Crna Gora od početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) ima snažnu podršku Hrvatske, ocijenili su vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Ivan Ivanišević i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, navodeći da su uvjereni da će se otvorena bilateralna pitanja rješavati u duhu dobrosusjedstva.
Ivanišević je u intervjuu Agenciji MINA kazao da nema precizan odgovor na pitanje kada će biti održan novi krug bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske, dodajući da se razgovori vode na svim nivoima, a ne samo između resora vanjskih poslova.
Upitan da li su dvije susjedne države blizu rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja, on je rekao da misli da je rano na to odgovoriti, jer su ta pitanja otvorena duže vrijeme.
- Mislim da ne postoji generacija političara koja ne bi voljela da određena otvorena pitanja zatvara. Kojom će se dinamikom to desiti, ne mogu da predvidim ovom prilikom, ali sam siguran da će se to rješavati u najboljem duhu dobrosusjedstva, saradnje, međusobnog razumijevanja i podrške, kako je uvijek bilo u našim bilateralnim odnosima - naveo je Ivanišević.
Vuksanović je u intervjuu Agenciji MINA kazao da je optimista da će doći do rješavanja otvorenih pitanja, ističući da su Hrvatska i Crna Gora dvije prijateljske države.
- Može doći do trenutnih poremećaja u tim relacijama usljed određenih političkih odluka, čemu smo svjedočili. Ali vjerujem da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti dobru saradnju i da će biti partneri ne samo u NATO alijansi, već uskoro i u EU - rekao je Vuksanović.
Hrvatska je, kako je kazao, pouzdan partner Crnoj Gori u integracionom procesu.
- Ne treba sumnjati u dobre odnose Zagreba i Podgorice, i pored onih kojima se to ne sviđa, koji bi voljeli ne samo da Crna Gora ima loše odnose sa Hrvatskom, nego i sa skoro svim susjednim zemljama. Oni bi voljeli da nam zatvore sve prozore u svijet i da nam otvore samo jedan prozor u neki drugi svijet ili polusvijet - naveo je Vuksanović.
Upitan da li se može desiti da Zagreb blokira Crnu Goru na njenom evropskom putu, ukoliko ne budu riješena otvorena pitanja, on je kazao da zna da bi mnogi voljeli da se to desi.
- Crna Gora je u integracionom procesu i, da je u ovom trenutku spremna da bude dio EU, ona bi formalno bila dio EU. Sigurno da postoje određeni segmenti u kojima Crna Gora mora ulagati dodatne napore i sigurno da će joj Hrvatska pomagati u tome, Hrvatska joj i sad pomaže u tome - naveo je Vuksanović.
On je rekao da je Hrvatska prijatelj Crne Gore.
- Hrvatska nikad nije ugrožavala ono što su temelji crnogorskog identiteta, nikad to nije osporavala, nego naprotiv, svojim odnosom davala je doprinos jačanju tih identitetskih vrijednosti. Uostalom, vidjeli ste i prošlog ljeta, Hrvatska je gorela u požarima, ali je u Crnu Goru poslala kanader da gasi požare - kazao je Vuksanović dodajući da vjeruje da je većinska Crna Gora svjesna toga.
On je poručio da vjeruje da će Crna Gora i dalje biti uspješna na evropskom putu i da će Hrvatska tu biti od pomoći.
Vuksanović je naglasio da Crna Gora, iz odnosa sa Hrvatskom, nikad nije imala štetu.
- Uvijek je imala korist, od ustupanja prevoda, od lobiranja za zatvaranje i otvaranje pregovaračkih poglavlja. Vidjeli smo i sad, kad govorimo o ovih pet pregovaračkih poglavlja, Hrvatska je dala zeleno svjetlo za svih pet, a Francuska je imala neke primjedbe - dodao je Vuksanović.
Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, potrebna politička homogenost.
- Imamo li mi tu političku homogenost? Nijesam siguran, jer vidite da svako malo na dnevni red neko iznosi određene teme. Podsjetiću vas da je, nakon što smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izašao sa pričom oko Ustava i jezika - naveo je Vuksanović.
On je kazao da se, nakon izglasavanja IBAR zakona, krenulo u donošenje rezolucija, i podsjetio na događanja u Ustavnom odboru.
Ivanišević je rekao da bi otvorena pitanja između država trebalo da se rješavaju bez obzira na to da li postoji ili ne postoji proces evropske integracije.
- Potpuno sam saglasan s ovim što je rekao gospodin Vuksanović - od početka pregovaračkog procesa Hrvatska je snažna potpora našem putu ka EU. Brojni su primjeri izvanredne saradnje, kao i razmjene ekspertize - naveo je Ivanišević.
On je kazao da smatra da je crnogorsko članstvo u EU u najboljem interesu svih susjednih država, navodeći da je optimista da će se stvari razvijati u tom smjeru.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da su donošenje rezolucije o Jasenovcu i izrada znački sa likom školskog broda Jadran bili bespotrebni potezi crnogorskih vlasti koji su mogli ugroziti evropski put države, Ivanišević je rekao da je „svaki potez koji vam sa komšijama, prijateljima, u porodici izazove neko nerazumijevanje, možda mogao da se zaobiđe ili preskoči“.
On je kazao da je u ovom kontekstu ista stvar.
- Dakle, mi imamo svoj put, svoje obaveze na planu zatvaranja brojnih poglavlja i smatram da kompletna naša administracija treba da bude fokusirana na ono što su standardi i što dobijamo od naših evropskih partnera kao primarne inpute - poručio je Ivanišević.
Na pitanje da li smatra da će u Crnoj Gori postojati konsenzus oko toga da je potrebno fokusirati se na evropsku agendu i suzdržati se od stvari koje bi mogle da remete bilateralne odnose sa susjedima, Vuksanović je odgovorio da će svi u državi to verbalno potvrditi i reći da su za EU.
Kako je kazao, danas su za EU i NATO oni koji su donedavno bili na skroz suprotnim pozicijama.
- Meni je drago zbog toga što su došli na pozicije koje smo mi zastupali, jer će na taj način biti bolje Crnoj Gori, ako je to iskreno - dodao je Vuksanović.
On je istakao da će dalji tok događaja, a naročito naredna godina, pokazati da li oni koji verbalno zagovaraju ideju EU to čine kao dio političke simulacije, ili kao odraz stvarnog političkog preobražaja.
- Nijesu me uvjerili još dovoljno u ovo drugo, jer svako malo iznose određene teme. Vidite koje teme se plasiraju, čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju, dođe pitanje promjene Ustava i jezika, kapela - dodao je Vuksanović.
Crnogorsko društvo, kako je poručio, treba da bude zagledano u jedan cilj.
- Postoje i neke druge integracije koje od vas ne traže ništa, ne traže nikakve reforme, niti ispunjavanje bilo čega, nego samo da im se politički priklonite i da izgubite svoj subjektivitet, odnosno da vas instrumentalizuju - naveo je Vuksanović.
Upitan kada bi moglo biti zatvoreno Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, Ivanišević je kazao da na to pitanje može dati klasični brisalski odgovor, da će biti zatvoreno onda kad nadležna tijela Evropske komisije (EK), COELA i COREPER, daju ocjenu da se može zatvoriti.
- To se dešava onda kad sve države članice procijene da je ostvaren adekvatan napredak sa tehničke strane. Što se tiče pozicija koje smo usaglasili prilikom otvaranja pregovora sa EK, one jesu ispunjene. To je proces koji traje i to je jedini odgovor koji mogu dati na to pitanje - rekao je Ivanišević.
Govoreći o posljednjim dešavanjima na crnogorskom putu ka EU, Ivanišević i Vuksanović su se saglasili da je dansko predsjedavanje Savjetu EU bilo veoma uspješno za Crnu Goru.
Na pitanje koliko je značajno to što je Crna Gora uspjela da zatvori pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu i što je Francuska promijenila stav i nije blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, Ivanišević je odgovorio da je zatvaranje još jednog broja poglavlja bilo prilika da se potvrdi da je proces proširenja živ i da funkcioniše.
- Kao neko ko je do skoro predstavljao Crnu Goru u Parizu, ne bih bio sklon da iskoristim termin „blokada“ zato što znam da u Francuskoj postoji veoma strog, striktan pristup pregovorima i da se svakom pregovaračkom poglavlju pristupa na veoma temeljan način i da su zahtjevi vrlo konkretni. Ako postoji, kao što postoji, politička podrška zatvaranju pregovora, ona ne isključuje dodatne tehničke koordinacije i usavršavanja nekih pozicija - naveo je Ivanišević.
Na pitanje da li vjeruje da Crna Gora do kraja naredne godine može da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su neka od najkompleksnijih - poglavlja 23, 24, 27, on je odgovorio da je optimista zato što vidi entuzijazam sa obje strane.
- Vidim entuzijazam sa strane ljudi koji svakodnevno vrijedno rade na ispunjavanju kriterijuma koje smo dogovorili sa EK, a vidim entuzijazam i u Briselu da nam se pomogne na našem reformskom putu - dodao je Ivanišević.
On je rekao da će biti potrebno dogovoriti posebnu dinamiku održavanja Međuvladinih konferencija.
- Uvjeran sam da Crna Gora i u ovom segmentu može da bude pozitivna evropska priča - istakao je Ivanišević.
Vuksanović je kazao da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažan impuls koji će dodatno motivisati sve koji su u tom procesu.
On je rekao da sada na terenu postoji realan problem u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Ukoliko ne dođe do realizacije izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, imaćemo ozbiljan problem. Razumijem ljude koji protestuju, jer oni su dugo vremena trpjeli posljedice i trpe ih još, zbog bazena crvenog mulja i nedostatka komunikacije s njima, ali bili su podložni određenoj političkoj manipulaciji - naveo je Vuksanović.
On je kazao da „sada neko radi svojih političkih benefita, zanemarujući evropsku agendu, ide u drugom smjeru“.
- Ali na vlastima je da to riješe, na premijeru, i da se posvetimo onome čemu treba da se posvetimo - poručio je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje raspoloženje prema proširenju među državama članicama EU, Ivanišević je kazao da se politika proširenja u državama članicama često percepira i na osnovu unutrašnjih političkih zbivanja i na osnovu ukupnih globalnih kretanja.
On je rekao da će Ministarstvo vanjskih poslova od početka naredne godine dodatno angažovati diplomatsko-konzularna predstavništva da u saradnji sa institucijama država prijema, civilnim sektorom, medijima, dodatno ulože napore kako bi se benefiti crnogorskog članstva za građane EU objasnili i bolje približili.
Na pitanje da li očekuje da će proces ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU teći glatko i koje države bi mogle da budu problematične u tom procesu, Vuksanović je rekao da je poznato koje su države skeptične.
- Ali u ovom trenutku ne treba da se bavimo time, jer to ne zavisi od nas. Mi treba da uradimo ono što je do nas, svjesni da su evropske integracije dobre radi nas samih - naveo je Vuksanović.
Ivanišević je kazao da očekuje da će proces ratifikacije pristupnog ugovora Crne Gore biti uspješan.
- Uvjeran sam da će moje kolege koje su trenutno u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima dati sve od sebe da pojednostave procedure i sagovornicima približe ono što su, čini mi se, zajednički interesi - naveo je Ivanišević.
Ratifikacija ugovora o pristupanju, kako smatra, biće test zrelosti za crnogorsko političko društvo.
- Jer tu neće moći da radi samo Ministarstvo vanjskih poslova, tu će nam od ključne pomoći možda biti parlamentarna dimenzija diplomatije. Dakle, biće potrebno pojasniti predstavnicima građana u državama članicama EU zašto je dobro da podrže ugovor o pristupanju Crne Gore Uniji - dodao je Ivanišević.
Upitan koliko su u tom kontekstu važni parlamentarni izbori 2027. godine i da crnogorska Vlada koja bude izabrana ima povjerenje evropskih partnera, on je kazao da je to od suštinske važnosti.
- Tu bih akcentovao potrebu da izbjegnemo bilo kakvo strano miješanje u te izbore. Čitav niz evropskih država suočio se sa raznim vrstama malignog stranog uticaja, kroz informatičko djelovanje, različite modele propagande, širenja lažnih vijesti. Smatram da je i crnogorsko društvo pred takvim izazovom i da nijesmo imuni na te prijetnje - naveo je Ivanišević.
On je rekao da vjeruje da će Crna Gora, uz iskustva koja su prošle države članice EU i pomoć NATO partnera, uspjeti da izgradi sistem koji je dovoljno rezistentan na tu vrstu prijetnji demokratiji.
Vuksanović je, odgovarajući na isto pitanje, poručio da je važno ko će voditi državu od 2027. godine i da u toj Vladi budu proevropske strukture jasnog opredjeljenja, bez ikakvih dvojbi oko tog pitanja.
- Treba nam proevropska Vlada, a čitav ovaj vremenski interval do samih izbora mislim da će biti dovoljan da naši građani jasno percepiraju ko je na političkom polju stvarno za EU, a ko simulira taj proces - dodao je Vuksanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Pitanje kapela, promjene Ustava i jezika dođe čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju

Aleksa Bigović je izabran za direktora Preokreta.
- Bigović je jedan od osnivača Pokreta Preokret, stručnjak je iz oblasti IT-a i preduzetnik na polju IT industrije sa međunarodnom iskustvom - navode u saopštenju iz Preokreta.
On će u narednom periodu raditi na snaženju logističkih i organizacionih elemenata kako bi Preokret mogao realizovati dvije osnovne aktivnosti.
- To je komunikacija sa građanima, te pomoć i asistencija u procesuiranju njihovih zahtjeva pred institucijama, ali i u pripremi političkih promotvinih aktivnosti - dodaje se.&nbsp;
Oni su pojasnili da je direktor Preokreta odgovoran za materijalno i finansijsko poslovanje, te raspolaganje imovinom.

Bigović novi direktor Preokreta

U Budilniku na Televiziji E govorimo o položaju osoba koje se bave seksualnim radom – koliko su vidljive u sistemu, kakva su njihova prava i sa kakvim se izazovima suočavaju u društvu?&nbsp;
Razgovaramo i zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji naročito na društvenim mrežama i u političkom diskursu, te kakve posljedice ima takva retorika? &nbsp;
U fokusu su i ekonomska pitanja – koliku i kakvu podršku Zavod za zapošljavanje pruža preduzetnicima i da li su postojeće mjere dovoljne za razvoj malog biznisa i otvaranje novih radnih mjesta.&nbsp;
Pitamo hoće li Opština Ulcinj usvojiti budžet za narednu godinu u iznosu od 23 miliona eura i šta taj dokument znači za razvoj grada?&nbsp;
Donosimo i odgovor na pitanja - koliko otpada se dnevno proizvede u Glavnom gradu i da li postoje održiva rješenja za taj problem?&nbsp;

U "Budilniku": Zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji

Podgorica je pokazala da je otvoren grad, i grad koji razmišlja o svojoj djeci i da bez obzira na razlike koje postoje jednako volimo svako dijete i jednako brinemo o svakom djetetu, jer svako dijete ima iste snove. Da bi njihovi snovi postali stvarnost naša je odgovornost da se brinemo, pokažemo pažnju, empatiju i da omogućimo svoj djeci jednake šanse, bez obzira odakle dolaze i u kakvim uslovima žive, da njihova srca kucaju s radošću, kazala je dr Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada, otvarajući manifestaciju "Srce za djecu 2025". Stefan Vešović, sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada kazao je da se trude da pruže svoj djeci jednake šanse i pozvao sve ljude dobre volje da se uključe u humanitarnu akciju koja i dalje traje. Sredstva se, kako je rekao, prikupljaju za veoma važnje ciljeve. - Prikupljamo sredstva za Dječju bolnicu i svu djecu u stanju socijalne potrebe. Pokažimo da je Podgorica grad sa srcem - kazao je Vešović. Predsjednik Skupštine Unije poslodavaca Crne Gore, Slaviša Šćekić, obećao je da će crnogorska privreda još više brinuti o djeci. - Svi smo ovdje s ciljem da djeci damo prioritet. Tu sam da se izvinim što nismo mnogo više uradili za svu djecu, što oni koji odlučuju nisu učinili mnogo više, i tu sam da obećam u ime privrede da ćemo stalno i konstantno raditi još više i vršiti pritisak na sve koji odlučuju da djeci damo više, da niko ne bude bez vrtića, bez knjiga, bez patika, a svjesni smo da ima i toga - kazao je Šćekić. Kako je navedeno u saopštenju, direktorica manifestacije Srce za djecu, Vesna Radojevič, kazala je da nijedno dijete ne smije biti samo, i da jedino društvo koje brine o svojoj djeci ima svijetlu budućnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221161240_cb409ad2373d728b635f6a641955ee037641310fa8c6885b46885b4a8a341902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221161240_cb409ad2373d728b635f6a641955ee037641310fa8c6885b46885b4a8a341902" data-rendition-name="original" width="1114" height="733" loading="lazy" alt="Srce za djecu"></figure>  Kompanija M:tel uručila je poklone najboljim đacima iz teških uslova i obezbijedila poklone za 30 najboljih, mobilne telefone sa godišnjim paketima, dok su troje najboljih od najboljih učenika dobili godišnje stipendije koje su obezbijedile kompamije NELT, Alter Modus i Double L. Privrednici su donirali i novogodišnje paketiće za najmlađe, a akcija prikupljanja sredstava za kupovinu ultrazvučnog aparata za Dječju bolnicu se nastavlja. Manifestaciju pod sloganom "Da snovi rastu" je organizovao Glavni grad u partnerstvu sa Institutom Montenegro Education, i udruženjima poslodavaca Unijom poslodavaca, Privrednom komorom, Asocijacijom menadžera i Savjetom stranih investitora, a pokrovitelji su bili kompanija M:tel i Razvojna banka Crne Gore. Cilj manifestacije je, kako su rekli organizatori, uvezivanje svih segmenata društva oko teme o kojoj ne može biti spora - brige o djeci. Djecu su ispred sportskih saveza - fudbalskog, košarkaškog, rukometnog i odbojkašog, pozdravili poznati crnogorski sportisti i reprezentativci i poručili im da se šampioni ne rađaju, već stvaraju, radom, strpljenjem i odlučnošću da se ne odustane, i da ne odustaju od svojih snova. Djeca i roditelji uživali su u bogatom programu u kojem su učestvovali Kulturno umjetničko društvo Mladost, Plesni klub Sonrisa, mali solisti D:Mola, Animatori, Šanta Panta.

Borovinić - Bojović: Naša je odgovornost da svoj djeci damo jednake šanse

Ove nedjelje u emisiji Vikend popodne na Televiziji E donosimo zanimljive teme za opušten kraj sedmice.&nbsp;
Na početku govorimo o tome kako biramo partnera i šta zapravo utiče na naše emotivne odluke.
Kroz razgovor sa psihološkinjom pokušaćemo da damo odgovore na česta pitanja o ljubavi i partnerskim odnosima.&nbsp;
Zatim rezimiramo utiske sa trenerom borilačkih vještina nakon uzbudljive noći borbi u Podgorici i saznajemo kako je protekao ovaj sportski spektakl.&nbsp;
U nastavku pričamo sa aktivistkinjom o njenom predanom radu na zaštiti životinja i važnosti humanosti u društvu.&nbsp;
Za sam kraj, Sandra Manojlović sprema ukusne recepte koji će vam uljepšati vikend.
Vidimo se kao i svakog vikenda u 17 sati.&nbsp;

U emisiji "Vikend popodne" o ljubavi, sportu, humanosti i dobroj hrani

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: promjene-ustava

Vuksanović: Pitanje kapela, promjene Ustava i jezika dođe čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju

Bigović novi direktor Preokreta

U "Budilniku": Zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji

Borovinić - Bojović: Naša je odgovornost da svoj djeci damo jednake šanse

U emisiji "Vikend popodne" o ljubavi, sportu, humanosti i dobroj hrani

PRATITE TVe UŽIVO