Samo devet opština je donijelo plan za kontrolu populacije pasa, a sklonište za napuštene životinje izgradilo je 16 – navedeno je u završnom izvještaju o realizaciji Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina koji je pripremila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP).&nbsp;
Konstatuje se da ,,nije moguće uraditi adekvatnu evaluaciju tog strateškog dokumenta jer je izostao adekvatan odziv lokalnih samouprava u izvršavanju njihovih obaveza“.
Istaknuto je da lokalne uprave ne prepoznaju značaj uspostavljanja sistema kontrole populacije pasa.
– Populacija pasa može direktno da utiče na pojavu zoonoza, zato je izuzetno važno kontrolisati pse bez nadzora, naročito sprovođenjem mjera kontrola koje utiču na izvor pasa i mjera za kontrolu populacije koje treba da se sprovode na human i održiv način. Ukoliko se u što kraćem roku ne preduzmu mjere na primjeni nacionalnog programa, identifikovani problemi će prerasti u ozbiljan društveni problem jer napušteni i psi koji nijesu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno,dobrobit ovih životinja je drastično narušena – upozoravaju autori izvještaja.
A ključni problem su ujedi pasa. U izvještaju se navodi da je prema informacijama dobijenim od Instituta za javno zdravlje u 2022. godini odrađeno 295, a u 2023. godini 225 postekspozicijskih tretmana (PEP) koji se odnose na ujede pasa. Statistika pokazuje da je samo deset opština po tom osnovu isplatilo čak 2,05 miliona eura. Berane (2024) 29.285 eura, Cetinje (2022 -2024) 8.950 eura, Herceg Novi (2021-2024) 4.700 eura, Mojkovac (2022-2024) 10.900, Tivat (2024) 100 eura, a Kotor (2024) 5.000 eura.
Opština Nikšić je rekorder po naknadi štete po osnovu ujeda pasa, za period 2018-2024. godina iz budžeta je isplaćeno 2.000.925 eura, iako je ta lokalna samouprava najviše uradila u sprovođenju mjera predviđenih programom.
Ukupna suma je veća jer nijesu navedeni podaci za opštine o kojima se Pobjeda ranije pisala. Na primjer, za Bijelo Polje koje je (2020 –2024) isplatilo oko 500.000, Danilovgrad 70.000 eura, Bar (2023- 2024) 130.000 eura, dok je budžet Glavnog grada taj izdatak prošle godine koštao 100.000 eura.
U registru koji vodi UBHVFP, a koji je sastavni dio veterinarskog informacionog sistema, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 kućnih ljubimaca (pasa), kao i devet odgajivačnica namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki.
<h2>(Ne)ispunjenje obaveze</h2>
Iz Uprave podsjećaju da je Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja definisano da je primarna odgovornost za kontrolu razmnožavanja na držaocu kućnih ljubimaca. Isti zakon predviđa da je zbrinjavanje napuštenih/izgubljenih kućnih ljubimaca (pasa) obaveza lokalnih samouprava koje treba da izgrade skloništa ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju u najbližem registrovanom skloništu. Te objekte nijesu izgradili: Kolašin, Mojkovac, Rožaje, Plav, Andrijevica, Tuzi, Gusinje, Cetinje i Zeta. Vlada je obavezala u septembru 2024. godine sve lokalne uprave da najkasnije do kraja te godine donesu planove za kontrolu populacije pasa, sprovode druge mjere i aktivnosti definisane Zakonom i nacionalnim programom. To nijesu uradile: Podgorica, Cetinje, Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Gusinje, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Tuzi, Ulcinj, Šavnik.
Autori objašnjavaju da upravljanje i kontrola populacije pasa do donošenja nacionalnog programa nije bila predmet strateških dokumenata.
– Kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napuštenih i pasa lutalica i sve češćih pojava napada na ljude, neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i donošenje sveobuhvatnog, nacionalnog programa. Cilj programa baziran je na postojećem stanju i preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja - Poglavlje 7.7. i podrazumijeva uspostavljanje održivog sistema za kontrolu populacije pasa u cilju poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi – pojasnili su iz Uprave.
U izvještaju je navedeno što su lokalne uprave uradile, odnosno koje su obaveze predviđene Programom za kontrolu populacije pasa realizovane u 2022, 2023. i 2024. godini. Nijesu sve opštine dostavile informacije. Opština Herceg Novi najavila je izgradnju skloništa za napuštene kućne ljubimce, na novoj lokaciji. Kolašin je 2023. godine zaključio ugovor o smještaju pasa lutalica sa Komunalnim preduzećem u Beranama. Opština je opredijelila 100.000 eura za izgradnje skloništa, izvršena je sterilizacija/kastracija ukupno 50 pasa, te uspostavljena saradnja sa NVO u cilju udomljavanja napuštenih kućnih ljubimaca i za tu namjenu je izdvojeno 7.000 eura. Pripremila je prijedlog izmjena i dopuna Odluke o kućnim ljubimcima sa posebnim osvrtom na držanje lovačkih pasa.
Podgorica je formirala multidisciplinarni radni tim, sprovodi CNR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti) metod u okviru skloništa, pokrenut je program subvencioniranja sterilizacije/kastracije vlasničkih pasa. Dio skloništa za napuštene životinje namijenjen je za pansionski smještaj vlasničkih pasa. Otvoreno je nekoliko parkova specijalizovanih za kućne ljubimce. Čistoća je zaključila ugovor o pružanju veterinarskih usluga.
Žabljak je utvrdio lokaciju za izgradnju skloništa. Donio je program za upravljanje populacijom pasa, uspostavljena je saradnja sa lovačkim organizacijama u cilju kontrole kretanja lovačkih pasa, te organizovane dvije edukacije lovaca na temu odgovornog vlasništva.
Rožaje je usvojilo lokalni program za kontrolu populacije pasa 2024-2029. godina, dok je Andrijevica u cilju zbrinjavanja pasa lutalica zaključila ugovor sa Komunalnim preduzećem u Beranama 2021. godine. Kotor je izradio lokalni plan za kontrolu populacije pasa. Na Cetinju je izrada nacrta tog dokumenta u završnoj fazi, za period 2025-2030. godinu kao i izgradnja skloništa za napuštene kućne ljubimce. Opredijeljeno je 4.420 za sterilizacije/kastracije pasa lutalica. Šavnik je pripremio formiranje multidisciplinarne radni grupe. Tivat je formirao radnu grupu za praćenje realizacije lokalnog plana, sproveo je medijsku kampanju o obavezama vlasnika kućnih ljubimaca, promovisanju odgovornog vlasništva te srpoveo akciju udomljavanja pod nazivom „Usvoji srcem“.
Realizovan je popis vlasničkih i napuštenih pasa (dva puta godišnje), a kroz donacije obezbijeđena četiri čitača mikročipa. Nadležni organi i službe sarađuju sa NVO, te sa lovačkim udruženjem. U Baru je u periodu važenja Programa registrovano sklonište za napuštene kućne ljubimce. Opština Nikšić usvojila je plan za kontrolu populacije pasa. Odradila je popis kućnih ljubimaca (pasa) u saradnji sa NVO. Kroz CNVR program sterilisano je 1.000 uličnih pasa i udomljeno 764 (2019-2023. godina). Sterilisano je 517 uličnih pasa (2023-2024. godina). Opredijeljeno je po 5.000 eura iz budžeta za sterilizaciju uličnih i vlasničkih pasa i 7.950 eura za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca (pasa). Za I&amp;R (identifikacija i registracija), vakcinaciju pasa protiv bjesnila je namijenjeno 15.000 eura (2024. godina), izgrađen je karantinski prostor (free zone) na dva hektara (2024. godina) vrijedan 100.000 eura. Opština Berane saopštila je da je formirana radna grupa, pripremljen je nacrt lokalnog plana koji nije usvojen zbog političke krize. U Mojkovcu je formirana radna grupa za izradu plana, uspostavljena komunikacija sa opštinom Kolašin radi izgradnje zajedničkog skloništa za napuštene kućne ljubimce. Zeta i Pljevlja usvojile su lokalni plan za kontrolu populacije pasa, a Danilovgrad formirao radnu grupu za izradu tog dokumenta. Jedna od obaveza lokalnih samouprava bila je da izrade plan za obuku i jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, ali to nijedna nije uradila.
Pored evidencije o identifikaciji i registraciji svaka lokalna uprava bi trebala sprovesti tzv. brojanje pasa. To su uradili Nikšić i Tivat.
Kada je o obavezama riječ država (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede) treba da donese novi zakon o dobrobiti životinja, kao i nacionalni program za kontrolu populacije pasa za period 2026 - 2029. godina. Takođe, izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima koje treba da ispunjavaju odgajivačnice i Pravilnika o načinu držanja opasnih pasa.
<h2>Ključni izazovi</h2>
Iz Uprave konstatuju da je za unapređenje u kontroli populacije pasa lutalica jedina prihvatljiva opcija ona koja je predložena Programom – uspostavljanje održivog sistema radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi.
– Dosljedna primjena svih aktivnosti definisanih planom ima za cilj da se ponudi najprihvatljiviji način za rješenje izazova koje se odnose na pitanje kontrole populacije pasa, odnosno smanjiće se ili održavati na prihvatljivom nivou broj napuštenih i pasa lutalica, a sa druge strane podsticati odgovorno vlasništvo – kazali su.
Kao ključne izazove za ostvarenje tog cilja prepoznaju: nedovoljnu koordinaciju između lokalnih i državnih organa, ograničene kapacitete za sterilizaciju u sjevernim opštinama, zatim slabu medijsku pokrivenost u ruralnim sredinama i administrativne prepreke koje imaju lokalne samouprave u procesu izgradnje skloništa.
<h2>Nije bilo slučajeva bjesnila</h2>
U završnom izvještaju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina navodi se da nijesu registrovani slučajevi bjesnila kod životinja i ljudi.
–U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nijesu prijavljeni slučajevi kod životinja. Razlozi za to, pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, uključuju i oralnu vakcinaciju lisica i drugih divljih životinja, koju sprovodimo širom Crne Gore svake godine od 2011. godine, sa veoma zadovoljavajućim rezultatima u post-vakcinalnom praćenju. Svake godine se širom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu. Divlje životinje ih konzumiraju, čime postaju zaštićene od bjesnila, što znači da u Crnoj Gori nema rezervoara bolesti – piše u izvještaju.
<h2>Izostala saradnja sa lovačkim udruženjima</h2>
U izvještaju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove istaknuto je da lovački psi predstavljaju rizik u ruralnim područjima (nacionalni parkovi, odmarališta, turistički kompleksi itd.).
– Ostvaruju kontakt i sa divljim životinjskim vrstama (lisica, vuk itd.) čineći visok stepen rizika od prenošenja bolesti, a kao najznačajniju od Rabiesa (bjesnilo). Usljed neodgovornog vlasništva dolazi do prekobrojnosti te populacije koji se nekontrolisano i bez nadzora kreću, reprodukuju bez primjene mjera zdravstvene zaštite kao i identifikacije i registracije, što indirektno može uticati na ugrožavanje dobrobiti životinja i javnog zdravlja. U organizaciji UBHVFP sprovedeno je niz obuka u vezi odgovornog vlasništva, zdravstvene zaštite, identifikacije i registracije lovačkih pasa i dobrobiti životinja – navedeno je u dokumentu.
<h2>Realizovane mjere vrijedne 400.000 eura</h2>
Kada je o finansijama riječ od 2021. do 2024. godine od planiranih 493.700 eura investirano je 393.370 eura. Opština Kolašin je utrošila planiranih 7.000 eura za akcije udomljavanja (nije 100.000 eura planiranih za izgradnju skloništa), a Cetinje 4.420 za sterilizaciju pasa lutalica.
Najviše je investirala nikšićka opština – 132.000 eura za sterilizaciju i kastraciju, zatim za I&amp;R (identifikacija i registracija) pasa, I&amp;R, CNVR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti), izgradnju karantina. Iz državnog budžeta izdvojeno je 199.000 eura za I&amp;R (potrošeno 50.000 eura), dok je za nabavku mikročipova i pasoša potrošeno 50.000 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ujedi pasa 11 opština koštali najmanje 2,80 miliona eura

Savjet za zaštitu životinja Crne Gore najoštrije je osudio, kako su rekli, stravičan slučaj seksualnog zlostavljanja životinja koji je, prema prijavi Udruženja „Kuća životinja“ iz Danilovgrada i građanskog aktiviste Nikole Jočića, počinio strani državljanin u Podgorici, i to snimajući i objavljujući te gnusne činove putem društvene mreže Telegram.
Državljanin Rusije A.V. (37), sa privremenim boravkom u Podgorici uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa i biće protjeran iz Crne Gore nakon okončanja postupka protiv njega.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fruski-drzavljanin-uhapsen-zbog-seksualnog-zlostavljanja-pasa-nakon-okoncanja-postupka-bice-udaljen-iz-drzave&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Savjetu ističu da ovo nedjelo ne predstavlja samo brutalno kršenje Zakona o zaštiti dobrobiti životinja, već i duboku povredu osnovnih ljudskih i moralnih vrijednosti.
Savjet za zaštitu životinja podsjeća da ubijanje i zlostavljanje životinja spada u grupu krivčnih djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da je definisano Krivičnim zakonikom Crne Gore, i to članom 309 i zahtjeva da se počinioci najstrožije kazne.
Takođe, izrazili su i punu podršku Udruženju „Kuća životinja“ i svim aktivistima koji su pokrenuli inicijativu da prijave ovaj slučaj i dostave dokaze nadležnim organima.
- Pozdravljamo reakciju Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koji su, prema informacijama objavljenim u medijima, već formirali predmet i preduzeli potrebne radnje. Ipak, pozivamo institucije da do kraja i bez odlaganja sprovedu istragu i osiguraju da počinilac odgovara pred zakonom - navedeno je u saopštenju Savjeta za zaštitu životinja Crne Gore.
Poručuju da ovakvi slučajevi zahtijevaju sistemski odgovor, bolju saradnju institucija, kao i jaču edukaciju i nadzor nad držanjem i zaštitom životinja.
- Zlostavljanje životinja nije izolovan čin — ono ukazuje na ozbiljan društveni problem koji pogađa temelje humanosti i sigurnosti zajednice. Zato Savjet zahtijeva da ovaj slučaj ne ostane bez pravne i društvene osude, već da bude prekretnica u primjeni zakonskih odredbi i zaštiti životinja u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Savjet za zaštitu životinja: Do kraja sprovesti istragu i osigurati da zlostavljač pasa odgovara pred zakonom

U Sloveniji od 11. novembra na snagu stupa potpuna zabrana stalnog vezivanja pasa.
To znači da vlasnici više neće smjeti držati pse na lancu, užetu ili bilo kakvom drugom obliku priveza koji ograničava njihovo slobodno kretanje.&nbsp;
Novi propis predviđa i visoke kazne, a za kršenje zabrane vlasnicima prijeti novčana kazna do 1.600 eura.
Prema novim pravilima, psi moraju imati ograđen prostor koji im omogućava slobodno kretanje, zaklon od vremenskih uslova i sigurnost od bijega.&nbsp;
I dalje ostaje obaveza držanja psa na povocu kada se nalazi na javnim mjestima, ali u dvorištima i okućnicama više nije dopušteno stalno vezivanje.
U obrazloženju odluke navodi se da su psi koji su stalno na lancu često izloženi stresu, patnji i problemima u ponašanju i da takav način držanja ugrožava i njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Slična zabrana postoji i u Hrvatskoj, ali još nije u potpunosti sprovodiva u praksi. Prema Zakonu o zaštiti životinja (NN 102/17), zabranjeno je držati psa stalno vezanog ili u prostoru koji mu ne omogućuje slobodno kretanje.
Za fizičke osobe koje prekrše ovu odredbu predviđena je novčana kazna od 2.600 do 6.600 eura, dok je za pravne osobe kazna od 2.000 do 4.000 eura.
Usprkos zakonskoj zabrani, u Hrvatskoj je i dalje čest slučaj da psi, posebno u ruralnim područjima, cijeli život provedu na lancu.&nbsp;
Stručnjaci i udruženja za zaštitu životinja upozoravaju da se zakon mora strože provoditi, jer stalno vezivanje pasa dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo zdravlje i ponašanje, prenosi Index.

1250x600

Slovenci uvode kazne: Za držanje psa na lancu i do 1.600 eura

Radi očuvanja dobrobiti životinja, ali i očuvanja javnog reda i mira kontrolisanjem broja napuštenih životinja, Glavni grad priprema novu odluku sa pooštrenim pravilima za vlasnike pasa i mačaka, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, aktivista za prava životinja Nikola Jočić.
- Glavni grad priprema novi pravilnik o kućnim ljubimcima, kojim će se pooštriti pravila za vlasnike pasa i mačaka. Propis predviđa kontrolisano razmnožavanje životinja, obaveznu identifikaciju, kao i subvencije za sterilizaciju i kastraciju, a sve u cilju smanjenja broja napuštenih pasa i mačaka na ulicama- kazao je Jočić.
Novim pravilnikom, ističe Jočić, biće propisane mnogo detaljnije i strožije mjere u odnosu na važeću odluku.
- Vlasnici će imati veću odgovornost, jer će psi moći da se izvode samo na povodcu. Vlasnik je dužan da obezbjedi higijenu u prostoru u kojima boravi kućni ljubimac, taj prostor mora biti ograđen, ne smije se puštati iz dvorišta, mora se osigurati kućica u kojoj pas može da boravi, a ko nije u stanu, ili nekoj drugoj odgovarajućoj prostoriji. Pored toga biće obavezna vakcinacija i identifikacija, jer imamo problem da većina pasa u Podgorici nije identifikovana od vlasnika iako je Zakonom o identifikaciji to jedna od obaveza vlasnika - rekao je Jočić.
Novina je, objašnjava Jočić, uvođenje komunalnih policajaca i inspektora za kućne ljubimce koji će na terenu kontrolisati da li su psi čipovani, vakcinisani i identifikovani u skladu sa novom odlukom i Zakonom o dobrobiti životinja.
- Građani će svakako &nbsp;biti upoznati kako putem medija, tako i preventivno će se raditi na tome da im se pruži mogućnost i da besplatno identifikuju svog psa, sterilišu, ili kastriraju. Tako će Glavni grad pružiti subvenciju za sve građane i to plaćanje 100 posto troškova za sterilizaciju, kastraciju i identifikaciju pasa vlasničkih. Nakon toga će krenuti kontrole i realizacije određenih sankcija ukoliko neodgovorni vlasnik ne bude identifikovao, čipovao, odnosno vakcinisao svog psa - zaključio &nbsp;je Jočić.

Jočić: Glavni grad će subvencionisati 100 posto troškove za sterilizaciju, kastraciju i identifikaciju vlasničkih pasa

Novom odlukom o kućnim ljubimcima će se normativno urediti kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca, kao i obaveza njihove identifikacije, čime se omogućava nesporno utvrđivanje odgovornosti vlasnika, saopštio je za „Dan“ Andrija Babović, sekretar za komunalne poslove.
Babović kaže da će se sistem kontrolisanog razmnožavanje pasa i mačaka uvesti kroz obavezu da se time mogu baviti samo registrovane odgajivačnice.&nbsp;
Ovo je osnovna novina odluke o kućnim ljubimcima koju priprema komisija koju je formirao Glavni grad, a na čijem je čelu upravo Babović. U pripremi odluke učestvuju i predstavnici kabineta gradonačelnika, Uprave za inspekcijske poslove, Sekretarijata za finansije, Službe komunalne policije, Čistoće, građanski aktivisti, nevladine organizacije Ruka šapi i Korina i volonterka u azilu.
– Sekretarijat za komunalne poslove pristupio je izradi nove odluke o kućnim ljubimcima, budući da je donošenjem Zakona o komunalnim djelatnostima nastala potreba za njenim usklađivanjem sa zakonskim i podzakonskim propisima. Poseban akcenat u izradi novog propisa stavljen je na rješavanje problema napuštenih kućnih ljubimaca, prvenstveno pasa, koji predstavljaju sve izraženiji izazov u urbanom okruženju. Odlukom će se jasno normativno urediti kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – saopštio je Babović.
On dodaje da je cilj nove odluke unapređenje postojećeg sistema, veći stepen odgovornosti vlasnika kućnih ljubimaca, kao i humanije i održivije rješavanje pitanja napuštenih životinja.
– Na taj način Grad pokazuje posvećenost zaštiti dobrobiti životinja, očuvanju javnog reda i mira, kao i podizanju kvaliteta života u zajednici. U cilju postizanja uslova za kontrolu pasa lutilaca, nacrtom nove odluke se propisuje obaveza Glavnom gradu za subvencijom vlasnicima pasa za kastraciju, sterilizaciju i identifikaciju pasa i mačaka. Predlaže se da za prvi javni poziv po donošenju odluke subvencija bude u punom iznosu, a da za kasnije javne pozive subvencija Glavnog grada bude u iznosu od 50 odsto od troškova, a u granicama planiranih budžetskih sredstava – saopštio je Babović.

U pripremi novi propis o kućnim ljubimcima: Veći stepen odgovornosti vlasnika pasa i mačaka

Privremeno je zbrinuto oko 60 pasa koji su pronađeni u kući u Donjoj Gorici u Podgorici - potvrdio je za Portal Analitika aktivista Nikola Jočić.&nbsp;
- U jednom privatnom azilu ih je 15, 13 u drugom, u parku za pse u Tološima je 26 pasa i deset pasa je u azilu Čistoće, par pasa je uzeo i vlasnik - precizirao je Jočić.
Preksinoć su vlasnici kuće u Donjoj Gorici zatekli oko 60 pasa u objektu koji duže vrijeme iznajmljuju ruskom državljaninu.
Sudbina pasa je bila neizvjesna, jer su vlasnici kuće tražili od stranog državljanina da životinje izbaci iz objekta stanovanja.&nbsp;
Jočić, koji je inače rukovodi sektorom za pravna pitanja u Sekretarijatu za lokalnu samopupravu Glavnog grada, ističe da je neophodno da se trajno riješi pitanje adekvatnog smještaja pasa.&nbsp;
- Sad pokušavamo da se prošire kapaciteti azila Čistoće, preko Agencije, i danas ćemo imati informaciju kada kreću radovi, kako bi se psi adekvatnbo zbrinuli, jer je ovo samo privremeno rješenje koje smo morali u što kraćem roku da uradimo. Nismo imali gdje sa psima - ističe Jočić.&nbsp;
A o psima koji nijesu u azilima brinuće oni koji svakodnevno sa ulica Podgorice spašavaju bezdome, bolesne i povrijeđene životinje - volonteri.&nbsp;
- Pse u parku u Tolišima će hraniti i o njima će brinuti volonteri - zaključuje Jočić.&nbsp;

Jočić: Privremeno zbrinuti svi psi koji su pronađeni u kući u Donjoj Gorici

U podgoričkom Skloništu za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim trenutno se nalazi oko 220 pasa raspoređenih u oko 150 bokseva.
U skloništu uz radnike gradskog preduzeća “Čistoća'' d.o.o. Podgorica koji su nadležni za brigu o psima, trenutno volontira pet članova nevladine organizacije "Ruka-šapi".
Riječ je o neprofitnoj organizaciji koja postoji od 2012. godine, a koja brine o psima i van skloništa - vode računa o njihovoj ishrani, doprinose slanju životinja na liječenja i operacije i po potrebi ih smještaju u pansione.
Predstavnica NVO “Ruka-šapi” Milica Đikanović ističe da je glavni problem što konstantno imaju priliv novih pasa.
- Azil bi trebao da bude sklonište i privremeni smještaj - pas bi trebao da uđe u sklonište, da se tretira, steriliše, vakciniše od zaraznih bolesti i bjesnila, te da se stavi na raspolaganje za udomljavanje. Ukoliko se taj pas ne udomi on se vraća na lokaciju sa koje je preuzet i on je štiti od priliva novih pasa. To je nemoguće sprovesti zato što stalno imamo nove pse. U posljednja tri dana po gradu imamo potpuno nepoznate pse, vidi se da su dezorijentisani – kao da su izbačeni, kao što se često dešava. Često bude priliv sa primorja ili sjevera, ali nikad se ne uđe u trag ko ostavlja pse u druge opštine. Dok god je tako i dok god se svi psi ne čipuju i stave pod kontrolu nećemo moći da znamo ko su novi psi - navela je Đikanović.
Ističe da se pri rješavanju ovog problema treba krenuti od neodgovornih vlasnika od kojih je cijela ova priča potekla.
- Svako danas može da uzme psa i kad mu dosadi da ga izbaci vani, to postaje napušten pas i pripada gradu u kojem se nalazi jer nije čipovan. Zimski i ljetnji period je jako mrtav što se tiče udomljavanja pasa, ljudi se pripremaju za odmore i odlaze na duži period, ne mogu da uzmu tu obavezu i to je razumljivo. Ipak, dešava se da kad ljudi idu na odmore izbace na ulicu psa kojeg već imaju - kazala je Đikanović.
Otežavajuća okolnost oko udomljavanja je bilo i zatvaranje azila.
- Azil je od ljeta bio zatvoren za priliv novih štenaca, što je bila naša inicijativa. Prije toga, mnogo štenaca je uginulo, a niko nije snosio odgovornost. Ovdje hara parvovirus koji je poguban za štence. Vazduh, dodir, gaženje u boks nakon posjete starim psima dovodi do prenosa virusa. Prilikom uvođenja štenaca u azil oni se uglavnom zaraze, mali broj uspijemo da udomimo. Pokušavali smo da spasimo dosta štenaca, vodili smo ih na terapije, uzimali ih u svojim domovima. Potrebni su potpuno izolovani kontejneri koji će biti strukturalno i fizički prihvatljivi – izolovani od ostalih pasa, u kojima će samo jedan ili dva radnika moći da se bave tim štencima. Osiguravanje izolovanih kontejnera je uslov kako bi se štenci mogli opet dovoditi u azil - navela je predstavnica NVO “Ruka-šapi”.
Đikanović navodi da je zbog svega navedenog potrebno sistemski pristupiti rješavanju problema, te je pozvala nadležne institucije na bolju saradnju.
- Potrebno je formiranje radne grupe u kojoj će da sjednu sve nadležne institucije – komunalna policija, komunalna inspekcija, predstavnici Glavnog grada, Čistoće, pravne službe, predstavnici NVO sektora i mediji kako bi počeli da rješavamo ove probleme. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove od 2019. do dan danas nije našla mehanizam prinudnog obilježavanja pasa. Danas pse čipuju samo odgovorni ljudi, neodgovorni ne. Takođe, pas ne može da šeta pored vlasnika bez povodca. Vlasnik mora da kupi izmet za svojim ljubimcem jer svi gazimo izmet po gradu, to nije reprezentativno, a da ne pričamo o aspektu turizma. Mogu da kažem da su stranci jako razočarani, stalno nam pišu, ljudi plačući odlaze iz Crne Gore i govore da ne žele da se vrate jer se zaljube u nekog psa, žele da ga vode, ali imamo problem Titar testa na bjesnilo. Iako je posljednji slučaj bjesnila u Crnoj Gori zabilježen 2012, pas mora da uradi Titar test i čeka tri do četiri mjeseca da napusti zemlju. Da nemamo taj Titar test, stranac bi mogao da tog psa sredi, vakciniše od zaraznih bolesti, uzme pasoš i nađe mu dom, a ovako pas luta po Crnoj Gori i nikad se neće udomiti - navela je Đikanović.
Napominje da su za rješavanje mnogobrojnih problema koji se tiču napuštenih životinja potrebna veća finansijska sredstva.
- Glavni grad daje velike odštete prilikom ujeda pasa lutalica – čak tri puta više sredstava nego za troškove za budžet koji se izdvaja za ovo sklonište. Ranije kada je azil funkcionisao sa svega 40 bokseva budžet je bio isti kao i danas. Logikom zdravog razuma znamo da to nije dovoljno, pogotovo danas u vrijeme kad su cijene usluga jako skočile. Preplavljeni smo psima. Ovo nije problem samo nas koji ih volimo, već i onih koji ih ne vole, jer zašto bi morao čopor da se kreće gradom. Moramo da rješavamo problem od korijena - istakla je Đikanović.
Iz NVO “Ruka-šapi” ističu da imaju značajnu pomoć građana, te pozivaju i ostale pojedince da se uključe u njihove aktivnosti kako bi stvorili bolje i dostojanstvene uslove za životinje.
- Apelujemo da nam se stalno priključe volonteri, to uopšte ne moraju biti mladi ljudi, to mogu biti ljudi u penziji. Mogu da dođu ovdje da provedu dva sata, da se oplemene, da se lijepo osjećaju, izbjegnu ekrane, neke ružne vijesti... Čovjek samo da dođe, uzme jednog psa da ga prošeta učiniće nešto lijepo sebi, a tek da ne pričamo o tom psu koji će tog dana da izađe iz boksa koji mu je skučen. Azil nije mjesto gdje bi psi trebali da provedu svoj život, ali ovdje ima pasa od preko četiri godine. Ima i nekih koji su se ovdje rodili. Ovdje ima toliko divnih pasa, te pozivam ljude da dođu do azila, da prošetaju, da nahrane pse, bez obaveze da udome - poručila je Đikanović.
Azil na Vrelima ribničkim je otvoren za posjetioce svakog radnog dana od 15 do 17 časova.
Da bi potencijalni udomitelj mogao da udomi psa iz Skloništa, mora biti punoljetan ili doći u pratnji punoljetne osobe. Svi potencijalni udomitelji moraju da ispunjavaju uslove koji su predviđeni Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, kao i opštinskim odlukama o držanju kućnih ljubimaca. Prilikom udomljavanja obavezno je potpisivanje ugovora o udomljavanju, a tome prethodi obavezna provjera uslova u kojima će pas živjeti.

Đikanović: Psima azil ne bi smio da bude prostor za život

U Crnoj Gori je prethodne godine registrovano sedam panisona za pse, ali i dva prevoznika.
U Registar kućnih ljubimaca u 2023. godini upisano je 2.187pasa.&nbsp;
Upravljanje i kontrola populacije pasa do sada nije bila predmet strateških dokumenata na nivou Crne Gore. Međutim, kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napuštenih i pasa lutalica i sve češćih napada na ljude, kao i neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i donošenje sveobuhvatnog, nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa.
Centralni registar i Elektronska baza podatka i Registar kućnih ljubimaca kreirani su i za potrebe veterinarske inspekcije te je u 2023. godini &nbsp;u Registar kućnih ljubimaca upisano2.187 pasa.
Kako se navodi u izvještaju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za 2023. godinu, određeni broj vlasničkih pasa bio je mikročipovan prije uspostavljanja sistema identifikacije i registracije, na zahtjev vlasnika od strane registrovanih veterinarskih ambulanti, mikročipovima koji nemaju kôd zemlje.&nbsp;
- Ovi psi se takođe upisuju u Registar kućnih ljubimaca koji uspostavlja i vodi Uprava, sa postojećim mikročipom ako isti ispunjava propisane zahjteve - navodi se u izvještaju.&nbsp;
U 2023. godini upisano je sedam objekata za privremeni smještaj kućnih ljubimaca.
- Pansion koji ispunjava veterinarsko-sanitarne uslove za obavljanje privremenog smještaja kućnih ljubimaca, rješenje je izdato nakon neposrednog uvida na licu mjesta i provjere &nbsp;ispunjenosti propisanih uslova - navodi se u izvještaju.&nbsp;
Upisano je sedam objekta za higijenu i eksterijerno &nbsp;ljepšavanje kućnih ljubimaca koji ispunjavaju veterinarsko-sanitarne uslove i uslove neophodne za zaštitu dobrobiti životinja.&nbsp;
- Upisano je osam odgajivačnica kućnih ljubimaca namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki sa privremenim rješenjima jer se isti objekat nalazi u proceduri otklanjanja nedostataka kako bi se time stekli uslovi za dobijanje trajnog rješenja. Rješenje je izdato nakon &nbsp;eposrednog uvida na licu mjesta i provjere ispunjenosti propisanih uslova - naglašava se u izvještaju.&nbsp;
Registrovano je 14 skloništa, a nalaze se na teritoriji 10 opština: Podgorica, Herceg Novi, Budva, Berane, Kotor, Nikšić, Pljevlja, Danilovgrad, Bar i Ulcinj.&nbsp;
Registrovan je i objekat za obuku pasa.&nbsp;
- Upisano je dvadeset osam objekata za prodaju kućnih ljubimaca, ali i dva dva prevoznika za prevoz kućnih ljubimaca - navodi se u izvještaju Uprave
Svi odobreni objekti upisani su u Registar objekata iz oblasti zaštite dobrobiti životinja koji je objavljen na zvaničnoj internet stranici Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

U Crnoj Gori sedam pansiona i dva prevoznika za pse

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: psi