Ovogodišnji Montenegro prajd pod sloganom „Otpor gradi slobodu“ biće održan 4. oktobra na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
- Crnogorsku realnost karakteriše višeslojna i duboka politička i društvena kriza koja se ogleda kako u ekonomskim, tako i u institucionalnim problemima. Inflacija koja neumoljivo raste, gura mnoge u začarani krug borbe za egzistenciju. Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok svakodnevna borba za očuvanje dostojanstvenog i bezbjednog života postaje najvažnija, gotovo jedina briga - poručili su u Queer Montenegro.
Univerzalne vrijednosti koje bi trebalo da čine temelj zajedništva i društvene kohezije: empatija, solidarnost, razumijevanje i međusobno prihvatanje, brzo, cijene oni, izumiru.
- Povjerenje u institucije je na najnižem mogućem nivou, jer mi, građani i građanke sve manje vjerujemo da država može i hoće da nas zaštiti i da nam pruži podršku u trenucima kada nam je to najpotrebnije. Umjesto sistemske zaštite, oslanjamo se na sopstvenu snalažljivost. U ovakvim uslovima života najizraženije su nepravde prema marginalizovanim društvenim grupama - poručili su u Queer Montenegro.
Iako crnogorski zakoni jasno prepoznaju diskriminaciju, govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama kao krivično djelo, njihova stvarna primjena je, ukazuju oni, zabrinjavajuće nedosljedna i neefikasna.&nbsp;
- Pravosudni sistem rijetko postupa u skladu sa istim, pa se slučajevi uglavnom svode na prekršaje, dok su kazne minimalne i nesrazmjerne počinjenom djelu, pri čemu se motiv mržnje najčešće previđa. Nedostatak senzibiliteta i edukovanosti kadra u pravosudnom sistemu dovodi do toga da institucije ne samo što ne pružaju odgovarajuću zaštitu žrtvama, nego nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji, birokratskoj ravnodušnosti ili čak otvorenoj netrpeljivosti - navode u Queer Montenegro.
Ovo institucionalno nečinjenje, kažu oni, kreira klimu u kojoj su nasilje, bilo u porodici ili na javnim mjestima, te govor mržnje i diskriminacija ne samo normalizovani nego i društveno prihvatljivi.
- Zaključujemo da nekompetentnost pravosudnog sistema da radi svoj posao direktno onemogućava izgradnju zdravog društva u kojem bi se svako osjećao sigurno i ravnopravno. Škole i domovi su i dalje prostori đe se ispoljavaju ukorijenjene predrasude i „kažnjava“ svako odstupanje od ustaljenih normi. Zbog toga, veliki broj LGBTIQ osoba ostaje tih, u osjećaju da smo sami protiv čitavog sistema i društva koje tu nepravdu smatra „normalnom“. Kada nedjelovanje i prihvatanje tuđe patnje postanu pravilo, cijelo društvo snosi krivicu za to što je nasilje preraslo u društveno poželjnu praksu, što znači da promjena nije samo zadatak institucija, nego i svakog pojedinca - istakli su u Queer Montenegro.
Sa druge strane, iako su problemi poput gubitka radnih mjesta i ekonomske neizvjesnosti opšti za sve, marginalizovane zajednice se suočavaju, ustvrdili su oni, sa dodatnim barijerama i nepravednim postupanjem koji produbljuju teške uslove života.
- LGBTIQ osobe su česta meta diskriminacije na tržištu rada: već na samom početku imamo otežan pristup zaposlenju, a nakon zaposlenja često se suočavamo sa strahom od homofobije i transfobije na radnom mjestu. U slučaju izražavanja drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, susrećemo se sa nepravednim otpuštanjem i neprijateljski nastrojenim radnim okruženjem. Ovakva situacija rezultira dubokim socijalnim isključenjem, gurajući LGBTIQ osobe na krajnju ivicu egzistencije - pojasnili su u Queer Montenegro.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, usvojen još 2020. godine, predstavlja istorijski iskorak, međutim, u Queer Montenegro poručuju da je potrebno uskladiti još veliki broj povezanih zakona sa ovim zakonom kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija u praksi.
- Trans osobe se u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa barijerama u procesu ostvarenja svojih ljudskih prava. Umjesto jednostavnog postupka promjene oznake pola u ličnim dokumentima, trans osobe su izložene prinudnoj sterilizaciji, koja podrazumijeva prolazak kroz invazivne medicinske zahvate - naveli su oni.
Podvukli su da je ovakva praksa ponižavajuća, nehumana i u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima, što ih dodatno izlaže diskriminaciji, pravnoj nesigurnosti i svakodnevnim rizicima od nasilja.
- Ignorišući prijeko potrebno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, političke kalkulacije su dovele do blokiranja usvajanja ovog zakona, pokazujući očiglednu nebrigu sistema prema osnovnim pravima i dostojanstvu trans osoba - istakli su u Queer Montenegro.
Uz sve ove društvene nepravde i institucionalnu pasivnost dolazi, kako su kazali, i do pojačanja desničarskih i nacionalističkih narativa koji se sve više šire javnim prostorima.
- Stoga, nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti već simptom šireg problema u kojem se marginalizuju i obespravljuju svi koji ne odgovaraju dominantnim strukturama moći. Opresija je u tom smislu sveopšti uzrok neravnopravnosti koji produžava ciklus degradacije demokratskih vrijednosti. Upravo zato što su svi ovi problemi povezani i univerzalni, oni jednako pogađaju i LGBTIQ zajednicu, jer smo i mi sastavni i neraskidivi dio crnogorskog društva. Izazovi sa kojima se susrećemo su samo najočitiji pokazatelj šire društvene krize, što dodatno guši vladavinu prava i otežava suživot i međusobno poštovanje - pojašnjavaju u Queer Montenegro.
Suštinska promjena će, stava su oni, nastupiti kada empatija, solidarnost i briga o svakom građaninu i građanki budu prioritet vlasti, a univerzalne ljudske vrijednosti ponovo postanu temelj na kojem počiva društvo. Tek tada će, poručuju, Crna Gora moći da izraste u mjesto đe se prava i slobode ostvaruju jednako i đe niko nije žrtva diskriminacije i nasilja.&nbsp;
- Poruka koju ovo društvo mora prepoznati je da borba za LGBTIQ prava nije posebna ni izdvojena, već je borba protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti, ekonomske nestabilnosti i kulturne regresije - dodali su oni.
Borba za jednakost, zaštitu od nasilja, poštovanje identiteta i ravnopravnost je, u svojoj suštini, kako su kazali, borba za društvo dostojno svakog čovjeka.
- Tek kada goruća pitanja nezaposlenosti, ekonomske nesigurnosti, neadekvatne institucionalne zaštite, zloupotrebe zarad jeftinih političkih poena, rapidne normalizacije govora i nasilja iz mržnje ponovo postanu fokus političkih i društvenih procesa, kada institucije postanu branik prava, a ne prepreka, Crna Gora može pronaći izlaz iz aktuelne spirale raslojavanja, nepovjerenja, povlašćenih pojedinaca i straha. Dođite na Montenegro Prajd! - zaključili su u Queer Montenegro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

„Otpor gradi slobodu“: Montenegro prajd 4. oktobra na Trgu nezavisnosti

Queer Montenegro sa ponosom podsjeća na istorijski trenutak koji je označio početak pravnog priznanja istopolnih zajednica u Crnoj Gori - usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola 1. jula 2020. godine, ali i ukazuje na ozbiljne nedostatke u njegovoj primjeni pet godina kasnije.
Usvajanje ovog zakona bilo je, kako su istakli, rezultat dugogodišnje, istrajne i organizovane borbe LGBTIQ zajednice, koja je dobila svoj puni zamah 16. maja 2013. godine - danom javnog predstavljanja naše organizacije i pokretanja inicijative i peticije za usvajanje zakona.
- Zakon o životnom partnerstvu nije došao kao poklon, već kao plod upornosti, solidarnosti i otpora prema društvenoj i institucionalnoj nepravdi - poručili su oni.
Zakon je usvojen ali, kako su istakli, nije do kraja zaživio.
- Mnoge institucije i dalje ne postupaju u skladu sa njegovim odredbama, sektorski zakoni nisu usklađeni, a nedostatak edukacije državnih službenika rezultira administrativnim preprekama i različitim tumačenjima. Osim toga, istopolnim partnerima i dalje je uskraćeno pravo na zajedničko roditeljstvo, čime ostaju isključeni iz porodičnog zakonodavstva, uprkos tome što mnoge porodice u realnosti već žive i funkcionišu - ukazali su oni.
Zato su pozvali nadležne institucije da bez odlaganja usklade sve zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu, obezbijede dosljednu i jednaku primjenu prava u svim oblastima života i sprovedu obuke za službenike i službenice koji dolaze u kontakt sa LGBTIQ osobama i partnerima.&nbsp;
- Potrebno je i hitno otvaranje inkluzivne javne rasprave o pravu na roditeljstvo, kako bi se istopolnim parovima omogućilo ono što se podrazumijeva za druge - da zajednički brinu, štite i odgajaju svoju djecu. Takođe, pozivamo političke aktere da prestanu sa instrumentalizacijom LGBTIQ prava i da umjesto toga iskažu stvarnu političku volju za unapređenje kvaliteta života svih građana i građanki Crne Gore - poručili su u Queer Montenegro.
<h2>PONOS I POČETAK</h2>
Tokom cijele decenije, Queer Montenegro je, zajedno sa članovima i članicama zajednice, saveznicima i partnerima, neumorno radio na promociji ovog zakona, učestvovao u njegovoj izradi, vodio javne kampanje i razgovore sa institucijama, te pružao podršku osobama koje su tražile pravno priznanje svojih partnerstava.
- Zakon je donio niz važnih prava istopolnim partnerima: od prava na zaključenje partnerstva pred nadležnim organom, preko prava na zdravstveno osiguranje i nasljeđivanje, do poreskih olakšica, pristupa socijalnoj zaštiti i zaštite u slučaju nasilja - istakli su u Queer Montenegro.
Ovaj zakon je omogućio istopolnim parovima da zajednički posjeduju i upravljaju imovinom, izdržavaju jedno drugo i dijete partnera u određenim slučajevima, da budu priznati kao partneri u sistemima zdravstva, socijalne zaštite, zatvorskog sistema i evidencija građanskog statusa.
- Time je zakon postao prvi pravni okvir koji je jasno i nedvosmisleno rekao: vaše partnerstvo postoji, i država ga priznaje - dodali su oni.
Pet godina nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ostaju, kažu, ponosni na ono što su postigli, ali i odlučni u zahtjevu za puno pravno, porodično i društveno priznanje LGBTIQ osoba.
- Ovaj zakon jeste istorijski, ali on je tek početak. Borba za jednakost se nastavlja, i mi u Queer Montenegru nastavljamo da budemo tu - prisutni, otporni i solidarni, sve dok ljubav i dostojanstvo ne budu jednako dostupni svima - zaključili su oni.

Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola je plod upornosti i otpora - ali pet godina kasnije svjedočimo ozbiljnim nedostacima u njegovoj primjeni

U Podgorici su 15. i 17. januara brutalno napadnuti strani državljani pripadnik i pripadnica LGBTIQ+ zajednice, od strane maloljetnih lica, a ti napadi motivisani homofobijom predstavljaju ozbiljnu prijetnju po sigurnost i &nbsp;ljudska prava LGBTIQ+ osoba, zbog čega bi nadležni trebalo hitno da reaguju.
Uprava policije je preduzela sve potrebne mjere u vezi &nbsp;napada na strane državljane, slučaj je u tužilaštvu, te se očekuje da se riješi u korist osoba koje su napadnute, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;Staša Baštrica iz Queer Montenegro.
- U našem iskustvu nije tako nešto uvijek sa pozivnim ishodom, jer naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema &nbsp;LGBTIQ+ osobama, tako da čekamo. Strani državljani za vrijeme boravka u Crnoj Gori nijesu imali slične napade, jer smo dobili informaciju da su oni u Crnoj Gori nekih tri godine, do sada nijesu imali slična iskustva, što je zanimljivo. Queer Montenegro je upozoravao godinama unazad da zbog ovakvog funkcionisanja sistema, koje se ne bavi pitanjima LGBTIQ+ &nbsp;osoba, vrlo je vjerovatno da će doći do porasta broja nasilja prema tim osobama - rekla je Baštrica.
Po broju obraćanja direktno organizaciji Queer Montenegro od strane LGBTIQ+ osoba, objašnjava Baštrica, evidentno je da je došlo do porasta nasilja prema tim osobama.&nbsp;
&nbsp;- Kažem da je to uzročno posljedično, zbog sistema koji odbija da se na kvalitetan način bori sa ovakvim pojavama u društvu - istakla je Baštrica.
Queer Montenegro je prva adresa, smatra Baštrica, kad su u pitanju žrtve nasilja uzrokovanog homofobijom ili transfobijom.
- Prvo se ugrožene osobe nama obrate, jer mi možemo da im pružimo socijalno pravnu podršku, te da im pomognemo u procesu prijavljivanja. U ovakvim slučajevima češće se javljaju samim nevladinim organizacijama, nego što će se odlučiti da se direktno obrate policiji- naglasila je Baštrica.
Obrazovanje je glavni stub formiranja zrelog i svjesnog čovjeka, te uključivanje predmeta poput zdravih stilova života i građanskog obrazovanja, smatra Baštrica, &nbsp;bi imalo dobar uticaj.
&nbsp;- Školski predmeti koji bi uključivali teme koje se tiču različitosti, nenasilja, tolerancije, smatram da bi to itekako moglo da utiče na formiranje mladih osoba, da kasnije budu ljudi koji će da poštuju druge, a neće da se na bilo kakav način negativno ophode prema drugim ljudima, a pogotovu u ovom slučaju kad govorimo o LGBTIQ + zajednici, jer mi smo ranijih godina imali takve slučajeve da su se ti predmeti izučavali u školama, čak su nevladine organizacije, kao što je Queer Montenegro, imale pristup školama, držali radionice, međutim, danas nije tako, i mislim da će se to itekako osjetiti u društvu - rekla je Baštrica.
Queer Montenegro ima dobru saradnju sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, podsjeća Baštrica, sa druge strane Ministarstvo unutrašnjih poslova nema dovoljno sluha za probleme LGBTIQ+ osoba.
&nbsp;- Sve je selektivno, od resora do resora. Smatram da bi to moglo da bude na mnogo većem nivou, i mora da bude na većem nivou, zato što je to njihova dužnost, ali je &nbsp;naša dužnost da mi njih pozivamo - poručila je Baštrica.
&nbsp;Očekivanje pozitivnog ishoda od tužilaštva bila bi potvrda da se nasilje neće tolerisati.
&nbsp;- Pozitivan ishod bi doveo do toga da se oni koji vrše nasilje zapitaju zašto to rade, jer nasilje nikad nije rješenje. Ako, kao u nekoliko prethodnih slučajeva, ishod bude takav da se počinitelji puštaju na slobodu, onda će to značiti da je nasilje u ovoj državi prihvatljivo, što je nedopustivo- zaključila je Baštrica.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

1250x600

Baštrica: Naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema LGBTIQ+ osobama

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: queer-montenegro

„Otpor gradi slobodu“: Montenegro prajd 4. oktobra na Trgu nezavisnosti

Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola je plod upornosti i otpora - ali pet godina kasnije svjedočimo ozbiljnim nedostacima u njegovoj primjeni

Baštrica: Naše tužilaštvo ne umije da prepozna zločine iz mržnje prema LGBTIQ+ osobama

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO