Prosvjetna inspekcija donijela je rješenje o privremenoj zabrani rada organizatoru obrazovanja odraslih “Amplitudo edukativni centar”, saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i obrazovanja.
- Ova mjera uslijedila je zbog utvrđenih nepravilnosti u radu i kršenja zakonskih propisa iz oblasti obrazovanja - navodi Ministarstvo prosvjete, nauke i obrazovanja na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 125%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fministarstvoprosvjetecg%2Fposts%2F1091813796400940%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Privremena zabrana rada "Amplitudo edukativnom centru" zbog nepravilnosti i kršenja zakonskih propisa

Značajno više upisanih učenika od dozvoljenog i pet do sedam puta veća školarina od prijavljene Ministarstvu prosvjete, razlozi su zbog kojih je privatnoj britanskoj školi u Podgorici 5. septembra bio zabranjen rad. Pet dana kasnije, u interesu 200 učenika škole, Britanskoj akademiji (The British academy) je dozvoljen nastavak rada uz uslov da otkloni nepravilnosti, potvrđeno iz Ministarstva Radiju Slobodna Evropa (RSE). - Ustanova je podnijela Ministarstvu zahtjev za proširenje licence prije početka ove školske godine, u skladu sa zakonom - navode u odgovoru. I iz Britanske akademije su za RSE potvrdili da su u postupku proširenja licence i da im je Ministarstvo dozvolilo nastavak rada. <h2>Zašto je škola bila zatvorena</h2> Britanskoj akademiji je privremeno bio zabranjen rad jer je prošle godine upisala 150 đaka, iako je imala licencu za upis 30 učenika, nalaz je prosvjetne inspekcije koji su objavile Vijesti. Škola je Ministarstvu prijavila i da će školarine za nastavnu 2024/2025. godinu biti 1.000 eura za osnovce i 1.100 za srednjoškolce, a naplaćivala je skoro 5.000 eura za učenike osnovne i sedam za srednjoškolce. Iz te škole na pitanja RSE o školarini i o većem broju upisanih đaka od dozvoljenog nijesu odgovorili. Na sajtu Britanske Akademije nema podataka o programu po kome se izvodi nastava u toj školi, ni o broju učenika, nastavnika i visini školarine. U školi se obrazuju djeca različitih uzrasta, od tri do 18 godina života. Inspektori su utvrdii i da Nemanja Kalezić koji je do juna bio direktor te škole nije za tu funkciju ispunjavao zakonske uslove jer nije imao "pet godina iskustva u nastavi". Britanska akademija je počela sa radom avgusta 2024. Tada je saopšteno da posluju u partnerstvu sa jednom od najstarijih škola u Velikoj Britaniji, Ozvestri (Oswestry school), koja je osnovana 1407. godine. Na pitanje RSE da li nezakonit rad poslovnog partnera u Podgorici šteti ugledu škole, iz Ozvestri škole nijesu željeli komentarišu. - Koliko znamo, Britanska akademija je u potpunosti sarađivala sa Ministarstvom prosvete te je, nakon privremenog prekida, ponovo otvorena nakon odobrenja Ministarstva - naveli su u odgovoru za RSE. <h2>Roditelji zadovoljni</h2> Na privremenu zabranu rada roditelji učenika su od Zaštitnika ljudskih prava otvorenim pismom zatražili "da reaguje kako bi škola nastavila sa radom". Među potpisnicima je i majka učenika te škole, koja je za RSE govorila pod uslovom anonimnosti. Kaže da je zadovoljna kvalitetom rada u školi i uspjehom njenog djeteta. - Moje dijete je prezadovoljno i druženjem i nastavom koja se razlikuje od one u državnim školama. To što je primila više đaka ne smatram problemom jer to djeca nijesu osjetila - smatra ona. Objašnjava da su skoro svi predavači stranci i da se "zaista trude da djeci pojedinačno sve objasne". Prema njenim riječima roditelji su prije upisa znali iznos godišnje školarine. - Naravno da ću da platim školovanje za svoje dijete jer je bolje od državne škole. Za mene je dobro što škola postoji u Podgorici, da ne šaljem sina u inostranstvo i budem odvojena od njega rekla je ona. Podsjeća na decenijski problem obrazovanja u državnim školama gdje su roditelji prinuđen da plaćaju privatne časove kako bi djeca savladala gradivo. - Sada ga ne šaljem na private časove i ne tragam za profesorima koji će mu nešto objasniti - kazala je majka učenika te škole.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250912080932_a44f88e63fc2579821be9a461d9337a106d7ac1f5366a3ce93fd885e50791c3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250912080932_a44f88e63fc2579821be9a461d9337a106d7ac1f5366a3ce93fd885e50791c3b" data-rendition-name="original" width="650" height="433" loading="lazy" alt="Britanska akademija"><figcaption>Radosav Babić (gore lijevo) i Vladimir Perunović (gore desno) vlasnici i osnivači škole, u društvu britanskih partnera Pitera Midltona i Sare Pilbim, zamjenice ambasadorke Velike Britanje u Podgorici, na otvaranju Britanske akademije, Podgorica, 26. avgusta 2024.(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  <h2>Ko je vlasnik podgoričke privatne škole</h2> Vlasnik Britanske akademije je podgorička kompanija Global education, koja je osnovana u martu 2024. Registrovana na istoj adresi gdje je sjedište škole. Direktor te firme, koja ima jednog zaposlenog, je Miloš Babić sa prosječnom platom 8.841 eura. Po 33 odsto vlasništva u Global education imaju tri preduzeća, od kojih su dva iz Podgorice: Škola za međunarodne jezike Kembridž Centar i International student exchange Montenegro. Njihovi vlasnici i osnivači su Marko Lopičić i Milka Babić, odnosno Radosav Babić. Radosav Babić je tokom vlasti Demokratske partije socijalista, od 2017. do 2020. bio direktor Direktorata za investicije i upravljanje fondovima EU u Ministarstvu ekonomije. Treći vlasnik Global education je je tivatsko preduzeće Prime consult, sa sjedištem u Porto Montenegru, čiji su vlasnici Vladimir i Marijana Perunović. Vladimir Perunović je i vlasnik firme Kodio u kojoj mu je partner sin Mila Đukanovića, Blažo koji ima skoro 50 odsto vlasništva u toj firmi. Britanska akademija je prošlu poslovnu godinu završila sa minusom od 38.000 eura, iako je prijavila prihode veće od 310.000 eura, podaci su Poreske uprave. Navedeno je i da škola ima ukupno 13 zaposlenih. Nastava u školi se obavlja u kući koja je izgrađena bez građevinske dozvole. Novi Zakon o legalizaciji zabranjuje obavljanje djelatnosti u takvim objektima. Škola se tim povodom 3. septembra obratila Ministarstvu prostornog planiranja, koje navelo da se shodno pokrenutom postupku za legalizaciju u njoj može izvoditi nastava. U Crnoj Gori licencu za rad imaju najmanje četiri privatne srednje škole i pet osnovnih od kojih je dio međunarodnih škola.

500x500

Iako ne ispunjava uslove, britanskoj školi u Podgorici dozvoljen nastavak rada

Prosvjetna inspekcija privremeno je zabranila rad Privatnoj ustanovi Obrazovni centar „The British Academy" u Podgorici zbog toga što je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ustanova ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ustanovi i osnivaču je, kako dodaju, naloženo da u određenom vremenskom roku otklone utvrđene nedostatke zbog kojih je nastupila privremena zabrana rada.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija i Odjeljenje prosvjetne inspekcije će i u budućem radu insistirati na obavezi poštovanja zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimati mjere i radnje kako bi se spriječilo nezakonito djelovanje u svim javnim i privatnim ustanovama na svim nivoima i u svim oblastima obrazovanja - navodi se iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.

Privremena zabrana rada obrazovnom centru "The British Academy"

Prosvjetna inspekcija predložiće razrješenje direktorice bjelopoljske Gimnazije "Miloje Dobrašinović" Jasminke Međedović, a Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija najavilo je da će u ovom slučaju postupiti u skladu sa zakonom.
Iz resora anđele Jakšić-Stojanović kazali su da su odmah po saznanju za incident u Gimnaziji "Miloje Dobrašinović" preduzeli sve mjere i radnje iz domena svoje nadležnosti.
Po nalogu Ministarstva, sproveden je inspekcijski nadzor iz oblasti obrazovanja i vaspitanja u ustanovi i inspekcijski nadzor iz oblasti prava i obaveza po osnovu rada, kao i upravni nadzor nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova u oblasti zaštite lica i imovine u navedenoj ustanovi.
- Inspekcijskim nadzorom Prosvjetne inspekcije utvrđeni su propusti u radu organa rukovođenja u ustanovi, odnosno postupanja odgovornog lica, direktorice ustanove, a uvidom u zapisnik Prosvjetne inspekcije utvrđeno je da će postupajući inspektor preduzeti upravne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i predložiti za razrješenje direktoricu ustanove, Jasminku Međedović - navedeno je u saopštenju MPNI.
Nakon sagledavanja činjeničnog i pravnog utvrđenja konstatovanog u inspekcijskom nadzoru, Ministarstvo će se, kako je rečeno, odrediti u predmetnom slučaju u skladu za zakonom.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će i u ovom i svim ostalim slučajevima insistirati na zaštiti i poštovanju integriteta svakog prosvjetnog radnika i njegovog ličnog i profesionalnog dostojanstva, te nastaviti da preduzima sve neophodne mjere kako bi se osigurao profesionalan i bezbjedan ambijent za rad i učenje svakog pojedinca - naglašeno je u saopštenju.
O ishodu preduzetih mjera od strane nadležnih organa Ministarstvo će, kako su rekli u tom resoru, blagovremeno obavijestiti javnost.

MPNI: Prosvjetna inspekcija predlaže razrješenje direktorice bjelopoljske Gimnazije

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu bivše direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović protiv Prosvjetne inspekcije koju je podnijela sredinom decembra prošle godine zbog navodnog nezakonitog postupanja, saopšteno je Portalu ETV iz ODT-a.
Kako se navodi u odgovoru na naša pitanja, postupajuća državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon ocjene spisa predmeta i preduzetih zakonom propisanih radnji, odbacila je navedenu krivičnu prijavu.
Vučurović je sredinom decembra prošle godine podnijela krivičnu prijavu nakon što je Prosvjetna inspekcija, po završenom nadzoru, najavila da će predložiti njenu smjenu, tvrdeći da je inspekcijski nadzor Lucije Adžić nelegitiman, odnosno da je inspekcijski nadzor sprovelo neovlašćeno lice, uz tvrdnju da ona u vremenu vršenja inspekcijskog nadzora nije imala mandat glavne inspektorke za prosvjetu, pa time ni pravo da sprovodi te radnje.
U nalazu inspekcijskog nadzora Prosvjetne inspekcije je ocijenjeno da je Vučurović povrijedila odredbe Statuta podgoričke Gimnazije da direktor preduzima mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma i školama.&nbsp;
U nalazu je konstatovano da je Vučurović, kao tadašnja vršiteljka dužnosti direktorice podgoričke Gimnazije, 2021. godine nije provjerila navode bivše učenice Sare Vujisić u odnosu na sumjnu da se profesor Radovan Čečović neprimjereno ponašao i prema drugim učenicama.
Izostalo je preduzimanje mjera i radnji škole i nakon obraćanja izvršne direktorice NVO Prima Aide Perović, u kojem se navodi da bivša učenica ima saznanja da neprimjereno uznemiravanje od Čečovića doživljava i učenica drugog razreda.&nbsp;
Vučurović nije obezbjedila prava učenika saglasno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju i nije preduzela mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u školi, a nije podnijela ni prijavu školskom timu, iako je imala informaciju o sumnji na nasilje u Gimnaziji.&nbsp;
Bivša direktorica nije ostvarila ni kontakt sa drugim nadležnim ustanovama - socijalna zaštita ili policija, pa nije postupila shodno Uputstvu o podjeli odgovornosti i postupanju sa ciljem prevenciji i u slučajevima pjave nasilja i vandalizma, navodi se između ostalog u nalazu inspekcije.&nbsp;
Dodaje se i da je u martu 2022. godine sprovedeno anonimno anketiranje učenika, ali da se ta anketa se nije odnosila na ovu situaciju, odnosno nije sprovedena sa ciljem utvrđivanja eventualne odgovornosti.&nbsp;
Gimnazija nije postupila ni u skladu sa etičkom kodeksom, jer etički odbor nije dao mišljenje o usklađenosti određenog djelovanja ili ponašanjima, zato što nije postojao zahtjev Vučurović za davanje mišljenja u vezi te situacije.&nbsp;
Zakonom o prosvjetnoj inspekciji propisano da je, kada se u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis ili da se ne poštuju propisani standardi ili normativi, inspektor obavezan da predloži razrješenje direktora ustanove.&nbsp;

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

1084x550

ODT odbacilo krivičnu prijavu Vučurović protiv Prosvjetne inspekcije

Tražimo od uprave Gimnazije Slobodan Škerović da nas obavijesti da li je otkaz profesoru Radomanu Čečoviću postao punopravan jer je navedeni vremenski rok odavno probijen probijen - poručili su bivša učenica te škole Sara Vujisić, koju je profesor Čečović tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi seksualno uznemiravao porukama, kao i Kosta Mijušković koji zajedno sa njom organizuje proteste zbog ovog, ali i drugih slučajeva seksualnog uznemiravanja i nasilja u Crnoj Gori.
Oni su upozorili da će protestovati u još većem broju i pojačati borbu uz imenovanje svih odgovornih ukoliko se do kraja sedmice ne razriješe Čečović i direktorica škole Biljana Vučurović.
- Ukoliko se do kraja nedjelje ne razriješe Čečović i Vučurović i ne dobijemo nikakvu vrstu obraćanja povodom preduzetih koraka pravosudnog sistema povodom slučaja u Tuzima, protestovaćemo u još većem broju i snažno pojačati našu borbu uz imenovanje svih onih odgovornih zbog kojih strepimo dok se situacija pogoršava u iščekivanju rezultata - naveli su oni u reagovanju.
Prosvjetna inspekcija je, inače, predložila razrješenje Vučurović nakon što je utvrđeno da je prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja Vujisić. Vučurović je Čečovića tada kaznila 30 odsto od plate, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoje još neki slučajevi u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
- Da li neko treba da izgubi život da bi Čečović i drugi nasilnici dobili otkaz i bili sankcionisani, kao i oni odgovorni za zataškavanje i prikrivanje nasilnika? - pitali su Mijušković i Vujisić.
Podvukli su da je sigurnost đaka na prvom mjestu, te da ne prihvataju odugovlačenja, dodatni stres i strahovanje da se to možda neće desiti.
Portal ETV danas je objavio skrinšotove prepiske u kojoj je profesor Čečović u službenoj grupi psovao kolegu, profesora Mata Kankaraša, vrijeđao Saru Vujisić i NVO sektor. Osvrnuvši se na to, Mijušković i Vujisić poručuju da se za njegov otkaz više ne smije čekati ni jedan dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-u-sluzbenoj-grupi-psovao-vrijedao-saru-vujisic-i-nvo-sektor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon njegovih uvreda i prijetnji kolegama koji su stali u odbranu sigurnosti đaka i Sare Vujisić, a koje su danas ugledale svijetlost dana, smatramo da se za punopravnost otkaza ne smije čekati više ni jedan jedini dan - podvukli su Vujisić i Mijušković.
Istakli su da su posljedice po mentalno zdravlje đaka, njihovih roditelja, prosvjetnih radnika/ca, Sare Vujisić i svih drugih koji su uključeni u ovaj slučaj, već očigledne.
- A pitanje je da li će nadležni prepoznati potrebu da se svima pruži potrebna podrška. Čečović u prepisci sa kolegama pita da li tražimo krv, a mi sve vrijeme jasno tražimo pravdu i sigurnost u obrazovnim institucijama i van njih. Šta još treba da se desi da bi dobio otkaz i da bi institucije lišile slobode Čečovića koji svojim ponašanjem potvrđuje da seksualni predatori ne prezaju posegnuti za bilo kojim vidom nasilja kada se žrtve bune, kada imaju podršku i kada je ćutanju došao kraj - naveli su Mijušković i Vujisić.
Dok čekaju razrješenje Radomana Čečovića i Biljane Vučurović ukazuju da je povjerenje učenica/ka koje je direktorka uživala, drastično opalo u skorašnjoj anketi Zavoda za školstvo, u odnosu na prethodnu anketu.&nbsp;
- Ovo opadanje povjerenja rezultat je izbjegavanja odgovornosti i narativa u njenim medijskim nastupima gdje smo stekli utisak da je bitnije zadržati funkciju nego zaštiti đake, na šta upućuje i probijanje vremenskog roka za uručenje otkaza profesoru Čečoviću. Podsjećamo da je direktorka uprkos gađenju prema onome što je uradio profesor Čečović, osim što nije postupila po zakonu, sa njime organizovala večeri poezije i dozvoljavala mu da vodi djecu u Beograd na sajam knjiga. Pozivamo sve prosvjetne radnike, đake i studente u svim obrazovnim institucijama da prijavljuju nepravilnosti i nasilje policiji, MPNI i zaštitniku ljudskih prava, te da ispune svoju građansku, zakonsku i moralnu dužnost, a garantujemo im da ćemo se boriti za njihov glas i dostojanstvo - jasni su Mijušković i Vujisić.
Ništa manje, dodaju, nije zabrinjavajuća i alarmantna situacija u osnovnoj školi u Tuzima.
- Centar za istraživačko novinarstvo je objavio osnove sumnje da su slučaj seksualnog uznemiravanja u Tuzima zataškavali: Leon Đuravčaj, zaposlen u Zavodu za školstvo, Aleksandra Kuć, bivša direktorka Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje, Nikola Dukaj, prosvjetni inspektor, tokom mandata bivšeg ministra prosvjete Predraga Boškovića. Nastavnik iz Tuzi se ne smije vratiti na posao u narednom polugodištu! Tražimo od nadležnih da pokažu da im je sigurnost djece u školama prioritet, ali i fizičko i psihičko zdravlje - decidni su Vujisić i Mijušković.
Moramo, podvlače oni, konačno obezbijediti pravdu.
- Jer građanke i građani Crne Gore su pokazali da neće ćutati, odustati i nikome neće progledati kroz prste kada je u pitanju nasilje. Seksualno uznemiravanje jeste vrsta nasilja ali nije jedina vrsta nasilja sa kojom se kao društvo suočavamo. Odgovorni za zataškavanje i činjenje nasilja trebaju biti kažnjeni bez obzira na njihovu nacionalnost i partijsku pripadnost jer njihova lična i intimna uvjerenja ne predstavljaju problem, već isključivo njihova djela, nedjela, nepostupanje po proceduri i neobezbjeđivanje potrebnih mjera prevencije i zaštite - naveli su Vujisić i Mijušković.
Traže, kako su napomenuli, prevenciju svakog oblika nasilja sprovedenu na zemlji a ne samo u oblacima i strategijama.
- Žrtve nasilja prežive kada ne ćute, a mi kao društvo smo pokazali da će svako dobiti potrebnu zaštitu i podršku a isto tražimo i od institucija u najkraćem mogućem roku - zaključili su u saopštenju.

1250x600

Rok za otkaz Čečoviću odavno probijen, protesti će biti brojniji i snažniji ako se do kraja sedmice ne razriješe on i Vučurović

Ministarstvu prosvjete stiglo je izjašnjenje direktorice podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović, a rješenje o razrješenju biće joj uručeno najvjerovatnije u ponedjeljak, saznaje nezvanično TV E.
Podsjetimo, prosvjetna inspekcija predložila je razrješenje Vučurović, nakon što je utvrdila da je prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole Sare Vujisić od profesora Radomana Čečovića 2021. godine.
Vučurović je Čečovića tada kaznila 30 odsto od plate, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoje još neki slučajevi u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Direktorica Gimnazije tvrdi da je ispoštovala procedure i da je radila sve po zakonu.&nbsp;
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti. Građani koji su protestovali traže i strože kazne za seksualne predatore.

Vučurović se izjasnila, razrješenje najvjerovatnije u poneđeljak

Povodom navoda da inspektor Javne uprave utvrđuje zakonitost rada glavne prosvjetne inspektorke Lucije Adžić, direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović” Biljana Vučurović smatra da je vrijeme da SDT uđe u Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Kako ističe Vučurović, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović u svom rješenju navodi da je direktorica JU Gimnazije "Slobodan Škerović" tražila izuzeće Lucije Adzić te pojašnjava da je Lucija Adžić samostalni savjetnik I kojoj je 10.12.2024. godine istekao mandat pa je nakon toga raspoređena na mjesto samostalnog savjetnika I, a 11.12.2024. ovlašćena da, kao samostalni savjetnik I, sačini zapisnik.
- Međutim, prilikom sačinjavanje zapisnika, Lucija Adžić potpisuje se kao glavni prosvjetni inspektor, a ne kao samostalni savjetnik I. Upravo na ovaj način, ministarka Jakšić-Stojanović pokazuje da se postupalo nezakonito i da se inspektorka lažno legitimisala kao inspektor, a već tada ima, po mišljenju ministarke, rješenje o raspoređivanju na radno mjesto samostalni savjetnik - navodi Vučurović u reagovanju.
Druga očigledna greška, kako ističe Vučurović, koju ministarka Jakšić-Stojanović pravi prilikom obrazloženja je ta što ni u jednom trenutku ne objašnjava kada je i kojim rješenjem Lucija Adžić raspoređena na mjesto samostalne savjetnice I.
- Prema članu 60 Zakona o državnim službenicama i namještenicima, stav 5 propisuje da starješina državnog organa donosi rješenje o raspoređivanju lica kojem prestaje mandat. Dakle, ako je mandat licu prestao 10.12.2024. godine, zašto ministarka Jakšić-Stojanović skriva datum raspoređivanaja istog lica na mjesto savjetnika I i zašto u formalnom aktu kao što je rješenje, ne navodi broj tog navodnog rješenja o raspoređivanju? S druge strane, ministarka navodi da je samostalnom savjetniku I Luciji Adzić 11.12.2024. godine dato ovlašćenje da sačini zapisnik. Ovdje, međutim, ministarka uredno navodi broj ovlašćenja iako posmatrajući dati broj primjećujemo atipično arhiviranje, i to na neki broj koji nije cijeli na završetku, nego se nastavlja kosom crtom i novim brojem što navodi na sumnju o antidatiranju - poručuje Vučurović.
S druge strane, kako ističe direktorica Gimnazije, kada bi ministarka objasnila da je napravila u rješenju propust pa kao dokaz objavila i rješenje o raspoređivanju i njegov zavodni broj, opet se nameće pitanje kako je moguće da je istog dana doneseno i rješenje o raspoređivanju, i po tom rješenju doneseno i ovlašćenje i takođe, istog dana, sačinjen i zapisnik.
- To su tri dokumenta od značaja za rad gđe Lucije Adžić, sva tri istog dana zavedena. Budući da se ministarka koristi zakonskim pravom i navodi u pravnoj pouci da nemamo pravo žalbe na ovo rješenje, to smatram da su primjedbe koje ovdje iznosim dovoljne za nadležne organe a koje pozivam da reaguju. Dokaz za sve navedeno je tvrdnja gđe Lucije Adzić tokom gostovanja u emisiji ,,Reflektor” dana 17.12.2024. godine, kada je predstavljena kao glavna prosvjetna inspektoraka sa čime se ista saglasila. U ovom slučaju smatram da ima osnova da reaguju nadležni organi SDT, ODT Ii MUP te ispitaju slučaj - zaključila je Vučurović.

Vučurović procijenila da SDT treba da uđe u Ministarstvo prosvjete

To što navodno nije u predviđenom roku pokrenula postupak protiv profesora podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Radomana Čečovića, nakon što ga je bivša učenica Sara Vujisić prijavila za seksualno uznemiravanje, direktorica ove obrazovne ustanove Biljana Vučurović pravda time da je tada na rukovodećoj poziciji bila tek par mjeseci pa nije bila upućena u važeće procedure postupanja u ovakvim situacijama.
- Kako sam u trenutku prijavijivanja profesora Radomana Čečovića od strane bivše učenice Sare Vujisić bila svega par mjeseci na poziciji v.d. direktorice JU Gimnazija „Slobodan Škerović”, a imajući u vidu da sam prethodno 21 godinu provela u učionici kao profesorica književnosti, ističem da prilikom stupanja na dužnost u drugoj polovini jula 2021. godine nisam imala primopredaju dužnosti sa bivšom direktoricom, o čemu postoji dokaz koji je u prilogu. Samim tim, nisam bila upućena u važeće procedure ponašanja u ovakvim situacijama, već smo radili timski i sve instrukcije za postupanje crpila sam od zatečenih saradnika sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj školi - napisala je Vučurović u izjašnjenu upućenom glavnoj prosvjetnoj inspektorki Luciji Adžić, a u koji je CdM imao uvid.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujisic-nije-bila-jedina-direktorici-se-obracale-i-nevladine-organizacije-profesore-niko-nije-obavijestio&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona kaže da je reagovala u skladu sa zakonom kada joj se bivša učenica Sara Vujisić obratila u oktobru 2021. godine zbog načina obraćanja profesora Radomana Čečovića, koji nije bio, kako je Vučurović ocijenila, isključivo profesorski.
- Učenica je navela da joj se profesor obratio pošto je završila školovanje, u trenutku kada je imala 19 godina i bila na prvoj godini fakulteta. Savjetovano joj je da slučaj prijavi policiji i drugim nadležnim organima koji mogu pomodi, što je odbila uz obrazloženje da se „plaši reakcije oca”. Cijeneći Sarin strah, nisu se obavještavale, protiv njene volje, druge nadležne institucije. Takođe, imajući u vidu da je u pitanju punoljetno lice i nismo mogli reagovati po službenoj dužnosti - navodi Vučurović u izjašnjenju.
Prema njenim riječima, uvidom u dio Viber komunikacije koji je je dostavijen, smatrala je da je način obraćanja profesora prema bivšoj učenici neprimjeren.
- Nakon što sam profesora usmeno obavijestila o slučaju i pokazala mu dostavijenu prepisku, on je prihvatio odgovornost za način obraćanja prema bivšoj učenici, ali i odbacio navode da se tako obraća i drugim učenicama. Informisala sam ga usmeno da pokrećem disciplinski postupak protiv njega i da ću oformiti komisiju koja treba da utvrdi činjenieno stanje - kazala je ona.
Takođe, dodala je Vučurović, informisan je da može pozvati advokata i predsjednika Sindikata što je Čečović odbio jer je priznao da je kriv u potpunosti.
Vučurović u izjašnjenu piše da je Čečović postupio u skladu sa ovim zahtjevom i poslao izjašnjenje, u kojem priznaje krivicu za neprimjereno obraćanje.
Potom je, tvrdi Vučurović, u skladu sa zakonom, u propisanom roku, donijela Odluku o izricanju mjere za težu povredu radne obaveze, i to umanjenje mjesečne zarade u iznosu od 30 odsto za mjesec novembar 2021. godine.
Po njenom mišljenju Ugovor o radu, Zakon o radu i Granski kolektivni ugovor nisu pružali dodate mogućnosti da se umiješam u odnos bivše učenice i profesora škole.
- U konkretnom slučaju, riječ je o odnosu dvije punoljetne osobe prilikom neformalne viber komunikacije koja nam je dostavljena bez uočljivih datuma i čiju cjelovitost nije bilo moguće tvrditi jer to nije u našoj nadležnosti - istakla je Vučurović.
U narednom periodu Uprava škole je, kako naglašava, pratila rad profesora Radomana Čečovića, hospitacijama njegovih časova i anketom medu učenicima svih razeda, koja je urađena u martu 2022, godine i koja po navodima pedagoško-psihološke službe nije upućivala na postojane ovakvog ili sličnog problema.
- Isti utisak odavale su i hospitacije jer je u odjeljenju uvijek vladala lijepa klima i komunikacija između učenika i profesora. Između drugih pitanja, anketom je obuhvaćen domen ponašanja i obraćanja profesora prema učeniku. Analizom uzorka zaključeno je da ni jedan učenik nikada nije naveo da postoji bilo kakav problem u obraćanju i radu pomenutog profesora - piše u izjašnjenju Vučurović upućenom prosvjetnoj inspektorki Adžić.
Potom piše da u radu Tima za prevenciju nasilja, koji nije postojao do septembra 2021. godine, od tog trena pa nadalje nije bilo ukazivanja na situacije opisane iz Sarinog kazivanja.
Takođe, Vučurović tvrdi da je na osnovu Izvještaja nakon sprovedene samoevaluacije, te na osnovu sirovih rezultata prema kojima je Izvještaj pripremijen zaključeno da nema indikatora niti tvrdnji kojima bi se ukazalo postojanje seksualnog uznemiravanja.
- Učenički parlament je u decembru 2020, april 2021, oktobru 2021, martu 2022. godine pohvaljivao rad profesora Radomana Čečovića i njegov odnos prema učenicima. Savjet roditelja nikada nije imao prigovor na rad profesora Čečovića, niti su ikada postojale pojedinačne primjedbe od strane učenika u vezi sa radom i odnosom profesora prema učenicima - stoji u izjašnjenju direktorice Vučurović.
Ona inspektorki u pisanoj izjavi pojašnjava da joj se NVO PRIMA nije obratila na službeni mejl direktor@gim-pg.edu.me u decembru 2021. godine, ali ni u periodu nakon toga na ovu temu, kao ni na školski mejl skola@gim-pg.edu.me, kojim raspolaže te da im zbog toga nije mogla ni odgovoriti.

Vučurović u odgovoru inspektorki: Nisam bila upućena u važeće procedure ponašanja, radila sam timski

Prosvjetna inspektorka Lucija Adžić, koja je 10. i 11. decembra obavila inspekcijski nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“, predložila je razrješenje direktorice ove ustanove Biljane Vučurović jer je, kako je navedeno u Zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru, nesporno utvrdila da je Biljana Vučurović, koja zastupa i predstavlja ustanovu i koja je odgovorna za zakonitost rada ustanove, povrijedila odredbe člana 1 Odluke o dopunama Statuta Ustanove, kojim je propisano da direktor preduzima mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u Školi.
Iz Zapisnika, čiji sadržaj M portal objavljuje, jasno je da direktorica nije preduzela čitav niz koraka koje je u skladu sa zakonima i Statutom morala preduzeti od trenutka kada je obaviještena o seksualnom uznemiravanju bivše učenice te škole Sare Vujisić od strane profesora Radomana Čečovića.&nbsp;
Prosvjetna inspektorka u Zapisniku na devet strana navodi i sljedeće:&nbsp;
- Da Biljana Vučurović ne provjerava navode Sare Vujisić u odnosu na sumnju da se to dešava i drugim učenicama škole, osim što Radoman Čečović u svom odgovoru navodi da odbija navode Sare Vujisić u odnosu na druge učenice.
- Sara Vujisić dana 28.12.2021. godine ponovo ukazuje Biljani Vučurović, da ima informaciju da postoje učenice kojima je neprijatno na časovima nastavnika Radomana Čečovića, ali ni u ovom slučaju Biljana Vučurović, tadašnja vršiteljka dužnosti direktorice Ustanove ne preduzima mjere i radnje u cilju ispitavanja i utvrđivanja iskazane sumnje.
- Nakon obraćanja Aide Perović, izvršne direktorice NVO Prima koja, između ostalog, navodi da im se obratila bivša učenica koja je u saznanju da neprimjereno uznemiravanje od strane istog profesora u vidu komentara i pogleda doživljava i učenica drugog razreda škole, izostalo je preduzimanje mjera i radnji od strane škole.
- Biljana Vučurović, kao odgovorno lice subjekta nadzora u vezi sa predmetnom situacijom nije obezbijedila prava učenika saglasno članu 97 stav 1 tačka 8 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i nije preduzela mjere radi prevencije i postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u školi propisane članom 1 Odluke o dopunama Statuta Ustanove broj 3707/4 od 20.12.2019. godine.
- Nadalje, imenovana, u vezi sa predmetnom situacijom, nije podnijela prijavu školskom timu, iako je imala informaciju o postojanju sumnje na nasilje u Ustanovi, što se i potvrđuje uvidom u dostavljene Izvještaje o radu školskog tima za period septembar 2021-mart 2022, kao i za prvi i drugi klasifikacioni period 2022-23 godine.
Takođe, nije ostvarila kontakt sa drugim nadležnim ustanovama (socijalna zaštita, policija i dr), tako da nije postupila shodno Uputstvu o podjeli odgovornosti i postupanju u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma.
- Uvidom u anketu koja je sprovedena među učenicima u martu 2022. godine konstatuje se da je ista sprovedena shodno članu 97 stav 2 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojim je propisano da je škola dužna da u postupku samoevaulacije vrši anonimno anketiranje učenika u svim razredima osim učenika prvog ciklusa osnovne škole, najmanje jednom godišnje o obrazovnim programima, radu nastavnika i uslovima rada.
- Navedena anketa sprovedena među učenicima nije se odnosila na predmetnu situaciju, odnosno nije sprovedena u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti na osnovu sumnji koje su iskazane Biljani Vučurović, u dostavljenim mejlovima u kojima je ukazivano na nedolično ponašanje nastavnika Radomana Čečovića.
- Ustanova nije postupala u skladu sa Etičkim kodeksom Ustanove, jer etički odbor nije dao mišljenje o usklađenosti određenog djelovanja ili ponašanja s načelima i pravilima etičkog kodeksa, ovo iz razloga što nije postojao zahtjev Biljane Vučurović za davanje mišljenja u vezi predmetne situacije.
Sara Vujisić se prvi put obratila mejlom direktorki Vučurović 22.10.2021. godine u 09:38 sati. U prilogu je dostavila Čečovićeve skrinšotovane viber poruke, uz koje je obavještava da je bivša učenica Ustanove i da je prošle godine završila maturu, te da je moli da postupi shodno njenim nadležnostima zbog njene sumnje da su ovakve stvari trenutno prisutne među učenicama škole. Takođe, navodi da je upoznata sa njegovim odnosom prema drugim učenicama koji nije strogo profesorski, kao i da je početak njene sumnje zasnovan još u junu te godine kada joj je profesor poslao sličnu poruku u kojoj pohvaljuje njen dekolte.
Istog dana uveče Biljana Vučurović dostavlja mejl Sari Vujisić u kojem navodi, citat: "Drago Saro, zahvaljujem. Uradićemo sve što je u našoj nadležnosti. Treba i ti da uradiš sve što je u tvojoj moći da se kao građanka zaštitiš. Rekla ti je Marija kojim agencijama da se obratiš. Budi nam dobro.", kraj citata.
Takođe, istoga dana u 6:25:56 PM Sara Vujisić, dostavlja mejl Biljani Vučurović, sledeće sadržine, citat: "Poštovana direktorice, šaljem vam poruke sa profesorom iz juna mjeseca ove godine koje su mi bile prvi znak za sumnju. Srdačno, Sara.", kraj citata.
Tek skoro 20 dana kasnije, 11. novembra 2021. godine u podne Biljana Vučurović dostavlja mejl Radomanu Čečoviću, sledeće sadržine, citat: "Poštovani gospodine Čečoviću, kako mi se obratila bivša maturantkinja i zahtijevala da reagujem shodno svojim nadležnostima po pitanju Vašeg odnosa prema njoj, o čemu sam Vas usmeno obavijestila nedavno, molim Vas da se u roku od 7 dana izjasnite i u pisanoj formi na datu temu. Srdačno, Biljana Vučurovič, vd direktorica", kraj citata.
Pomenuto je zavedeno u djelovodniku Ustanove pod brojem 1198 od 11.11.2024. godine.
Sjutra Radoman M. Čečović, na zahtjev Biljane Vučurović, dostavlja pisani odgovor koji je u djelovodniku Ustanove zaveden pod brojem 1213 od 12.11.2021. godine (koji se nalazi u spisima predmeta).
Dana 15.11.2021. godine Biljana Vučurović sačinjava Službenu zabilješku broj 1232 od 15.11.2021. godine u kojem navodi da joj se obratila Sara Vujisić i da upozorava na nedolično ponašanje profesora Radomana Čečovića, da je profesor prema riječima učenice slao poruke neprimjerene sadržine putem viber-a, a to uznemiravanje kako navodi učenica traje od juna ove godine, kad joj je poslao poruku u kojoj je pohvalio njen dekolte. Učenica je izjavila da ne želi da prijavi profesora nadležnim organima, a razlog njenog obraćanja zasnovan na želji da upozori na ponašanje profesora zbog drugih učenica, uz zahtjev da direktorica preduzme radnje iz svoje nadležnosti u vezi ovog slučaja.
Dalje navodi da je tražila da se profesor Čečović izjasni na navode učenice, što je i učinio. Navodi se da u svom obraćanju izražava duboko žaljenje zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i v.d. direktorici. Smatra da se "preigrao" u riječima i upućuje veliko izvinjenje sa svoj nepromišljeni postupak. Drugi dio pritužbe učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira i sa drugim učenicama, profesor sa gnušanjem odbija. Takođe se navodi: "Zato što je učenica u trenutku pritužbe bivša maturantkinja naše Škole, kolegi Čečoviću će biti izrečena kazna predviđena čl. 145 i 146 Zakona o radu, a to je teža povreda radne obaveze, te će mu biti umanjen iznos mjesečne zarade za mjesec novembar za 30%. Nadam se da je tačna njegova tvrdnja da ovakve situacije nijesu zastupljene u odnosima sa učenicama naše Škole, a ukoliko se utvrdi suprotno protiv imenovanog će biti pokrenut disciplinski postupak".
Biljana Vučurović, v.d. direktorice je u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti profesora Radomana Čečoviča, donijela Odluku o izricanju disciplinske mjere broj 1268 od 16.11.2021. godine prema kojoj je zaposleni Radoman Čečović, nastavnik crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti u Ustanovi na neodređeno vrijeme, odgovoran za povredu radne obaveze, te da se imenovanom izriče mjera za težu povredu radne obaveze- novčana kazna u visini od 30% mjesečne zarade u trajanju od jedan mjesec u mjesecu novembru 2021. godine.
Sara ponovo piše direktorici Vučurović 28. decembra 2021. godine u kome navodi da je očekivala da će izaći u susret nakon njenog predhodnog obraćanja svim djevojčicama i djevojkama koje su učenice škole i koje prolaze kroz kako navodi "psihičku torturu". Ističe da ima informacije da postoje učenice (koje sada ne smije imenovati) kojima je neprijatno na njegovim časovima koje su pročele da se oblače drugačije nego inače, da ne sumnja da je nešto preduzeto povodom prvog obraćanja, ali da je očigledno da šta god da je urađeno nije bilo dovoljno. Nadalje ističe i očekuje da će direktorica strože reagovati jer će u suprotnom biti primorana da učini sve da ova priča ugleda svjetlost dana.
Istog dana Biljana Vučurović odgovara Sari Vujisić: "Draga Saro, jako nam je žao što se takvo ponašanje nastavilo i pored naše reakcije. Ovo su sitaucije koje nadilaze naša ovlašćenja.
Molim te da pratiš zakonske procedure koje podrazumijevaju da se obratiš institucijama kako bi one reagovale. Takođe, slobodna si da im sve prikupljene informacije dostaviš po kojima će oni moći da djeluju. U slučaju da želiš da razgovaraš s nama, možeš doći sjutra, poslije sjednica odjeljenjskih vijeća, oko 15:30 sati. Molimo te da nam potvrdiš dolazak. Srdačno.", kraj citata.
Tog dana poslije podne gimnazijskoj pedagoškinji Vanji Rakočević piše i NVO Prima, odnosno Aida Perović, izvršna direktorica, koja navodi da sarađuje sa bivšom učenicom gimnazije i da im je povjerila da je dobijala veoma uznemiravajuće poruke od strane profesora koji joj je predavao književnost, te da je o svemu tome obavijestila upravu škole. Ističe da ih je na današnji dan obavijestila da je u saznanju da neprimjereno uznemiravanje od strane istog profesora, u vidu komentara i pogleda, doživljava i učenica drugog razreda škole, koja je insistirala da njeno ime ne bude prenijeto. Nadalje ističe da bez obzira što je druga djevojka insistirala da njeno ime ne bude pomenuto, oni kao organizacija koja se bavi borbom protiv seksualnog nasilja nad mladima smatrali su da je njihova profesionalna i moralna obaveza da ih upoznaju sa informacijama koje imaju, a sve u cilju adekvatne zaštite svih koji su žrtve ili potencijalno to mogu biti, sa vjerom da će naći valjan način da ih zaštite.
Pedagogica Rakočević, koja je u tom trenutku bila na bolovanju, odgovara Perović i isti mejl prosljeđuje i direktorici Vučurović: "Poštovana gospodo Perović, kako sam na bolovanju već izvjestan period, a cijeneči ozbiljnost vaših navoda email sa njegovom sadržinom prosleđujem direktorici škole koja će ne sumnjam, pravovremeno i adekvatno reagovati. Hvala vam što ste me informisali, Srdačan pozdrav, Vanja Rakočević, pedagogica".
Inspektorka Adžić potom u Zapisniku navodi sve propise i procedure iz oblasti obrazovanja koji su morali biti ispoštovani u ovom slučaju, a koje je direktorica Vučurović zanemarila.&nbsp;

Vujisić nije bila jedina: Direktorici se obraćale i nevladine organizacije, profesore niko nije obavijestio

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Protiv podgoričke firme „L-E.“ i izvršne direktorice K.D. (49) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 206.007 eura.
- Sumnja se da su u periodu poslovne 2024. - 2025. godine Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Na taj način su oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 206.007 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su naglasili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala u kontinuiranoj multisektorskoj saradnji i kroz nacionalni projekat trajnog karaktera pod kodnim nazivom “Evazija”, nastavljaju da preduzimaju intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednih aktivnosti čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem države.
- Sve aktivnosti sprovode se sa ciljem zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore, uz odlučnu posvećenost jačanju integriteta institucija - zaključili su u policiji.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i direktorici zbog utaje poreza od preko 200.000 eura

Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje</h2>
&nbsp;Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Srbijanski Dan mrmota

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: prosvjetna-inspekcija