Od hapšenja bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića prošlo je oko tri godine, a Specijalno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu i odlučilo da li će u ovom slučaju podići optužnicu ili odustati od krivičnog gonjenja.
Milošević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je krijumčarila zaplijenjene cigaretkoje su odlukom države trebalo da budu uništene. Hapšenjem Miloševića i pokretanjem istrage nadležni su se u to vrijeme hvalili da su krenuli u obračun sa grupama koje su krijumčarile cigarete, a naročito s onima koji su to radili iz državnih fotelja. Ubrzo su hvalospjevi utihnuli, a sudbina slučaja i dalje nije poznata. Spekulisalo se da istražitelji nastoje da utvrde imena ostalih saučesnika, te da će doći do "krupnih riba". I te najave su zaboravljene.
Milošević je uhapšen u decembru 2022. godine. Narednih pola godine proveo je u Istražnom zatvoru u Spužu. Za to vrijeme Ustavni sud je donosio odluke kojim su utvrdili da su rješenjima o produžavanju pritvora okrivljenom povrijeđena prava. Uprkos tome, Milošević se našao na slobodi tek nakon isteka šest mjeseci, budući da optužni akt nije podignut u zakonskom roku. Tada mu je Viši sud u Podgorici na predlog SDT-a određivao alternativne mjere – javljanje policiji jednom mjesečno i zabranu napuštanja mjesta boravišta. Kako je vrijeme prolazilo, razlozi za određivanje mjera nadzora su blijedjeli i izblijedjeli, te su ukinuti. Milošević je trenutno na slobodi, bez ikakvih ograničenja, a, kako nezvanično saznajemo od sagovornika iz istrage, zaboravili su datum kada je poslednji put preduzeta neka radnja u ovom slučaju. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nisu nam odgovorili da li su donijeli odluku u ovom slučaju, ukoliko nijesu zašto nijesu i koje radnje trenutno preduzimaju.
Nekadašnji šef Uprave carina na slobodi se našao po predlogu SDT-a, odakle je tada saopšteno da su 5. oktobra 2022. godine odredili sprovođenje istrage protiv tri okrivljena lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Istragu su proširili 23. decembra protiv Miloševića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv četiri okrivljena za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Među osumnjičenima su još neki tada zaposleni u Upravi carina koji se sumnjiče da su dio grupe odgovorne što se dio nelegalnih cigareta koje je trebalo da budu uništene našao u prodaji.
<h3>Tužiće državu zbog hapšenja</h3>
Po izlasku iz pritvora Milošević je rekao da je slučaj protiv njega podmetnut, a da će pravdu zbog neosnovanog hapšenja potražiti na sudu. Rekao je i da će, ukoliko dođe do suđenja, tražiti da proces bude prenošen javno.
- Sve što budem govorio, imam materijalne dokaze. Velika namještaljka dijela tadašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ljudi koji su radili u Carini, za koje se, sad evo ispostavilo da su osnovano sumnjivi... Za mene je svako nevin dok se ne dokaže suprotno, pravosnažnom odlukom suda, rekao je Milošević tada.
Dodao je da se ispostavilo da su isti ljudi koji su njega optuživali, zapravo "članovi organizovane kriminalne grupe koja od 2018. godine djeluje i operiše kada su u pitanju cigarete"...
– Tokom istrage, od Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, u aprilu ove godine, dostavljen je obavještajni paket LM848IP, sa kriptovanom SKY ECC komunikacijom, za 2019. i 2020. godinu. Nakon njene analize i prikupljanja određenih personalnih dokaza, 20. juna je određeno proširenje istrage protiv četiri okrivljena, za nova krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, ali i protiv drugih okrivljenih fizičkih i pravnih lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina, o čemu je javnost i upoznata prethodnih dana, pojasnili su tada iz SDT-a, dodajući i da su u tom trenutnu sprovodili istragu protiv 19 okrivljenih fizičkih i jednog pravnog lica, jer postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela u periodu od kraja 2018. do 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milošević na slobodi, istraga pala u zaborav

Bivši direktor Uprave carine Rade Milošević oklevetao je bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Draga Spičanovića i zbog toga će morati da plati 500 eura, odluke je Višeg suda - potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;
Viši sud potvrdio je odluku Osnovnog suda kojom je &nbsp;utvrđeno da je Milošević 2022. godine gostujući u emisiji "Načisto" povrijedio čast i ugled Spičanoviću povezujući ga sa švercom cigareta.
Kako Portal ETV saznaje Milošević se pred sudom branio da je te informacije " čuo od zaposlenih".
On je takođe naveo da ime Spičanovića nije vidio ni u jednom aktu da se dovodi u vezu sa švercom cigareta već je to samo čuo.
Žalbu na presudu Osnovnog suda izjavio je branilac Miloševića.

Marija Žižić

Milošević će zbog klevete morati da plati Spičanoviću 500 eura

Nekadašnji prvi čovjek Uprave prihoda i carina Rade Milošević oklevetao je bivšu v.d. direktorice te institucije Milenu Petričević i povrijedio njen ugled, čast, prava ličnosti i profesionalni integritet, proizilazi iz presude sutkinje Osnovnog suda Katarine Janković.
-Osnovni sud je donio presudu po tužbi tužilje Petričević a zbog naknade nematerijalne štete. Djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužilje Petričević od 2.000 eura dok je iznos od 28.000 eura odbijen. Presuda nije pravosnažna – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.&nbsp;
Petričević je, na ime nematerijalne štete, a zbog klevete, od Miloševića tužbom tražila 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je „krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije „Lenora International“ koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC“...
U izjavi za Portal ETV, Petričević je kazala da je Osnovni sud potvrdio da je Milošević narušio i povrijedio njena prava ličnosti - čast, ugled, lični i profesionalni integritet. Milošević je iznio tvrdnje koje su podložne dokazivanju i sud je, kako je rekla, utvrdio da su neistinite.
<h2>KLEVETE</h2>
- Poslije dvije i po godine, prvostepenom presudom suda konstatovano je i utvrđeno u dokaznom postupku da je tuženi svojom krivicom, iznošenjem neistinitih i netačnih navoda, izvršio nedozvoljenu pravnu radnju - kazala je Petričević. Ona je navela da je sud konstatovao da joj je narušio profesionalni ugled i lični integritet.&nbsp;
Sud je, kako je kazala, usvojio činjenice na kojima je njena tužba zasnovana, čime joj je pričinjena lična i profesionalna satisfakcija, ali ne i kompenzacija za posljedice proživljenog duševnog šoka u kojem se našla nakon spoznaje o klevetama i izrečenim inkriminacijama od Miloševića.
Petričević je u izjavi za Portal ETV naglasila i da je u dokaznom postupku utvrđeno i potvrđeno prvostepenom presudom da u njenom mandatu nijesu bili istekli rokovi za oduzimanje cigareta, kako je to s pozicije direktora Uprave javno, uz medijsku pažnju i željeni publicitet, svjesno tvrdio Milošević, a s ciljem njene profesionalne diskreditacije i eliminacije iz državne službe, po sistemu „Nema čovjeka – nema problema“.&nbsp;
- Naprotiv! Uvidom Osnovnog suda u Podgorici, u presude Upravnog suda, koje su pred tim sudom pokrenuli punomoćnici držalaca i vlasnika cigareta skladištenih u Slobodnoj carinskoj zoni u Baru, nedvosmisleno se utvrđuje da su rokovi za sprovođenje postupka carinski dozvoljenog postupanja sa robom ili njenom upotrebom koje je odobrila carinarica nadležna za sprovođenje nadzora, primjenu propisa i kontrolu nad robom - Carinarnica Bar, istekli u mandatu tuženog – naglasila je Petričević.&nbsp;
Ona je ukazala i da je pred Osnovnim sudom obavljen uvid u presudu donijetu u upravnom sporu između tužioca Lenora International Delawer SAD protiv tuženog Ministarstva finansija, a koju zastupa advokat Zoran Piperović i još dva pravna zastupnika. Uvidom u presudu utvrđeno je, kako je objasnila, da je rok za otpremanje robe u inostranstvo istekao u mandatu tuženog i to 5. maja 2022.godine.&nbsp;
- Sud je to utvrdio iz iskaza tužilje, kojem iskazu je sud u cjelosti poklonio punu vjeru, cijeneći ga kao istinit i objektivan, tim prije što je isti u saglasnosti i sa ostalim i što je iskaz tužilje u saglasnosti sa presudom Upravnog suda U br. 7882/22 od 5. oktobra 2023. godine iz koje je utvrđeno da su rokovi za skladištenje cigareta za pravno lice Lenora International istekli 5. maja 2022. godine, dakle taj rok je istekao u mandatu tuženog – navela je Petričević obrazloženje iz presude.&nbsp;
Ona je podsjetila i da je na radnom ručku sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije, upriličenom u Podgorici u januaru 2022. godine, kao Starješina Uprave prihoda i carina, informisala prisutne o aktivnostima koje su u njenom mandatu sprovođene i koje su rezultirale tačnom i pravovremenom evidencijom cigareta i hronologijom vlasništva, kao i dinamikom prispjeća, ustupanja i odlaska robe, vođenom na osnovu podataka sadržanih u sažetoj carinskoj deklaraciji ili lučkim,transportnim i komercijalnim dokumentima.&nbsp;
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
- Kao rezultat predanog rada, u martu 2022.godine u carinskom informacionom sistemu bilo je evidentirano 182.929 paketa cigareta, 214 šteka i 25 paklica, 526 paketa rezanog duvana, 986 paketa aroma za nargilu, 14 paketa cigarilosa i 5 komada cigarilosa. Ovo ističem posebno iz razloga što su sve zalihe popisanih cigareta koje su bile skladištene u SZLB ostavljene na dalju brigu tuženom.&nbsp;
Na sreću, život nije Internet i ne poznaje opciju „delete“ - poništi pa se izgovorena riječ i učinjeno djelo ne mogu sakriti, a propuštena prilika se ne može vratiti – kazala je Petričević.
Ona je dodala da je sutkinja Janković konstatovala da je tuženi bio svjestan činjenice da su aktivnosti povodom sprečavanja šverca cigareta, a koje su sprovođene u tom periodu, bile pod budnim okom javnosti, zbog čega je u dokaznom postupku svojim interpretacijama želio da svoju krivicu za opake, inkriminišuće i neistinite navode prenese na portal i novinarku Libertasa.&nbsp;
- Vodeći računa o značaju povrijeđenih ličnih dobara, koja su nemjerljiva u novcu, a imajući u vidu cilj naknade nematerijalne štete i karakter same satisfakcije dosuđenog novčanog iznosa, sud je presudom dosudio iznos od dvije hiljade eura kao pravičnu naknadu, imajući u vidu da satisfakcija nije naknada za tužilju i istovremeno nije kazna za tuženog, već jedino „činidba zadovoljenja za povrijeđenog“. Prilikom odlučivanja, sud je posebno cijenio činjenicu, da je tužilja iste noći kada je saznala za sporni tekst, u svom reagovanju objavljenom na portalu Libertas press, javno pozvala tuženog da svoje navode potkrijepi dokazima i da o svojim saznanjima obavijesti sve nadležne organe – citirala je Petričević navode iz prvostepene presude.&nbsp;
Ona je podsjetila da je u reagovanju na Miloševićevu izjavi koja je objavljena na portalu Libertas javno ga pozvala da dokumentuje svoje trvrdnje „da upozna crnogorsku javnost, nadležnog ministra i Vladu Crne Gore i sve nadležne institucije, uključujući i Specijalno i Vrhovno državno tužilaštvo sa detaljima zapljene skrivenih cigareta vrijednih 3,5 miliona eura, i da priloži prateću dokumentaciju o prispjeću „skrivene robe“, teretnici dospijeća kontejnera, naziv brodara, brojeve kontejnera i plombi, agenta, špeditera i carinske službenike koji su carinski nadzor nad robom izvršili i odobrili uslove za iskrcaj i lokaciju skladištenja „skrivene robe“.&nbsp;
-Tuženog sam pozvala da kaže javno koje sam cigarete sakrila, kada, na koji način, gdje sam ih ja bunkerisala, u kojoj količini, individualno ili organizovano, ko ih je utovarao, pretovarao i čuvao, koju sam mehanizaciju koristila... i saopšti ko je, na koji način i kada razotkrio tu skrivenu robu? Iako sam strpljivo čekala zakazanu pres konferenciju i odgovore tuženog na pitanja koja sam mu tada javno postavila ili makar izvinjenje, i javnost i ja ostali smo uskraćeni za odgovore, a njegova izjava je stvorila iluziju da su netačni navodi istiniti, zbog čega sam kasnije podnijela tužbu pred Osnovnim sudom – naglasila je Petričević.
Međutim, ova prvostepena presuda, nedvosmisleno potvrđuje, kako je kazala, njen integritet, lični i profesionalni, kojeg je tužbom ustala da brani.&nbsp;
- Kada govorim o sopstvenom integritetu govorim o privrženosti unificiranim životnim i moralnim vrijednostima utemeljenim u generacijskom identitetu moje porodice. Presuda je dokaz za moje ispravne odluke, koje su potvrda vrijednosti koje baštinim, dok je za tuženog kao donosioca dijametralno suprotnih odluka, ona teži dio, jer se sa takvim odlukama treba suočiti i živjeti – zaključila je Petričević.

500x500

1250x600

1084x550

Petričević: Sud potvrdio da je Rade Milošević o meni iznio neistine

Završnim riječima danas je nakon dvije godine i pet mjesec &nbsp;okončano suđenje nekadašnjem prvom čovjeku Uprave prihoda i carina Radu Miloševiću po tužbi bivše vršiteljke dužnosti te institucije direktorice Milene Petričević zbog povrede ugleda, časti i profesionalnog integriteta. Sutkinja Katarina Janković će u zakonskom roku od mjesec donijeti odluku.
Petričević, na ime nematerijalne štete a zbog klevete, od Miloševića tužbom traži 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je " krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije " Lenora International" koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC"...
Advokatica Ljubinka Popović Kustudić i Petričević predložile su da sud usvoji tužbeni zahtjev jer je Milošević prekršio Ustavom i zakonom predviđene norme, a koje je je kao starješina državnog organa bio u obavezi da poštuje jer i sloboda govora ima svoje granice.&nbsp;
Sa druge strane branilac Miloševića, advokat Nikola Terzić zatražio je da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
Petričević je bila kategorična da Ustav propisuje da je pravo na čast jedno od najvrednijih ličnih prava čovjeka.
- U toku postupku je dokazano da je Milošević u izjavi Libertas pressu a na početku svog petodgodišnjeg mandata svoju profesionalnu promociju započeo na nezakonit način - kazala je Petričević.
Ona je istakla da joj je Milošević neistinama &nbsp;bez valjanih dokaza i provjerljive službene dokumentacije, spektakularnim optužbama i uvredama na njen račun nanio nenadoknadivu nematerijalnu šteta koja joj u novcu ne može biti iskazana.
- Meni niko ne može vratiti moja povrijeđena dobra prije 13. juna 2022., niti se novcem može izmjeriti toksičnost navoda, koji su po moj duševni mir i za moju ličnosti bili uvredljivi- naglasila je Petričević.
Branilac Miloševića, advokat Terzić smatra da Petričević tokom postupka nije dokazala osnovanost tuženog zahtjeva. On smatra da javni funkcioneri sadašnji i bivši su dužni da imaju veći prag tolerancije na kritike.
Na današnjem ročišu pročitane su i presude Upravnog suda i predočena je izjava Miloševića sa vanredne pres konferencije od 14. juna 2022.
Advokatica Kustudić navela je da presude Upravnog suda su irelevantne za odlučivanje i nije jasno što Milošević želi tim odlukama da dokaže sudu.
Petričević smatra da je upravo konferencija &nbsp;&nbsp;sazvana nakon njenog reagovanja na portalu Libertas jer je Milošević bio svjestan da je javnost zainteresovana nakon njegove sporne izjave.
Ona je ukazala da je Milošević bio dužan da javnosti izjavljuje samo utvrđene činjenice koje su provjerljive i koje su pohranjene u službenoj dokumentaciji koja je Miloševiću bila dostupna.
- Sve izjave tuženog za rad moj i mog menadžmenta apsolutno su netačne i neistinite - kategorična je Petričević.
Advokat Terzić je rekao da je Milošević na pres konferenciji iznosio stavove u koje je lično bio ubijeđen.

Petričević: Milošević mi je nanio nenadoknadivu nematerijalnu štetu

Suđenje nekadašnjem prvom čovjeku Uprave prihoda i carina Radu Miloševiću po tužbi bivše vršiteljke dužnosti te institucije direktorice Milene Petričević zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva danas je u Osnovnom sudu ponovo odgođeno za 11. novembar.
Petričević, na ime nematerijalne štete a zbog klevete, od Miloševića tužbom tražil 30.000 eura, jer je u izjavi na portalu Libertas press od 13. juna 2022. godine kazao da je „krila da su u Slobodnoj zoni Luke Bar uskladištene cigarete američke kompanije „Lenora International“, koje su dan ranije zaplijenjene u akciji Uprave policije i UPC“...
Proces je na zahtjev branioca optuženog Miloševića, advokata Stefana Jovovića odgođen jer, kako je obrazložio, danas ne može da se izjasni na presude Upravnog sude jer im nijesu dostavljene.
Sa druge strane, zastupnica Petričević, advokatica Ljubinka Popović Kustudić istakla je da te odluke nemaju značaj za ovaj
postupak jer, kako je objasnila, nije joj jasno što će tuženi da time dokaže jer nijedna odluka se ne odnosi na tužbeni zahtjev. Advokatica je istakla da se ona protivi odgađanju ročišta.
-Te presude su irelevantne, a ročišta su odgađana više puta zbog toga što te presude nije dostavljene sudu - kazala je advokatica Popović – Kustudić.
Sutkinja Katarina Janković konstatovala je da u spisima predmeta nema dokaza da su presude Upravnog suda dostavljene tuženom. Sutkinja Janković je na početku suđenja upitala da li je potrebno da se sluša izjava Miloševića koju je Petričević dostavila sudu na CD – u na što je advkokatica Popović – Kustudić saopštila da je potrebno i u sudnici čuti što je Milošević rekao, jer to pobija njegovu tvrdnju da su novinari izmislili.
Suđenje po tužbi Milene Petričević protiv Miloševića traje dvije godine i četiri mjeseca i dvadeset ročišta je odgođeno. U ovom slučaju do sada je postupalo troje sudija.
Petričević je novinarima nakon suđenja rekla da nijedno ročište nije odgođeno zbog nje ili njene zastupnice.
-Na svakom ročištu sam bila čak i kada moja pravna zastupnica zbog zdravstvenih razloga nije mogla. Nijedno ročište nije odloženo na moj zahtjev, uglavnom su odlagana na zahtjev tuženog – kazala je Petričević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxWIio0EP8n4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ona je objasnila i da je današnje ročišite odgođeno zbog nečijeg propusta. Kakva će dinamika daljih ročišta biti ne zna ali, kako je rekla, nakon izvođenja tog dokaza na kojem insistira tuženi nada se da će sud donijeti isti zaključak koji su i ona i njena advokatica iznijeli prije sedam mjeseci a to je da je irelevantan za parnicu koja se vodi pred ovim sudom.

Odbrana Rada Miloševića ponovo tražila odgađanje

Postavgustovska parlamentarna većina, odmah nakon formiranja Vlade Zdravka Krivokapića decembra 2020. godine, krenula je u osvajanje pune kontrole nad Lukom Bar, kako bi se omogućio unosan ilegalan posao za odabranu ekipu iz vlasti i njihove kompanjone iz kriminalnih grupa koje se bave krijumčarennjem cigareta.
Prethodno je izvršna vlast morala da obavi „pripremne radnje“; preciznije - da stvori uslove za „nesmetan rad“ u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar.
Prvi potez bio je uklanjanje Milene Petričević, tadašnje vršiteljke dužnosti direktorke Uprave prihoda i carina, jedne od najvažnijih državnih institucija koja kontroliše promet robe i usluga vrijednosti u iznosu većem od milijardu eura.
<h2>Dnevnik „okupacije“</h2>
Išlo se postupno, ali odlučno - po agendi. Teren za političku akciju pripremio je, novoj vlasti blizak, koncern Vijesti koji je, marta 2021, pozivajući se na povjerljive izvore iz Krivokapićeve vlade izvijestio da „Petričević pada zbog Brana i Džigija“, navodno zbog postupanja u vezi sa koncesijom za igre na sreću firmi „Džek pot“ koju su držali Sava Grbović i Brano Mićunović.
Potom su uslijedili natpisi tabloidnih portala da je Petričević u stvari „igrač Mila Đukanovića, da toleriše nezakonitosti u Luci Bar“...
Kada je medijska omča napravljena, tadašnji ministar finansija Milojko Spajić samo je povukao konačnu polugu: tražio je od Petričević da, bez medijske pompe, podnese ostavku.
Nakon što je ona to odbila da uradi, za njenog mandata je raspisan konkurs i ekspresno izabran nasljednik Milene Petričević - Rade Milošević, tada državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, visoki funkcioner Ure i bliski prijatelj Dritana Abazovića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade.
Ništa se nije desilo slučajno: još dok je Spajić bio ministar u tehničkom mandatu, nakon pada Krivokapićeve Vlade, Abazović je žestoko urgirao da Milošević bude izabran. Iz današnje perspektive, jasno je zbog čega je protežirao svog partijskog kolegu.
„Politički moćnici biraju pojedince koji zloupotrebljavaju svoja državna ovlašćenja“, kratko je tada ocijenila skrajnuta Milena Petričević.
Niko se nije obazirao na ovo upozorenje: Krivokapićeva vlada je već bila pala, a Abazović je 28. aprila, uz podršku DPS-a, postao premijer umjesto premijera, kao „manje zlo“ od apostolske vlade. Operacija državnog šverca nesmetano se odvijala.
<h2>Uništavanje podataka</h2>
Nekoliko sedmica nakon što je ministar Milojko Spajić uklonio vršiteljku dužnosti direktora Uprave prihoda i carina, Milena Petričević je otvoreno saopštila da evidencija o skladištenju duvanskih proizvoda u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar – koja se precizno vodila dok je ona bila čelnica UPC - više ne postoji!
„Poništena je evidencija nakon što je u maju iz skladišta korisnika Slobodne zone iznijeta sva količina zaliha cigareta i duvanskih proizvoda i, kako je tada objavljeno, „postala vlasništvo države“, a „šverc cigareta klinički mrtav“, kazala je Petričević u razgovoru za dnevni list Pobjeda.
Tezu da su oduzete cigarete naprasno postala imovina države plasirao je upravo Rade Milošević, samo koju neđelju nakon što ga je na to mjesto postavio „apostolski“ ministar Milojko Spajić. A, priču o tome da je šverc cigareta klinički mrtav, forsirao je i uporno ponavljao potpredsjednik Vlade, kasnije premijer, Dritan Abazović.
U međuvremenu, cigarete iz skladišta u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar prebačene su u magacin kompanije „Pacorini“. Sve je odrađeno u tajnosti, bez raspisivanja tendera, po nalogu prvog čovjeka Uprave prihoda i carina Rada Miloševića.
Zvaničnici su istakli da je svemu prethodio popis cigareta u Slobodnoj zoni koji je odobrio direktor UPC Milošević.
„Cigarete su vrijedne preko 130 miliona eura a kompletna količina izmještena je na bezbjednu lokaciju“, kazao je, ne bez ponosa, Rade Milošević, propuštajući da crnogorsku javnost upozna sa primijenjenom metodologijom utvrđivanja vrijednosti carinske robe.
Ali i podatkom – ko su bili članovi popisne komisije, da bi se mogli kasnije pozvati na odgovornost u slučaju netačnog popisa.
<h2>Nestvarne istine i istinske obmane&nbsp;</h2>
Tako je, osim uopštene priče o „130 miliona eura vrijednoj robi“ izostala precizna informacija o obračunatoj vrijednosti popisanih i premještenih cigareta (legalnih i nelegalnih).
Ostala je nepoznanica i koliko je bilo pojedinačnih popisnih lista, koliko je skladišnica kompanije „Pacorini“ izdato Upravi prihoda i carina, kada je skladište stavljeno pod video nadzor...
Nikada ni UPC, ali ni Specijalno državno tužilaštvo, nijesu obavili istragu da li je 50 tona cigareta koje su, kao tranzitna roba, zaplijenjene u Srbiji 24. maja 2022. godine, nekoliko dana po navodno okončanom popisu u Luci Bar izašlo iz skladišta „Pacorini“ ili iz Kontejnerskog terminala u Slobodnoj zoni Luke Bar?
<h2>Organizovana ekipa</h2>
U međuvremenu, ono što je propagirano kao zvanična istina, bilo je daleko od realnosti: prema operativnim saznanjima Agencije za nacionalnu bezbjednost, kojom je tada rukovodio Savo Kentera, istraga koju su partnerski radili sa britanskim kolegama, ukazivala je da je „projekat“ državnog šverca mjesecima pripreman, a onda temeljno narednih mjeseci odrađivan.
Prema tim podacima, krajem jula i avgusta, izvršni direktor Ure Zoran Mikić imao je dva važna sastanka u Budvi, navodno sa dva kontroverzna biznismena koji „imaju iskustva u krijumčarenju cigareta“. Shodno toj informaciji, koja žestoko sumnjiči Mikića, „razgovarano je o realizaciji posla i dijeljenju profita“, te je navodno funkcioneru Ure rečeno da mogu računati na 150 hiljada eura „profita“ po kamionu, ukoliko im svojim uticajem u izvršnoj vlasti „otvore kanale“ i „spriječe kontrole“.
Zanimljivo, upravo je Mikić bio ona „partijska kopča“ koja je početkom 2021. godine povezala lažnog američkog diplomatu, srpskog špijuna, Stevana Simijanovića sa liderom Ure Dritanom Abazovićem.
Operativni podaci bezbjednosnih službi iz tog perioda ukazuju da su, osim nekih funkcionera Ure, prevashodno Rada Miloševića kao čelnika UPC, u čitavu operaciju bili, na različite načine, involvirani Miodrag Daka Davidović, njegov prijatelj Zdravko Kosanović, ali i braća Leon i Viktor Drešaj, kao i vlasnik nikšićke fabrike Mi-Rai Brano Mićković.
Sve ove informacije su bile predate u Specijalno državno tužilaštvo još krajem oktobra 2022, a tada novi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je dobio važnu potvrdu tokom svog boravka u Londonu.
Glavni specijalni tužilac i njegov tim boravili su u službenoj posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu 18. decembra 2022. godine, u cilju, kako je istaknuto, „jačanja saradnje između Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore i službi Vlade Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti borbe protiv korupcije i teškog i organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu i u Evropi“.
Tri dana kasnije, uhapšen je Rade Milošević, čime su potvrđeni tekstovi i objave istraživačkih novinara da o državnoj akciji lažiranja zaplijenjenih cigareta.
Kako saznaje Portal ETV, Specijalno državno tužilaštvo je na osnovu operativnih informacija od britanskih kolega dobilo brojne dokaze o umiješanosti jednog broja policajaca koji se sumnjiče da su obezbjeđivali ilegalni transport cigareta iz Nikšića za teritoriju entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini.
U fokusu istrage su bila dvojica policajaca, jedan iz Centra bezbjednosti Nikšić, kao i njegov kolega iz granične policije, za koje su postojale osnovane sumnje da su pružali logistiku: obezbjeđenje i prebacivanje cigareta koje nijesu uništene u pećima fabrike „Javorak“, „Mi Rai“ i „M konstrakšn“.
<h2>Šverc bez sankcija</h2>
Prema operativnim saznanjima ANB-a, operacija ilegalnog transporta se odvijala po istoj matrici. Nakon što bi se državni funkcioneri slikali pored peći za spaljivanje, poslije dva do tri sata, radnicima je bilo naređeno da prekinu sa uništavanjem cigareta, a onda bi pristigao kamion u koji su se pakovali paketi.
Potom bi „ovlašćeni“ policijski službenik dalje pratio utovareni kamion ka graničnom prelazu prema Bosni i Hercegovini. Nakon prelaska granice, kamion su čekali povjerljivi ljudi iz Republike Srpske, bliski vlasti Milorada Dodika, da bi cigarete dalje nastavljale ka skladištima odakle su plasirane na ulicu.
Pojedini uhapšeni službenici Uprave prihoda u svojim iskazima su donekle zaokružili sliku o lancu državnog šverca cigareta, ali i o njihovim motivima da budu dio tog kriminalnog lanca: neki su dobijali po 10 hiljada eura za friziranje zvanične dokumentacije!
Podaci i šeme šverca, koje je objavio Portal ETV, dostavili su Specijalnom državnom tužilaštvu britanski obavještajci koji su godinama na terenu u Crnoj Gori, a neki od njih su „specijalizovani“ za praćenje dešavanja u Luci Bar. Sve je bilo raskrinkano prije skoro dvadeset mjeseci. Ali, istraga koju vodi Specijalno državno tužilaštvo traje, a optužnica nema...

Draško Đuranović

Spajić rukovodio operacijom „zauzimanja“ Luke Bar

I pored konstantnog pritiska Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, uprkos značajnom intenziviranju aktivnosti Uprave carine nakon imenovanja Maje Vučinić za v.d. direktorku, država Crna Gora i nakon dvije godine nije obavila popis zaplijenjene robe, dok izvori Portala ETV ističu da je u međuvremenu nestao dio kontigenta iz Bara i uhodanim kanalima šverca transportovan uglavnom na teritoriju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Da Britanci insistiraju na što skorijem uništenju kontigenta zaplijenih cigareta u Baru, posredno je priznala prije desetak dana, 25. jula, novozabrana čelnica Uprave carina, nakon sastanka sa ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Crnoj Gori Don Meken u Podgorici.
,,Poseban osvrt je stavljen na aktivnosti Uprave carina u okviru Koordinacionog tijela za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni Luka Bar i planiranim daljim koracima”, kazala je Vučinić.
Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave carina Vučinić propustila je, vjerovatno da ne bi rušila diplomatski protokol, da javnosti saopšti neke neprijatne činjenice.
<h2>Kad državne institucije ne rade svoj posao</h2>
Prije svega, podatak da Koordinaciono tijelo Vlade Crne Gore, na čijem je čelu demokrata Momo Koprivica, za prethodnih pet mjeseci nije ništa preduzelo da obavi zadatak za koji je osnovano – da popiše zaplijenjene cigarete koje se nepune tri godine skladište u Baru.
I ne samo to: direktorica UC Vučinić još nije izabrana u sastav Koordinacionog tijela kojim predsjedava Koprivica, jer Agencija za nacionalnu bezbjednost nije završila bezbjednosne provjere?!
Istovremeno, čudno je ponašanje jedne druge važne državne institucije u ignorisanju uputstava naših zapadnih saveznika. Specijalno državno tužilaštvo Vladimira Novovića i Specijalno policijsko odjeljenje kojim rukovodi Predrag Šuković – iako su imali precizne podatke od britanskih obavještajnih eksperata stacioniranih u Crnoj Gori – nijesu nastavili da sprovode akciju započetu hapšenjem vrha tadašnje Uprave carina i prihoda polovinom i krajem 2022. godine.
Nakon što je decembra 2022. godine uhapšen i pritvoren tada prvi čovjek UPC Rade Milošević, zbog sumnje da je na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta nakon lažnog paljenja u Nikšiću, Specijalno tužilaštvao je naglo, bez vidljivog razloga, obustavilo istragu.
Tako da, uprkos operativnim podacima crnogorskih partnera sa Zapada - koji su ukazivali na kontroverzne biznismene iz Nikšića koji su bili upleteni u lanac krijumčarenja cigareta iz Luke Bar - Specijalno državno tužilaštvo nije sprovodilo dalje akcije.
U međuvremenu, Milošević je izašao iz pritvora i nema naznake da je protiv njega i ljudi oko njega spremna optužnica iako je od hapšenja proteklo više od 20 mjeseci.&nbsp;
<h2>Država obezbjeđuje profit privatniku</h2>
I dok državne institucije ništa ne preduzimaju, rastu troškovi, svakog mjeseca za desetak hiljada eura!
Prema informacijama Portala ETV, Evropska unija je obezbijedila novčana sredstva potrebna za transport i uništenje zaplijenjenih duvanskih proizvoda iz Luke Bar. Sve je to trebalo da predstavlja dodatni podsticaj nadležnim crnogorskih instititucija da se uništenje nelegalnih cigareta obavi u što kraćem roku.&nbsp;
Država, međutim, ništa do sada nije preduzela, pa su troškovi zakupa magacina i čuvanja zaplijenjenih cigareta u međuvremenu narasli na više od 300.000 eura.
Prema podacima redakcije ETV, država je svojevremeno dogovorila sa vlasnikom kompanije Pacorini, alijas PGS Montenegro, Aleksandrom (Milanom) Adamovićem zakup zaplijenjenih cigareta. Mjesečna faktura, kažu izvori Portala ETV, iznosi 9.400 eura, a kompanija ,,Pacorini", alijas PGS Montenegro, svoj dio posla obavlja shodno ugovoru.
Upravo zato, zbog dugovanja, vlasnik skladišta je pri stavu da neće dozvoliti ni da se obavi popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda - a posebno ne njihov transport radi uništenja - dok se prema njemu ne izmire sva obaveze.
Procjenjuje se da će, osim 300 hiljada na ime skladištenja, država morati da plati i dodatne troškove u iznosu od oko 20 hiljada eura za iznajmljivanje viljuškara za premještanje paleta sa cigaretama, kao i za radnu snagu koja će biti neophodna za manipulaciju.&nbsp;
<h2>Ćutanje institucija</h2>
Brojna su pitanja o ulozi države za sada ostala bez dogovora kada je riječ o skladištenju zaplijenjene robe.
U kom postupku i proceduri su odabrani skladište kompanije ,,Pacorini“? Izvori Portala ETV navode da nije bio raspisan tender i da je odluku o izmještanju robe iz carinskog skladišta u prostor ,,Pacorinija“ dogovoran u doba kada je na čelu Uprave carina i prihoda bio upravo Rade Milošević.&nbsp;
Nepoznato je i ko je i kada potpisao ugovor ili ugovore o skladištenju niti je objavljena godišnja vrijednost ugovora. FKako su nam rekli stručnjaci koji prate rad carine, trošak skladištenja zaplijenjene robe, shodno carinskom zakonu, ne smije da snosi država već se vrši proporcionalna raspodjela i zadužuju se držaoci skladišta Slobodne zone Bar čija je akcizna roba premještena.
Nepoznati su i sljedeći podaci. Recimo: Koliko je skladišnica od strane kompanije ,,Pacorini“ izdato Upravi prihoda i carine, shodno zakonu - ,,kao potvrda o činjeničnom stanju preuzetih i uskladištenih cigareta i duvanskih proizvoda pojedinačnih vlasnika cigareta“?
A za Specijalno državno tužilaštvo bi od posebne važnosti bilo da ispita da li je i, ako jeste, kada je skladište kompanije ,,Pacorini“ stavljeno pod video nadzor i da li je neko obavljao kontrolu vido zapisa?
Ili je, možda, neka ekipa mogla neometano da izvlači cigarete i dalje ih ,,distribuira“ u nelegalne tokove?
<h2>Planeri bez dobrog plana</h2>
Prema saznanjima Portal ETV, vršiteljka dužnosti direktorice UC Vučinić je, povodom rješavanja problema sa robom u Baru, direktno kontaktirala Moma Koprivicu sa kojim je i upriličila sastanak radi postizanja dogovora oko preduzimanja konkretnih koraka.
U Upravi carina su, kaže naš izvor, sačinili plan za uništenje i dostavili ga Koprivici ali SDT još uvijek nije odradilo ključnu pripremu jer je prisustvo predstavnika tužilaštva neophodno da bi se utvrdilo da li je bilo zloupotreba prilikom zapljenjivanja, transporta i skladištenja.
Prema izvorima Portala ETV Specijalno tužilaštvo je ranije planiralo da obavi popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda. Zapadni partneri su sugerisali SDT-u da se svaki paket otvori i napravi popis po vrsti i količini cigareta. To, međutim, nije realizovano iako je, kažu izvori, bilo planirano u vrhu SDT-a.
U međuvremenu, raspoloživi podaci ukazuju da u skladištu gdje su lagerovanje cigarete nedostaje značajna količina, te da je sasvim izvjesno da će popis pokazati da postoji razlika u količini cigareta na dan kada su zaplijenjene u odnosu kada će se vršiti pomenuti popis.
,,Uprkos jasnom pritisku iz Ambasade Velike Britanije da se ova aktivnost što prije realizuje i intenziviranja aktivnosti koje su evidentne od dolaska Maje Vučinić za v.d.direktora, te upućenog poziva predstavnicima NVO sektora radi praćenja popisa, popis robe u skladištu u Baru neće početi prije septembra ove godine“, zaključuje izvor Portala ETV.&nbsp;
Da li će u međuvremenu bilo ko biti pozvan na odgovornost zbog toga što se pred očima države odvijaju aktivnosti s one strane zakona?
(Sjutra: Zašto Novović neće ni da sasluša Davidovića zbog šverca cigareta?)

Ko je iz države omogućio kompaniji ,,Pacorini“ da zaradi 300.000 eura?

Crna Gora je ustavom jasno definisala crnogorski jezik kao službeni jezik države, uz ravnopravnu službenu upotrebu bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga i albanskoga jezika. Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ predstavlja grubu dezinformaciju, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni su reagovali povodom objave na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.&nbsp;
Prema njihovoj ocjeni, u toj objavi se svjesno plasiraju dezinformacije i grubo falsifikuje ustavni i pravni okvir jezičke politike Crne Gore.
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog miješanja druge države u ustavno uređenje i suvereno pravo Crne Gore da uređuje sopstvenu jezičku i obrazovnu politiku. Da je riječ o politički motivisanom narativu, nedvosmisleno potvrđuje i elementaran uvid u važeći ustavni i zakonski okvir Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Srpski jezik u Crnoj Gori, kako podvlače, ima ustavno garantovanu službenu upotrebu i široku institucionalnu prisutnost u obrazovanju, medijima i javnom životu.&nbsp;
- Jasno je da problem nije u nepostojanju prava, već u kontinuiranim političkim pokušajima da se ospori postojanje crnogorskoga jezika i potkopa kulturni i identitetski suverenitet Crne Gore - naglašavaju iz FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra. &nbsp;
Ovakav istup, kako dodaju, sa zvaničnih naloga Vlade Republike Srbije predstavlja još jedan primjer politički motivisane instrumentalizacije jezika kroz ironiju i mim-kulturu, čime se svjesno banalizuje i zamjenjuje argumentacija propagandnim dośetkama, uz normalizaciju neozbiljnoga i manipulativnoga pristupa državnoj komunikaciji.
Podśećaju, kako kažu, da evropske vrijednosti ne podrazumijevaju nametanje identitetskih modela drugim državama, već poštovanje njihove ustavne strukture, kulturne raznolikosti i prava na samoodređenje.&nbsp;
- Evropski put Crne Gore zasniva se upravo na tim principima, a ne na prihvatanju političkih pritisaka ili revizionističkih narativa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, kontinuirani napadi na crnogorski jezik jasno ukazuju na nastojanja da se ospori njegov međunarodni legitimitet i onemogući njegova buduća afirmacija, uključujući i status službenog jezika Evropske unije, iako je crnogorski jezik već međunarodno prepoznat kao ravnopravan član porodice slovenskih i svjetskih jezika, potvrđen u relevantnim lingvističkim publikacijama i vodećim svjetskim institucijama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu.&nbsp;
- Ironično je da bi srpski jezik vjerovatno bio bliže tom cilju da su makar dio energije koju su uložili u negaciju crnogorske kulture usmjerili na stvarno unapređenje demokratskih, pravnih i evropskih standarda u samoj Republici Srbiji. U tom kontekstu, jasno poručujemo da crnogorski jezik nije predmet pregovora, anketa niti spoljnopolitičkih komentara. On je istorijska, kulturna i savremena činjenica, potvrđena kulturnim nasljeđem, živom jezičkom praksom, naukom i, u krajnjem, najvišim pravnim aktom države Crne Gore - zaključuje se u saopštenju FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fambasador-srbije-pozvan-na-razgovor-u-mvp-crne-gore-zbog-objave-na-zvanicnom-nalogu-vlade-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ gruba dezinformacija

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Tag: rade-milosevic