Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor okrivljenom B. L. za još tri mjeseca, odnosno do 20. marta 2026. godine, odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 16. decembra 2025. godine. Pritvor je produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je B. L. izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju, kao i zbog opasnosti od bjekstva.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, okrivljeni se osnovano sumnjiči da je 20. septembra, oko četiri časa ujutro, u Podgorici, ispred stana oštećenog L. Ć., sa umišljajem pokušao da ga liši života. Nakon prethodnog sukoba u ugostiteljskom objektu, B. L. je došao na adresu stanovanja oštećenog noseći kuhinjski nož. Poslije kraće verbalne i fizičke rasprave ispred ulaznih vrata stana, zamahivao je nožem u pravcu grudi oštećenog i zadao mu ubodnu ranu u predjelu lijeve strane grudnog koša, gdje se nalaze vitalni organi.
Sud je, prilikom donošenja odluke, uzeo u obzir i činjenicu da je okrivljeni pokušao da napusti lice mjesta nakon događaja, ali je u tome spriječen od strane policijskih službenika.
Pritvor B. L. prvobitno je određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 21. septembra, a potom produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 17. oktobra ove godine. Prema rješenju Vrhovnog suda, pritvor može trajati najduže do 20. marta 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni sud produžio pritvor tri mjeseca osumnjičenom za ubistvo u pokušaju

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore donijelo je rješenje o produženju pritvora okrivljenom Ivanu Cvijoviću za još tri mjeseca, odnosno do 9. marta 2026. godine, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja.
Sud je donio odluku odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici podnijetom 3. decembra 2025.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, okrivljeni se tereti da je 7. septembra 2025. godine, svojim motociklom pomogao dvojici neidentifikovanih izvršilaca nakon što su u mjestu Brajići iz pokreta, upotrebom vatrenog oružja, teško ranili Tamaru Stanojević , dovodeći joj život u opasnost, te ugrozili život Stefanu Beladi. Kako se sumnja, nakon napada je motociklom prevezao osumnjičene u pravcu manastira Praskvica, omogućivši im bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-ivan-cvijovic-osumnjicen-da-je-ucestvovao-u-pucnjavi-na-brajicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrhovni sud je ocijenio da i dalje postoji opasnost od ometanja postupka, budući da su neposredni izvršioci u bjekstvu, pa bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao uticati na njih, pomagati u skrivanju ili uklanjanju tragova krivičnog djela. Istaknuto je i da se radi o djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, te koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica.
Cvijović je pritvoren 10. septembra 2025. rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a pritvor mu je već jednom produžen 7. oktobra iste godine. Današnjom odlukom Vrhovnog suda, pritvor može trajati do 9. marta 2026.

Vrhovni sud produžio pritvor Ivanu Cvijoviću do marta 2026.

Vrhovni sud Crne Gore produžio je pritvor okrivljenom S.Đ. za još mjesec dana, do 1. januara 2026. godine, odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 26. novembra.
Kako je saopšteno, pritvor je produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je S.Đ. počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kao i zbog opasnosti od bjekstva.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, S.Đ. se sumnjiči da je tokom druge polovine avgusta u vozilu marke „VW Polo“ napravio skriveni prostor kod airbaga – takozvani „bunker“, u kojem je neovlašćeno držao oko 300 grama kokaina raspoređenog u četiri pakovanja. Droga je, kako se navodi, bila namijenjena daljoj prodaji, a pronađena je prilikom pretresa vozila od strane policije.
U odbrani je, ističe se, priznao izvršenje krivičnog djela.
Pritvor mu je prvobitno određen 2. septembra rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a potom produžen 26. septembra odlukom Krivičnog vijeća tog suda. Najnovijom odlukom Vrhovnog suda, zadržavanje u pritvoru produženo je do 1. januara 2026.

1084x550

Vrhovni sud produžio pritvor S.Đ. do Nove godine: U automobilu napravio "bunker" za drogu

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor za još mjesec T.M, E.C. i A.K. koji se terete da su 6. juna u Ulcinju, zajedno i po prethodnom dogovoru, pokušali da ubiju državljane Azerbejdžana A.X. i M.A.
Oni su ih napali noževima i nanijeli im više ubodnih rana u predjelu grudnog koša, pri čemu su A.X. i M.A. zadobili povrede opasne po život.
Pritvor im je, kako su naglasili u Vrhovnom sudu, produžen zbog opasnosti od bjekstva.
- Vrhovni sud je, donoseći rješenje o produženju pritvora, imao u vidu težinu krivičnog djela i visinu zaprijećene kazne, činjenicu da su okrivljeni državljani Srbije, mlađe osobe i nezaposleni, kao i to da nemaju čvrste i trajne veze sa Crnom Gorom, što upućuje na zaključak da imaju razvijene kontakte u inostranstvu, od kojih mogu zatražiti i dobiti pomoć u bjekstvu i skrivanju - naveli su u Vrhovnom sudu.
T. M., E. C. i A. K. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 8. juna, zatim produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 4. jula, te rješenjem Vrhovnog suda od 2. septembra, tako da. Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 7. decembra.

Za mjesec produžen pritvor osumnjičenima za pokušaj ubistva državljana Azerbejdžana u Ulcinju

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore, na prijedlog podgoričkog Višeg državnog tužilaštva, produžilo je pritvor za još dva mjeseca državljaninu Kosova B.L. koji se tereti da je 8. marta sa još tri osobe teško povrijedio stranu državljanku E.E.C. i iz stana koji je iznajmljivala ukrao 1.900 eura, dva telefona i dva zlatna prstena.
Pritvor mu je produžen do 29. novembra, a zbog opasnosti od bjekstva.
- Okrivljenom B.L. pritvor je produžen zbog opasnosti od bjekstva, s obzirom na to da je strani državljanin, kao i da su saizvršioci još u bjekstvu, i zbog činjenice da je, prilikom kontrole na granici, pokušao da pobjegne od policije - naglasili su u Vrhovnom sudu.
On se sumnjiči za krivično djelo razbojništvo.

1250x600

Kosovaru, osumnjičenom za napad na stranu državljanku i krađu, pritvor produžen do 29. novembra

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je do 20. oktobra pritvor V.B. koji se sumnjiči za davanje novca na kamatu.
Ova odluka je donijeta na prijedlog podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva od 18. septembra.
- Vrhovni sud je ocijenio da postoje osnovi sumnje da je V.B. u dužem vremenskom periodu davao novac na zajam uz nesrazmjerno visoke kamate, pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist koja prelazi 30 hiljada eura - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pritvor mu je produžen zbog uticaja na svjedoke, kao i zbog opasnosti da bi mogao ponoviti krivično djelo.
- Pritvor okrivljenom prvobitno određen Rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. juna 2025. godine, a produžen rješenjima vijeća tog suda 18 jula i 19. avgusta 2025. godine, tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore može najduže trajati do 20. oktobra - kazali su u Vrhovnom sudu.

Osumnjičenom za davanje para na kamatu pritvor produžen do 20. oktobra

Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je natjerao fotoreportere „Pobjede“ Steva Vasiljevića i „Vijesti“ Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je u Gornjem Zaostru kod Berana uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću - pritvor je 20. avgusta produžen do dalje odluke suda.
Ta odluka je, kako je Portalu ETV saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, donijeta rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju nakon što je beransko Osnovno državno tužilaštvo 15. avgusta podnijelo optužni prijedlog.
- Pritvor je produžen do dalje odluke suda zbog dva krivična djela prinuda &nbsp;po pritvorskom osnovu - opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti - dodala je Radunović.
Ona nam je saopštila i da je u toku žalbeni postupak pošto je na ovo rješenje žalbu izjavio Femićev advokat.
Femiću se, inače, pored dva krivična djela prinuda na teret stavlja i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću kojem je tog dana navodno više puta prijetio riječima da će ga „naći i ubiti ako bilo koja fotografije bude objavljena u Vijestima ili bilo gdje drugo“.
Pritvor mu je i 11. avgusta određen jer je ranije osuđivan, i bojazni da bi, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao bi načiniti krivično djelo kojim prijeti.&nbsp;
- S obzirom da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u predmetnom događaju - navodi se u prvom obrazloženju za određivanje pritvora.
Podsjećamo, tokom napada razularene mase 8. avgusta Vasiljeviću je u Gornjem Zaostru uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme.&nbsp;
Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Anja Ivanović

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je za tri mjeseca pritvor B.E. koji se sumnjiči za ubistvo.
Oni su odluku donijeli na osnovu prijedloga Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 21. avgusta 2025. godine.
B.E. je tako pritvor produžen do 29. novembra zbog opasnosti od bjekstva i radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka.
- A u pitanju je krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina i teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica - naglasili su u Vrhovnom sudu.
B.E. je pritvor određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 1. juna, a produžen rješenjem vijeća tog suda 26. juna.
- Tako da po rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 29. novembra 2025.godine - dodali su u saopštenju.

Osumnjičenom za ubistvo produžen pritvor za tri mjeseca

Neizvjesno je ko će biti branilac Alije Balijagića, kome je za 1. oktobar u 11.30 sati u bjelopoljskom Višem sudu zakazan početak suđenja pred tročlanim vijećem sudije Bojane Radović.
Balijagiću će se suditi za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69) u bjelopoljskom selu Sokolac.&nbsp;
Branilac Milorad Vlahović, koji je bio postavljen po službenoj dužnosti, otkazao je punomoćje Balijagiću, a u isto vrijeme zahtjev da mu se odredi drugi branilac podnio je i okrivljeni, ali je predsjednik Višeg suda Milan Smolović odbio oba zahtjeva.
Vlahović je u međuvremenu ponovo tražio razrješenje. On je podneskom sudiji Radović predao zahtjev za razrješenje, ali je uprkos tome juče Višem sudu predao žalbu na odluku vanraspravnog vijeća da Balijagiću produže pritvor za još dva mjeseca.
– Smatram da me predsjednik vijeća mora razriješiti odbrane. S obzirom na to da je Balijagiću potvrđena optužnica Višeg državnog tužilaštva, jedini nadležan da donese odluku o razrješenju je predsjednik vijeća sudija Radović. Smatram da je moguće moje razrešenje jer za to postoje opravdani razlozi – naveo je Vlahović u svom zahtjevu.
Dodao je da odluka mora da bude donijeta na osnovu objektivne analize postavljenog branioca i okrivljenog, te ocjene odnosa povjerenja koji mora postojati.
– Ako taj odnos ne postoji ili je osjetno poremećen, onda je dovedeno u pitanje ostvarivanje funkcije odbrane. Tako ona može biti stvarno formalna. Pogrešna procjena bi donijela bitnu povredu zakona na glavnom pretresu. Prema stavu sudske prakse, kada postoje obostrani razlozi, i okrivljeni i branilac žele razrješenje, sud ga gotovo uvijek prihvati, jer je narušen odnos povjerenja. Nastavak zastupanja onemogućio bi efikasno i djelotvorno pružanje pravne pomoći, naveo je Balijagićev branilac po službenoj dužnosti.
Advokat Vlahović naglašava da je njegova dalja saradnja sa okrivljenim nemoguća.
– Predlažem da predsjednik vijeća donese odluku da usvaja zahtjev okrivljenog i njegovog branioca po službenoj dužnosti i imenuje novog branioca – naveo je Vlahović u podnesku upućenom Višem sudu u Bijelom Polju, predsjedniku vijeća Bojani Radović.
Balijagić je nakon hapšenja i izručenja Crnoj Gori priznao da je ubio brata i sestru Madžgalj.
– Ubio sam dvoje Madžgalja. Ne znam koji je motiv, izuzev da sam se naljutio jer sam prilikom posjete njihovoj kući naišao na arogantan odnos s njihove strane. Nikada ih ranije vidio nijesam, kazali su mi da idem i ja sam otišao do obližnje šume, odakle sam se kasnije vratio, riješivši da im se za to osvetim i izvršio dvostruko ubistvo. Nijesam imao namjeru odranije da ih ubijem, niti bilo koga u ovom kraju – kazao je Balijagić.
Dodao je da ga je ranije troje sugrađana isprebijalo i da je razmišljao o tome da ih ubije.

Balijagiću produžen pritvor, advokat ne želi da ga brani

Andriji Petanoviću, koji je uhapšen 27. juna po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje da je bio dio organizovane kriminalne grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta, produžen je pritvor za dva mjeseca - potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović.
Osumnjičeni Petanović se sumnjiči da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.&nbsp;
Njemu je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva.
Osim Petanovića u pritvoru su i penznionisani službenik ANB Duško Golubović, Prokopije Perić, Adnan Suković i Mileta Simanić.
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj.
Podsjetimo, SDT tereti Petanovića da je bio član kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj, &nbsp;i Vukota Vujošević.

Marija Žižić

Petanoviću produžen pritvor dva mjeseca

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: produzen-pritvor