Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 299 represivnih mjera prema stranim državljanima. Protjerano je sedam stranih državljana i isto toliko prinudno udaljeno.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 33 strana državljanina.
Donijeto je 40 rješenja o povratku lica i izdat 181 prekršajni nalog, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 18.406 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.232 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto 1.972 rješenja o povratku lica, prinudno udaljena 242 lica, dok je 209 stranih državljana protjerano iz Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Otkazan je boravak za 2.094 osoba, dok je za 2.657 iniciran prestanak privremenog boravka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Protjerano sedam i otkazan boravak za 31 stranog državljanina

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.
Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.
Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.
- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

Službenici Sektora granične policije su, u okviru operativno - taktičke akcije “Stranac”, tokom novembra realizovali 2.407 represivnih mjera usmjerenih na kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori.
Pripadnici granične policije su tokom novembra sproveli 27 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok je u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovano 30 akcija.
U okviru ovih aktivnosti donijeto je 197 rješenja o povratku lica, 204 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 22 rješenja o protjerivanju stranih državljana.
Prinudno su udaljena 22 strana državljanina, do su podnijete 1.022 inicijative za prekid privremenog boravka.
Podnijeto je 924 prekršajnih prijava i prekršajnih naloga stranim državljanima, dok je istovremeno naplaćeno 57.776 eura novčanih kazni po izdatim prekršajnim nalozima.
- U istom periodu, osam stranih državljana je smješteno u Prihvatilište za strance. Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato 16 stranih državljana - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

U novembru 2.407 mjera prema strancima: Protjerano 22, otkazan boravak za 204

U okviru akcije Stranac juče je otkazan boravak za 19 stranih državljana, dok je njih šestoro protjerano, a 90 prekršajno procesuirano.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovi službenici su realizovali 143 represivne mjere u okviru kontrole zakonitosti kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.
- U okviru ovih aktivnosti je podnijeto 90 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeta su 23 rješenja o povratku lica, tri su prinudno udaljena iz zemlje, dok su tri protjerana. Otkazan je boravak za 19 stranih državljana, a iniciran je prestanak privremenog boravka za pet - navodi se u saopštenju policije.
Prema njihovim riječima, od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac su podnijete 8.672 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.333 rješenja o povratku, prinudno je udaljeno njih 170, dok je 149 stranih državljana protjerano iz Crne Gore. Boravak je, ističu oni, otkazan za 1.576 osoba, dok je za 1.302 iniciran prestanak privremenog boravka.

Juče otkazan boravak za 19 stranih državljana, šestoro protjerano, 90 prekršajno procesuirano

Policijski službenici Sektora granične policije – inspektori za strance, su juče, u okviru operativno-taktičke akcije “Stranac” na teritoriji cijele države, realizovali 117 mjera u odnosu na kontrolu zakonitosti kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana u Crnoj Gori.
- U okviru ovih aktivnosti su izdata 74 prekršajna naloga, donijeto je devet rješenja o povratku lica, izvršena su tri prinudna udaljenja, a tri osobe su protjerana iz zemlje - saopšteno je iz Uprave policije..
Otkazan je boravak za 23 strana državljanina, iniciran je prestanak privremenog boravka za četiri lica a podnijeta je jedna prekršajna prijava.&nbsp;
Od početka 2025. godine, do danas, u okviru akcije Stranac je podnijeto 8.554 prekršajnih prijava odnosno izdato naloga, donijeto je 1.304 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 165 osoba, dok su 144 strana državljana protjerani iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.549 osoba, dok je za 1.291 iniciran prestanak privremenog boravka.&nbsp;
- Sektor granične policije će u sklopu realizacije mjera podizanja nivoa bezbjednosti i unapređenja kontrole nad prisustvom stranih državljana, svakodnevno nastaviti sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti kontrole stranih državljana, u cilju zaštite bezbjednosnih interesa države, te obezbjeđivanja zakonitog boravka i rada stranaca u Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Tri strana državljanina protjerana iz Crne Gore, izvršena tri prinudna udaljenja

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 21 osobe osumnjičene za prisilno proterivanje više od 800.000 albanskih civila s Kosova tokom sukoba 1998-99. godine.
Tužilac Atde Dema rekao je na konferenciji za novinare u Prištini da je poslije višegodišnje intenzivne istrage, podignuta optužnica u odsustvu protiv "više osoba koje su imale komandu nad tadašnjom jugoslovenskom vojskom i srpskom policijom".
On je kazao da prikupljeni dokazi "potvrđuju umiješanost optuženih u protjerivanje i maltretiranje albanskog civilnog stanovništva tokom rata".
- Te radnje predstavljaju deo široke kampanje koja je rezultirala prisilnim raseljavanjem 863.000 albanskih civila, prema zvaničnim statistikama - rekao je Dema.
Optuženi su, po navodima Deme, bili svjesni da snage pod njihovom komandom sprovode široku i koordinisanu kampanju uništavanja imovine, paljenja kuća, progona i proizvoljnog hapšenja osoba na etničkoj osnovi, oružanih napada na sela i gradove nastanjene albanskim civilnim stanovništvom, sa ciljem prisilnog raseljavanja unutar tadašnjih administrativnih granica Kosova.

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 21 osobe zbog prisilnog protjerivanja Albanaca 1998-99. godine

Umjetnik može biti prijetnja represivnim političkim sistemima ako je njegova poruka moćna i opasna - kaže za Radio Slobodna Evropa crnogorski reditelj i kolumnista Danilo Marunović, koji je 27. juna protjeran iz Srbije.
Kao formalni razlog naveden je njegov kritički odnos prema političkoj situaciji u Srbiji, izražen kroz kolumne, koje objavljuje u Crnoj Gori.
- Nikad se ne bih bavio Srbijom u toj mjeri da taj režim nije direktno odgovoran za uskraćivanje sloboda koje Crnogorci u ovoj zemlji treba da imaju - kaže Marunović.
U Beograd je otišao zbog izvođenja predstave "Gospoda Glembajevi" u Narodnom pozorištu, čiju režiju potpisuje.
Iz hotelske sobe pripadnici srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) priveli su ga na dvanaestosatno ispitivanje.
Dobio je zabranu ulaska u Srbiju na godinu i sproveden do granice.
Marunović smatra da je cijeli postupak režirana poruka i pokušaj zastrašivanja i "disciplinovanja" kritičara.
- To je pažljivo režiran gest i pokazna vježba za sve koji misle slobodno - &nbsp;kaže za RSE.
U razgovoru govori o protjerivanju, pritiscima na umjetnike kao i o planovima u borbi za slobodu govora.
RSE: Možete li nam opisati kako je izgledao trenutak vašeg privođenja? Jesu li vam odmah objasnili razloge?
Marunović: Privođenje je bilo sprovedeno onako stereotipno – crni mantili, dolazak po neistomišljenike u totalitarnim sredinama.
Nisu mi odmah naveli razloge zbog kojih sam priveden. Na vratima hotelske sobe mi je saopšteno da su pripadnici Bezbjednosno-informativne agencije i da moram poći s njima.
Odmah su mi oduzeli telefon.
Uspio sam brzo, ukratko, poslati poruku da sam odveden. Od tog trenutka, dok nisam isporučen na makedonskoj granici, nisam imao pristup telefonu niti komunikaciju sa spoljnim svijetom.
RSE: Kako je izgledalo saslušanje i kako biste ocijenili odnos prema vama tokom tog procesa?
Marunović: Ono što mi je bilo dominantno jeste to što su izuzetno informisani kada je u pitanju moj rad. Znaju sve moje tekstove, tok moje i karijere moje porodice, kao i drugih ljudi iz javnog života Crne Gore.
Odnos je bio da kažem, korektan, koliko može biti kada ti je oduzeta sloboda i uskraćena osnovna ljudska prava, bez opravdanog razloga.
Pitao sam ih jesu li svjesni kakav to utisak ostavlja na Srbiju, državu koja pretenduje da bude dio Evropske unije i jesu li svjesni da je to primjer represije prema pojedincima i slobodi mišljenja.
Međutim, brzo mi je postalo jasno da je ta operacija imala za cilj da im posluži kao javna poruka. Naime, tokom mog boravka kod njih stalno su pratili kako mediji izvještavaju o mom privođenju i čini mi se da je i to bio cilj.
RSE: Da li je kolumna razlog privođenja?
Marunović: Mislim da ne. Kolumna je samo povod. Sve vrijeme pokušavam da shvatim suštinski razlog zbog kojeg sam upravo ja odabran.
Sve sam bliži zaključku da je to povezano s načinom na koji reagujem prema režimu u Beogradu i mom odnosu prema Crnoj Gori, odnosno načinom kojim nastojim da stalno očuvam vezu s univerzalnim vrijednostima.
Pritom, trudim se da to nikada ne preraste u getoiziranu priču, već da ostane inkluzivno, povezano sa zdravim snagama u regionu, pa i u samom Beogradu.
To je narativ na koji oni nemaju odgovor i upravo zbog toga smatraju da je moje djelovanje opasno.
I te večeri se ta teorija pokazala kao tačna.
U Narodnom pozorištu, nacionalnom teatru države pod kontrolom tog režima, sa krunskom institucijom kulture, te noći odigrana je predstava Gospoda Glembajevi koju je režirao navodni državni neprijatelj.
Ti ljudi u tom teatru nisu dozvolili novom upravniku Dragoslavu Bokanu, komandantu Belih orlova, da uđe u tu kuću, a pozvali su goste državnog neprijatelja, njegovu predstavu i ansambl koji stoji iza njega.
Te večeri u teatru je bila najzdravija građanska ideja Srbije, ideja koja nije mitomanija i nacionalizam. Teatar je bio ostrvo pobune, svetionik gdje se dogodilo ono što nije smjelo - detonacija nove ideje.
Znamo da kada god su iz Crne Gore emitovane te ideje rezultirale su velikim političkim promjenama na Balkanu, poput pada Slobodana Miloševića, zaokreta ka Zapadu, nezavisnošću Crne Gore, emancipacijom regiona i slično.
RSE: Koliko vam je značio gest kolega i to što je predstava odigrana?
Marunović: Gest mojih kolega je bio dirljiv. Dio njih me je čekao ispred hotela kad su me odvodili i tada sam čuo da imaju dilemu – da li igrati ili ne.
Rekao sam: Naravno, igrajte, apsolutno.
Ta vrsta prkosa, inata, kreativnog kaprica koji se probudio u njima, je dragocjeno u teatarskom smislu, i zbog toga su oni odigrali najbolju predstavu Glembajevi od premijere. To je bila velika pobjeda za sve nas.
Sa druge strane, iz Podgorice i Crne Gore dolazili su drugačiji komentari dijela javnosti koji su, prema mom mišljenju, bili neopravdani, ponekad i ružni.
Kritike su bile da smo igrali okupatoru pred noge, što je suludo. Treba osvijestiti da Vučić nije isto što i Srbija, i da se u našoj borbi za opstankom države i njenih vrijednosti ne smijemo boriti kao antisrbi.
Mi smo antifašisti i to je naš osnovni civilizacijski, nacionalni i građanski kod.
RSE: Da li ste dobili podršku crnogorskih zvaničnika? Da li vas je neko kontaktirao iz naše države?
Marunović: Bio sam cio dan u prostorijama tajne službe. Moj otac je bio u Ambasadi Crne Gore i dobio je neformalne pozive. To nije bilo nešto što se može ignorisati.
Međutim, jedina državna institucija koja je zvanično reagovala bilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Ostale institucije su ćutale ili davale relativizatorske komentare koji nisu stali na stranu svog umjetnika, već su dozvoljavali da tajna srpska služba sprovodi takav gest.
Takve izjave bile su sa adresa Ministarstva kulture, što me je razočaralo i pogodilo.
RSE: To je bio još jedan udarac?
Marunović: To sam doživio kao jedini udarac zapravo. Nije problem što me je represivni sistem jedne države privodi. To je potvrda da ono što radim relevantno, da ima uticaj i dopire do ključnih adresa.
Uticaj kojeg možda ni ja nisam bio svjestan.
Ali, ako izostane elementarna podrška zasnovana na civilizacijskom poštovanju prava pojedinca, ako se ne obezbijedi sloboda govora, ako ključne institucije ne podrže, onda ne možemo govoriti o državi koja je usvojila zapadne principe, koja je demokratska i sigurna za pojedince.
RSE: Da li mislite da ovakvi slučajevi izazivaju efekat samocenzure kod drugih umjetnika i javnih ličnosti?
Marunović: Apsolutno. Gest koji je sproveden, režiran i stil tog gesta ima za cilj da uspostavi strahovladu. Siguran sam da će mnogi biti obeshrabreni da iznose mišljenje u punom kapacitetu.
Međutim, postoje oni kojima to može biti dodatna motivacija. Jedan sam od njih.
Očekujem da oni hrabri, dokazani borci nastave biti jači. A oni koji to nisu, da nastave da ne budu.
RSE: Šta biste poručili kolegama koji bi da djeluju poput vas, ali se plaše posljedica?
Marunović: Odluka da budeš umjetnik i služiš umjetnosti znači ići kroz prostor gdje nema kompromisa sa osnovnim civilizacijskim principima.
Tu nema kalkulacija. Tu se ide do kraja ili se ne ide uopšte.
"Razočaralo me što ni iz udruženja glumaca, kulturnih institucija nije došla javna podrška ni komentar na ono što se desilo.
To govori o atmosferi straha u zemlji i nedovoljno razvijenoj slobodarskoj ideji u savremenoj kulturnoj sceni.
RSE: Koliko je to porazno?
Marunović: Izuzetno. To je jedan od najvećih kriterijuma zrelosti jednog društva. Čak i u velikim diktaturama cvjeta umjetnost. Jer umjetnost uvijek biva inspirisana represijom. Umjetnost je reakcija na ograničenje slobode.
Ako se to ne dogodi, to je znak ozbiljne nezrelosti društva u svim aspektima – kulturnom, ekonomskom, građanskom i drugim.
RSE: Može li umjetnik biti "protjeran"?
Marunović: Njegovo djelo je ono što umjetnika čini opasnim za političke sisteme. Poruka ako je dobra može biti opasna i moćna. Pogotovo danas, u vremenu spektakla i informatičke post-revolucije. U vremenu kada riječ može stići na bilo koju adresu.
Zato je BIA i odlučila da baš mene sprovede i pokuša da me kompromituje na taj način, zato što moje poruke smatraju opasnim.
RSE: Da li planirate neku pravnu reakciju na ovu odluku?
Marunović: Time ću se pozabaviti u narednom periodu, da vidim na koje su sve načine povrijeđena moja ljudska prava. Dobio sam kratak brifing na tu temu. Provjeriću sa ljudima koji mi mogu pružiti pravilnu pomoć u tom smislu.
Da budem iskren, nije to način na koji želim da se obračunam s jednom državom.
Više biram ovaj moj način. To je jedan kritički odnos i promišljanje neslobode tog prostora i kako se to reflektuje na Crnu Goru.
Nikad se ne bih bavio Srbijom u toj mjeri da taj režim nije direktno odgovoran za uskraćivanje svih sloboda koje danas Crnogorci u ovoj zemlji treba da imaju.
Mi smo u ovoj zemlji građani drugog reda, obespravljeni, poniženi, proganjani, otpuštani.
I iz tog progona rađa se jedna frustracija. Ona se pretvara u jednu kritičarsku amorfnu masu koja nije jedinstvena, koja više kritikuje unutar svog pokreta nego da svoje djelovanje fokusira na problematične tačke.

Marunović: Režim u Srbiji direktno odgovoran za uskraćivanje svih sloboda koje danas Crnogorci u ovoj zemlji treba da imaju

Ministarstvo spoljnih poslova Litvanije je danas saopštilo da protjeruju tri službenika Ambasade Kine.
Odnosi te dvije države se pogoršavaju zbog pitanja Tajvana i zbog navodne umiješanosti kineskog broda u nedavnu sabotažu međunarodnih podmorskih kablova u Baltičkom moru.
Sumnja je usmjerena na kineski brod „Ji Peng 3“ koji je plovio preko kablova kada je nastao prekid veza koji istražuje Švedska.
Ministarstvo Litvanije nije navelo razloge za protjerivanje kineskih službenika, već samo da su to „aktivnosti koje krše Bečku konvenciju i zakon Litvanije„.
Litvanija je u srijedu saopštila da uz podršku agencije EU Evrodžast (EuroJust), zadužene za pravosudnu saradnju, formira zajednički tim istražitelja sa Švedskom i Finskom za slučaj presječenih kablova.
Kina je negirala bilo kakvu odgovornost za kablove, navodeći danas da je „spremna da sarađuje“ sa istražiteljima.
Odnosi Vilnjusa i Pekinga su zategnuti od 2021. godine, kada je Litvanija dozvolila Tajvanu da u toj zemlji de fakto otvori ambasadu pod nazivom svog glavnog grada Tajpeja, što je rasprostranjeno u diplomatskoj praksi da bi se formalno izbjeglo nezadovoljstvo Kine koja Tajvan smatra svojim.

Litvanija protjeruje tri službenika Ambasade Kine

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: protjerivanje