Protestnom šetnjom i obilaskom ključnih državnih institucija, studenti Pravnog fakulteta u Beogradu obilježili su godišnjicu početka studentskih blokada.
Prije njih, tokom dana, godišnjicu početka blokada obilježili su i studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta i novosadskog Fakulteta tehničkih nauka.
U protestnoj šetnji centralnim beogradskim ulicama, pod sloganom “pravnici hoće pravdu”, studenti Pravnog fakulteta su, pored ostalog, obišli sjedišta Vrhovnog javnog tužilaštva, Vlade i Predsjedništva Srbije.
Ponovili su ključni zahtjev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.
Ispred Vrhovnog tužilaštva, kako je rečeno u studentskom govoru, podržali su sudije i tužioce koji “svoj posao rade savjesno i u skladu sa zakonom”, uz ocjenu da je pravosuđe “na nikad većem udaru” dok ih predstavnici vlasti vrijeđaju i targetiraju.
Ispred Vlade Srbije imali su poruku za premijera Đura Macuta – zatražili su da predsjedniku pošalje predlog za raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih izbora, uz ocjenu da vlast “više nema legitimitet”.
Zahtjev za raspisivanjem izbora ponovili su i u govoru ispred Predsjedništva Srbije.
To je bio, kako su naveli, prvi zvanični studentski govor ispred Predsjedništva od početka protesta.
“Institucije moraju da se vrate u ustavne okvire, a sa njima i predsjednik republike”, istaknuto je u govoru.
Predsjednika Aleksandra Vučića su optužili za kršenje Ustava.
Podsjetili su na uvrede koje je Vučić od početka studentskih protesta upućivao demonstrantima, te na prijetnje koje su dolazile od predstavnika vlasti i hapšenja učesnika protesta na ulicama.
Studentske blokade desetina fakulteta, koje su otpočele krajem novembra 2024. godine, prerasle su u talas masovnih antivladinih protesta u Srbiji, kojima su se pridružile stotine hiljada građana.
Povod za studentske blokade i proteste bila je pogibija 16 ljudi u padu nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu – od vlasti se traži utvrđivanje odgovornosti za nesreću, uz ocjenu da su do nje doveli nemar i korupcija.
Na ulicama se traži i da se prekinu sudski postupci protiv demonstranata koji su hapšeni u proteklih godinu dana, kao i da se procesuiraju napadači na učesnike protesta u incidentima koji su se događali širom Srbije.
Nijedan zahtjev, kako navode studenti, nije ispunjen.
Vlast, sa druge strane, tvrdi suprotno i istovremeno odbija da raspiše parlamentarne izbore, što je posljednji zahtjev studenata, upućen u maju 2025.
Sa početkom nove školske godine, nastava na fakultetima je tokom jeseni normalizovana, osim na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru čiji studenti zahtijevaju prinudnu upravu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Beograd: Protestnom šetnjom studenti Pravnog fakulteta obilježili godišnjicu početka blokada, zatražili vanredne izbore

Istaknuti crnogorski umjetnik Rajko Todorović Todor, dobitnik svih najvećih državnih priznanja, između ostalih i Trinaestojulske nagrade, oglasio se povodom situacije koja je nastala nakon ovogodišnje kontroverzne odluke o dodjeli. 
- Juče je "CRN" policija najavila da će stati u zaštitu OKG u kulturi i umjetnosti i obračunati se sa građanima koji brane čast i identitet crnogorske kulture. Zadnja rabota za vječnu bruku - naveo je Todor u izjavi dostavljenoj Anteni M.
Reditelj i kolumnista Danilo Marunović juče je nakon informativnog razgovora u prostorijama Uprave policije saopštio da mu je rečeno da će, ukoliko na današnjem protestu dođe do blokade saobraćajnica koje vode do Vile Gorica, policija reagovati.

Todor: Zadnja rabota za vječnu bruku

Stanje djevojke koja je juče povrijeđena na Novom Beogradu kada je na nju tokom protesta vozilom naletjela ženska osoba je stabilno, piše RTS. Privedena je djevojka koja je vozila automobil. Određeno joj je zadržavanje 48 sati. Sumnjiči se za krivično djelo – pokušaj ubistva.
Djevojka je povrijeđena tokom jučerašnjeg protesta u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu, kada se automobil zaletio u okupljene studente i građane i tom prilikom udario u redare na početku kolone, a onda nastavio i “pokupio” više studenata. Povrijeđena studentkinja, je nekoliko metara bila na haubi automobila u pokretu, da bi pala i udarila glavom u ivičnjak.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova ubrzo poslije incidenta priveli su djevojku koja je vozila automobil i sproveli je u policijsku stanicu. Po nalogu dežurnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva određeno joj je zadržavanje 48 sati, a sumnjiči se za krivično djelo – pokušaj ubistva.
U Beogradu i širom Srbije juče okupljanje studenata i građana. Osim blokada fakulteta i odavanja pošte stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu, organizovali su i proteste u mnogim gradovima pod parolom generalnog štrajka. U protestima su im se pridružili i profesori, nastavnici i građani, a pozivu na obustavu rada odazvale su se pojedine ustanove, sindikati, firme i privatne kompanije.
U Beogradu, Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima, studenti su nastavili sa blokadama zgrada fakulteta i rektorata povodom tragedije na Glavnoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 15 ljudi, a teško su povrijeđene još dvije osobe.
Zahtjevi studenata u blokadama su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu, podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.
Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahtjeve, dok studenti u blokadama ističu da nijedan od zahtjeva nije ispunjen u potpunosti.
U blokadama su najmanje 63 fakulteta pet državnih univerziteta, dva privatna fakulteta i četiri visoke strukovne škole.
Studentske blokade fakulteta i rektorata počele su krajem novembra, pošto su akademci sa Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) u Beogradu fizički napadnuti ispred zgrade fakulteta tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj tragediji.

Studentkinja povrijeđena na protestu na Novom Beogradu stabilno

Protest zbog seksualnog uznemiravanja bivše učenice Gimnazije "Slobodan Škerović", biće održan danas ispred te ustanove.
Organizatori su kazali da je skup izraz njihovg kolektivnog neslaganja sa nedopustivim ponašanjem u obrazovnim institucijama i nezadovoljstva da se slučajevi seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja zataškavaju i blago kažnjavaju.
- Kao društvo imamo moralnu i etičku odgovornost da se borimo za bezbjednost, dostojanstvo i prava svih naših učenika kao i građana - naveli su oni.
Protest je, kako su dodali i poziv na odgovornost pedagoške struke i svih koji učestvuju u oblikovanju i održavanju obrazovnog sistema.
Prosvjetna inspekcija predložila je u četvrtak razrješenje direktorice podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović sa te funkcije.
Organizatori protesta su se nakon toga zahvalili Ministartvu prosvjete nauke, inovacija i pravde i resornoj ministarki Anđeli Jakšič Stojanović, Ministarstvu pravde, nevladinim organizacijama Prima i Roditelji, koji su pokazali da će biti na strani zakona a ne na strani političkih igara.
Organizatori su pozvali sve građane na protest, poručujući da je to samo početak, jer je to samo borba u kojoj idemo do kraja.
- Pružaćemo podršku i želimo da se svaki slučaj nasilja prijavi. Naše poruke i namjere su iste, škole moraju biti sigurno mjesto za sve. Stop seksualnom uznemiravanju i nasilju. Normalizujmo padanje nesavjesnih prosvjetara i funkcionera i da se nikad više ne vrate na funkcije - kazali su organizatori.
Protest će biti održan u 17 sati i 15 minuta u parku ispred Gimnazije "Slobodan Škerović".

Danas protest ispred Gimnazije "Slobodan Škerović"

Protestnom šetnjom i zastajanjem za 15 poginulih, te farbanjem centralnog Trga slobode u crveno, građani i aktivisti obilježili su 1. decembra mjesec dana od pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. Učesnici su se, na poziv udruženja mladih "Stav" i "Sviće", okupili kod Željezničke stanice u tom gradu odakle su krenuli u šetnju do Trga slobode. Tokom šetnje su zastali 15 puta i u tišini odali poštu svakoj od 15 žrtava nesreće. Po dolasku na Trg slobode ispred Gradske kuće prolili su crvenu farbu uz "krvave ruke", koje su postale simbol protesta sa kojih se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201121252_f1df1d0f229173088f09012fced0af5b595d4d2f1e4f0170db01cb9ad3d5fe38.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201121252_f1df1d0f229173088f09012fced0af5b595d4d2f1e4f0170db01cb9ad3d5fe38" data-rendition-name="original" width="1240" height="792" loading="lazy" alt="šetnja u Novom Sadu"> </figure>  Ispred Gradske kuće bio je postavljen crni flor, a dio aktivista nosio je crvene kišobrane. Gradska kuća, koja je demolirana poslije masovnih demonstracija 5. novembra, bila je ograđena, a organizatori su poručili učesnicima da farbu prolivaju samo na platou. Među porukama ispisanim crvenom farbom bile su: "Korupcija ubija", "Krvave su vam ruke" i "Krivi ste, odgovaraćete". Ispred prostorija vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kuda je kolona tokom šetnje prolazila, okupila se grupa pristalica te partije. Organizatori su pozvali učesnike komemorativnog skupa da u tišini prođu pored prostorija, a incidenata nije bilo. Među zahtjevima koje su organizatori pročitali kod Željezničke stanice su ostavka gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića i objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji stanice. - Prije svega, osjećam se razočarano, pomalo i bijesno jer sve ono što nam se izdešavalo u ovih mjesec dana ne uliva povkerenje - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od učesnika protesta Slobodan Terzić. Opozicioni političar Aleksandar Zelenski naveo je za RSE da "najviši zvaničnici države ometaju istragu" o nesreći na Željeznickoj stanici. - Ovo društvo je ogrezlo u korupciji i ona će ubijati i dalje - rekao je Zelenski. Udružena novosadska opozicija najavila je 1. decembra zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja gradonačelniku Novog Sada na sjednici Skupštine grada zakazanoj za 2. decembar i optužila ga da je jedan od odgovornih za tragediju u Novom Sadu. - Na sjednici ćemo mu (Đuriću) postaviti sva pitanja na koja duguje odgovore građankama i građanima Novog Sada. Zašto je dva puta otvarana Željeznička stanica koja nije imala upotrebnu dozvolu zbog čega je ubijeno 15 ljudi - navela je opozicija u saopštenju. Nesreća u Novom Sadu pokrenula je talas protesta i blokada u Srbiji, a vlast je odgovorila hapšenjima učesnika. Incidenata je bilo i u institucijama gdje je opozicija tražila odgovornost vlasti za nesreću. Vlast odbacuje optužbe, a zbog sumnje da su odgovorni za pad nadstrešnice zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu uhapšeno je 13 osoba. Uhapšenom ministru građevinarstva i saobraćaja Goranu Vesiću koji je nakon nesreće podnio ostavku, ali i odbacio odgovornost, je nakon nekoliko dana ukinut pritvor.

"Crvene poruke" i stajanje za žrtve tragedije u Novom Sadu: Traži se ostavke Đurića

Novi protest pod nazivom „Bar uz Darisa“ biće održan 27. oktobra sa početkom u 12 sati, na platou ispred Robne kuće, u organizaciji porodice i prijatelja Darisa Mujića, gimnazijalca teško ranjenog u incidentu ispred Gimnazije „Niko Rolović“.
- Porodica poziva sve građane da podrže našu borbu i zahtjeva izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kako bismo osigurali pravednije sankcije i prevenciju nasilničkog ponašanja među mladima, stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike, kako u školama, tako i na ulicama, kako bi se svakom djetetu garantovala sigurnost i mir, hitno vraćanje u pritvor osobe koja je nanijela povrede Darisu, kako bismo poslali jasnu poruku da se nasilje neće tolerisati. Vaša prisutnost je od suštinskog značaja za promjenu i sigurnost naše zajednice - poručuju organizatori i zaključuju da „zajedno možemo učiniti naš grad sigurnijim mjestom za našu djecu“.
U Baru je subotu u prisustvu oko 1500 građana održan protestgrađana pod sloganom „Grad uz Darisa“. Građani Bara su na protestu izrazili ogorčenje odlukom suda u Podgorici da se maloljetnik A.K. iz Bara , osumnjičeni za ubistvo u pokušaju za ovo krivično djelo brani da slobode.
On se sumnjiči da je 7.oktobra u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ nožem ranio učenika D.M. čije zdravstveno stanje, prema riječima ljekara, je danima bilo kritično, a i danas je na odjeljenju intenzivne njege Kliničkog centra Crne Gore.
Apelacioni sud – vijeće za maloljetnike u ponedjeljak je donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici – vijeća za maloljetnike od 17. oktobra. Rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen je predlog Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da se maloljetnom A.K. odredi pritvor.

„Bar uz Darisa“: Novi protest 27. oktobra

Mještani sela Mušovića Rijeka organizovaće prvi mirni protest u nedelju, 20. oktobra u 12:30 sati, protiv radova na sistemu za osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600.
Mještani su pozvali sve građane, Kolašince, NVO aktiviste i medije da im se pridruže, kako bi iznijeli zahtjeve i pokazali da, kako kažu, ,,ni Ljevaja ni Crna Gora nisu ničiji kusur, te da se praksa uništavanja i raseljavanja sela, kao i devastacija životne sredine mora zaustaviti."
- Ovih dana se na brzinu i na silu pokušava uvesti izvođač radova u posao, dok se mještani optužuju da su protiv razvoja. Izvođač putem raznih kanala pokušava stupiti u kontakt s nama kako bi mu omogućili da započne radove, s ciljem da kasnije tuži državu. Ovim putem mu poručujemo da nema većih i boljih zaštitnika države i đedovine od nas i nećemo mu dozvoliti da ošteti Crnu Goru ni za jedan cent - saopšteno je iz NVO ,,Sačuvajmo ljepote Bjelasice."
Juče su, kao mještani Mušovića Rijeke, koji se već godinama bore za zaštitu svog sela, prirode, djedovine i zdravog razuma, uputili dopis Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću.
- U tom dopisu obavijestili smo ga da smo 23. aprila 2024. godine Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu protiv Esmina Bećovića, direktora Uprave za kapitalne projekte, i drugih osoba, zbog sumnje u veliku korupcionašku aferu koja će prouzrokovati štetu po budžet Crne Gore u iznosu od više miliona eura. Naime, projekat “Izgradnja vodovodnog sistema kojim se obezbjeđuju potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu, osnježavanje ski staza planinskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450 u Opštini Kolašin sproveden je netransparentno, s neadekvatnim i netačnim podacima s terena - navode u saopštenju.
Napominju i da javna rasprava koju je organizovala lokalna samouprava nije valjano sprovedena, niti je odgovoreno ni na jedan od više desetina prigovora koje su kao mještani podnijeli. Nijesu, tvrde, ispitane ni alternative, niti hidrološki potencijali Bjelasice.&nbsp;
- Ovaj izuzetno skup projekat, koji će uništiti život u našem kraju, kasnije će postati teret za građane Kolašina zbog visokih troškova održavanja, računa za električnu energiju, i drugih stavki. Navođenjem zvaničnog naziva projekta "planinskih centara 1450 i 1600", sakriveno je da je to suštinski snadbijevanje vodom privatnih hotela na Bjelasici, a da se za osnježavanje ostavlja samo mogućnost. Kao što smo više puta ponovili niko od nas nije protiv vodosnadbijevanja Kolašina, čak mi ovim protivljenjem ovom nerazumnom projektu upravo čuvamo ovo izvorište za neko buduće vodosnadbijevanje Kolašina. Protiv smo ovog projekta jer će realizacijom istog voda za građane Kolašina drastično poskupljeti. Hidrotehnička studija iz 2016 godine pokazuje koliko smo ozbiljno planirali i koliko se pitala "struka" kada je donesena odluka da se pumpa voda iz Ljevaje 140l/s, a u Paljevinsku rijeku je srednji godišnji protok 240l/s - ističu iz NVO i naglašavaju da ,,Ljevaja neće u cijev."

U nedjelju protest mještana Mušovića Rijeke: Ljevaja i Crna Gora nijesu ničiji kusur

Građanski otpor biće održan danas, u 17:30 sati, na Dvorskom trgu u Cetinju.&nbsp;
Kako su saopštili organizatori, slobodni građani Cetinja i Crne Gore podići će glas protiv neznanja i zlonamjernosti političkih elita koje razaraju temelje crnogorskog građanskog i demokratskog društva.&nbsp;
Grupa građana Cetinja poziva sve slobodne građane Crne Gore da im se pridruže u šetnji za, kako su rekli, dostojanstvenu i bolju Crnu Goru – oslobođenu podaništva i nesposobnosti političke elite.
- Pozivamo vas da zajedno podignemo glas protiv svih laži i obmana koje nam se svakodnevno serviraju. Dignimo glas protiv ekonomske prevare, visokih cijena struje, vode i osnovnih životnih namirnica, krađe naše istorije i kulture, loših političara, lošeg obrazovnog sistema, neizgrađene kulturne politike, podizanja spomenika zločincima i mrziteljima, rata u Ukrajini, genocida u Gazi, devastacije našeg životnog prostora i svega onoga što naše društvo čini beznadežnim i nedostojanstvenim. Oslobodimo se pritiska političkih elita i recimo im da ovako više ne može. Vidimo se na Dvorskom trgu da zajedno budemo glas razuma i istine u društvu prepunom laži i obmane! Da je vječna Crna Gora - poručili su organizatori okupljanja.

Crnogorski građani na Cetinju podižu glas protiv neznanja i zlonamjernosti političkih elita

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: protestna-setnja