglasnih "klubaša"

Zabrinjavajuće je što Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" – destinacija za kratke boravke, kazao je profesor Rade Ratkovi na konferenciji za medije na temu "Trule daske u turizmu", povodom, kako su naveli organizatori iz Redakcije za turizam i prostorno planiranje STEGA-e, očigledno loših rezultata ovogodišnje ljetnje turističke sezone.
Konferenciju u Budvi je otvorio diplomirani ekonomista, Vladimir Nikaljević, upozoravajući da je turizam u Crnoj Gori destabilizovan "najmanje na tri trule daske".
Nikaljević je na događaju u Budvi je kazao da ciljevi koji su suprotstavljeni, oni koji se zalažu za nezavisnu građansku, evropsku, antifašističku i prosperitetnu Crnu Goru i oni koji se svim silama bore protiv tih ciljeva, teško mogu da ostvare dijalog, a još teže sinergiju.&nbsp;
- Dva, nema strategije turista. Turizam kao vodeća prioritetna djelatnost direktno se ugrožava porezima, akcizama, gradnjom stanova umjesto hotela, saobraćajnim haosom umjesto lakom dostupnošću. I tri, partijski kadrovi na ključnim mjestima, umjesto vrhunskih stručnjaka - naveo je on. 
 
Turizmolog, prof. dr Rade Ratković, istakao je da Crna Gora već tri i po decenije nema adekvatan menadžment turističkih destinacija, dok posljednjih pet godina gotovo i ne postoji upravljanje ovim sektorom. Statistički podaci za jun 2025. ukazuju na pad broja noćenja i skraćeno zadržavanje turista, uz stagnaciju broja dolazaka. Zabrinjavajuće je, kaže Ratković, što Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" – destinacija za kratke boravke. 
 
Posebno je naglašen pad dolazaka sa tradicionalnih zapadnoevropskih tržišta, dok konkurentske mediteranske destinacije, uključujući Hrvatsku i Albaniju, bilježe rast. 
 
Prostorni planer mr Dragan Marković upozorio je na infrastrukturne slabosti koje ograničavaju turistički razvoj. 
 
- Bez efikasnog saobraćajnog sistema nema razvoja. Država, to su putevi, se govorilo u Rimskom carstvu. Dakle, bez novih puteva ne može se funkcionisati pored mora, a izgradnja puteva visokog ranga kroz Boku duž budvanske rivijere preko Skadarskog jezera mogla bi pretvoriti izuzetan prirodni ambijent u "tehnicistički" pejzaž, pa je planiranje puteva jako složen problem i delikatan zadatak za rješavanje - objasnio je Marković. 
 
Magistar Branko Diki Kažanegra naglasio je da je „jedina pouzdana statistika broj zadovoljnih turista“. Ocijenio je da Crna Gora ulazi u seriju slabijih sezona, upozorivši da ukoliko se brzo ne reaguje, šteta bi mogla postati dugoročna. 
 
- Cilj današnje konferencije bio je da se skrene pažnja na slabosti u turizmu, upravo sada, kada smo na vrhuncu turističke sezone, jer će nakon toga doći novi problemi i sve će se zaboraviti do naredne - zaključio je Nikaljević.

Ratković: Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" - destinacija za kratke boravke; Nikaljević: Destabilizacija na tri trule daske

Turistička sezona u Crnoj Gori ponovo je dočekana bez ključnih infrastrukturnih priprema i strateškog pristupa, ocijenio je profesor dr. Rade Ratković, ekspert za turizam, u jutrošnjem gostovanju u Budilniku, Televizije E. On je upozorio da se, osim saobraćajnih problema i kašnjenja s uređenjem plaža, Crna Gora suočava i sa nekontrolisanim rastom cijena i odsustvom ozbiljnog destinacijskog menadžmenta.
Profesor Ratković je istakao da su kapaciteti za prijem turista i dalje neadekvatni, a situaciju na primorju opisao kao „tantalove muke“ za posjetioce.
- Potrebno je da se radovi na putnoj infrastrukturi obustave tokom glavne turističke sezone, koja realno počinje već u aprilu, a ne u julu - kazao je on. Prema njegovim riječima, alternativne saobraćajnice, čak i lokalni putevi, mogli bi biti privremeno osposobljeni kako bi se izbjegle gužve i poslala poruka da je Crna Gora odgovoran i gostoljubiv domaćin.
Ratković smatra da su ključne potrebe sektora turizma gurnute u drugi plan, dok politička prepucavanja dominiraju javnim prostorom.&nbsp;
- Turizam je za Crnu Goru životna grana, a mi svaku sezonu dočekujemo nespremni, forsirajući politikanstvo umjesto razvoja - upozorio je on.
Poseban akcenat stavio je na kašnjenje u zaključivanju ugovora za zakup sa Morskim dobrom, što, kako kaže, direktno utiče na uređenje plaža i generalno otežava pripremu sezone.
Profesor Ratković je kritikovao i sam koncept davanja plaža u zakup po visokim cijenama, navodeći da to vodi komercijalizaciji i degradaciji obale.
- Plaže se pretvaraju u restoranske terase, umjesto da budu javni i rekreativni prostor - ističe on, dodajući da praksa mediteranskih zemalja ide u suprotnom smjeru - oslobađanju plaža od suvišnih sadržaja i njihovim uređenjem.
Rast cijena, kako kaže, direktna je posljedica visokih zakupnina, a sezona koja je suštinski ograničena na par mjeseci dodatno podstiče neodrživo povećanje cijena.
Ratković je upozorio i na sve veći jaz između cjenovnih kategorija smještaja, gdje se, s jedne strane, nude izrazito jeftini aranžmani, dok su cijene u luksuznim segmentima nerazumno visoke. Naveo je primjer prijatelja iz Srbije koji je obezbijedio aranžmana od devet dana, sa prevozom i hranom, po cijeni od svega 260 eura.
- To pokazuje haos koji vlada u sektoru, a zabrinjava i trend pretvaranja hotelskih kapaciteta u apartmanski smještaj, što dodatno guši turističku privredu - kazao je on.
Profesor Ratković podsjetio je da bez rješavanja pitanja dostupnosti destinacije, naročito kroz avio i putnu infrastrukturu, svaka promotivna kampanja ostaje bez efekta.
- Raditi marketing bez stvarne dostupnosti destinacije je prevara. Mi se time bavimo, umjesto da prvo uredimo infrastrukturu, a zatim brendiramo i promovišemo ono što zaista imamo - rekao je on.
Govoreći o poređenju sa uspješnim turističkim destinacijama, poput karipskih zemalja, Mediterana ili zapadnoevropskih država, Ratković je naglasio da je Crna Gora propustila da napravi održiv paket turističke ponude koji bi bio osnova za kvalitetno brendiranje.
- Ne možete brendirati praznu priču. Prvo moramo imati konkurentan proizvod, infrastrukturu, komunalnu uređenost, fokus na vodeća evropska tržišta, a tek onda ozbiljno raditi na promociji - smatra on.
Crna Gora, prema Ratkoviću, raspolaže prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom i geografskim prednostima, ali ih ne koristi na pravi način.&nbsp;
- Prostor uništavamo, kulturno nasljeđe slabo valorizujemo, destinacijskim menadžmentom se ne bavimo - upozorava on.
Dok preduzetnički sektor, kako kaže, pokazuje inicijativu i trudi se da prebrodi izazove, nedostaje sistemska saradnja između javnog i privatnog sektora, bez koje nema dugoročnog razvoja.
Kao modele koje bi Crna Gora mogla slijediti, Ratković je naveo primjere susjednih zemalja poput Hrvatske i Albanije, koje, iako sa sličnim prirodnim resursima, mnogo organizovanije pristupaju turizmu.
- Sa susjedima treba sarađivati, učiti jedni od drugih i raditi u interesu građana i privrede - zaključio je Ratković.

Ratković: Infrastruktura ne prati rast očekivanja, vlast zanemaruje strateške interese

Dok susjedna Albanija u turizmu galopira, naša, prelijepa Crna Gora, najblaže rečeno, stagnira. Destinaciju smo, čini se, sveli na goste iz regiona, bez jasne vizije razvoja. Nije to problem u &nbsp;najavi, već problem koji traje i ne rješava se. Turizam je naša najvažnija privredna grana, sve što nam je potrebno imamo, osim, izgleda, vizije i znanja da sve to valorizujemo. I još nešto jako važno - nema govora o prestižnoj turističkoj destinaciji koja ima neprimjereno lošu avio dostupnost.&nbsp;
Da li dijeli stav da smo sveli destinaciju na goste iz regiona a da turisti iz Zapadne Evrope zaobilaze Crnu Goru, Portal ETV je pitao profesora na Fakultetu za turizam i bznis u Budvi, prof. dr Rada Ratkovića.&nbsp;
On kaže da je ovaj problem kod nas star oko tri i po decenije, s tim što je od obnove &nbsp;nezavinosti, pa do 2020. godine, bilo napretka.&nbsp;
Prema njegovim riječima, 2019. &nbsp;je bila prva godina rentabilnog poslovanja turističkog sektora na osnovu učešća zapadno-evropskog emitivnog turizma od 35 odsto u osnovnom smještaju i dobre avio povezanosti sa svim važnim evropskim emitivnim tržištima.&nbsp;
- Nakon toga je nastupila pandemija korone, a poslije nje pandemija politike, koja još traje i postaje sve gora. U takvoj konstelaciji nije čudo što turizmu i ukupnoj ekonomiji ne cvjetaju ruže. Da ne možemo imati održiv turizam na osnovu kratkosezonskih i niskobudžetdskih tržišta regiona i Rusije smo se mogli praktično uvjeriti u proteklih 35 godina, ali mnogi neće da vide ono što je i čulno vidljivo i očigledno - kazao je Ratković u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;
Profesor je jasan - ne možemo biti ozbiljna turistička destinacija sa lošom avio povezanošću.&nbsp;
- Dobar avio saobraćaj (linijski, niskotarifni i čarter) je uslov bez koga se me može uspješno razvijati organizovani turiizam, posebno iz najjačih emitivnih izvora Evrope i svijeta. Bez toga ne možemo imati održivu popunjenost kapaciteta, rentabilno poslovanje turizma, konkurentne plate i ekonomski impakt turizma na privredu i društvo. Vlasti u potonjih pet godina su istrajno radile da ovaj važan infrastrukturni resurs za razvoj turizma prilično uruše. Racionalnog razloga i obrazloženja za to nema - ističe profesor.&nbsp;
On smatra da u Crnoj Gori ne valja destinacijski sistem i destinacijski menadžment u turizmu, za što je najodgovornija Vlada.&nbsp;
- Preduzetnički sektor čini što je u njegovoj mogućnosti, ali nema destinacijske podrške. To mora da se iz korijena reformiše, inače gubimo turizam koji je jedna od najjačih poluga ekonomske održivosti naše države. Treba da se poslužimo dobrom praksom Hrvatske i Albanije i da slijedimo njihovu pozitivnu praksu posvećenog i umješnog destinacijskog menadžmenta na čelu sa državnim vlastima - kazao je Ratković u razgovoru za Portal ETV.

Nakon korone imamo pandemiju politike - ne cvjetaju nam ruže u turizmu i ekonomiji

Crna Gora je bila u gubitku svake godine kad bi dominiralo rusko i srpsko tržište u broju noćenja. Na tom tržištu se ne može zasnovati dobitak i to je praksa pokazala - ocijenio je turizmolog, profesor dr Rade Ratković.
On je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručio da mi moramo da ponavljamo lekcije koje smo učili u 30 godina uspješnog turizma i koje sada primjenjuju sve zemlje Mediterana.
- Da ta tržišta mogu generisati dobar rezultat - grabile bi se oko njih druge mediteranske zemlje, ne bi to nas pripalo. Sada je rusko tržište u ukupnom smještaju oko 32 odsto, predominantno. Oni ljetuju u svojim objektima, vjerovatno te objekte nekontrolisano izdaju, jer niko se ne bavi time. Oni su van kontrole - čim se ne registruju kod nadležnih organa, tako da mi i sa povratkom ruskog tržišta ne možemo ništa da uradimo - istakao je Ratković.&nbsp;
Oni sad, kako je rekao, relativno malo učestvuju u kolektivnom smještaju, a mnogo učestvuju u nekomercijalnom smještaju, odnosno u njihovim objektima. Mi, kako je podvukao Ratković, od toga nemamo koristi.&nbsp;
- Slično je i sa srpskim tržištem, mada ono više učestvuje u kolektivnom smještaju - nekoliko puta više nego rusko tržište, ali oni ne mogu da zamijene ostatak zapadno evropskog tržišta - rekao je turizmolog.
Kod Hrvata je, ustvrdio je on, njemačko tržište oko 30 odsto, a kod nas četiri do pet.
- To je zato što nijesmo organizovani za destinacijski menadžment, ne integrišemo naše hotele i nemamo jednu kampanju kao što ima susjedna Albanija, ona je briljirala sad sa svojom kampanjom na berzi - smatra Ratković.
<h2>PROPAGANDA</h2>
U Crnoj Gori se priča o pripremi turističke sezone, dok, kako je ukazao Ratković, druge destinacije još od Uskrsa imaju popunjene kapacitete.
- To je samo po sebi pokazatelj da se nadležni za oblast turizma ne bave turizmom i biznisom nego političkom propagandom - jasan je Ratković.
Crna Gora, prema riječima sagovornika TV E, nema adekvatan destinacijski menadžment, a i to što imamo u posljednjih pet godina se, ističe on, jako slabo koristi.
- Tako da on faktički ne funkcioniše, a njegova konstrukcija nije dobra: trebalo bi da se reformiše po ugledu na druge zemlje Mediterana i da se bazira na javnom privatnom partnerstvu, da bude inkluzivna - a ne samo da pripada državnim organima. To znači političkim partijama na vlasti i izbornoj većini i to je jedan problem na koji mi stalno ukazujemo, međutim, umjesto da se stvari popravljaju - one se drastično pogoršavaju - upozorio je Ratković.
<h2>POTREBNA PROMJENA ZAKONA</h2>
Nedostatak Zakona o upravljanju održivim turizmom, objašnjava turizmolog, se odražava na problem upravljanja turizmom - a dosadašnji zakon ne rješava problem upravljanja - već postavlja standarde. To, podvlači on, nije norma za pravilno upravljanje turizmom.
- Od 2020.godine se ne posvećuje pažnja glavnom elementu pripreme koji se radi godinu dana ranije, a to je nastup na organizovanom turističkom tržištu - ocijenio je Ratković ukazujući da imamo više od 500 malih hotela koji nijesu umreženi.
Trebalo bi, poručuje on, da se promijene zakoni.
- Zakon o privrednim društvima i da se predvidi poslovno udruživanje, što mi nemamo, jer bez toga mi nemamo umrežavanje hotela. Ne može to da zamijeni model NVO, &nbsp;jer privreda nije NVO, naprosto se radi o drugim kategorijama. Malo imamo većih hotela, a mogli bi sa manjim hotelima da to upotpunimo, ali oni moraju biti integrisani, jer ne može turoperator danas da progovara sa mnom koji imam, recimo, dvije sobe - istakao je on.
U Crnoj Gori u februaru i martu 2025. godine zabilježen je pad broja noćenja turista u kolektivnom smještaju.&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZgpfGUWXSsk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ratković: Svake godine kad je dominiralo rusko i srpsko tržište bili smo na gubitku, to je dokazano

Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, stručnjak iz oblasti turizma prof.dr Rade Ratković.
Radno vrijeme, kaže on, treba prilagoditi korisnicima, a prije svega turistima od kojih živi Crna Gora.
- Trebali bi da stimulišemo potrošače da što udobnije provedu odmor, i da su im dostupne ponude trgovine i ugostiteljstva u svako doba. Mi treba da imamo u vidu da imamo najviše turista u takozvanim vikend stanovima i kućama, i oni su usmjereni na markete, malo njih ide u restorane. Bolje da kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode i pune frižidere. Mislim da bi im trebalo ponovo tu mogućnost otvoriti. Nije na državi da naređuje marketima, da im ona određuje radno vrijeme, to bi trebalo sami da odrede, ali ne treba sprječavati da se radi nedjeljom - rekao je Ratković.
Situacija u Crnoj Gori je takva, podsjeća, da u predsezoni, ali i samoj sezoni ima puno praznika, pa se desi da &nbsp;po nekoliko dana marketi ne rade.
- Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - istakao je Ratković.
Za turiste u porodičnom smještaju, objašnjava on, druge destinacije organizuju te turste putem udruženja i ti objekti idu u organizovanu prodaju &nbsp;preko turoperatora.
- Mislim da bi to bilo zgodno, dobar pokazatelj dobre volje domaćina, ljubaznošću, i kod nas da uradi. Ja sad vidim da smo mi u Budvi dobili Mega molom &nbsp;dodatnu ponudu, koja je interesantna svim turistima, tamo ima vrlo kvalitetne ponude. Žalosno je da to bude svake nedjelje zatvoreno, ili imamo praznike tri ili četiri dana, kada je sve pod ključem - naglasio je Ratković.
Da bi se ispoštovala prava radnika, smatra on, treba primjenjivati Zakon o radu i poštovati radno vrijeme koje je propisano, te bi trebalo zaposlenima obezbijediti slobodan dan u toku nedjelje.
- Mnogima bi odgovarao drugi slobodan dan u toku nedjelje, jer imaju nešto da završe u administraciji, a ne bi morali da rade svaki dan. Tako da to treba ostaviti poslodavcima, sindikatu, i, &nbsp;normalno, afirmisati zakonitost i pravnu državu, a kako ćemo mi da afirmišemo zakonitost i pravnu državu kad na najvišim nivoima vlasti imamo otvoreno kršenje Ustava i zakona - zaključio je Ratković.

Ratković: Bolje da turisti kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode

Drago mi je da su se sada javili mladi ljudi, koji osjećaju svoju domovinu, i koji su, konačno, na pravoj strani istorije. Ponosan sam na studente, a dužnost nas profesora jeste, prvo, da budemo društveno angažovani, jer ovo je naša zemlja, moramo da pomognemo mladim ljudima, a drugo, vrijeme je da neke nove snage, neka nova energija se pojavi na javnoj sceni, ne bi li ona napravila pritisak da dođe do konačne pozitivne reforme u našoj zemlji, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, profesor Fakulteta za biznis i turizam iz Budve dr Rade Ratković.
Akademsko osoblje, i profesorsko i saradničko su, kaže Ratković, misaona bića i preživljavaju krizni period od nekoliko decenija a naročito u posljednje četiri godine gdje dolazi, kako kaže, do opšte paralize i razgradnje sistema.
- Pravo je osvježenje što se samoinicijativno pojavila grupa studenata, što je reagovala, jer mi smo do sada bili nešto razočarani što su naši mladi ljudi bili pasivizirani i nezainteresovani za politički život, ali kada stvari ne idu dobrim tokom, tragedija na Cetinju, koja se desila, je bila inicijalna kapisla, i mislim da sam kao dugogodišnji profesor ponosan na studente, iako nikoga od njih ne znam, što su reagovali. Vrijeme je bilo da neko reaguje, jer kod nas imao defektan višestranački sistem, gdje se građanin ne vidi, i naš izborni sistem nije usklađen sa Ustavom, kao što mnogi profesori prava već godinama objašnjavaju, posebno profesor Mašić, i to je razlog da političke elite ne odgovaraju građanima, oni odgovaraju centrima moći izvan Crne Gore, a sami poslanici odgovaraju svojim šefovima, tako da takav sistem ne daje rezultate i to je jedan od razloga što mi uvijek imamo neodgovornu vlast, svaki novi izborni ciklus dovodi do još neodgovornije vlasti, i mislim da treba mnogo toga da se promijeni u sistemu, da se reformišemo - rekao je Ratković.
Izuzetno je zabrinjavajuće stanje u sektoru bezbjednosti, poručuje Ratković, jer se taj sektor u posljednje četiri godine permanentno ruinira i nije funkcionalan, te, kako navodi, u taj sistem provaljuje ko hoće i kad hoće.
- Ponosan sam na studente, a dužnost nas profesora jeste prvo da budemo društveno angažovani, jer ovo je naša zemlja, moramo da pomognemo mladim ljudima, a drugo vrijeme je da neke nove snage, neka nova energija se pojavi na javnoj sceni, ne bi li ona napravila pritisak da dođe do konačne pozitivne reforme u našoj zemlji - istakao je Ratković.
<h1>Vlast prijeti kritičarima </h1>
Nije novo to što vlast negativno targetira studente, jer je, navodi Ratković, u posljednje četiri godine vlast izuzetno arogantna i ne prihvata kritiku.
- Vlast je osjetljiva na svaku kritiku, prijete kritičarima, novinarima, čak i imaju nekih uvreda, u nekom kvazi istraživanju gdje su aktivisti koji pozitivno djeluju i bili kritički nastrojeni prema mnogim potezima nove vlasti, i oni su proglašeni za nacionaliste, i drago mi je da dobijaju satisfakciju na sudu. To pokazuje visok stepen birokratizacije društva, građanin nije važan, a jedno od najvećih ignorisanja građana bilo je 5.septembra 2021.godine, kada vlast nije uzela u obzir mišljenja većinske Crne Gore, suverenističkog dijela Crne Gore, kojima je stalo do svoje države, nego su pretpostavili njihove osjećaje i želje željama popova da pokažu mišiće, da silom na sramotu dovedu helikopterom dva vodeća sveštenika, popa Srpske pravoslavne crkve i da posle toga zaspu svoju Prijestonicu sa suzavcima, mi smo još reagovali kao društvo, na taj jedan eksces koji je nezapamćen. Zamislite da neka francuska vlada, ili englesa, ili bilo koje druge zemlje, zaspe svoju istorijsku prijestonicu sa sisavcima, zbog toga što ne udovoljavaju zahtjevima neke tuđe crkve - naglasio je Ratković.
<h1>Univerzitet je 1989. i 2020. godine bio na pogrešnoj strani</h1>
Ratković kaže da je ovo prvi put da mlada akademska populacija izađe samoinicijativno da organizovano protestuje, što je, smatra on, dobar znak, jer to nije bila tradicija u Crnoj Gori.
- Vi znate da je ‘89. i ‘20.godine Univerzitet, na čelu sa nastavnicima, je bio na pogrešnoj strani, podržao je snage koje su bile protiv Crne Gore, podržao je antibirokratsku revoluciju 1989. koja je bila uvod u raspadanje Jugoslavije, i uvod u rat koji se dogodio, a 2020.godine podržali su crkvu, koja je napravila političke lige sa ciljem nasilne promjene vlasti, to nije bila nikakva demokratska promjena vlasti. Drago mi je da su se sada javili mladi ljudi, koji osjećaju svoju domovinu, i koji su,konačno, na pravoj strani istorije, inače do sada smo bili razočarani i tužni, što mi, recimo, ne djeluju kao studenti u drugim krajevima Jugoslavije, recimo, gdje su studenti uvijek bili pozitivna snaga, od koje je svaka vlast zazirala, plašila se kad su u pitanju studenti i morala da spusti gard i razgovara sa njima, mislim da to vrijeme kod nas dolazi. Ja se nadam da je ovo samo uvod u jednu pozitivnu reformu našeg sistema, normalizacije društva, jer kod nas je politička temperatura dostigla jedan vrhunac, užarena je, mi smo u velikoj krizi, bojim se novih ekscesa, i mislim da političke partije nijesu na visini zadatka, i nadam se da će mladi ljudi, mlada energija, ipak, napraviti jedan pozitivan pritisak, i da će stvari početi da se mijenjaju u pozitivnom pravcu - zaključio je Ratković.

Ratković: Mladi ljudi su konačno na pravoj strani istorije

Ovogodišnji Dan turizma se obilježava pod sloganom Turizam i mir, kojim se ističe značaj turizma za unaprjeđenje mira, što datira još od sedamdesetih godina prošlog vijeka kad je turizam promovisan kao ,, pasoš mira” - kazao je u Budilniku na Televiziji E ekspert za turizam &nbsp;prof. dr. Rade Ratković.
Poručuje da odavno funkcioneri međunarodne zajednice vide u turizmu šansu za blagostanje, za razumijevanje.
- Što bi trebali mi, takođe, u našoj zemlji da promovišemo mir. Ne samo mir između susjeda, i mir na međunarodnom nivou, nego i mir unutar zajednice. Međutim, mi to očigledno ne radimo, jer mi bi trebali, kao svaka zemlja, da svoju kulturnu baštinu turistički valorizujemo, da je vrijednujemo, da se ne bavimo falsifikatima. Umjesto toga mi sa najviših adresa u državi imamo pokušaj prodaje kapele Karađorđevića za Njegosevu kapelu, koja je srušena da bi se napravila kapela Karađorđevića. Mijenjamo istorijske toponime, tursku tvrđavu proglašavamo Nemanjinim gradom, selo Srska, istorijsko ime joj je Srska, proglašavamo Srpska i tako dalje. Zbunjujemo javnost, dižemo tenzije, suprotno od onoga što je poruka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija - rekao je Ratković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIDw7qdP3JiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Crna Gora loše upravlja turizmom, kaže Ratković, a naročito je to izraženo posle 2020.godine, jer, dodaje on, Crna Gora se pretvara u real estate destinaciju ili destinaciju za nekretnine, i, kako kaže, tako smo prepoznatljivi u svijetu, a ne kao turistička destinacija.
- Imamo preko 70 posto kreveta u &nbsp;takozvanom privatnom smještaju , odnosno najgorem segmentu toga smještaja, to je sekundarno selovanje. To je jedan veliki strukturni problem, jedna strukturna nesreća u Crnoj Gori, koja crnogorski turizam čini neodrživim. Mi u primorju imamo, &nbsp;prema indikatorima Svjetske turističke organizacije, sve negativne koeficijente održivosti - naglasio je Ratković.
Trenutno u Crnoj Gori imamo lokalne turističke organizacije koje su na neki način afilijacije opština, objašnjava Ratković, one su potpuno pod kontrolom političkih partija, što je, kako kaže, anahronizam, jer se političke partije ne bave turizmom.
- Oni koji se bave turizmom treba i da upravljaju turizmom, na bazi javnog privatnog partnerstva. Mora da bude zastupljena i država, ali ne samo država, nikako političke partije, kao što je tonsada slučaj, i oni koji su promoteri turizma, koji se bave turizmom, kao što su turističke kompanije, turistička udruženja, razne organizacije koje promovišu kulturni turizam, odgovorni turizam, kao što to rade druge zemlje Mediterana - poručio je Ratković.
Naša vrijednost je prirodno i kulturno naslijeđe, smatra Ratković, kao primjer navodi Njemicu koja je odlučila da živi u okolini kanjona Nevidio, dodaje on, koja lijepo sažima naše prednosti i predstavlja ih kao strateške prednosti a to su prostor, priroda i prošlost.
Imamo jako lošu promociju planinskog i seoskog turizma, tvrdi Ratković, a za ove turiste koji dolaze u te krajeve, možemo zahvaliti njima samima, jer su nas sami pronašli, iako se, kako kaže, u toj oblasti ima šta ponuditi, osim prirode, tu je i odlična gastro ponuda, džip ture, biciklističke ture, planinarske i pješačke staze i još mnogo mogućnosti.
- Gastro turizam nije zaluga naše turističke ponude, već turističkih nomada i turističkih stakeholdera iz inostranstva, i naših malih preduzetnika koji su prepušteni sami sami sebi. Možemo da se pohvalimo da nam sezona po planinama i selima počinje već u aprilu, a traje do oktobra - ističe Ratković.
Sagovornik Budilnika je mišljenja da je neophodno oživjeti sela, a najbolji način za to &nbsp;je afirmisati mlade ljude da se vrate na selo, poticati ih, kako kaže, jer se onda možemo nadati ozbiljnom &nbsp;napretku u toj oblasti turizma.
- Moramo u mrtvoj sezoni, a to je novembar, decembar, mart, da imamo gastro festivali. Recimo Grčka ima od 12 do 15 gastro festivala u tom periodu, gdje se svi skupljaju, i naprosto se niže događaj &nbsp;za događajem, skoro svake sedmice imaju neki događaj i to je nešto što privlači turiste - istakao je Ratković.
Suočeni smo sa krizom ski turizma, prvenstveno zbog klimatskih promjena, ističe Ratković i dodaje da je ta kriza jača kod nas, jer smo u južnijoj hemisferi i problem je postojanost niskih temperatura, pa se samim tim, kako kaže, ne bi mogli osloniti ni na vještačko osnježivanje.
- Nikada ski turizam &nbsp;u Crnoj Gori nije istaknut kao vid turizma koji treba da nas internacionalno promoviše, odnosno da budemo u ski turizmu lideri, a jeste u gastro turizmu, eko turizmu, ruralnom turizmu i mislim da u tom pogledu treba više da ulažemo u tu vrstu turizma, jer mi događaje možemo da radimo i kada nema snijega - zaključio je Ratković.

Ratković: Naše strateške prednosti su prostor, priroda i prošlost, to treba da valorizujemo

Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Međunarodni monetarni fond podigao prognozu rasta svjetske ekonomije

Informativnu emisiju "24 sata" na televiziji E, večeras vodi Amra Tahirović.
Tema dana: Optužbe iz Zete, tišina u Podgorici
Gošća emisije je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica &nbsp;Centra za građansko obrazovanje.
U večerašnjem izdanju gledajte i:
- Bogojavljenje u Podgorici obilježeno uz veličanje osuđenog ratnog zločinca i četničke simbolike.
- Protesti u Botunu privremeno utihnuli, ali se politička kriza produbljuje – Opština Zeta optužuje gradonačelnika Podgorice za korupciju i traži reakciju tužilaštva; premijer Milojko Spajić bez odgovora dok rastu tenzije unutar parlamentarne većine.
- Sin bivšeg glavnog specijalnog tužioca Radan Katnić optužuje tužilaštvo za progon porodice; krivična prijava protiv njega odbačena.
- Tragedija u Španiji: desetine poginulih u iskliznuću vozova.
Emisiju "24 sata" gledajte večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Daliborka Uljarević

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljeno je 9.196 ambulantnih pregleda, od čega 1.435 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuto je 295 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.433.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 295 operativnih zahvata, od toga 41 u IBD-u - dodaje se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da je na bolničko liječenje primljeno 648 pacijenata, od čega 112 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.705 dijagnostičkih procedura, od čega 302 CT i 237 MR pregleda - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 705 dijagnostičkih procedura, od toga 36 CT i 46 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.867 pacijenata i odrađeno 225.419 analiza - rekli su iz KCCG.
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 66 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 9,1 hiljada pregleda

Operativno interesantno lice A.A. (26) uhapšen je zbog sumnje na zloupotrebu 300 grama kokaina. - A.A. se dovodi u vezu sa zaplijenom preko 300 grama kokaina, koja je krajem avgusta 2025. godine, pretresom pronađena kod operativno interesantnog lica - S.Đ. (23) iz Podgorice. Tom prilikom, službenici policije u Podgorici locirali su i uhapsili S.Đ, a prilikom pretresa kod njega je, osim droge, pronađena municija, kao i dva pištolja sa izbrušenim fabričkim brojevima u ilegalnom posjedu - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011916014_6f3e77c3430512a9f1dc9cc36958ce0a37d7aee2296b3457d924fdfbbc80bcb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011916014_6f3e77c3430512a9f1dc9cc36958ce0a37d7aee2296b3457d924fdfbbc80bcb3" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="kokain"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Protiv S.Đ. je prošle godine podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kao i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, nakon čega mu je rješenjem sudije za istragu određen pritvor. A.A. se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Tag: rade-ratkovic