Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Mještani Botuna, koji se protive gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pozvali su građane cijele Zete na protest koji je zakazan za danas u 13 sati.
Kaoko su naveli u pozivu, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive.
- Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su.
Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače.
- Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.
Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

500x500

1250x600

1084x550

Danas protest u Botunu: "Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"

Mještani Botuna, koji su 14. novembra podigli šator u ovom naselju protiveći se gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra, pozvali su građane Botuna i cijele Zete na protest koji je zakazan u 13 sati.
To je dan, kako navode u pozivu, kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive.
- Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su.
Sjutra je trenutak, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače.
- Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.

Botunjani pozvali građane da se okupe u što većem broju: "Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život"

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Drugi protest Sindikalne organizacije Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ protiv plana restrukturiranja tog preduzeća održan je ispred zidina Starog grada u Budvi, a okupio je nekoliko stotina građana. Ponovo je poslat apel ka Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija “MK Group”, najveći manjinski akcionar “Budvanske rivijere”. Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp; - Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nismo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu koja ima skoro 2.000 jedinica. Dva puta smo se za sada obratili Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora. Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je predsjednik Sindikalne organizacije HG “Budvanska rivijera“ Milorad Dajković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204211224_8e7180964c67d76f53866f10142b311c73adea9998e53af7c21658bf0f4327e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204211224_8e7180964c67d76f53866f10142b311c73adea9998e53af7c21658bf0f4327e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Sa protesta u Budvi"> <figcaption>Sa protesta u Budvi(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Dajković je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. - Mi smo protiv toga da srušimo jedan hotel i sagradimo condo hotele. Cijepanjem Budvanske rivijere ni hoteli u Petrovcu ne bi ostali netaknuti zato što u te hotele u posljednjem periodu nisu uložena sredstva, već u Slovensku plažu. Više miliona eura je proteklu deceniju uloženo u Slovensku plažu kako bi se renovirala, adaptirala i imala kategorizaciju četiri zvjezdice. Hoteli u Petrovcu koji su spremni za adaptaciju i hotel Mogren koji je već duže vrijeme van funkcije su osuđeni na propast. Izgubili bismo jedno državno preduzeće koje je bilo jako i uspješno - naveo je Dajković.&nbsp; PR menadžerka HG Budvanska rivijera Dušica Vugdelić takođe je dala svoj glas protiv plana MK Grupe i podsjetila da su pokrenuli i elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili jesu li za rušenje Slovenske plaže.&nbsp; - Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste. Slovenska plaža je nešto što predstavlja biser Budve, a mi ga moramo čuvati. Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i treba da budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo Dosta je bilo - saopštila je Vugdelić.&nbsp; Snažnu podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa je pružio arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak. - Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, te da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma. Takvo rješenje je održivo i odgovorno, a u pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje. Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.&nbsp; Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp; - U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam - Dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - izjavio je Pejović.&nbsp; Akademik Siniša Jelušić poručio je da je ovo „bunt protiv varvarske okupacije naših prostor“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204211224_92c2567baf27cb34f71b7550050e86684ce101a04f283c04e323e17d7b66eede.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204211224_92c2567baf27cb34f71b7550050e86684ce101a04f283c04e323e17d7b66eede" data-rendition-name="original" width="1600" height="1080" loading="lazy" alt="Sa protesta u Budvi"> <figcaption>Sa protesta u Budvi(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Ne smijemo dozvoliti ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo. Ne smijemo dozviliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - ispričao je Jelušić.&nbsp; Udruženje arhitekata KANA priključilo se skupu Sindikalne organizacije Hotelske grupe „Budvanska rivijera“.&nbsp; - Danas smo se okupili da pokažemo stav da nam je prostor važan. Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince. Uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne možemo nazvati razvojem. To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Ružica Kračković iz Udruženja „KANA“.&nbsp; Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.&nbsp; - Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore, da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura. Patriotizam je biti ovdje gdje ste vi večeras i braniti ne samo Slovensku plažu, nego i generacije koje dolaze, jer je Slovenska plaža othranila mnoge generacije i othraniće još mnoge jer je nećemo dati - kazao je Dragićević.&nbsp; Sljedeći protest koji će organizovati Sindikalna organizacija HG „Budvanska rivijera“ biće održan 26. decembra u 16 časova. Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad&nbsp;

Dajković: Čuvamo jedan dio autentične Budve; Jevšenak: Kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina

Mislim da nije realno očekivati da Milan Knežević napusti vlast, jer su svi spojeni sa foteljama koje imaju - i jedino što znaju je da se drže tih fotelja. Ako mu basta, pozivam ga da izađe - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Bijelom Polju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> On je to poručio odgovarajući na pitanje Portala Analitika. Milatović nije direktno odgovorio na pitanje da li će osnovati novu političku stranku. - Već sam osnovao jednu partiju u momentima kada je bila ključna demokratska tranzicija. Rekao sam da, ako opet dođe trenutak da preuzmem odgovornost, od toga bježati neću - naveo je on. <h2>„Ne znam što rade poslanici i ministri“</h2> Njega su u Bijelom Polju sačekali protesti radnika sa sjevera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204161220_2612f7d5e3a3c2cdbe35e2848decdfbdddb8e4ebc527dc30d8ea633c0da11b6d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204161220_2612f7d5e3a3c2cdbe35e2848decdfbdddb8e4ebc527dc30d8ea633c0da11b6d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Protest u Bijelom Polju"> <figcaption>Protest u Bijelom Polju(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Vidio sam da su se okupili penzioneri i radnici koji su nezadovoljni odnosom Vlade i Skupštine prema njima. Ne znam šta rade poslanici, ministri i sekretari, zašto ne razgovaraju sa njima. Imamo skoro 40 ministarstava, sedam vicepremijera, 60 sekretara, 80 poslanika - gdje su ti ljudi da danas razgovaraju sa građanima? - naglasio je on. Istakao je da su vrata njegovog kabineta uvijek otvorena za radnike. <h2>Dostojanstvo se mora braniti</h2> Upitan o nedavnim dešavanjima na crnogorsko-kosovskoj granici, gdje je bilo i pucnjave sa susjedne teritorije, Milatović je istakao da uvijek šalje poruku da je Crna Gora dobar susjed, ali i da se dostojanstvo mora braniti. - Znam da je bilo sporadičnih problema i mislim da to nije dobro. Pozivam ministra vanjskih poslova da radi svoj posao - rekao je on.

Milatović: Svi su spojeni sa foteljama i jedino što znaju je da ih se drže, mislim da DNP neće izaći iz vlasti

Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Izvršni odbor Sindikalne organizacije HG „Budvanska rivijera" AD Budva 
organizovaće drugo protestno okupljanje zaposlenih i svih građana &nbsp;koji žele da pruže podršku zaposlenima Društva u četvrtak, sa početkom 
u 16:30 sati, saopšteno je iz sindikata. 
 
Protestno okupljanje će se organizovati ispred zidina Starog grada u Budvi. 
 
- I ovaj protest, kao i protest koji je održan 11.11.2025.godine, 
organizuje se u cilju izražavanja nezadovoljstva zaposlenih predloženim 
modelom restrukturiranja Društva HG „Budvanska rivijera" AD Budva, koji 
je predložen od strane manjinskog akcionara MK Group- poručuju iz ovog sindikata. 
 
Naime, Sindikalna organizacija smatra da se ovim modelom ugrožavaju interesi 
zaposlenih, stabilnost Društva i dugoročna održivost hotelske grupe, 
koja predstavlja jedan od najznačajnijih turističkih sistema u Crnoj 
Gori. 
 
Ističu da će okupljanje biti mirnog karaktera, uz poštovanje svih zakonskih 
propisa i javnog reda i mira. Na protestu je zabranjeno isticanje bilo 
kakvih nacionalnih, vjerskih, političkih ili drugih obilježja i poruka. 
 
- Sindikalna organizacija HG „Budvanska rivijera" AD Budva poziva sve 
zaposlene, građane Budve i predstavnike medija da svojim prisustvom 
podrže borbu za zaštitu prava zaposlenih i budućnost Društva- navodi se u saopštenju.

Protest Sindikalne organizacije Budvanske rivijere u četvrtak: ''Slovenska plaža evropska vrijednost Budve''

Ostavka vlade i prijevremeni izbori. Na to je pozvao predsjednik Rumen Radev 1. decembra navečer, nakon eskalacije protesta u Sofiji protiv budžeta za 2026. godinu. Vlasti su izvijestile o najmanje 10 pritvorenih, kao i o dva povrijeđena policajca.
Razlog nezadovoljstva koje traje danima bio je nacrt budžeta za 2026. godinu i pokušaj predstavnika vladajućih partija GERB-a, BSP-a, ITN-a i "DPS-Novi početak" da ga zadrže, iako su rekli da će ga povući.
Demonstranti zahtijevaju da se budžet povuče, jer značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor višim doprinosima za socijalno osiguranje i dvostrukim porezom na dividende.
Protesta protiv budžeta bilo je i u nizu drugih gradova širom zemlje. Odvijali su se mirno i bez eskalacije.
Međutim, u Sofiji je nezadovoljstvo preraslo u zahtjev za ostavku vlade i bilo je posebno usmjereno protiv lidera DPS-Novi početak i GERB-a - Deljana Peevskog i Bojka Borisova.
U Sofiji je protest bio najveći. Prema navodima medija koje Radio Slobodna Evropa nije mogao da potvrdi, na protestu je bilo od 30.000 do 100.000 ljudi. Ovo je svakako bio jedan od najvećih protesta od 1989. godine i najveći u posljednjoj deceniji.
Ljudi su blokirali prostor ispred bivšeg Doma stranke, u kojem se sada nalazi Narodna skupština. Skandirali su "Mafija", "Ostavka" i nosili plakate usmjerene protiv Peevskog i Borisova.
Lideri PP-DB - Asen Vasilev i Ivajlo Mirčev - takođe su pozvali na njegovu ostavku.
Kasnije se povorka uputila prema sjedištu partija GERB-a i DPS - Novi početak.
<h2>Neredi</h2>
Oko sjedišta DPS - Novi početak u ulici Vrabča, protestu su se pridružili desetine muškaraca i mladića obučenih u tamnu odjeću i s maskama. Bacali su bombe i druge predmete na zgradu stranke i na organe reda. Ostali demonstranti su ih identifikovali kao provokatore koji nisu imali nikakve veze s protestnim akcijama.
Došlo je do sukoba između muškaraca u crnom i policije. Bilo je povrijeđenih i privedenih, razbijeni su policijski automobili i dio lokalne infrastrukture.
Razbijen je i klub GERB-a na sofijskom bulevaru Dondukov u području Engleske gimnazije.
Tokom nereda u području gdje su sjedišta stranke "DPS - Novi početak" i GERB-a, policija nije preduzela nikakve odlučne mjere da rastjera agresivne ljude u crnom dok je posljednjih godina, u drugim situacijama i u slučaju mnogo manjih provokacija policija djelovala oštrim mjerama.
Zbog ponašanja policije, PP-DB je zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Daniela Mitova. Predsjednik Rumen Radev je ekscese vidio kao provokaciju mafije i zatražio ostavku vlade i prijevremene izbore.
Deljan Peevski, koji je sankcionisan zbog korupcije i protiv kojeg je bilo usmjereno najviše skandiranja na protestu, optužio je Radeva i PP-DB za nerede u Sofiji.
- Ovo nije sukob policije i demonstranata, već provokacija mafije, koja ima za cilj da se s njima suoči - napisao je predsjednik Rumen Radev na Fejsbuku.
Pozvao je na prestanak nasilja i na to da se svi pridržavaju zakona.&nbsp;
- Provokacije ne mijenjaju činjenicu: Bugari su rekli NE ovoj vladi. Postoji samo jedan izlaz: ostavka i prijevremeni izbori - napisao je Radev.
<h2>Protesti izvan Sofije</h2>
I izvan glavnog grada zabilježene su hiljade protesta u mnogim mjestima u Bugarskoj. U Plovdivu su se hiljade ljudi okupile na Trgu Saedinenie, a kasnije su blokirali ključne bulevare u gradu tokom povorke.
Protest u Varni je takođe okupio hiljade ljudi. Tamo su građani takođe tražili ostavku vladajuće stranke i povlačenje nacrta budžeta.
Masovni protesti uz povike "Ostavka" i "Mafija napolje" održani su i u Burgasu, Plevenu, Velikom Tarnovu, Staroj Zagori, Blagoevgradu, Slivenu, Jambolu, Dobriču, Goce Delčevu i drugim mjestima.
Ovako masovni i istovremeni protesti u gradovima izvan Sofije nisu održani od 2020. godine, kada su građani tražili ostavku posljednje vlade s premijerom Bojkom Borisovim i tadašnjim glavnim tužiocem Ivanom Geševom.
Istog dana, gradonačelnik Varne Blagomir Kocev vratio se u opštinu na svoj prvi radni dan nakon nekoliko mjeseci u pritvoru.
Prvi put je javno potvrdio navode da mu je prije hapšenja prijećeno i traženo da pređe u drugu stranku. Kasnije tog dana pridružio se protestu svojih sugrađana koji su tražili ostavku vlade.
Istog dana, Evropsko javno tužilaštvo podnijelo je tužbu protiv Kotsevovog prethodnika na mjestu gradonačelnika Varne Ivana Portniha iz GERB-a.
Optužen je za prevaru sa fondovima EU vrijednim 3,4 miliona eura.

Protesti u Bugarskoj eskalirali, predsjednik traži ostavku Vlade i izbore

Vlasti Gruzije su prošle godine koristile hemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata kako bi ugušile antivladine proteste, pokazuje istraživanje BiBiSija (BBC).
- Osjećalo se kako (voda) peče - rekao je jedan od demonstranata o vodenom topu kojim su policajci gađali njega i druge na ulicama Tbilisija.
Taj osećaj, kaže on, nije mogao odmah da se ispere, piše BiBiSi.
Demonstranti koji su protestovali zbog odluke gruzijske vlade da obustavi proces pridruživanja Evropskoj uniji žalili su se i na druge simptome – kratak dah, kašalj i povraćanje koje je trajalo nedjeljama.
"BBC World Service" je razgovarao sa stručnjacima za hemijsko oružje, uzbunjivačima iz gruzijske interventne policije, kao i sa ljekarima, i utvrdio da dokazi ukazuju na upotrebu supstance koju je francuska vojska nazvala „kamite“.
Gruzijske vlasti su nalaze BiBiSi nazvale „apsurdnim“ i tvrde da je policija djelovala zakonito, reagujući na „ilegalne radnje brutalnih kriminalaca“.
Kamite su Francuzi koristili protiv Njemačke tokom Prvog svjetskog rata. Postoji malo podataka o kasnijoj upotrebi, ali se vjeruje da je povučen tridesetih godina zbog zabrinutosti oko dugotrajnog dejstva.
Umjesto njega počeo je da se koristi CS gas – najpoznatiji kao „suzavac“.
Ljekar Konstantine Čahunašvili bio je jedan od onih koji su se okupili ispred gruzijskog parlamenta u Tbilisiju tokom prve nedjelje protesta – koji su počeli 28. novembra 2024. godine.
Demonstranti su bili ogorčeni jer je vladajuća stranka objavila da pauzira pregovore o pristupanju EU. Cilj članstva u EU upisan je u Ustav Gruzije.
Gruzijska policija odgovorila je raznim sredstvima za razbijanje protesta, uključujući vodene topove, biber sprej i CS gas.
Dr Čahunašvili, pedijatar koji je bio poprskan vodenim topovima i koji je učestvovao u mnogim demonstracijama, kaže da ga je koža pekla danima i da osjećaj nije mogao da se spere.
Zapravo, kaže, „bilo je gore kada pokušaš da ga spereš“.
Želio je da sazna da li su drugi imali iste tegobe, pa je putem društvenih mreža zamolio one koji su bili izloženi policijskim mjerama tokom prve nedjelje protesta da popune anketu.
Javilo se skoro 350 ljudi, a gotovo polovina je rekla da je imala jedan ili više neželjenih efekata duže od 30 dana.
Ti dugotrajni simptomi uključivali su glavobolje, umor, kašalj, kratak dah i povraćanje.
Njegova studija je prošla stručnu recenziju i prihvaćena je za objavljivanje u međunarodnom časopisu Toxicology Reports.
Šezdeset devetoro ispitanika dr Čahunašvili je i lično pregledao, a kod njih je našao „značajno veću učestalost abnormalnosti“ u električnim signalima srca.
Njegov izvještaj potvrdio je zaključke lokalnih novinara, ljekara i organizacija za ljudska prava – da su vodeni topovi morali biti pomiješani sa hemijskom supstancom.
Oni su pozvali vladu da objavi šta je korišćeno, ali je Ministarstvo unutrašnjih poslova – nadležno za policiju – to odbilo.
Nekoliko visoko rangiranih uzbunjivača povezanih sa Odredom za specijalne zadatke – zvaničnim imenom gruzijske interventne policije – pomoglo je BiBiSiju da utvrdi vjerovatni identitet te hemikalije.
Bivši šef naoružanja tog odreda Laša Šergelašvili vjeruje da je riječ o istoj supstanci koju je 2009. dobio da testira za upotrebu u vodenim topovima.
Efekti tog sredstva, kaže on, bili su različiti od svega sa čim se ranije susreo. Teško je disao nakon što je stajao blizu mjesta gdje je sprej bio korišćen, a on i 15–20 kolega nisu mogli lako da ga isperu.
- Primijetili smo da dejstvo ne prolazi, kao kod običnog suzavca. Čak i nakon što smo oprali lice vodom, pa posebnim rastvorom sode bikarbone, i dalje nismo mogli normalno da dišemo - naveo je.
Kaže da je zbog rezultata testiranja preporučio da se hemikalija ne koristi. Ali tvrdi da su vozila sa vodenim topovima ipak bila napunjena njom – i da je to ostalo tako najmanje do 2022, kada je dao otkaz i napustio zemlju.
Iz svog novog doma u Ukrajini kaže BiBiSiju da je po snimcima protesta iz prošle godine odmah posumnjao da se radi o istoj supstanci.
Kolege koje su još u službi potvrdile su mu da je tako, dodaje.
BiBiSi je razgovarao i sa drugim bivšim visokim policijskim zvaničnikom koji je potvrdio da je ista supstanca korišćena i tokom protesta u novembru i decembru 2024. godine.
Na pitanje da li je to možda bio samo CS gas – koji iritira oči, kožu i disajne puteve, ali kratkotrajno – Šergelašvili je rekao da je testirana supstanca bila znatno jača.
- Ne mogu da navedem primjer ili da je uporedim ni sa čim drugim - kaže, dodajući da je „vjerovatno deset puta“ jača od uobičajenih sredstava za razbijanje protesta.
Šergelašvili ne zna naziv hemikalije koju je testirao.
BiBiSi je, međutim, uspio da dođe do inventara Odreda za specijalne zadatke, datiranog u decembar 2019.
Otkrili su da sadrži dvije neimenovane hemikalije. One su bile navedene samo kao „Hemijska tečnost UN1710“ i „Hemijski prah UN3439“, uz uputstva kako da se miješaju.
Da bi provjerili autentičnost inventara, pokazali su ga još jednom bivšem visokom policijskom zvaničniku interventne policije, koji je potvrdio da izgleda vjerodostojno.
On je identifikovao te hemikalije kao one koje su vjerovatno dodavane u vodene topove.
UN1710 je lako identifikovan – riječ je o trihloretilenu (TCE), rastvaraču koji omogućava da se druge hemikalije rastvore u vodi. Zatim je trebalo utvrditi koju supstancu je pomagao da se rastvori.
UN3439 je bilo mnogo teže identifikovati, jer je to oznaka za čitav niz industrijskih hemikalija, sve opasnih, navodi BiBiSi.
Jedina među njima za koju su našli dokaz da je ikada korišćena kao sredstvo za razbijanje protesta jeste bromobenzil cijanid, poznat kao kamite, razvijen za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Kontaktirali su profesora Kristofera Holstega, vodećeg svjetskog stručnjaka za toksikologiju i hemijsko oružje, da procijeni da li dokazi ukazuju na kamite.
Na osnovu studije dr Čahunašvilija, svjedočenja žrtava, policijskog inventara i Šergelašvilijevog iskustva sa testiranjem, prof. Holstege smatra da je to najvjerovatnije slučaj.
- Na osnovu dostupnih dokaza… klinički nalazi izvještaja pogođenih i svjedoka poklapaju se sa bromobenzil cijanidom - navodi on.
Isključio je mogućnost da su simptomi izazvani uobičajenijim sredstvima, poput CS gasa, koji je takođe korišćen.
- Upornost kliničkih efekata… nije u skladu sa tipičnim sredstvima za rastjerivanje masa, kao što je CS. Nikada nisam vidio da se kamite koristi u savremenom društvu. Kamite izaziva izrazitu iritaciju i vrlo je postojan - naveo je.
Pretpostavlja da bi se koristio zato što djeluje kao snažan odvraćajući faktor.
- Držao bi ljude podalje dugo vremena. Ne bi mogli da se dekontaminiraju. Morali bi da idu u bolnicu. Morali bi da napuste područje. Ako je zaista tako da je ta hemikalija vraćena u upotrebu – to je izuzetno opasno - istakao je profesor.
Kamite je kratko koristila i američka policija poslije Prvog svjetskog rata, ali ga je napustila kada su napravljene bezbjednije opcije poput CS gasa.
Prema međunarodnom pravu, policija smije da koristi hemijska sredstva za kontrolu mase sve dok su razmjerna i imaju samo kratkotrajne efekte.
<h2>Hemijsko oružje?</h2>
S obzirom na to da postoje bezbjednija i uobičajena sredstva, upotreba zastarjelog i potentnijeg sredstva mogla bi se smatrati hemijskim oružjem, smatraju stručnjaci.
Nalazi su zabrinjavajući, rekla je specijalna izvestiteljka UN za torturu Elis Edvards. Ona je ranije pisala gruzijskoj vladi povodom navoda o policijskom nasilju i torturi tokom protesta.
Nedostatak stroge regulacije upotrebe hemikalija u vodenim topovima smatra ozbiljnim problemom-
- To me navodi da ovu praksu smatram eksperimentalnim oružjem. A populacija nikada ne smije biti izložena eksperimentima. To je apsolutno kršenje ljudskih prava - kazala je Edvards.
Naglasila je da prema međunarodnom pravu efekti sredstava za kontrolu mase moraju biti privremeni, a opisani simptomi „prevazilaze ono što bi se smatralo privremenim i prihvatljivim“.
Zato bi sve te slučajeve trebalo istražiti, „uključujući i kao potencijalnu torturu ili drugo zlostavljanje“.
Gruzijske vlasti opisale su nalaze BiBiSija kao „krajnje neozbiljne“ i „apsurdne“.
Tvrde da su službenici djelovali „u skladu sa zakonom i ustavom“ odgovarajući na „ilegalne akcije brutalnih kriminalaca“.
Kako piše gruzijski portal civil.ge, vladajuća partija Gruzijski san saopštila je da će tužiti BiBiSi pred međunarodnim sudom.
- Jasno je da se takozvani mediji, pretvoreni u propagandno oružje "duboke države", nisu potrudili da iznesu ikakve činjenice koje bi potkrijepile tako ozbiljne optužbe - navodi se u saopštenju „Gruzijskog sna“ objavljenom na Fejsbuku, uz tvrdnju da se istraga oslanja na iskaze zainteresovanih strana.
Naveli su da su odlučili da pokrenu pravni postupak protiv lažnih medija pred međunarodnim sudovima.
Vladajuća stranka se takođe osvrnula na skorašnju kontroverzu u vezi sa BiBiSijevom izvještavanjem o komentarima Donalda Trampa, koja je dovela do ostavke generalnog direktora i direktora informativnog programa te medijske kuće.
Protesti na Rustavelijevoj aveniji u Tbilisiju smanjili su se po brojnosti otkako je vlada povećala novčane kazne i kazne zatvora, ali ne i po učestalosti.
Gotovo svake noći u protekloj godini demonstranti zahtijevaju ostavku vlade koju optužuju za namještanje izbora, priklanjanje ruskim interesima i donošenje sve restriktivnijih zakona protiv civilnog društva.
Gruzijski san negira da su vlada ili počasni predsjednik stranke Bidzina Ivanišvili proruski ili da slijede ruske interese.
Za BiBiSi su rekli da su zakonodavne promjene tokom protekle godine u službi „javnog dobra“.

BBC: Vlast u Gruziji prskala demonstrante hemijskim oružjem iz Prvog svjetskog rata

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: protest