Novi "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO) bavi se kleronacionalizmom kao jednim od najozbiljnijih izazova demokratiji u regionu, te odnosom prema sekularizmu kao temelju građanskog društva. 
U fokusu su vjerske zajednice, koje godinama imaju najviše povjerenja građana. Ko i kako instrumentalizuje to povjerenje? Zašto vjerske zajednice ulaze u politički prostor? I na koji način njihova sprege sa političkim akterima produbljuju etničke distance i osnažuju nacionalističke narative?
Proudcast možete pogledati danas u programu Televizije E od 15.05 sati. 
O ovim pitanjima sa saradnicom na programima CGO-a Željkom Zvicer razgovaraju sociološkinja iz Srbije Izabela Kisić, istraživačica i aktivistkinja iz Crne Gore Slađana Kavarić-Mandić i teolog iz Srbije Vukašin Milićević.
PROUDCAST je realizovan u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 – Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, ADD, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO PROUDCAST "Da li je demokratija instrument ili žrtva politike i religije" danas na TV E

Protesti u Srbiji, kao i oni organizovani početkom godine u Crnoj Gori, iako inicijalno pokrenuti kao reakcija na tragedije, odražavaju šire nezadovoljstvo politikama koje vladaju, korupcijom i institucionalnom neefikasnošću, istaknuto je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O udruživanju mladih, uzrocima i refleksijama protesta, kao i njihovoj budućnosti, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Hanom Rastoder, rediteljkom i studentskom aktivistkinjom iz Crne Gore i studentskim aktivistom iz Srbije Pavlom Cicvarićem.
Cicvarić proteste u Srbiji, pokrenute nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, ne vidi izolovano, već kao dio kontinuiranog nezadovoljstva građana te države prema vlasti u posljednjih pet godina.
- Proteklih nekoliko godina u Srbiji imamo jedan veliki protest protiv vlasti, koji oscilira po intenzitetu i mijenja temu, ali poenta je da u Srbiji postoji jedna pobuna, jedno nezadovoljstvo koje samo mijenja oblike - istakao je Cicvarić.
Kako su se raniji protesti gasili i gubili snagu, jedno od pitanja je i razlog opstanka aktuelne pobune. Cicvarić to dovodi u vezu sa stepenom represije koju vlast vrši nad građanima.
- Stepen nasilja od strane vlasti povećava se iz godine u godinu. Prije nekoliko godina veliki incident bi bio da se uhapsi neki student ili aktivista, a sada imate toliko hapšenja, toliko represija, da kada bi poredili Srbiju sada i prije pet godina - to nijesu iste Srbije. Možda je sada u onoj izreci da što više satiremo zvijer u ćošak, to će ona biti opasnija - naveo je Cicvarić.
Hana Rastoder, govoreći o protestima koje je predvodila neformalna studentska grupa Kamo Śutra nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, ističe da su se mladi u Crnoj Gori inspirisali primjerom svojih kolega iz Srbije i željom da odgovore na nepravde izazvane djelovanjem političara.
- Ljudi su izašli na ulice iz osjećaja povrijeđenosti, ali i bespomoćnosti pred neograničenom glupošću i nekompetentnošću naših političara &nbsp;i bezobraznom ambicijom koju su pokazali. Ovo nije problem samo trenutne vlasti, već decenijski obrazac u ovom dijelu Balkana - navela je Rastoder.
Međutim, protesti su naišli na izazove, uključujući pritiske i ograničenu podršku, što je dovelo do njihovog gašenja.
- Na protestima su se pojavljivali i pristalice bivše vlasti. Onda je počeo da se vrši pritisak na nas da se nekako jasno opredijelimo - gdje smo i čiji smo, koga podržavamo, uz koga mi to stojimo, ko nam smeta na protestima, ko nam ne smeta na protestima. I odjednom je to pitanje - čiji smo mi, kome pripadamo - postalo važnije za javnost, nego ono za šta smo se mi i borili - preuzimanje odgovornosti - objasnila je Rastoder.
Cicvarić smatra da odsustvo formalnog liderstva u studentskim protestima može biti prednost, ali i da bi veća koordinacija među grupama doprinijela učinkovitosti.
- Kada neki pokret nema lidera on je zaštićen u smislu da ne može da se blati i kompromituje jedna osoba. Ali, mislim da mora da postoji neki vid strukture ili komunikacije između različitih društvenih grupacija. Mi u Srbiji imamo jedan širok front koji nerijetko nema kontakt, odnosno grupacije unutar tog fronta nemaju kontakta jedni sa drugima - naglasio je Cicvarić.
Grupe koje čine pobunu su, podsjetio je, studenti, zborovi, civilni sektor i političke partije i vjeruje da će svi oni u jednom trenutku morati da se udruže.
- Kao neki vid koordinisanog šireg bunta koji će na kraju moći nenasilno da smijeni ovu vlast. Oni često izvlače iz konteksta šta mi pričamo i prozivaju nas da hoćemo da pravimo neke revolucije. Nema ovdje govora o revolucijama, ovdje ima govora samo o institucijama koji ne rade svoj posao i institucionalnim mirnim dolaskom na vlast - rekao je Cicvarić, ali nije mogao da govori o potencijalnom udruživanju u političku partiju ili pokret.
Oba sagovornika ističu da nenasilni karakter protesta povećava njihovu snagu, jer vlast ne zna kako da odgovori na mirne demonstracije, kao i da bi konačni potencijalni uspjeh protesta u Srbiji pozitivno uticao na čitav region.
Rastoder dodaje da iako studentski pokret u Crnoj Gori nije u potpunosti ostvario ciljeve, doprinio je promjeni svijesti građana.
- Nešto u kolektivnoj svijesti se jeste, makar malo, pomjerilo. I mislim da se upravo tih promjena naši političari boje. Promjene fokusa sa trivijalnih problema na one konkretne koje utiču na građane. Svaka vrsta protesta, svaka vrsta pokazivanja da mi možemo da stojimo zajedno pred njima, jeste njima razlog za strah - zaključila je Rastoder.
Ovaj PROUDCAST je realizovan u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, ADD, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika.

Protesti u regiji pokazuju da mladi mogu da se suprotstave neodgovornim vlastima

Crna Gora ima šansu da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, ali samo ako postoji jasna i dosljedna politička volja, od koje zavisi cjelokupan proces. Dok iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da aktuelna Vlada ima kapacitet da taj cilj iznese, analitičari upozoravaju da se među samim nosiocima vlasti nalaze i ozbiljni kočničari evropskih integracija, koji ne djeluju u skladu sa evropskim vrijednostima. To su ključne poruke PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO). O pregovorima sa EU, izazovima i obavezama na tom putu, ali i o spremnosti Crne Gore da na njih odgovori, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Biljanom Papović, državnom sekretarkom u Ministarstvu evropskih poslova, i Nikoletom Đukanović, profesoricom na Univerzitetu Donja Gorica. Papović je mišljenja da posljednji izvještaj Evropske komisije realno oslikava napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija.&nbsp; - Izazovi su u brojnim oblastima zaista složeni, ali spoj ocjena iz izvještaja i optimizma koji dolazi ne samo iz Crne Gore, već i iz Brisela, govori da je posao koji je pred nama ostvariv - kazala je Papović. Đukanović smatra da se preostala poglavlja mogu zatvoriti do kraja naredne godine, ali isključivo uz snažnu političku volju.&nbsp; - A upravo u toj političkoj volji vidim najviše prepreka. Naša politička scena je izuzetno kompleksna i opterećena različitim direktnim i indirektnim interesima i podinteresima, zbog čega je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati - navela je ona. Papović se osvrnula i na obaveze iz Reformske agende, kao i na podatak da je Crna Gora do sada povukla svega 38 odsto sredstava iz Plana rasta. Kašnjenja u ispunjavanju reformskih koraka, po njenoj ocjeni, proističu iz preopterećenosti administracije. No, da to nije uvijek slučaj pokazuje i primjer Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je pripremljen, ali još nije usvojen na Vladi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Biljana Papović"> <figcaption>Biljana Papović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Pitanje političke volje je uvijek presudno. Postoje teme za koje u određenom trenutku ne postoji spremnost da budu stavljene na sto. Istovremeno, važno je da se određena pitanja otvaraju uz kvalitetnu javnu debatu, kako bi se izbjegli kontraefekti. I ta priprema društva za osjetljive teme je nešto što je potrebno - naglasila je ona. Đukanović, međutim, podsjeća da je taj zakon trebalo uputiti Skupštini još u decembru prošle godine.&nbsp; - Ako građani nijesu spremni za taj iskorak koji nije „veći“ od Zakona o istopolnom životnom partnerstvu, a govorimo o pravima i životima značajnog broja ljudi u Crnoj Gori, onda mi nijesmo spremni za te evropske vrijednosti, za ono što EU u stvari nudi, daje, garantuje, obezbijeđuje i ono što ona zaista jeste. Onda se s pravom postavlja pitanje kuda idemo i zašto uopšte težimo Evropskoj uniji ako te vrijednosti ne dijelimo - poručila je ona. Sagovornice su se osvrnule i na činjenicu da, čak i nakon zatvaranja svih poglavlja, Crna Gora mora dobiti saglasnost svih država članica EU. Papović smatra da fokus sada mora ostati na ispunjavanju domaćih obaveza. „Hajde da uradimo svoj domaći zadatak i da onda tu političku odluku država članica dočekamo pripremljeni. Proces je danas predvidiv zahvaljujući novoj metodologiji, a ono što će se dešavati nakon 2026. godine biće, prije svega, u nadležnosti država članica i političkim odlukama u tim zemljama“, istakla je ona. Komentarišući nezvanične ideje o ograničenom pravu glasa novih članica, Đukanović smatra da one odražavaju strah EU od država koje koketiraju sa Rusijom.&nbsp; - Balkan je specifično i nepredvidivo područje, opterećeno našim ratnim nasljeđima i animozitetima - etničkim, nacionalnim, religijskim itd. U tom smislu, sigurna sam da koliko je EU važno da region integriše, toliko joj je važno i da to nekako uradi pod velom &nbsp;demokratije i zaštite ljudskih prava, a ne animoziteta i nedobrosusjedskih odnosa - naglasila je ona. Dodala je da se ne može zanemariti ni uticaj Srbije kao ni povezanost određenih struktura u Crnoj Gori sa zvaničnim Beogradom. - Mislim da treba da budemo spremni na mnoge opstrukcije. Mislim i da samoj EU jesu problem te partije koje su na vlasti u Crnoj Gori, odnosno taj dio parlamentarne većine. Ali, isto kao što mi sagledavamo što nam je manje zlo, pa se odlučujemo za nešto što nam je rješenje, tako i EU pravi sličan izbor – jer DPS, zbog sistemske korupcije koju je izgradio, očigledno više nije mogao biti opcija. Tako se danas oblikuje svojevrsni hibridni, neprirodni kompromis koji je pitanje kako će biti održiv - ocijenila je Đukanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Papović, s druge strane, smatra da se pitanje uslovnog prava glasa ne odnosi na Crnu Goru.&nbsp; - Oprez zbog ruskog uticaja je logičan u kontekstu rata u Evropi, jer imamo rat na evropskom kontinentu koji je uzrokovan ruskom agresijom. Ali, Crna Gora nema dilemu kada je riječ o našem spoljnopolitičkom opredjeljenju. Naša stopostotna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU to jasno pokazuje - poručila je Papović. Govoreći o odgovoru države prema revizionističkim tendecijama koje opterećuju i proces integracija, Papović je stava da tu treba imati dodatni oprez.&nbsp; - Naš zadatak je da izgradimo tu otpornost i da negdje ostanemo zaista stabilno na ispunjavanju naših zadataka. Evropska komisija prepoznaje sve te stvari. Ono što je normalno u svim društvima je da ne postoji jedna ideologija i da će postojati i određeni ljudi kojima će biti u interesu da to upotrijebe. Pitanje je obima i mogućnosti da se tome suprostavimo - navela je Papović. No, Đukanović upozorava da se ne može govoriti o otpornosti, jer reviziju istorijskih činjenica sprovode pojedini akteri vlasti.&nbsp; - Ko da napravi otpornost ako imate određene medije, institucije i partije koji, u stvari, predstavljaju kanale tog uticaja. Mislim da je jako teško govoriti uopšte o toj otpornosti, ali sam sigurna da Crna Gora ima dosta progresivnog tkiva da tome oponira - zaključila je Đukanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2SV6VxP9j9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovaj PROUDCAST realizovan je u okviru projekta „EU kompas za mlade“, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova.

Uz političku volju, do kraja 2026. moguće zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja

Nova epizoda PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO), koju možete pogledati i na Televiziji E u petak od 15:05h, posvećena je porastu govora mržnje i ksenofobije na Zapadnom Balkanu, kao i ulozi medija, političkih elita i društvenih mreža u oblikovanju javnog diskursa i granica društvene tolerancije.
Povod je talas nasilnih incidenata i etnički motivisanog govora mržnje nakon napada na mladića u Podgorici, što otvara pitanja o kreiranju kolektivne krivice, motivima koji stoje iza toga, odgovornosti donosilaca odluka, ali i drugih aktera društva.
O ovim temama sa Željkom Zvicer, saradnicom na programima u CGO-u, razgovarali su: Ervina
Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Crne Gore, Adnan Rondić, novinar iz Bosne i Hercegovine, i Balša Božović, izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) iz Srbije.
PROUDCAST je realizovan u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 – Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, ADD, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika.

Novi PROUDCAST "Ko proizvodi neprijatelje, a ko profitira?" CGO-a premijerno na TVE

Na prostoru Zapadnog Balkana delegitimizacija antifašizma i negiranje avnojevskih granica odjekuju kroz političke i vjerske strukture regiona. Srpska pravoslavna crkva (SPC), naročito tokom 90-ih, postala je važan akter nacionalističkih politika i relativizacije zločina. Posljedice te politike i danas oblikuju društva u regionu - kolaboracionisti fašista dobijaju simbole i priznanja, dok se antifašističke vrijednosti marginalizuju, ocijenjeno je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
&nbsp;O kleronacionalizmu kao regionalnom izazovu demokratiji, instrumentalizaciji povjerenja koje uživaju vjerske zajednice, te sekularizmu kao preduslovu građanskih sloboda, sagovornici saradnice na programima u CGO-u Željke Zvicer bili su sociološkinja iz Srbije Izabela Kisić, istraživačica i aktivistkinja iz Crne Gore Slađana Kavarić-Mandić i teolog iz Srbije Vukašin Milićević.
Kavarić-Mandić je, kako se navodi u saopštenju CGO, na poziciji da sekularizam ne garantuje demokratiju, koju, kako kaže, treba dovesti u pitanje i zbog onog do čega je sama sebe dovela.&nbsp;
- U Crnoj Gori imate primjer da desničarske partije, profašističke partije, vodeći se demokratskim tekovinama Evrope, odnosno Rezolucijom Evropskog parlamenta o evropskoj savjesti i totalitarizmu, revidiraju istoriju i dovode u pitanje temelj naših društava - antifašizam - smatra ona.
Kisić nudi drugačiju perspektivu, naglašavajući da sekularizam jeste preduslov istinske demokratije. &nbsp;
- Upravo tamo gdje je spojena crkva ili vjerske zajednice sa državom nema demokratije. Vjerske zajednice su, same po sebi, autoritarne. SPC je autoritarna zajednica, to je, zapravo, najzatvorenija institucija u regionu. Ona je netransparentna i ta koja govori protiv demokratskih načela i protiv ljudskih prava, a ljudska prava jesu temelj demokratije - naglasila je Kisić.
&nbsp;Milićević je ukazao da je demokratija neodvojiva od principa države socijalne pravde, ali da je problem što je u regionu došla na talasu nacionalističkog antikomunizma.&nbsp;
- Pogonsko gorivo nacionalizama je religija. Kad govorimo o crkvenim elitama - one su dio političkih elita. Uzmite primjer Srbije i Hrvatske, kao dvije različite tradicije. Potpuno isti mehanizmi, isti rječnik, iste skandalozne, destruktivne, skaredne kulture sjećanja u odnosu na Drugi svjetski rat, u odnosu na posljednje ratove - objasnio je Milićević.&nbsp;
Kavarić-Mandić opisuje uticaj crkve u Crnoj Gori kao direktan.&nbsp;
- Živimo realnost potpune povezanosti političkih elita sa crkvom, i oni sa tim nemaju problem, oni to i ne kriju. To miješanje crkve u državu je vrlo jasno. Mogli smo to vidjeti i kroz nedavni događaj u Beranama, kad se postavljao spomenik Pavlu Đurišiću, gdje smo vidjeli i da su crkva i čelnici desnih političkih partija saglasni - i oko tog čina i oko tumačenja simbolike Pavla Đurišića i oko anatemisanja komunističkog pokreta, odnosno kvazisocijalizma u kojem smo živjeli - ukazala je ona.
&nbsp;Dodaje da "sa lijeva" primjećuje da ljevica u Crnoj Gori nema nikakav odgovor.&nbsp;
- Prvo, ljevica u Crnoj Gori nije unisona, vrlo je nesolidarna, fragmentirana i interesno povezana. Tako da ona nema jedinstven odgovor i diskurs, niti koncept na kojem bazira svoj aktivizam. Mimo pojedinačnih dobrih primjera, ljevica se svela na tipkovnicu, ljevica se svela na saopštenja - pojasnila je Kavarić-Mandić.
Kisić je ocijenila da je slična situacija i u Srbiji.&nbsp;
- Osamdesetih godina Srbija nije ušla u procese demokratizacije. Naprotiv, ušla je u antiemancipatorske procese i u ratove. I crkva je tu imala ogromnu, čak vodeću, ulogu, crkva je tada postala sluškinja nacionalizma. I ako gledamo da li crkva utiče na vlast ili vlast u Srbiji na crkvu – one djeluju u sadejstvu - poručila je Kisić.
Nalazi ohrabrujućim što studentski protesti, koji već godinu traju u Srbiji, nemaju dominantan vjerski momenat, iako se i na njima vide simboli ekstremno desnog spektra.
- Studenti upravo vraćaju na scenu taj ustavni patriotizam, gdje su svi građani jednaki bez obzira koje su vjeroispovjesti i koje su nacije. To što se vidi na ulicama, te scene kada imamo zajedno mlade ljude islamske vjeroispovesti i mlade hrišćane da se grle i da zajedno idu u jednu borbu – to najviše, zapravo, boli one koje su na vlasti i vrh crkve - navodi Izabela Kisić.
Govoreći o pomirenju u regionu, Milićević je istakao da se ono ne može graditi postepeno.&nbsp;
- Do pomirenja se dolazi samo radikalnim metodama. Nema tu šta postepeno. Šta postepeno? Da shvatimo da se u Srebrnici dogodio genocid. Ili, postepeno da hrvatska javnost prihvati činjenicu da je postupanje nad civilima u NDH bio genocid ogromnih razmjera. Ja ne znam kako to može postepeno - istakao je on.
Sagovornici su komentarisali i ulogu crkve, ali i političkih elita u podrivanju antifašističkih vrijednosti.
- Imamo akutni problem s antifašizmom, jer sadašnja vlast u Crnoj Gori i crkva antifašizam vidi kao glavni problem, a antifašizam svode na komunizam. I, naravno, vi komunizam možete kritikovati, govoriti o komunističkim zločinima i kritički preispitivati taj sistem koji se urušio. Međutim, taj sistem počiva na pet godina borbe u šumi za univerzalne vrijednosti. Tako da vi možete osporiti sistem koji je nastao nakon partizanske borbe, ali ne možete osporiti vrijednosti koje su temelj te borbe - poručila je Kavarić-Mandić.
Kisić dodaje da je komunistička partija, kad je povela tu borbu, bila mala, ilegalna partija, rasturena i pod represijom.&nbsp;
- Međutim, šta je suština delegitimizacije antifašizma? Delegitimizacija avnojevskih granica, jer upravo ulazak u rat bilo je negiranje avnojevskih granica i stvaranje Velike Srbije. I to je bio ključ, to je i danas ključ zašto se antifašizam toliko diskredituje, i svi drugi pokreti koji su sarađivali sa fašistima dobijaju spomenike itd. I crkva je tu 80ih odigrala ključnu ideološku ulogu i Milošević je to dobro iskoristio - podsjetila je Kisić.
Korjeni toga, pojašnjava Milićević, sežu do perioda između dva svjetska rata.&nbsp;
- Vlada njemačkog Rajha radila je mnogo na obavještajnim vezama sa SPC. Dakle, čitavo jedno odjeljenje Ministarstva spoljnih poslova njemačkog Rajha se bavilo vjerskim pitanjima. Kada je riječ o Kraljevini Jugoslaviji, posebnu pažnju posvetili su SPC-u, jer su smatrali da je ona ozbiljan saveznik u borbi protiv komunizma. S druge strane, idejni osnov za tako nešto, došao je sa brojnim ruskim crkvenim ljudima koji poslije Oktobarske revolucije stižu u Kraljivinu SHS, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju, sa sobom nose niz uticajnih, niz najkonzervativnijih ideja, koje inkorporiraju antisemitizam, teorije zavjere - kazao je Milićević.
Sagovornici su ocijenili da su obrazovanje i njegova reforma ključni u emancipaciji društava regiona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEUWVQ1QP8H8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kolaboracionisti fašista dobijaju simbole i priznanja, dok se antifašističke vrijednosti marginalizuju

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: proudcast