Najavljivao sam upravo ovo što se danas dešava - duge liste čekanja i prebacivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Prošle godine građani su iz svog džepa platili više od 60 miliona eura za ljekove, tri puta više nego prije nekoliko godina - kazao je za Televiziju E bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić komentarišući stanje u zdravstvenom sistemu od uvođenja programa Evropa sad 1.
Građani zamijeraju duge liste čekanja, skuplje ljekove i neadekvatno ponašanje medicinskog osoblja. Stručnjaci ocjenjuju da je takvo stanje u zdravstvenom sistemu posljedica nedostatka novca u zdravstvu do kojeg je doveo projekat Evropa sad 1. Njime je, uz povećanje plata i penzija, ukinuto plaćanje doprinosa Fondu za zdravstveno osiguranje što je ostavilo sistem bez stabilnog izvora finansiranja.
Čirgić je u emisiji "24 sata" istakao da su privatne klinike, koje su do 2020. radile s minusom, danas imaju procvat što jasno pokazuje da državni zdravstveni sistem loše funkcioniše.
Smatra da bez sistemskih promjena slijede još veći problemi.
- Kolaps sistema, bruka sistema, nastala je onog momenta kada smo imali smrtni slučaj novorođenčadi. Podsjeticu vas na još jedan slučaj koji se desio prošle godine kada je umrla porodilja Drita Tafa. Za mene je to poraz sistema i suštinski kolaps - naveo je Čirgić.
Govoreći o finansijama, ne očekuje da će država da obezbijedi nedostajući novac.
- S tim da se može obezbjeđivati dok imaju mogućnost za zaduživanjem. Zaduživaće se kao što čine svake godine, sve više, a vidimo da zdravstveni sistem sve teže funkcioniše - rekao je Čirgić.
Novinarka Antene M Biljana Jovićević kazala je da su mnogi stručnjaci najavljivali da će se ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje u povećanjem plata na uštrb toga prije ili kasnije pokazati kao problem.
Novinar Monitora Zoran Radulović naveo je da ćemo shvatiti da je povišica nekome donijela ogroman novac, a nekome ne baš puno, te da smo izgubili ono što je najvažnije.
- Pravo na kvalitetno ili besplatno liječenje - istakao je on.
Da u Fondu nedostaje novca ranije je upozoravao i bivši direktor Vuk Kadić, koji je nedavno razriješen sa te funkcije.&nbsp;
Prijedlogom budžeta za 2025. za zdravstvo je opredijeljeno oko 450 miliona, oko 80 manje nego što je Fond tražio. Od toga je za ljekove namijenjeno 140 miliona. Da to neće biti ni blizu dovoljne sume ukazuje podatak da je tokom ove godine na ljekove fakturisano više od 300 miliona.
Dok ministar finansija Novica Vuković poručuje da ulaganje u zdravstvo nije trošak, već investicija, pacijenti svakodnevno osjećaju posljedice hroničnog nedostatka novca.&nbsp;
Novi model finansiranja, najavljen u budžetu za narednu godinu, tek treba da pokaže da li će crnogorski zdravstveni sistem uspjeti da stane na zdrave noge.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čirgić: Bez sistemskih promjena slijede još veći problemi

Nakon što je PES u Podgorici uvećao cijene vode za 41 odsto sad planiraju da u narednim mjesecima uvećaju cijene usluga Čistoće i Deponije, kazao je šef Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac.
Klikovac je na mreži X imao pitanje za premijera.
- Hoće li Milojko Spajić pozvati građane Podgorice da bojkotuju plaćanje usluga ovih preduzeća koja uvećavaju cijene zbog Programa Evropa sad - pitao je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1886671692916797621%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Hoće li Spajić pozvati na bojkot plaćanje usluga preduzeća koja dižu cijene zbog Programa Evropa sad?

Bojkot trgovačkih lanaca od strane građana Hrvatske zbog visokih cijena, najbolji su dokaz da poskupljenja i u Crnoj Gori nijesu imala nikakve veze sa programima Evropa sad 1 i 2 - ocijenio je član predsjedništva Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović dodajući da je opozicija to dugo vremena tvrdila „populistički i neutemeljeno“.
Minimalne plate i penzije uvećane su, ističe on, tri puta, a prosječne zarade skoro duplo.
- Podsjećam, 2009. godine u jeku svjetske ekonomske krize, kada smo imali veliku inflaciju u svijetu i u Crnoj Gori, tadašnja vlast i sadašnja opozicija su simbolično uvećali zarade i penzije, pravdajući se da su nemoćni zbog globalnih poskupljenja na koje nemaju nikakav uticaj - naveo je Pejović.
Do poskupljenja je došlo, tvrdi on, zbog „određenih alavih trgovaca“ i rata u Ukrajini.

Pejović: Bojkot u Hrvatskoj dokaz da poskupljenja nijesu imala veze sa programima Evropa sad 1 i 2

Iz Ujedinjenih Nacija zahtijevaju „potpunu istragu“ zbog ubistva žene američko-turskog porijekla u petak na protestu u okupiranoj Zapadnoj Obali.
Lokalni mediji su izvijestili da su izraelske snage ubile 26-godišnju Ajsenur Ezgi Ejgi, demonstrantkinju protiv širenja jevrejskih naselja u gradiću Beita nadoma Nablusa.
Iz izraelske vojske su kazali da „ispituju navode da je strana državljanka ubijena usljed pucanja u toj oblasti“.
Njena porodica saopštila je da su u šoku i žalosti zbog smrti njihove voljene Ajsenur, „strastvene i žustre aktivistkinje za ljudska prava“.
Snimci pokazuju da je ubijena metkom koji su ispalio pripadnik izraelske vojske, kazali su članovi njene porodice i pozvali Ameriku da ispita slučaj.
Iz Vašingtona su pozvali Izrael da sprovede istragu.
Oni su „duboko pogođeni tragičnom smrću američke državljanke“, ističe portparol Nacionalnog savjeta za bezbjednost Bijele kuće Šon Savet.
- Kontaktirali smo vladu Izraela, zatražili više informacija i istragu incidenta &nbsp;dodaje.
Ali, porodica ubijene smatra da u ovim okolnostima izraelska istraga „nije adekvatna“ i poziva na nezavisnu istragu Amerike „kako bi se pobrinuli da se krivci pozovu na potpunu odgovornost“.
- Potpunu istragu okolnosti ubistva traže i Ujedinjene nacije - kazao je portparol generalnog sekretara UN Stefan Dujarik.
Civili „moraju da se zaštite u svakom trenutku“, dodao je.
Na snimcima sa mjesta incidenta se vidi kako ljekari užurbano ubacuju Ejgi u ambulantno vozilo.
Bilo je i „vojnika na krovovima sa uperenim puškama“, kaže izraelski aktvista Džonatan Polak koji je bio na protestu i govorio je za BiBiSi (BBC).
Čuo je dva pucnja, „između kojih je prošlo sekund ili dva“, dodaje.
- Čuo sam da mi neko doziva ime na engleskom i viče: "Pomozite nam. Potrebna nam je pomoć. Potrebna nam je pomoć". Potrčao sam ka njima - opisuje Polak.
Ejgi je „ležala na zemlji ispod maslinovog drveta, gdje je iskrvarila na smrt iz rane u glavi“, kaže.
- Stavio sam ruku ispod i pokušao da zaustavim krvarenje. Pogledao sam gore i vidio da su vojnici imali čist pogled ka nama. Provjerio sam joj puls i bio je veoma, veoma slab - priča Polak.
Protest u petak bio je prvi za Ejgi sa Međunarodnim pokretom solidarnosti, grupom koja zastupa prava Palestinaca, kaže on.
U bolnici Rafidija u Nablusu je kasnije konstatovana njena smrt.
Doktor Fuad Nafa, direktor bolnice, potvrdio je da je američka državljanka u dvadesetim godinama preminula pošto je „upucana u glavu“.
- Tokom aktivnosti izraelskih bezbjednosnih snaga u oblasti Beite, snage su odgovorile vatrom ka glavnim izazivačima nasilnih aktivnosti, koji su bacali kamenje na njih i bili su prijetnja - saopštili su iz Izraelskih odbrambenih snaga (IDF).
- IDF provjerava navode da je strana državljanka ubijena usljed pucanja u oblasti. Detalji i okolnosti incidenta u kojoj je pogođena su pod istragom - dodali su.
Polak kaže da je bilo sukoba sa izraelskim snagama, ali da je ocijenio da oni „nisu ugroženi“.
- Nije bilo ni bacanja kamenja tamo gde je aktivistkinja ubijena - tvrdi on.
Američki državni sekretar Entoni Blinken je nazvao incident „tragičnim gubitkom“, a turski predsjednik Redžep Erdogan nazvao je napad izraelskih snaga „varvaskim“ činom.
Porodica Ejgi se bori sa novom realnošću poslije njene smrti.
. Poput maslinovog drveta ispod kojeg je ležala kada je ispustila posljednji dah, Ajsenur je bila snažna, lijepa i plijenila je energijom. Njeno prisustvo u našim životima bespotrebno, nasilno i bespravno oduzela je izraelska vojska - kažu.
Ejgi je rođena u Antaliji, a prije tri mjeseca je diplomirala na Univerzitetu Vašington u gradu Sijetlu, gdje je studirala psihologiju i jezike i kulture Bliskog Istoka.
Izraelske snage su se povukle iz grada Dženina i izbjegličkog kampa u okupiranoj Zapadnoj Obali u petak, poslije devetodnevne operacije.
Najmanje 36 Palestinaca je ubijeno, od čega 21 u Dženinu, kažu iz palestinskog Ministarstva zdravlja.
Iako se tvrdi da je većina ubijenih pripadalo oružanim grupama, među stradalima je bilo i djece, dodali su.

UN traži istragu zbog ubistva američko-turske demonstrantkinje u Zapadnoj Obali

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković ukazao je da je i uoči izbora u Podgorici 2022. godine - jedini politički program Pokreta Evropa sad bila prosječna plata od 1.000 eura.
- Epilog: 1. Nekoliko mjeseci nakon promjene vlasti, plate u Glavnom gradu su smanjene, prvi put u istoriji; 2. Godinu kasnije, grad je u totalnom haosu - naveo je Vuković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Poručio je građanima da o tome misle 29.septembra.

Vuković: I uoči prethodnih izbora jedini politički program PES-a bila je prosječna plata

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: program-evropa-sad