Samsung planira da ove godine proizvede 800 miliona uređaja.
Samsung planira ove godine da udvostruči broj svojih mobilnih uređaja koji donose AI, prenosi Capital.ba.
Tokom prošle godine Samsung je proizveo 400 miliona jedinica, a ove godine to želi da udvostruči. Više nego ambiciozni plan, prenosi PC Press. Kompanija je najavila da će se tokom ove godine u većoj mjeri osloniti na mogućnosti koje daje vještačka inteligencija.
Samsung pokušava da povrati krunu koju mu je Apple oteo na tržištu pametnih telefona. Ideja Samsunga je da se osloni u proizvodnji a i prodaji na AI ali su najavljene i neke nove usluge koje se još samo nagovještavaju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Samsung će ove godine udvostručiti proizvodnju mobilnih uređaja

Linija za proizvodnju, pakovanje i skladištenje maslinovog ulja u proizvodnom pogonu Kuće maslina u Starom Baru otpočela je sa radom. Nabavljena je uz finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Opštine Bar.
Odbor direktora Kuća maslina DOO donio je stimulativnu odluku o preradi ploda masline, za sve registrovane maslinare na teritoriji Crne Gore, čime im je omogućena besplatna prerada ploda masline. Cijena prerade ploda masline, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta, autohtonog i introdukovanog sortimenta, iznosi 0,10 eura po kilogramu ploda masline (bez PDV-a), za sve neregistrovane maslinare, kao i za maslinare koji posjeduju maslinjake van teritorije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_XIF9o63vaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Kući maslina će svi maslinari imati mogućnost da adekvatno upakuju svoje maslinovo ulje. Cijena pakovanja ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta, iznosi 0,50 eura (bez PDV-a) po jedinici adekvatne ambalaže koja je vlasništvo naručioca usluge (100 ml, 250 ml, 500 ml, 750 ml, 1000 ml), za sve registrovane maslinare na teritoriji Crne Gore. Usluga pakovanja maslinovog ulja uključuje flaširanje i zatvaranje ambalaže pod inertnim gasom (azotom), kao i etiketiranje proizvoda.
Cijena pakovanja ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO Bar iznosi 0,80 eura (bez PDV-a) po jedinici adekvatne ambalaže koja je vlasništvo naručioca usluge (100 ml, 250 ml, 500 ml, 750 ml, 1000 ml), za neregistrovane maslinare i za maslinare koji posjeduju maslinjake van teritorije Crne Gore. Cijena pakovanja maslinovog ulja uključuje flaširanje i zatvaranje ambalaže pod inertnim gasom, kao i etiketiranje.
Maslinar je, prilikom prvog dolaska u proizvodni pogon „Kuća maslina“ DOO Bar, dužan donijeti dokaz o registraciji (Rješenje o registraciji poljoprivrednog gazdinstva i Rješenje o upisu u registrar maslinara, tj. Registar proizvođača maslinovog ulja, koji vodi Savjetodavna služba u biljnoj proizvodni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), čime stiče pravo na besplatnu preradu ploda masline, odnosno na povlašćene uslove za pakovanje ekstra-djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja.
Proizvođač maslinovog ulja je dužan da, za potrebe pakovanja, obezbijedi sopstveni repro-materijal, dok će maslinarima koji prerađuju masline u proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO Bar biti ponuđena transportna ambalaža sa zatvaračem (od jednog litra po cijeni od 0,25 eura sa PDV-om, odnosno od 5 litara po cijeni od 0,50 eura sa PDV-om, po jedinici ambalaže).
U proizvodnom pogonu „Kuća maslina“ DOO vršiće se i otkup ploda masline i maslinovog ulja od autohtonih crnogorskih sorti (Žutica i prateće autohtone sorte: Sitnica, Šarulja, Zinzulača, Fran, Drobnica, Gloginja, Lumbadreška, Dužica, Crnica – Crnjaka, Barkinja, Lumbardina). Takođe, u ovom proizvodnom pogonu vršiće se i otkup ekstra-djevičanskog maslinovog ulja od autohtonog sortimenta, koji zadovoljava propisane standarde kvaliteta u kategoriji „ekstra-djevičansko maslinovo ulje“.
Iz Kuće maslina mole sve maslinare da, usljed ograničenih kapaciteta prerade ploda masline, a velikog interesovanja, rezervišu svoj termin prerade, pozivom na broj 067 137 938 (ponedjeljak – subota), gdje mogu dobiti sve potrebne informacije.

1084x550

U Kući maslina proizvodnja po najsavremenijim standardima: Besplatna prerada za registrovane maslinare

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Direktor proizvodnje u Rudniku uglja Milinko Gazdić razrješen je sa pomenute funkcije i na njegovo mjesto je imenovan Luka Ilinčić.
Gazdić je sa funkcije razrješen u petak, 6. juna. Istog dana na njegovo mjesto je imenovan Ilinčić.
Milinko Gazdić je na funkciju imenovan 2021. godine. Luka Ilinčić je ranije bio zaposlen u Rudniku olova i cinka „Gradir Montenegro“. Posljednjih godina radi u Rudniku uglja i kadar je Pokreta Evropa sad.

Smjene u Rudniku uglja: Ilinčić umjesto Gazdića rukovodi proizvodnjom

Rudnik uglja je u prošloj godini ostvario proizvodnju od 1,62 miliona tona uglja, što je oko 13 odsto manje u odnosu na 2023.
- Proizvodnja je u prošloj godini bila oko deset odsto manja u odnosu na planiranu - navodi se u izvještaju o realizaciji energetskog bilansa za prošlu godinu, koji je objavilo Ministarstvo energetike i rudarstva.
Kako se navodi u dokumentu, za potrebe Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno je 1,4 miliona tona uglja, ili oko 88 odsto proizvodnje, dok je za ostalu potrošnju u Crnog Gori isporučeno 15,67 hiljada tona.
- Izvezeno je 199,41 hiljada tona uglja, ili oko 11 odsto ukupne proizvodnje - precizira se u dokumentu.
Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u prošloj godini je ostvaren u količini od 387,57 hiljada tona, što je 31,61 hiljada tona, ili 7,54 odsto manje od plana.
- U odnosu na 2023, potrošnja je veća 10,96 hiljada tona, ili 2,91 odsto. U odnosu na 2023, ostvareno je najveće povećanje potrošnje kod mlaznog goriva, motornih benzina, ekodizela i lož ulja, a do izvjesnog pada je došlo i kod ostalih derivata - dodaje se u dokumentu.
Najveće učešće u ukupnoj potrošnji naftnih derivata, izraženo u tonama, ima dizel gorivo, oko 77 odsto, a najmanje mlazno gorivo i mazut, ispod jedan odsto.
- Najveći uvoznik i distributer dizel goriva i motornih benzina je Jugopetrol, sa učešćem oko 64 odsto u toj kategoriji derivata - zaključuje se u dokumentu.

Proizvedeno 1,62 miliona tona uglja

Japanska automobilska kompanija Honda odlučila je svoju sljedeću generaciju Civic hibrida proizvoditi u američkoj saveznoj državi Indiani, umjesto u Meksiku, kako bi izbjegla moguće carine na jedan od svojih najprodavanijih modela, objavio je Rojters.
Proizvođači automobila ubrzano se prilagođavaju nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade. Iako su mnoge kompanije izrazile zabrinutost zbog ovih nameta, Hondina odluka predstavlja prvi konkretan potez jedne velike japanske automobilske kompanije.
Prema izvorima bliskim kompaniji, Honda je prvo planirala proizvodnju nove generacije Civica u &nbsp;Meksiku, s početkom proizvodnje u novembru 2027. godine.
Meksiko je prvo izabran zbog rastućih troškova proizvodnje u Indiani i Kanadi. Međutim, sada Honda planira započeti proizvodnju novog Civica u Indiani od maja 2028. godine, s očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 210.000 vozila.
Ukoliko proizvodnja u Indiani ne bude mogla zadovoljiti potražnju, Honda će razmotriti uvoz iz zemalja koje nisu pogođene carinama.
Portparol Honde odbio je komentarisati promjene u proizvodnom planu Civica, ali je naglasio da će kompanija nastaviti analizirati tržišne prilike i poslovno okruženje pri donošenju odluka o optimalnoj proizvodnji i distribuciji na globalnom nivou.
Meksiko već dugo predstavlja jeftiniju proizvodnu bazu za japanske i druge globalne proizvođače automobila. Honda iz Meksika izvozi oko 80 odsto svoje proizvodnje u Sjedinjene Države, koje su drugo najveće automobilsko tržište na svijetu, odmah nakon Kine, prenosi Fena.

Posljedica Trampove odluke: Honda premješta proizvodnju u SAD iz Meksika

Ukupna proizvodnja nakita u EU dostigla je 4,36 milijardi eura u 2023. godini, što predstavlja povećanje od jedan odsto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Eurostat.
Kancelarija EU zadužena za statistiku navela je da je Italija bila vodeći proizvođač, sa ukupnom vrijednošću od 1,55 milijardi eura, odnosno 36 odsto ukupne proizvodnje u EU.
Slijedi Francuska sa 1,44 milijardi eura, a zatim i Njemačka sa 507 miliona.
Najveći relativni rast vrednosti proizvodnje nakita zabilježen je u Hrvatskoj 26 odsto, Češkoj 25 odsto i Irskoj 20 odsto.
Nasuprot tome, najveći pad zabilježen je u Litvaniji 36 odsto, Letoniji 16 odsto i Italiji osam odsto.

Proizvodnja nakita u EU dostigla 4,36 milijarde eura

Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja, mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić.
Poljoprivredni popis se čeka od 2010.godine, kazao je Aligrudić, te je krajnje vrijeme da se dobiju podaci iz ove oblasti i u skladu s tim, kako kaže, se napravi presjek i dobiju odgovori, dodaje on, šta to fali i na koji proizvodnju da se baziraju da bi svi ostvarili benefit.
- Na osnovu popisa poljoprivrede pravi se i strategija poljoprivrede, koja je kod nas, nažalost, više nego paušalno odrađana. Takva je kakva jeste, mi se moramo prilagođavati tome što jeste, trenutno u ovoj situaciji, zato nam je i poljoprivreda ovdje gdje jeste. Očekujemo da se na osnovu dobrog presjeka stanja napravi strategija koja će dugoročno posvetiti malo veću pažnju poljoprivredi nego što je to bilo do sada - rekao je Aligrudić.
Podrška poljoprivrednicima nije mala, naglašava Aligrudić, vrlo je značajna i vrlo korisna, kako kaže, ali, dodaje on, posebna je tema kad ta podrška stiže, jer je, po njegovom mišljenju, postalo uobičajeno da ona kasni.
- Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja . Mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki, počev od promjena koje sam spomenuo do problema sa plasmanom naših roba, onda uticaja nelojalne konkurencije sa tržišta iz okruženja i ono, zbog čega svi stalno vodimo polemiku, to je ta zdravstvena bezbjednost hrane. Izazovi su veliki, treba ostati u ovome, a ulaganja su ogromna - naglasio je Aligrudić.
Bez obzira na povoljne klimatske uslove, dobro zemljište i dostupnu vodu, ističe Aligrudić, proizvodni kapaciteti crnogorskih poljoprivrednika nijesu mnogo veći od kapaciteta prethodnih generacija .
- Poljoprivreda se tradicionalno radi kao što se radila prije tridesetak godina. Tek mali broj poljoprivrednih proizvođača je uspio da napravi neki iskorak u vidu savremenih objekata, u vidu korištenja nekih savremenih agrotehničkih mjera, ili dostignuća da bi mogli da budu konkurentni što se tiče vremena. Vrijeme je ključ svega, jer ako dobijemo proizvod kad ga nema na tržištu, to je zakon ponude i potražnje, njegova cijena će biti vrlo isplativa, a ako ga dobijemo u vremenu kad ga svi imaju, onda je ponuda mnogo veća od potražnje, i naravno, da će cijena tog proizvoda biti drastično niska - istakao je Aligrudić.
Sagovornik Televizije E kaže da su najveći konkurent crnogorskim poljoprivrednicima albanski proizvođači, jer imaju dobre klimatske uslove i jeftinu radnu snagu, kako kaže, i imaju veliki kapital koji je ušao u poljoprivredu, te njihovi proizvodi pristižu ranije od naših, tako da kad u Crnoj Gori prispije prvi paradajz za berbu, naglašava Aligrudić, on već završava vegetativni period kod albanskih proizvođača i završavaju berbu. 
Poljoprivreda je postala igra cifara, poručuje Aligrudić, te ako imate šleper proizvoda svima ste interesantni, i nakupcima i marketima, ali ako, dodaje on, imate malo proizvoda, onda ste prepušteni sami sebi.
- Mislim da bi, možda, ta buduća strategija, na osnovu tog popisa, koji sad trenutno radi, će moći da nam da neke smjernice, u kojima ćemo zaista moći da budemo svoji na svome i da radimo na ostvarivanju profita. Na ovakav način je sve veliki hazard, i čini se da su poljoprivredni proizvođači prezasićeni tog kockanja sa proizvodnjom - zaključio je Aligrudić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aligrudić: Poljoprivrednici su prezasićeni kockanja sa proizvodnjom

Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović predložila je parlamentu da se za viceguvernerku imenuje dr Zorica Kalezić.
Taj prijedlog objavljen je na sajtu parlamenta. Prethodno su izabrani viceguverneri, a popunjen je i Savjet CBCG.
Kako se navodi u predlogu guvernerke, Kalezić je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Podgorici 2003. godine, magistrirala je 2005. godine u Velikoj Britaniji i doktorirala 2014. godine, iz oblasti ekonomije-ekonometrije.
Kalezić je i do sada bila aktuelna viceguvernerka Centralne banke Crne Gore, a mandat joj je istekao 27. decembra 2025. godine.
Započela je profesionalnu karijeru 2004. godine kao specijalna savjetnica ministra za međunarodne odnose i evropske integracije, a od 2007. do 2013, godine obavljala je poslove specijalne savjetnice viceguvernera Centralne banke Crne Gore za finansijsku stabilnost i platni promet.

Radović predložila Kalezić za viceguvernerku

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je tokom protekle noći uništeno ukupno 92 ukrajinska drona iznad šest regiona.
Prema podacima ruskog ministarstva odbrane, iznad Belgorodske oblasti uništeno je 31 dron, iznad Saratovske oblasti 29, iznad Voronješke oblasti 25 bespilotnih letjelica, po tri iznad Brjanske i Tambovske oblasti i jedna iznad Kurske oblasti, prenosi agencija Interfaks.
Da bi se osigurala bezbjednost letova, Rosavijacija je sinoć uvela ograničenja na aerodromima u Saratovu i Penzi, ali su ona jutros ukinuta.

Ruska vojska uništila 92 ukrajinska drona

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštila je da taj resor planira kreiranje baze svih nostrifikovanih diploma.
- Lažne diplome kompromituju obrazovni sistem, i multisektorskom saradnjom ovo pitanje mora biti riješeno - poručila je ona za Televiziju Crne Gore (TVCG).
Ministarstvo je, podvlači Jakšić Stojanović, intenziviralo rad kad je u pitanju prijavljivanje slučajeva gdje postoji osnov sumnje da su diplome lažne.
- Tužilaštvo nema obavezu da nas informiše o ishodu, ali vidimo iz medija da imamo prve zatvorske kazne koje se odnose na proces stavljanja u promet neistinite obrazovne isprave. MPNI je izmijenilo zakonsku regulativu kako bismo stekli bolju osnovu za intenzivnije bavljenje ovim problemom. Nadam se da ćemo uspjeti poslati poruku da je riječ o radnjama koje kompromitiju obrazovni sistem - istakla je Jakšić Stojanović.
Pohvalila je incijativu Univerziteta Crne Gore (UCG) koji obajvljuje registar diploma koje su stečene u prethodnih pet decenija.
- I moj resor planira da napravi bazu svih nostrifikovanih diploma i proces nostrifikacije će se realizovati elektronskim putem, pa ćemo imati mnogo bolju evidenciju. Do sada nijesmo imali nikavu bazu kada su u pitanju nostrifikovane dilome, i nadamo se da će nam baza biti od značaja - kazala je ministarka.
Podsjeća da je obustavljeno priznavanje diploma sa određenih visokih ustanova u regionu. 
 
- Postoje oblasti koje su posebno osjetljive, poput medicine i prosvjete, gdje se ne smije dozvoliti prisustvo lažnih diploma - istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija. 
 
Govoreći o inicijativi za produženje zimskog raspusta, ministarka kaže da je škola danas počela.&nbsp;
- Nastava je počela, procijenili smo da ne bi bilo dobro da se produži zimski raspust - kazala je ona.
Kako je navela, sve kreće regularno.
- Mislim da su djeca imala vremena ovih sedam dana da provedu vrijeme na snijegu. Škole mogu organizovati neke dodatne aktvnosti u saradnji roditelja i uprava škola - istakla je Jakšić-Stojanović.&nbsp;

Jakšić-Stojanović: Imaćemo bazu svih nostrifikovanih diploma

U 15. kolu Prve A muške lige nije bilo velikih iznenađenja, pa ni značajnijih promjena na tabeli, na kojoj se Jedinstvo jeste izjednačilo na čelu sa Primorjem po broju pobjeda (11), ali i porazom više uz utakmicu više, kada se isključe rezultati protv SC Derbija koji nastupa van konkurencije.
Ovu rundu je otvorio upravo duel Primorja sa SC Derbijem, koji su Novljani dobili 95:86 i to pošto su ključnu razliku napravili u trećoj četvrtini (24:17), a u posljednjoj imali i dvocifrenu prednost. Novak Peković je bio najefikasniji u Primorju sa 18 poena, Nikola rakočević je postigao 15. U SC Derbiju najefikasniji sa 20 poena bio je Danilo Nikezić.
U subotu je odigrano 5 utakmica, a najneizvjesnije je bilo u pobjedi Dečića nad Teodom poslije produžetka, 93:89, pošto je nakon 40 minuta bilo neriješeno 82:82. Gosti su u finišu regularnog dijela imali 6 poena viška, ali u posljednjih 2 i po minuta nisu postigli koš, pa je Dečić izborio produžetak u kojem je potom bio sigurniji i došao do pete pobjede, koliko upravo imaju i Tivćani, ali sa porazom više. Marko Koljević je i ovog puta predvodio Tuzane sa 24 poena, a u Teodu Aleksandar Kartalović je meč završio sa impresivnim dabl dabl učinkom od 29 poena i 18 skokova.&nbsp;
Jedinstvo je u svojoj dvorani savladalo Vukove Zeta 87:85, iako je tokom posljednje četvrtine imalo čak 15 poena prednosti, ali na kraju moralo da odbija nalet gostiju. U tome su prednjačili Nemanja Knežević i Marko Kljajević sa po 22 poena i po 8 skokova, a u ekipi Vukova 22 poena postigao je Endru Kukshauzen.
Sutjeska Elektroprivreda nije imala problema sa Danilovgradom, na kraju 113:76, čime su Nikšićani došli do 10. pobjede u ligi. Impresivni su posebno bili u drugoj četvrtini, koju su dobili 38:19, a najefikasniji na meču bio je Andrija Vučurović sa 30 poena. Kod gostiju Vasilije Jovović meč je završio sa 20 poena.&nbsp;
Lovćen je na Cetinju bio bolji od Ulcinja 81:75, a utakmicu je riješio u posljednjoj četvrtini kada je otišao na dvocifrenu prednost od 14 razlike. Kingsli Perkins je postigao 20 poena, a Miloš Latković imao dabl dabl učinak za domaće (19 poena, 10 skokova, uz 6 asistencija), a u Ulcinju Gojko Radulović je imao 18 poena i 12 skokova.
Mornar Barsko zlato je bio ubjedljiv protiv Ibra 91:72, a meč je prelomio dobivši 3. četvrtinu čak 23:9. Alija Islamović je za Barane imao 23 poena i 15 skokova, a Rožajce je predvodio Elvis Čekić sa 28 poena.
U posljednjoj utakmici kola Podgorica Bemax je u gostima savladala Kotor 76:67, što im je peta pobjeda u sezoni, pa trenutno imaju dvije manje od Kotorana na tabeli. Gosti su od druge četvrtine uspostavili stabilnu kontrolu i vodili do kraja utakmice, a predvodio ih je Lazar Radetić sa 22 poena, dok je za Kotor najefikasniji bio Aleksandar Sužnjev sa 24 poena.

Tag: proizvodnja