Osnovno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu protiv profesora iz Gimnazije „Slobodan Škerović” Podgorica, u vezi sa neprimjerenim obraćanjem učenici u vajber grupi odjeljenja.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da je riječ o slučaju koji je prijavljen u decembru prošle godine.
- Ministarstvo je obaviješteno da je nadležno Osnovno tužilastvo, odbacilo krivične prijave, jer ne postoji osnovana sumnja da je u konkretnom slučaju izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti - saopšteno je iz tog resora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

ODT odbacilo prijavu protiv profesora Gimnazije povodom neprimjerenog obraćanja učenici u vajber grupi

Odlukom direktora Gimnazije "Panto Mališić" Berane, profesor te škole, osumnjičen za krijumčarenje narkotika, suspendovan je do okončanja krivičnog postupka, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Kako je rečeno iz tog resora, prethodno je uprava škole od Uprave policije dobila informacije o hapšenju profesora te ustanoce.
Njemu su lisice na ruke stavljene na graničnom prelazu prema Srbiji.

Suspendovan profesor beranske Gimnazije, osumnjičen za krijumčarenje narkotika

Drugi profesor koji je prijavljen za uznemiravanje učenice suspendovan je do kraja disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenut - saznaje Portal RTCG.
Danas je iz <a href="https://etv.me/drustvo/ministarstvu-prosvjete-prijavljen-jos-jedan-slucaj-potencijalnog-uznemiravanja-kako-tema-nije-izolovan-slucaj-svi-koji-imaju-saznanja-da-se-jave">Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno da su obaviješteni o još jednom slučaju potencijalnog uznemiravanja učenice od strane profesora</a>.
Prepiska je, kako su naveli u resoru Anđele Jakšić-Stojanović, upućena Gimnaziji „Slobodan Škerović“ na hitno postupanje, kao i Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Kako tema koja je uznemirila javnost prethodnih dana očigledno nije izolovan slučaj, pozivamo sve koji imaju saznanja o ovom ili sličnim događajima u crnogorskim školama da iste prijave Ministarstvu kako bismo preduzeli dalje radnje i zajedno stali na kraj pojavama kojima u našem obrazovnom sistemu ne smije biti mjesta - istakli su u MPNI.
Drugi profesor je za uznemiravanje učenice prijavljen nakon što je javnost upoznata sa slučajem profesora Gimnazije „Slobodan Škerović“ Radomana Čečovića koji je lascivne porule slao učenici Sari Vujisić - tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi. Nakon što je obaviještena o slučaju direktorica te škole <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">Biljana Vučurović</a> kaznila je Čečovića skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu.
Zbog toga će se u petak održati <a href="https://etv.me/drustvo/u-petak-visesatni-protest-zbog-seksualnog-uznemiravanja-bivse-ucenice-gimnazije">višečasovni protest</a> ispred podgoričke Gimnazije.

Do okončanja disciplinskog postupka suspendovan drugi profesor koji je prijavljen za uznemiravanje učenice

Uprava Gimnazije „Slobodan Škerović“ na sinoćnjoj sjednici Savjeta roditelja upozorila je da će djeca koja budu prisustvovala <a href="https://etv.me/drustvo/u-petak-visesatni-protest-zbog-seksualnog-uznemiravanja-bivse-ucenice-gimnazije">protestu</a> u petak, koji će se održati dok traje dio nastave, za to morati da donesu zdravstvena opravdanja. Protest će se ispred te škole održati od 13 do 19 sati a zbog lascivnih poruka koje je profesor ove škole Radoman Čečović slao učenici Sari Vujisić - tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi. Građani će izaći na ulice i zbog ocjene da direktorica podgoričke Gimnazije Biljana Vučurović nije reagovala adekvatno kada ga je za to kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu. - Od uprave škole smo obaviješteni da se u petak od 13 do 16h kada je zakazan protest mole da sva djeca redovno dođu u školu jer će Gimnazija raditi bez prekida. Svi oni koji budu odsustvovali će biti u obavezi da dostave zdravstveno opravdanje - piše u poruci koja je nakon Savjeta roditelja sa upravom Gimnazije „Slobodan Škerović“ sinoć proslijeđena jednoj roditeljskoj grupi, a u koju je Portal ETV imao uvid. Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju učenik ima pravo na odsustvovanje iz škole, uz najavu roditelja - odnosno staratelja, u trajanju od pet radnih dana u toku nastavne godine. Dakle, za odsustvo iz škole tokom jednog dana, nije potrebno zdravstveno opravdanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210131244_539c61bfc204ff1b38b6e16deb41411a336c015554c21a78b524d2bb9f98a564.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241210131244_539c61bfc204ff1b38b6e16deb41411a336c015554c21a78b524d2bb9f98a564" data-rendition-name="original" width="930" height="625" loading="lazy" alt="Opšti zakon o obrazovanju"></figure>  <h2>Vučurović tvrdi da joj se crta meta, profesori aplaudiraju</h2> Podsjećamo, direktorica Biljana Vučurović juče je održala <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">pres konferenciju</a> na kojoj je ocijenila da se u ovom slučaju njoj crta meta i da preživljava linč. Svečana sala Gimnazije, u kojoj je održana konferencija, bila je puna profesora koji su u više navrata aplauzima na pojedine odgovore direktorice demonstrirali da je podržavaju. Tada je saopštila da je profesor Radoman Čečović najavio bolovanje zbog teškog psiho-fizičkog stanja u kojem se nalazi, ali i potvrdila da ovaj slučaj ranije nije prijavila ni nadležnom Ministarstvu, ni drugim organima. Ona tvrdi da, u skladu sa zakonom, nije mogla da uradi više od disciplinskog postupka koji je sprovela u novembru 2021. godine - kada je Čečoviću skinula 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, te da joj zakon koji je bio na snazi nije dozvolio da ide van nadležnosti, a da je bivša učenica sama morala da prijavi seksualno uznemiravanje - koje u tom periodu zakonski nije bilo tretirano kao krivično djelo. Vučurović je rekla i da učenica nije htjela da prijavi slučaj nadležnima zbog svojeg oca. - Šteta što nije imala podršku oca, jer bismo zajednički reagovali - izjavila je Vučurović. <h2>Juče rečeno da nije bilo drugih pritužbi, MPNI već danas saopštilo da su dobili jednu</h2> Vučurović je kazala da ni prije ni poslije incidenta nijesu imali nijednu prituzbu u vezi sa Čečovićem. - Sara nam se obratila u decembru iste godine i pozvali smo je da dođe na sastanak. Nikad nije došla i poslije tri godine imamo ovu situaciju. Nacrtana je meta. Ona traži moj otkaz. Moram da pitam zašto i čime je motivisana. Ako smo mi stali iza nje i uradili ono što smo najviše mogli u datom trenutku, sproveli disciplinsku mjeru, pozivali je na razgovore. Sve smo uradili što smo mogli u okviru zakona. Poziv na linč Biljane Vučurović je meni neshvatljiv. Očigledno ima razlog, ali ga ja ne razumijem - kazala je Vučurović. Ipak, već danas je iz <a href="https://etv.me/drustvo/ministarstvu-prosvjete-prijavljen-jos-jedan-slucaj-potencijalnog-uznemiravanja-kako-tema-nije-izolovan-slucaj-svi-koji-imaju-saznanja-da-se-jave">Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno da su obaviješteni o još jednom slučaju potencijalnog uznemiravanja učenice od strane profesora</a>. Prepiska je, kako su naveli u resoru Anđele Jakšić-Stojanović, upućena Gimnaziji „Slobodan Škerović“ na hitno postupanje, kao i Osnovnom državnom tužilaštvu. - Kako tema koja je uznemirila javnost prethodnih dana očigledno nije izolovan slučaj, pozivamo sve koji imaju saznanja o ovom ili sličnim događajima u crnogorskim školama da iste prijave Ministarstvu kako bismo preduzeli dalje radnje i zajedno stali na kraj pojavama kojima u našem obrazovnom sistemu ne smije biti mjesta - istakli su u MPNI. <h2>Ranija rasprava na vijeću bi bila „odmazda“</h2> Na pitanje Portala ETV zašto nastavničko vijeće o ovome nije razgovaralo kad se incident desio nego sinoć - kad je slučaj izašao u javnost Vučurović je juče odgovorila da se na nastavničkom vijeću ne raspravlja o disciplinskim mjerama. - Zato što bi to bila odmazda i nešto što bi zaposlenog izvrglo ruglu prije suđenja. To jeste vid suđenja koji se odvija u kancelariji direktora. Zaposleni može da pozove predstavnika sindikata, može da bude javan, može da bude uz prisustvo advokata. Čečović ništa od toga nije tražio i priznao je svoju krivicu. Kada bismo iznijeli to na nastavničko vijeće onda bismo napravili jednu odmazdu, a rekla sam: mi nijesmo istražni organi. Učenica je imala 19 godina, savjetovana je što da radi. Da pomogne i sebi i nama. Da smo dobili neki papir od Tužilaštva ili MUP-a, po tom papiru bismo postupali. Postoje tačno razlozi zbog kojih ako dobijete papir od mjerodavne institucije onda i postoji razlog da nekome date otkaz kao nekome ko nije podoban da bude u učionici. Ona nam nije pružila taj vid pomoći - rekla je Vučurović. Na konstataciju Portala ETV da je bivša učenica odgovornost prepustila upravo Vučurović, te da je ona i dalje dijete - imala 17, 18 ili 19 godina, i pitanje smatra li da je uradila sve što je bilo u njenoj moći - Vučurović je odgovorila potvrdno. - U mojoj zakonskoj moći - da. Moja uloga kao rukovodioca je da ne kršim zakon. Kad bih kršila zakon igrala bih se uloge Boga. Apelujemo na državu, na sve u državi da mijenjaju zakone i da ih osavremenjuju - navela je Vučurović dodajući da su pohvalili njenu hrabrost, te da se saosjećaju sa njom i kao roditelji i kao prosvjetni radnici. Uz napomenu da se obraćanje bivše učenice nije ticalo samo njenog slučaja, već upozorenja da se isto može desiti i drugim učenicama ove škole, pitali smo Vučurović je li sigurna da je uradila sve što je mogla i da je skidanje 30 odsto sa plate profesoru koji je porukama seksualno uznemiravao učenicu dobra prevencija za ovakve slučajeve. Ona je na to rekla da u datom trenu da su uradili sve što je bilo moguće. - Da odgovorno i po zakonu postupimo. Sad je već prošlo tri godine - navela je ona. <h2>Advokatica kaže da je Vučurović mogla i da odbije inicijativu Vujisić</h2> Advokatica Vučurović i škole Ivana Jončić je poručila da je važno da se utvrdi činjenično stanje. - Bojim se da javnost nije upoznata sa činjeničnim stanjem. Imala sam mogućnost da pročitam što mi pokazuje da mediji imaju različite, nepotpune informacije i nekad netačne. To je normalno jer ne mogu da imaju uvid u postupak koji se vodio kao disciplinski u Gimnaziji. Direktorica je pravovremeno, kad joj je upućen imejl, to prepoznala kao inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka u zakonom određenom roku - rekla je Jončić. Vučurović je, kaže ona, mogla da odbije inicijativu. - I da kaže da se ne radi o učenici škole nego licu koje više ne pripada Gimnaziji. Moglo je da ide u drugom pravcu. Ne kažem da je to trebalo da bude pravac, samo da je i to bila opcija. Jako je cijenila razloge zbog kojih joj se obratila učenica i pokrenut je disciplinski postupak. On se vodi da bi moglo da se utvrdi da li postoji povreda radne obaveze. Da bi neko mogao da se kazni ta povreda radne obaveze mora da bude propisana. Ne može direktor da vodi disciplinski postupak radi povrede koja nije propisana Zakonom o radu ili kolektivnim ugovorom - navela je Jončić. Čečović je, napominje, u određenom dijelu priznao ono što mu se stavlja na teret. On je priznao grešku i rekao da se preigrao riječima, ali je kazao da se isto nije desilo sa drugim učenicama. - U prvom obraćanju punoljetnog ženskog lica vidimo obraćanje i kvalifikovanje kao neprijatno ponašanje koje nije profesorsko. Tu nemamo drugačiju kvalifikaciju. Ta terminologija je bila dovoljno jaka da se pokrene disciplinski postupak. Seksualno uznemiravanje je kao krivično djelo uvršteno u zakon tek krajem 2023. godine. Sve ovo se dešava tri godine ranije. Tada seksualno uznemiravanje nije bilo prepoznato kao krivično djelo, danas jeste - rekla je Jončić. Dodala je da nijesu oni ti koji smiju da kvalifikuju određene stvari. - Zato se vode sudski postupci. Moramo da budemo obazrivi kada vršimo kvalifikacije. Završen je disciplinski postupak: sankcionisan je za težu povredu radne obaveze i novčanom kaznom, direktorica nije imala više osnova da uradi. Nejasno je zašto postoji u javnosti ta vrsta pritiska, prekora i odmazde prema direktorici škole koja je pravovremeno uradila sve u skladu sa zakonom. Najvažnija je svrha kazne: da se djelo više ne ponovi - istakla je Jončić. Tri godine poslije toga, kaže, niko nije prijavio Čečovića da vrši bilo kakvu neadekvatnu komunikaciju sa učenicima ili nekim ko nije učenik. - To znači da je mjera bila adekvatna. Postavlja se pitanje zašto učenica nije otišla u policiju i tužilaštvo da prijavi događaj. Direktorica to nije mogla da uradi: ako imate punoljetno lice kojem kažete da to uradi a ono neće. Nemate pravo da to uradite za nešto za što bi trebalo da se goni po privatnoj tužbi - navela je advokatica. <h2>Redovne hospitacije</h2> Vučurović je kazala je Čečović imao redovne hospitacije i da je psihološka služba imala dobre ocjene sa njegovih časova. Kaže da učenici pohvaljuju njegov rad kao kreativan i umjetnički. Dodala je da su u neprekidnoj komunikaciji sa učenicama i učenicima. - To se neprekidno odvija. Od prošle godine sam uvela direktnu komunikaciju sa učenicima. Radili smo hospitacije - posjete časovima, u kojima analiziramo odnos učenika sa profesorom. Psihološka služba je imala razgovore sa učenicima. Popunjavali su ankete prošle godine. Mi nismo ni od jednog učenika dobili uputstvo, signal da se nešto ružno dešava - kazala je Vučurović. <h2>Bitna je zaštita drugih učenica</h2> Na navode Vučurović juče je reagovala <a href="https://etv.me/drustvo/vujisic-porucila-vucurovic-posla-sam-kod-tebe-da-bi-zastitila-svoje-ucenice-hospitacija-nije-argument-ni-za-sto">bivša učenica Sara Vujisić poručujući da se njoj obratila kako bi zaštitila učenice, ali i ocjenjujući da hospitacija nije nikakav argument</a>. - Kad sam došla kod nje rekla sam da to moj otac još ne zna jer mi je trebalo malo vremena da smislim kako to da mu kažem, a da ne odreaguje kako bi reagovao svaki roditelj na svoj roditeljski instinkt. Ne znam odakle obraza da to izgovorite i da stojite iza te tvrdnje - dodala je Vujisić. Bivša učenica je pitala Vučurović kako je znala da nije imala podršku roditelja i dodala da stvari ne bi bile drugačije. - Jer, kao što sam rekla, nijesam planirala da ga tužim. Nijesam ga tužila jer me ne interesuje. Pošla sam kod Vas da bi zaštitili svoje učenice. On se nije probudio tog dana i odlučio da bude takav prema meni. Po svakoj ljudskoj logici mora da postoji bar jedna djevojčica kojoj je on pisao iste stvari - navela je Vujisić. <h2>Ugroženosti nema bez blizine</h2> Potvrdila je da joj je Vučurović savjetovala da se pravno zaštiti, ali i ponovila da se nije osjećala ugroženo: jer više nije išla u tu školu. - Znala sam da ne postoji situacija u kojoj on može da se nađe u mjojo blizini gdje mogu da budem potencijalno ugrožena - ustvrdila je Vujisić koja je, inače, trenutno na studijama u inostranstvu. Podvukla je da je kod Vučurović otišla ne da bi zaštitila nju - nego svoje učenice. MN: Druge djevojčice nijesu htjele javno da govore Vujisić je, osvrnuvši na navode o praćenju časova Čečovića, pitala kakav je to argument. - Pa logično je ako je na času pedagog, psiholog ili policajac da ćeš normalno da se ponašaš. To nije argument ni za što. Taj čovjek mi je predavao godinu dana. Nije njemu to palo na pamet jednog jutra kad se probudio. On je godinu dana o tome razmišljao i čekao da završim školu. Logično je da neće tako u školi da razgovara. Zaključili smo da je čekao da bude pravno zaštićen - istakla je Vujisić. Kazala je i da se Vučurović obratila u decembru - nakon što je saznala da je Čečovića kaznila skidanjem 30 odsto sa plate. - Rekla sam da nisam zadovoljna njenom reakcijom, da sam saznala za dva ili tri slučaja djevojaka koje su trenutno učenice i kojima je neprijatno na njegovim predavanjima i koje moraju da donose duks i pokrivaju jer ih odmjerava. Rekla je da sam pozvana da to prijavim Ministarstvu i institucijama, da im dostavim sve dokaze i da mogu doći sjutra kod na razgovor. Ja to nikad nisam potvrdila i pošla na taj razgovor jer djevojčice nijesu htjele da javno govore o tome i da ga prijave iz ovog ili onog razloga: jer ih je bilo strah, jer su znale da sam ja prijavila i da nije uradila ništa - navela je Vujisić. Istakla je da je za to potrebno mnogo hrabrosti, staloženosti i racionalnosti. - Ovo što sam sad uradila i ne bi imala snage i uračunljivosti da uradim prije tri godine. Te djevojke su bile u prvom i drugom razredu, to je 15-16 godina. Nijesam pošla jer: što da idem sa porukama za koje ne mogu da kažem ko je i šta je - dodala je Vujisić. <h2>Svaljivanje krivice na Bojanić-Lalović</h2> Tokom jučerašnje konferencije Vučurović je rekla da čuje da učenica traži njenu ostavku i poručila da bi država trebalo da propiše zakone. Ona se zahvalila premijeru Milojku Spajiću što se uključio u proces i pozvala policiju i tužilaštvo , kao i ministarku prosvjete Anđelu Jakšić-Stojanović da se uključe. Vučurović je optužila i bivšu direktoricu Gimnazije Zoju Bojanoić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu. - Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović. Istakla je da je angažovan i od Zavoda za udžbenike, te da ga uvažava i ministarka Jakšić Stojanović i dodjeljuje nagradu. - Nekoliko institucija u vrhu obrazovanja je prepoznala Čečovića kao vrsnog profesora i izdavača - kazala je ona. <h2>Profesori nedavno saznali za incident</h2> Profesor istorije u podgoričkoj Gimnaziji Predrag Ražnatović kazao je juče da je nastavničko vijeće i kolektiv gimnazije noć ranije imao vanrednu sjednicu na kojoj se raspravljalo o slučaju koji se desio u školi, ali i da su mnogi od njih tek nedavno saznali za njega i „jednodušno osudili sve što se desilo“ što je ružno i nedostojno njihovog poziva. Ražnatović je optužio medije tvrdeći da je stvorena medijska platforma sa koje je „izvršen pravi linč“. - Motiv tog linča nije bilo da se osudi nastavnik koji je poslao nedostojne poruke. Osnovni motiv je bio da se unizi naš kolektiv i škola. Izvršen je napad na jednu ženu koja je prozivana - kazao je Ražnatović misleći na direktoricu Vučurović i dodao da su prozvani i svi muškarci „sa te platforme“, da su pedofili i nedostojni poziva. Ražnatović nije kazao na koju platformu misli. On je dodao da su mnogi sveli slučaj i na politički nivo, nazivajući ih „litijašima“.

Anja Ivanović

Ko bude protestvovao moraće da dostavi zdravstveno opravdanje

Pozivamo Upravu policije da u saradnji sa nadležnim tužilaštvom dodatno ispitaju sve okolnosti slučaja u gimnaziji „Slobodan Škerović” koji se dogodio prije tri godine - poručio je premijer Milojko Spajić nakon što je CIN-CG objavio svjedočenje bivše učenice te škole o seksualnom uznemiravanju koje joj je priredio profesor.&nbsp;
On je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) kazao da će Vlada Crne Gore preko predstavnika Ministarstva pravde u Tužilačkom savjetu tražiti prikupljanje svih informacija, kao i eventualno postupanje nadležnog tužilaštva po ovom pitanju.
- Sve ovo dodatno upućuje na beskompromisnu borbu za zaštitu naše djece koju sprovodimo kroz izmjene krivičnog zakonodavstva ali i opravdanost postojanja Registra za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika koji je ova Vlada Crne Gore formirala u avgustu ove godine - istakao je Spajić.

Spajić: Policija i tužilaštvo da ispitaju sve okolnosti slučaja u Gimnaziji „Slobodan Škerović”

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe teže povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru, Herceg Novom, Tivtu i Rožajama.
Izdato je 619 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 86 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za dan 12 saobraćajki, teže povrijeđene dvije osobe

Cijena kafe tipa arabica od početka godine je porasla oko 28 odsto, dok je sredinom novembra dostigla oko 419 centi po funti, što je dodatnih tro odsto više nego početkom mjeseca.
Rast cijene rezultat je smanjenih globalnih zaliha i otežanog snabdijevanja, prenosi SEEbiz. 
Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu (ICO), globalni izvoz u tekućoj godini pao je 0,3 odsto na 138,6 miliona vreća. Ispodprosječne padavine u Brazilu smanjile su prinose i kvalitet zrna, dok je uragan u srednjoj Americi uništio dio zaliha.
Kašnjenja u otpremi zbog nedostatka kontejnera dodatno ograničavaju ponudu, a jačanje brazilskog reala dodatno poskupljuje kafu jer smanjuje izvoznu isplativost proizvođača. 
Do kraja godine očekuje se stabilizacija cijena arabice u rasponu od 400 do 430 centi po funti.

Kafa od početka godine skuplja 28 odsto

Podgoričanin V. S. uhapšen je u mjestu Dragalj u Kotoru jer je upravljao vozilom brzinom brzinom 183 km/h, na dionici puta gdje je ograničenje 80 km/h.
Vozač je priveden sudiji za prekršaje, koji mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 900 eura zbog prekoračenja dozvoljene brzine.

Podgoričanin će platiti kaznu od 900 eura jer je vozio 183 km/h

Podgoričanin J.M. (28) uhapšen je u Kotoru jer je vozio pod dejstvom kokaina, a u automobilu mu je pronađeno i više od 100 grama marihuane.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su juče, u mjestu Škaljari, kontrolisali putničko motorno vozilo marke Toyota, kotorskih registarskih oznaka kojim je upravljao J.M.
Testiranjem je utvrđeno da je vozač pozitivan na prisustvo kokaina u organizmu, a pregledom vozila su pronađena dva pvc pakovanja sa &nbsp;&nbsp;oko 111 grama marihuane, i vaga za precizno mjerenje.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu J.M. uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- Protiv njega će takođe, nadležnom sudu za prekršaje, biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saoraćaja na putevima - saopšteno je iz Uprave policije.

Kotor: Podgoričanin vozio pod dejstvom kokaina, u vozilu pronađeno preko 100 grama marihuane

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Šćekić: Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legalno ni legitimno, suprotno ne mogu tvrditi ni srpski izvori

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

Tag: profesor