Službenici policije s uhapsili u Ctiy Kvartu tri držvljanke Kine H.H. (42), Z.D. (40) i G.H. (43) zbog prositucije, saopšteno je iz Uprave policije.
- Nakon prikupljenih obavještenja, lica su lišena slobode zbog počinjenog prekršaja iz člana 27 Zakona o javnom redu i miru – prostitucija na javnom mjestu ili radnje koje podstiču na prostituciju i sprovedena na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- navode u saopštenju.
Imajući u vidu da su kineske državljanke nezakonito boravile na teritoriji Crne Gore, njima su od strane policijskog inspektora za strance izrečene represivne mjere - donijeta rješenja o povratku sa rokom napuštanja Crne Gore do 14. januara 2026. godine. Istovremeno, ovim licima je izrečena i zabrana ulaska u Crnu Goru u trajanju od tri godine.
- Uprava policije će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti preventivno i represivno djelovanje u cilju suzbijanja ovakvih pojava, zaštite crnogorskih građana, ljudskog dostojanstva, sigurnosti svih žrtava najtežih oblika eksploatacije, kao i očuvanja javnog reda i mira- poručeno iz policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica: Uhapšene tri Kineskinje zbog prostitucije u City Kvartu

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv H.A. zbog krivičnog djela trgovina ljudima i dostavilo je Višem sudu u na postupanje. 
Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je u periodu od decembra 2024. do 15. marta 2025. godine, silom, zloupotrebom teških prilika, vrbovao vanbračnu suprugu H.M, prevozio je i predavao većem broju muškaraca u cilju prostitucije.
H.A. je, koristeći to što je H.M. bila u lošim odnosima sa porodicom, nasilno prisiljavao da se prostituiše i uzimao pare za to.

Optužnica protiv Podgoričanina: Prisiljavao vanbračnu ženu na prostituciju

Predsjednica njemačkog Bundestaga Julija Klekner (CDU) ponovo je pokrenula raspravu o tome kako bi zemlja ubuduće trebalo da se odnosi prema prostituciji. Pritom je Njemačku nazvala „bordel Evrope“. U govoru koji je održala prošle nedjelje kritikovala je sadašnje zakone, tvrdeći da prostitutke nisu dovoljno zaštićene.
- Čvrsto vjerujem da moramo konačno da zabranimo prostituciju i kupovinu seksa u našoj zemlji - izjavila je Klekner.
Njen stav odmah je podržala i stranačka koleginica, ministarka zdravlja Nina Varken.&nbsp;
- Njemačkoj je, kao i drugim zemljama, potreban krivični zakon koji zabranjuje kupovinu seksa. Prostitutke bi trebalo da ostanu nekažnjive i da dobiju sveobuhvatnu pomoć za izlazak iz prostitucije - rekla je ona za list Rajniše post.
<h2>Legalna prostitucija u Njemačkoj</h2>
Prema važećim zakonima, prostitucija je u Njemačkoj dozvoljena. Zakonom o prostituciji, koji je stupio na snagu 2002. godine, seksualni rad više se ne smatra „nemoralnim djelom“, već legalnom uslugom. Time su osobe koje se bave prostitucijom stekle zakonsko pravo na dogovorenu naknadu.
Godine 2017. usvojen je i Zakon o zaštiti prostitutki, kojim se dodatno poboljšava pravni i socijalni položaj osoba koje rade u industriji seksa. Prostituke su obavezne da prijave svoju djelatnost nadležnim organima, a bordeli moraju imati dozvolu za rad, koja se izdaje samo ako su ispunjeni propisani standardi bezbjednosti, higijene i opreme.
<h2>Kriminal u porastu</h2>
Legalizacija prostitucije nije dovela do smanjenja kriminala – naprotiv. Godišnji izvještaji Savezne kriminalističke službe pokazuju da su trgovina ljudima i prinudna prostitucija u porastu.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u Njemačkoj je registrovano 32.300 seksualnih radnica, od kojih su samo 5.600 njemačke državljanke (krajem 2024). Svaka treća prostitutka dolazi iz Rumunije (11.500), a njih 3.400 iz Bugarske. Stručnjaci, međutim, procjenjuju da je stvaran broj znatno veći – između 200.000 i 400.000, dok neki izvori navode i do milion žena.
<h2>Seksualni turizam – pošast u Španiji</h2>
Većinu čine strane državljanke s ograničenim znanjem njemačkog jezika. Zbog nepoznavanja prava, one rijetko imaju pristup zdravstvenoj i socijalnoj pomoći. Mnoge od njih u prostituciju ulaze protiv svoje volje – bilo zbog siromaštva, bilo pod prinudom svodnika.
Kritičari postojećeg sistema tvrde da je legalizacija dovela do eksplozije tržišta seksa: konkurencija je porasla, a cijene su pale, čime su privučeni i klijenti koji se ne ustručavaju od nasilja.
<h2>„Nordijski model“ kao rješenje?</h2>
U tom kontekstu, Julija Klekner i Nina Varken zalažu se za uvođenje tzv. „nordijskog modela“. Rasprava o tome traje u Njemačkoj već godinama.
Nordijski model je prvi put uveden u Švedskoj 1999, zatim u Norveškoj 2009, a potom i na Islandu, u Kanadi, Francuskoj, Irskoj i Izraelu. On zabranjuje kupovinu seksualnih usluga i njihovo posredovanje, ali ne i prodaju – dakle, kažnjavaju se mušterije i svodnici, dok prostitutke ostaju nekažnjive. Istovremeno, država pruža podršku i programe za izlazak iz prostitucije.
Mušterijama prijete novčane kazne, a u Švedskoj čak i kazna zatvora do godinu. Norveška, pak, kažnjava i svoje državljane koji kupuju seks u inostranstvu.
<h2>Argumenti za i protiv</h2>
Protivnici „nordijskog modela“ smatraju da je dobrovoljna prostitucija „normalan posao“ i da ženama treba omogućiti da same odlučuju o svom radu. Prema njihovom mišljenju, prisilnu prostituciju trebalo bi suzbijati jačanjem prava u industriji, a ne novim zabranama. Upozoravaju i da bi kriminalizacija kupovine seksa mogla prostituciju da gurne dublje u ilegalu, posebno na internet.
Zagovornici modela, međutim, tvrde da se najveći dio prostitucije ionako već odvija u tajnosti i da prostitutke ne treba kažnjavati jer su često žrtve prinude. Naprotiv, dekriminalizacija im omogućava da se lakše obrate policiji i sudovima, jer imaju zakonsko pravo na zaštitu i pomoć. Smatraju i da kažnjavanje mušterija smanjuje ukupan obim prostitucije.
U zemljama koje su usvojile nordijski model, broj prostitutki i klijenata zaista se znatno smanjio. Nedavno istraživanje Univerziteta u Tibingenu pokazuje da uvođenje tog modela „dugoročno doprinosi smanjenju broja žrtava trgovine ljudima“.
<h2>Sam zakon nije dovoljan</h2>
Zagovornici rješenja upozoravaju da sam zakon nije dovoljan da poboljša položaj žena koje su prisiljene na prostituciju. Potrebno je obezbijediti sredstva za sveobuhvatnu pomoć – od stanovanja i psihološke podrške, do obrazovanja i prekvalifikacije.
Savezni njemački savez koji se zalaže za nordijski model takođe ističe važnost prevencije i edukacije, kao i dosljednog procesuiranja svodnika i trgovaca ljudima, kako bi se ukupno smanjilo tržište prostitucije.

Dojče vele: Da li je Njemačka zaista "bordel Evrope"?

Nadležne institucije u Austriji provode istragu protiv imama jedne džamije u ovoj zemlji zbog optužbe da su novac od donacija trošili na prostitutke i na organizovanje orgija, piše list Heute.
Prema navodima ovog austrijskog medija, skandal se desio prije pet godina, a riječ je o džamiji koja je povezana uz Direktorat za religijska pitanja pri vladi Turske (Dinayet).
U detaljima optužbe navodi se da su imami prikupljali novac od vjernika, ali da ih nisu prijavljivali.
Osim direktnih donacija petkom i tokom praznika, novac su uzimali i od vjerskih putovanja, prodaje religijskih knjiga te od dženaza, ali sredstva nisu koristili za namijenjene stvari.
Prema optužbama koje su objavljene javno, novac je išao za angažovanje četiri prostitutke, i to u više navrata, koje su bile dio organizovanih orgija u kojima su učestvovali čelnici ove džamije.
Da cijela situacija bude bizarnija, osumnjičeni su pokušali da podmite inspektore koji su istraživali skandal. Navodno su im ponuđene zabavne manifestacije i izleti finansirani donacijama, kako bi se slučaj zataškao.
Za dvije osobe iz organizacije sada slijede ozbiljne posljedice. F.M.K. koji je vjerski savjetnik i rukovodilac 63 ATIB organizacije, koji je djelovao u Beču u ime Diyanet fondacije, kao i M.Ş, takođe vjerski savjetnik, otpušteni su.
Iako se tačno ime ne spominje u medijskim izvještajima, poznato je da je jedan od dvojice u srodstvu s bivšim ministrom iz redova AKP-a, vladajuće stranke u Turskoj. Diyanet je kao razlog za njihovo otpuštanje naveo "nedisciplinovanost i nesposobnost".
Austrijske vlasti sada reaguju na navodni skandal. Trenutno se provodi revizija stranog finansiranja Austrijsko-turske islamske unije, pod čijim okriljem je djelovala ova džamija.
Pored toga, Ministarstvo za integracije je, putem Kancelarije za vjerska pitanja, zatražilo od udruženja zvaničnu izjavu, potvrđeno je za Heute.

Austrija: Imami pod istragom zbog sumnje da su donacije trošili na prostitutke i orgije

Protiv H.A. (31) iz Podgorice podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je nevjenčanu suprugu primoravao na prostituciju.
On se, kako su saopštili iz policije, sumnjiči za krivično djelo trgovina ljudima u cilju seksualne eksploatacije.
- Kako se sumnja, on je tokom dužeg vremenskog perioda, sve do 15.3.2025. godine, fizičkim zlostavljanjem i prijetnjom da će je fizički povrijediti, kao i zloupotrebom teških prilika oštećene, istu svakodnevno prevozio od mjesta stanovanja do druge lokacije u Podgorici, a zatim je tjerao na prostiticiju, primoravajući je da stopira vozila i nudi seksualne usluge za novac, a potom od nje uzimao zarađeni novac - kazali su u policiji.
H.A. je, kako su naglasili u policiji, povratnik u izvršenju krivičnih djela i nalazi na izdržavanju dugotrajne zatvorske kazne u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog razbojništva.
- Oštećenoj je pružena stručna pomoć - dodali su u policiji.

Podgoričaninu krivična prijava zbog sumnje da je suprugu primoravao na prostituciju

Državljanke Crne Gore L.R. (27), S. B. (39) i N.N. (33) uhapšene su u Skadru zbog sumnje da su se bavile prostitucijom.
One su uhapšene među 13 djevojaka, starosti od 22 do 42 godine. Kako prenosi albanski portal “Panorama”, uhapšene su iz Perua, Crne Gore, Azerbejdžana, Kine i Brazila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2324%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpoliciashtetitshqiptar%2Fposts%2F988383396660339%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom akcije su izuzeti materijalni dokazi među kojima je 28 telefona različitih marki, jedan tablet, jedna kamera i znatna suma novca u više različitih valuta, za koji se vjeruje da stečen od bavljenja prostitucijom.
- Operacija i istraga nastavljaju napore da identifikuju i uhvate organizatore prostitucije - saopšteno je iz albanske policije.

Tri državljanke Crne Gore uhapšene u Skadru zbog prostitucije

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Tag: prostitucija