Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

BMW stabilizovao prodaju

Lider budvanske grupe građana Pokret za Grad, koja ima dva odbornika u lokalnom parlamentu, Đorđe Zenović objavio je na Fejsbuku da Pokret Evropa sad planira, i navodno je već dogovorio, prodaju većinskog paketa akcija hotelske grupe Budvanska rivijera MK grupi.&nbsp;
Portal ETV objavio je sinoć da smjena Mijomira Pejovića, dosadašnjeg predsjednika Odbora direktora Budvanske rivijere, otvara put za planiranu prodaju najveće državne hotelske kompanije, te da je plan premijera Milojka Spajića da kompaniju proda srpskom biznismena Aleksandru Kostiću, čemu se Pejović, kadar Demokrata, navodno protivio.
Kostić je predsjednik MK Grupe i predsjednik Upravnog odbora AIK Banke, dijela AIK grupe koja je sredinom juna kupila 74,9 odsto akcija crnogorske Hipotekarne banke, nakon što je dobila saglasnost Centralne banke Crne Gore za preuzimanje većinskog vlasništva u Hipotekarnoj banci.
MK grupa, između ostallog, u oblasti turizma i nekretnina djeluje Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, sa ukupnim ulaganjima većim od 1,6 milijardi eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fsmjena-pejovica-uvod-u-spajicev-plan-za-prodaju-budvanske-rivijere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zenović u današnjoj objavi tvrdi da je plan da MK grupa u potpunosti preuzme turističko naselje Slovenska plaža i hotele Aleksandar i Mogren, dok bi Opština Budva pomogla realizaciju projekta ucrtavanjem objekata velikih gabarita i spratnosti na lokaciji Slovenske plaže.
- Upravo je i doveden čovjek koji nije iz Budve na čelo Upravnog odbora, kako bi se lakše sproveo ovaj plan - naveo je Zenović.
Na sjednici Odbora direktora, juče je za novog predsjednika izabran Luka Vukalović iz Herceg Novog, aktuelni direktor sektora kontrole u zdravstvenom centru Igalo „Dr Simo Milošević“.
Vukalović u svojoj biografiji navodi da je viši sportski trener, diplomirani menadžer u sportu, specijalista za hotelski menadžment, te šampion Crne Gore u boksu iz 2000. godine.
Zenović je ocijenio da to PES neće ni okrznuti u Budvi jer, kako kaže, imaju „50 glasova sa familijama“.
- Novac od prodaje akcija će privremeno kupiti socijalni mir do izbora 2027. jer ni sada ne znamo kako se finansiraju bahanalisanja pojedinih članova Vlade i masovna zapošljavanja u državnoj upravi. Nisam vjerovao, ali oni su se stvarno osnovali da bi sve đa’olisali i uništili do kraja u ovoj nesrećnoj državi – zaključio je Zenović.

500x500

Zenović potvrdio pisanje Portala ETV: PES planira prodaju Budvanske rivijere MK grupi

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća koja se nalazi u Budvi, po ukupnoj početnoj cijeni od 6,9 miliona eura.
Na prodaju su ponuđene stambene zgrade, stanovi i poslovni prostori.
Prodaja će se obaviti prikupljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 1. septembra do 13 sati.
Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

1250x600

1084x550

Na prodaju imovina Vektre Montenegro u Budvi po cijeni od 6,9 miliona eura

Sjedinjene Američke Države (SAD) prodaju na aukciji luksuznu jahtu Amadea vrijednu 325 miliona dolara, što je prva prodaja ruske superjahte zaplijenjene poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Aukcija, koja se završava 10. septembra, održava se dok predsjednik Donald Tramp (Trump) nastoji da poveća pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat. SAD su saopštile da sarađuju sa saveznicima kako bi izvršile pritisak na ruske oligarhe – od kojih su neki bliski Putinu i kojima su zaplijenjene superjahte – kako bi pokušale da ga primoraju da zaustavi rat.
Jahtu dugu 106 metara, zaplijenjenu prije tri godine i usidrenu u San Dijegu, napravila je 2017. po narudžbi njemačka kompanija Lirsen (Lurssen). Jahta ima enterijer s puno mermera, osam prostranih kabina, salon ljepote, spa centar, teretanu, heliodrom, bazen i lift. Može da primi 16 gostiju i 36 članova posade.
Utvrđivanje stvarnog vlasništva nad Amadeom bilo je sporno zbog nejasnog traga fondova i šel kompanija. Superjahta je registrovana na Kajmanskim ostrvima i u vlasništvu je kompanije Milemarin Investments Ltd., takođe sa sjedištem na Kajmanskim ostrvima.
SAD tvrde da je vlasnik jahte Sulejman Kerimov, ekonomista i bivši ruski političar, koga su sankcionisale 2018. godine zbog navodnog pranja novca. U međuvremenu, Eduard Hudainatov, bivši predsjednik i generalni direktor državne ruske naftne i gasne kompanije Rosnjeft, koji nije pod sankcijama, tvrdio je da je vlasnik jahte.
Američki tužioci kažu da je Hudainatov prividni vlasnik jahte, s namjerom da se prikrije pravi vlasnik jahte, Kerimov. Spor oko pravog vlasništva nad jahtom je u toku.
Predstavnik Hudainatova je u srijedu u saopštenju poslatom imejlom rekao da je planirana prodaja jahte "neprikladna i preuranjena", jer se Hudainatov žali na presudu o oduzimanju imovine.
- Sumnjamo da će privući bilo kog racionalnog kupca po fer tržišnoj cijeni, jer vlasništvo može i biće osporeno na sudovima van SAD, izlažući kupce godinama skupih, neizvjesnih parnica - rekao je predstavnik Adam Ford.
Jahta je praktično netaknuta otkako je Nacionalna pomorska služba preuzela staranje nad njom 2022. Da bi podnijeli zapečaćenu ponudu za nju, ponuđači moraju da uplate depozit od 10 miliona eura, što je otprilike 11,6 miliona dolara, da bi bili razmatrani.
Ford je rekao da će Hudainatov tražiti svaki prihod od prodaje jahte, čija se vrijednost procjenjuje na 325 miliona dolara.
- Ako vlada odluči da nastavi samo da bi zaustavila rast troškova koje nameće američkim poreskim obveznicima, mi ćemo tražiti prihod od prodaje i svaku razliku u odnosu na fer tržišnu vrijednost, kada pobijedimo na sudu - rekao je Ford.
Paket pomoći SAD za Ukrajinu, potpisan u maju 2024. godine, dao je SAD mogućnost da zaplene rusku državnu imovinu koja se nalazi u SAD i koriste je u korist Kijeva.

SAD na aukciji prodaju zaplijenjenu rusku superjahtu vrijednu 325 miliona dolara

Inspektori Odsjeka za borbu protiv droga pokušavaju da uđu u trag i identifikuju osobe koje preko telegrama i vajbera, a sa ruskih brojeva, nude prodaju kokaina, saznaje Portal ETV.
Uprava policije nije odgovorila na pitanja našeg portala da li je Odsjek za borbu protiv droga uspio da identifikuje ko stoji iza tih ponuda i da li su imali slučajeve da im je neko od građana prijavio da su mu opijeti nuđeni na prodaju.&nbsp;
Prema informacijam našeg Portala, kokain se nudi građanima, pogotovo mlađim osobama i te „ponude“ dolaze sa ruskih telefonskih brojeva u Crnoj Gori.
Inspektorima je, prema našim saznanjima, u fokusu primorje – Bar, Budva i Tivat, jer se upravo u tim gradovima najviše nudi droga.

Marija Žižić

Preko vajbera i telegrama nude kokain na prodaju

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 1,5 miliona eura. 
 
 Na prodaju su ponuđene poslovne zgrade u privredi i zemljišta i šume u Pljevljima. 
 
 Prodaja će se obaviti dostavljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 8. maja do 13 sati. 
 
 Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda. 
 
 Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit. 
 
 Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene. 
 
 Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda. 
 
 Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku. 
 
 Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

Na prodaju imovina Vektre Montenegro za 1,5 miliona eura

Crna Gora je od juna 2006. do kraja 2024. godine prodala 7.129,09 tona ubojnih sredstava i 66.748 komada naoružanja i drugih borbenih sredstava 26.649.331,76 američkih dolara i 3.072.485,04 eura, što danas ukupno iznosi 28,5 miliona eura.
Komisionari i kupci preuzeli su 7.129,09 tona ubojnih sredstava i 66.741 komada naoružanja i drugih borbenih sredstava, dok se sedam komada još vodi kao višak u Vojsci Crne Gore, navedeno je u Informaciji o prodaji viška naoružanja i vojne opreme koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Za 17 i po godina prodato je 2.987 komada motornih i priključnih vozila, inžinjerijskih i radnih mašina (4.177.589,41 eura), 34 plovnih objekata (2.085.309,16 eura i 529.900 dolara), 11 stavki opreme i rezervnih djelova od plovnih objekata i radioničke opreme i 106 stavki rezervnih djelova za vazduhoplove i opreme i alata za njihovo održavanje (59.409,2 eura).&nbsp;
- Do sada je naplaćeno 25.524.761,84 dolara ili 95.78 odsto i 3.072.485,04 eura ili 100 odsto za naoružanje i ubojna sredstva, cjelokupan iznos od 4.177.589,41 eura za motorna i priključna vozila i inžinjerijske i radne mašine, 2.025.090,51 eura i 529.900 dolara ili 99,85 odsto za plovne objekte i rezervne djelove za plovne objekte, te kompletnih 59.409,20 eura za rezervne djelove za vazduhoplove i opremu i alat za njihovo održavanje - navedeno je u dokumentu Vlade.
U periodu od 30. juna do 31. decembra 2024. godine, po ranije zaključenim ugovorima, kupac je preuzeo 471.81 tona ubojnih sredstava i 106 komada naoružanja. Naplaćeno je 13.889 eura za viškove naoružanja i ubojnih sredstava.
Ministarstvo odbrane realizuje prodaju naoružanja i vojne opreme u skladu sa Zakonom o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene i Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini.&nbsp;
&nbsp;

Tamara Klikovac

Crna Gora od prodaje preko 7.000 tona oružja i vojne opreme zaradila 26,6 miliona dolara i 3,07 miliona eura

Protiv ruskog državljanina K.T. (48) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je da je izvršio krivično djelo utaja.
K.T. se sumnjiči da je u novembru 2024. godine, uz pomoć posrednika, prodao za 2.000 eura vozilo marke BMW X3 koje mu je, takođe ruski državljanin, ostavio na popravku.
Policija je vozilo pronašla kod kupca u Kotoru.
- Uvidom u evidencije policije, utvrđeno je da je K.T. brodom napustio Crnu Goru na graničnom prelazu Luka Tivat - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Ruski državljanin osumnjičen da je prodao tuđi BMW, pa brodom napustio Crnu Goru

Stečajna uprava Vektra Jakić raspisala je oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 424,6 hiljada eura.
Imovina se prodaje u cjelosti i nalazi na istoj katastarskoj parceli u Pljevljima, s čine je zemljište, poslovne zgrade u privredi, poslovni prostori i garaža.
Svi zainteresovani ponude mogu dostaviti Privrednom sudu u zatvorenoj koverti do 13. februara do 13 sati. Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 13 sati u prostorijama tog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Privredni sud otvorio je 26. decembra 2023. godine stečajni postupak u Vektra Jakić. Stečaj je uveden na predlog Uprave prihoda i carina, zbog duga za porez i koncesije.

Na prodaju imovina Vektre Jakić, početka cijena 424,6 hiljada eura

Nakon što je Privredni sud Crne Gore krajem prošle godine odlučio da ukine zabranu raspolaganja imovinom Vektra Boke, izvršiteljka Jasminka Bajović je radi naplate potraživanja porodice Acović, na čijem zemljištu je izgrađen Hotel Igalo, donijela zaključak o prodaji nepokretnosti po utvrđenoj početnoj vrijednosti od 18,85 miliona eura.
Prvo ročište za prodaju hotela biće održano 16. januara, prenosi portal RTHN.
Prva licitacija za prodaju Hotela Igalo po rješenju o izvršenju na osnovu pravosnažne presude u korist porodice Acović, a koja je trebalo da bude održana u martu 2023. godine zaustavljena je &nbsp;jer je Privredni sud donio &nbsp;rješenje o određivanju mjere obezbjeđenja radi sprječavanja promjene &nbsp;imovinskog &nbsp;statusa stečajnog dužnika Vektra Boka. &nbsp;Rješenje o zabrani prodaje &nbsp;je donijeto na osnovu prigovora NVO „Bivši radnici Vektra Boke“.
Ukidanju zabrane raspolaganja imovinom prethodila je odluka Privrednog suda o odbijanju zahtjeva Poreske uprave da se uvede &nbsp;stečaj u kompaniju Vektra Boka, a zatim i odluka Apelacionog suda koji je odbio žalbu NVO „Bivši radnici Vektra Boke“ pa je rješenje Privrednog suda postalo pravosnažno.
Vlasnik 33 odsto akcijskog kapitala tog akcionarskog društva, Danilo Matijašević je Poreskoj upravi, uplatio 1.030.000 eura za poreze i doprinose radnika.
Od prodaje Hotela Igalo svoja kompletna potraživanja osim Acovića, naplatili bi država, Opština ali i bivši radnici Vektra Boke.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je između ostalog predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“.

Sredinom januara licitacija za Hotel Igalo

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: prodaja