Na području Herceg Novog veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti realizuju se bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu, uz izražen konflikt interesa i koncentraciju odlučivanja u rukama uskog kruga ljudi, upozorila je predstavnica Ekološkog društva Boke Kotorske, dipl. građevinska inženjerka dr Olivera Doklestić.
Na pres-konferenciji koju je Ekološko društvo Boke Kotorske održalo pod nazivom „Građenje i planiranje prostora i ubijanje pojma zaštite životne sredine – konflikt interesa“, Doklestić je kazala da je stanje u prostoru Boke Kotorske, a naročito Herceg Novog, dostiglo nivo koji, prema njenim riječima, ozbiljno ugrožava prirodne vrijednosti, kvalitet života građana i proces evropskih integracija Crne Gore.
Podsjetila je da je Ekološko društvo Boke Kotorske osnovano prije više od tri decenije, okupivši stručnjake iz oblasti biologije mora, medicine, prava i inženjerstva, sa ciljem očuvanja mora, priobalja, vodnih resursa, tla, vegetacije, vazduha i graditeljskog nasljeđa.
Doklestić je ocijenila da je u posljednjih nekoliko godina došlo do, kako tvrdi, potpunog izostanka institucionalne volje da se zaštita životne sredine postavi kao prioritet, kao i da se ključne odluke donose bez adekvatne stručne i javne kontrole.
Kao primjere navela je više projekata koji su, prema njenim riječima, oslobođeni obaveze izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
- Među njima je hotel u Baošićima investitora „Carine“ doo, kapaciteta 1.800 ležaja, površine preko 28 hiljada kvadrata i bruto izgrađenosti veće od 53 hiljade kvadrata. Agencija za zaštitu životne sredine je u julu 2024. donijela rješenje da za taj projekat nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja - kazala je Doklestić.
Slična odluka, dodala je, donijeta je i krajem 2025. godine, tačnije 31. decembra 2025. za uređenje kupališta u Baošićima, površine preko 12 hiljada kvadrata, koje podrazumijeva suštinske promjene linije obale i stanja priobalja, morskog pojasa, sa uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta. Rivjera se pretvara u naselje pretrpano gradnjom sa desetinom ekoloških i drugih problema. Ne treba ni govoriti o ambijentalnim promjenama koje potpuno izobličavaju rivjeru.
Ukazala je i na veliko stambeno naselje u Kumboru, izgradnju betonske baze u selu Kameno, kao i projekat panoramske žičare Igalo–Žvinje. Sam Velaš je kao vršilac dužnosti u dva sekretarijata, koji suštinski imaju potpuno suprotne ciljeve i odnos prema prostoru (sekretarijat za urbanizam i sekretarijat za ekologiju) donio odluke o nepotrebnoj izradi procjena uticaja na životnu sredinu iako se radi o objektima koji će tokom izgradnje i funkcionisanja biti značajni činioci štetnih emisija odnosno opasnosti po stanovnike, ali i kulturni pejzaž.
- Za žičaru je ranije postojalo mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara o potrebi sprovođenja procedure procjene uticaja, zbog mogućeg ugrožavanja kulturnog dobra i pejzaža, dok je Velaš kroz nadležni sam donio protivnu odluku da elaborat nije potreban - rekla je Doklestić.
Posebno je problematizovala institucionalnu strukturu odlučivanja u Herceg Novom, navodeći da koncentracija više ključnih funkcija u rukama jedne osobe predstavlja ozbiljan rizik od konflikta interesa.
Doklestić je navela da se Vladislav Velaš od 2019. godine nalazi na čelu Sekretarijata za urbanizam i prostorno planiranje, u statusu vršioca dužnosti, a da istovremeno pokriva i resor ekologije i energetske efikasnosti, kao i građevinsku inspekciju.
- Imamo situaciju da ista osoba učestvuje u planiranju prostora, odlučuje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu i vrši nadzor nad gradnjom, jer se građevinska inspekcija nalazi unutar sekretarijata za urbanizam. To je model "kadija te tuži, kadija te sudi" - kazala je Doklestić.
Prema njenim riječima, takva koncentracija nadležnosti otvara prostor za netransparentno odlučivanje i pogodovanje pojedinim investitorima, posebno imajući u vidu da se, kako tvrdi, projekti velikih investitora redovno oslobađaju obaveze izrade EIA procedura.
Ona je dodala da se u Herceg Novom formirao „uzak krug odgovornih lica“ koji kontroliše proces planiranja, projektovanja i izdavanja dozvola, uz, kako tvrdi, vertikalne veze sa državnim institucijama.
Doklestić je kritikovala i dio Prostorno-urbanističkog plana poznat kao „Knjiga 5 – posebne lokacije“, koji obuhvata 43 lokacije u zaštićenim zonama Starog grada, podgrađa i drugih osjetljivih područja, sa kojima će doći do velikih izmjena u prepoznatljivosti Herceg Novog u gubljenju njegove autentičnosti.
Prema njenim riječima, taj obiman dokument radio je jedan autor, bez šire stručne revizije i ozbiljne javne rasprave, te je usvojen bez konsultovanja većeg broja eksperata iz oblasti arhitekture, konzervacije i sociologije prostora.
- Obimni dokument sa 1023 strane, Knjiga 5 – posebne lokacije, dio je planskog dokumenta Prostorno-urbanistički plan Herceg Novog, izmjene i dopune (koji je usvojen u julu 2025.) i čitav je obradilo jedno lice, umjesto multidisciplinarnog tima eksperata arhitektonske, urbanističke, građevinske i drugih struka. Nije poznato da li je Knjiga 5 prošla reviziju, a svako nije imala javno predstavljanje - navela je Doklestić. &nbsp;
Bitna je jer, kako tvrdi, znači drastične promjene u prostoru za zaštićena područja Starog grada, Istočnog i Zapadnog podgrađa.
- To jedno lice, sa takvom snažnom ingerencijom, imenovano je od strane Opštine, iako takav pojam imenovanja ne postoji u zvaničnom pravnom smislu. Radi se o istom licu koje je obrađivač i projekta uređenja Gradske pijace sa spomenikom Mirku Komnenoviću, ali i Njegoševe ulice. Njegoševa ulica je, takođe, morala da ima i procjenu uticaja na životnu sredinu zbog kontakta sa zakonom zaštićenim područjem parka „Boka“ i njegovom vegetacijom, što je sve značajno devastirano tokom izvođenja radova na rekonstrukciji ulice, ali procjena uticaja nikada nije rađena jer nadležni sekretarijat nije smatrao da treba - kazala je Doklestić.
Podsjetila je da je Crna Gora 2018. godine otvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, u okviru pregovora sa Evropskom unijom, a da je dosljedna primjena procedura procjene uticaja na životnu sredinu jedna od ključnih obaveza.
- Ekologija danas nije ‘zelena tema’, već pravna mina. Izrada procjene uticaja je osnovna pravna obaveza u zakonodavstvu EU. Njeno sistemsko izbjegavanje može biti indikator slabosti sistema i prepreka zatvaranju Poglavlja 27 - kazala je Doklestić.
Ona je zaključila da Herceg Novi, koji je nekada bio prepoznat kao primjer planskog razvoja, danas, prema njenoj ocjeni, svjedoči modelu upravljanja prostorom koji dovodi do degradacije obale, nestanka tradicionalnih ambijenata i trajnih promjena prirodnih i urbanih vrijednosti.
- Nažalost, u stanju smo da kapital, lični i partijski interesi, su pokretač velikih građevinskih radova, ali oni su katalizatori velikih problema u prostoru, devastaciji prepoznatljivog ambijenta i trajnim štetnim posljedicama. Konflikt interesa je dominantan u donošenju ključnih odluka za građevinske dozvole i to je jasno vidljivo - zaključila je Doklestić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Doklestić: U Herceg Novom veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti se realizuju bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu

Zašto hidroelektrana Buk-Bijela, projekat elektroprivreda bh. entiteta Republika Srpska i Srbije, ponovo „muti“ odnose u regionu? U maju se očekuju rezultati Procjene uticaja na životnu sredinu koju je naložio UNESCO, piše Dojče vele.
- Ovaj kraj je prirodni dragulj, ne samo za Crnu Goru već i za cijeli svijet. Turisti ovdje dolaze zbog divlje prirode, a ne da gledaju betonske brane - kaže tridesettrogodišnji Miloš Lazarević iz Žabljaka.
On je svoj život vezao za Durmitor.
Lazarević, za koga je i privilegija i odgovornost to što živi u srcu nacionalnog parka koji je UNESCO proglasio za svjetsku prirodnu baštinu, revoltiran je obnavljanjem priče o izgradnji hidroelektrane Buk-Bijela na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ona bi mogla, kako se pribojava, da uništi ekosistem rijeke Tare i nepovratno promijeni pejzaž tog područja, ključnog za turističku privredu.
- Za prosječnog stanovnika Žabljaka, koji se oslanja na prihode od turizma, to bi značilo manje gostiju, manje prihoda i manje mogućnosti za život - kaže Miloš.
On smatra da je očuvanje životne sredine na Žabljaku moralna obaveza prema narednim generacijama.
<h2>Crna Gora: poslije 20 godina ponovo na stolu</h2>
Vlada Crne Gore s Milom Đukanovićem na čelu, 2004. je dala načelnu saglasnost da se sa Republikom Srpskom gradi HE Buk-Bijela. Taj projekat predviđao je visoku branu čija bi akumulacija dolazila sve do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.
Odluka je izazvala proteste više od 30 nevladinih organizacija, koje su u junu 2004. godine počele okupljanja pod sloganima „Neka teče” i „Neću baru, hoću Taru”. Ubrzo je ova građanska akcija rezultirala prikupljanjem više od 11.000 potpisa, a peticija je predata Skupštini Crne Gore. Parlament je u decembru iste godine usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom su trajno zabranjeni bilo kakvi zahvati ili radovi u kanjonu te rijeke. Time su građani Crne Gore stavili tačku na projekat.
Dvadeset godina kasnije, u martu 2024, Crna Gora dobija poziv od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se pod novim uslovima uključi u izgradnju HE Buk-Bijela. Novi projekat iste hidroelektrane predviđa nižu visinu brane. Time, kako tvrde, akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala uticaj na zaštićeno područje rijeke Tare.
Doskorašnji ministar energetike Crne Gore Saša Mujović kategoričan je u stavu da Vlada Crne Gore neće učestvovati u gradnji HE Buk-Bijela, te da je važećom dokumentacijom zabranjena gradnja na tom prostoru.
- Vlada nije raspravljala o bilo čemu po pitanju pokretanja gradnje Buk-Bijele - kaže Mujović.
Izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske, vrijedan 250 miliona eura.
Finansiraće ga Elektroprivrede Srbije i Republike Srpske. Osnovano je i zajedničko preduzeće,
- Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina - a 2021. položen je i kamen-temeljac za HE Buk-Bijela.
Do sada je u pripremne radove uloženo više od 20 miliona eura, a izgrađene su prostorije za radnike i pristupni putevi. Radovi su, međutim, stopirani zbog međudržavnih, ali i unutrašnjih problema. Kineske firme koje su se prijavile na tender za gradnju ne žele da se miješaju u to i čekaju rješenje situacije.
<h2>Komplikovano uređenje Bosne i Hercegovine opet na ispitu</h2>
Izgradnja HE Buk-Bijela od 17. maja 2021. stoji. Jedan od razloga je i komplikovano državno uređenje BiH. Dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska, do danas nisu riješila spor koji opstruira gradnju.
Kamen-temeljac postavljen je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH. Republika Srpska sprovodi projekat u skladu s odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS, kojima su sve rijeke u tom entitetu, što uključuje i Drinu, proglašene „unutrašnjim vodama RS”.
Ustavni sud BiH je, međutim, to zakonsko rješenje u februaru 2021. proglasio neustavnim. Predstavnici RS su na tu odluku imali spremno opravdanje: prema Ustavu države, oblast energetike je nadležnost entiteta, što pravdaju lokacijom na kojoj će HE biti izgrađena.
Naime, HE Buk-Bijela gradi se u gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između Bosne i Hercegovine i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS. Pritom se zanemaruje činjenica da je sama rijeka Drina dio državne granice BiH, što bi trebalo da je čini dijelom državne imovine, pa time ne podleže entitetskom zakonu. To Ustavni sud u odluci iz februara 2021. i navodi.
- Ustavni sud smatra da Republika Srpska ima nadležnost da reguliše pitanje unutrašnje plovidbe, ali isključivo na unutrašnjim vodama. Pod unutrašnjim vodama Ustavni sud smatra one vode koje nisu, istovremeno, i državne granice i međunarodne plovne rijeke i javna dobra - objašnjava Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine, koji je ranije bio član Komisije za koncesije.
Ta odluka uslijedila je nakon što su 24 poslanika državnog Parlamenta BiH 2021. uputila apelaciju Ustavnom sudu. U skladu s tim, Sud je utvrdio da postoji spor o nadležnosti za izdavanje koncesija između BiH i njenog entiteta RS, te da nije nadležan da ga sam riješi. Tada je naloženo Komisiji za koncesije BiH, koja je nadležna da procijeni da li je neka koncesija dodijeljena u skladu sa Ustavom BiH, da u roku od tri mjeseca riješi spor, što ona nije u stanju jer praktično više ne postoji.
Situaciju otežava činjenica da BiH nema zakon o državnoj imovini. On i ne može biti donesen bez dogovora na državnom nivou, a to nije moguće bez saglasnosti zvaničnika iz RS.
Pomoćnik ministra energetike i rudarstva RS Milan Baštinac ocjenjuje da je cijeli slučaj koji je pokrenut na Ustavnom sudu protkan politikom: „Izgradnja HE apsolutno je u skladu s Ustavom BiH i u potpunoj je ingerenciji Vlade Republike Srpske.”
<h2>UNESCO: rezultati studije u maju</h2>
Prva „Studija uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje HE ‘Buk-Bijela'” urađena je 2013, ali u njenoj izradi nije učestvovala Crna Gora.
U obrazloženjima presuda Okružnog suda i Vrhovnog suda Republike Srpske, u postupcima koji su se vodili 2020, 2021. i 2022. u predmetu poništavanja Rješenja o ekološkoj dozvoli izdatoj za gradnju HE Buk-Bijela, navodi se da „nema dokaza koji bi ukazivali na postojanje negativnog – nepovoljnog prekograničnog uticaja na državu Crnu Goru, pa samim tim nije bilo potrebno ni primjenjivati ESPOO Konvenciju u prekograničnom kontekstu”.
Nakon žalbi Crne Gore i njenih nevladinih organizacija (NVO „GREEN HOME” i NVO OZON) u vezi primjene ESPOO Konvencije, čije su potpisnice Crna Gora i BiH, Odbor za implementaciju ESPOO Konvencije sa sjedištem u Ženevi, oktobra 2023. donio je preporuku da BiH sprovede proceduru prekogranične procjene uticaja na životnu sredinu, uključujući Crnu Goru i po potrebi druge pogođene strane.
„Trenutno sprovodimo aktivnosti izrade sveobuhvatne ekološke studije po kriterijumima i standardima Evropske unije, UNESCO i ESPOO Konvencije. Očekujemo da će studija biti gotova u maju”, naveo je Baštinac.
<h2>Nacrt studije ne prepoznaje rizike</h2>
Bosna i Hercegovina obavijestila je Crnu Goru o pokretanju novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje HE Buk-Bijela. Postupajući po ESPOO Konvenciji, objavila je dokument pod nazivom „Podaci uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za HE ‘Buk-Bijela’, opština Foča”. Javna rasprava u BiH je završena, a u nacrtu dokumenta se ocjenjuje da izgradnja neće imati negativnog uticaja na Taru.
- Sama akumulacija doprinijeće očuvanju populacija potočne pastrmke i mladice, jer će u njoj odrasli i veći primjerci mladica i potočnih pastrmki imati sigurnost od krivolovaca koji sa podvodnom puškom svakog ljeta desetkuju veće primjerke tih riba u rijeci Tari - navodi se u studiji.
Ocjenjuje se i da bi gradnja HE Buk-Bijela „smanjila negativan uticaj koji na teritoriju Republike Srpske (BiH) vrši Crna Gora usljed rada i postojanja HE ‘Piva'”.
U odnosu na taj dokument, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera iniciralo je javnu raspravu u Crnoj Gori. Nakon usaglašavanja, uslijediće donošenje glavne studije o procjeni uticaja na životnu sredinu.
<h2>Ekološka udruženja ipak upozoravaju</h2>
Iz udruženja za zaštitu životne sredine sve tri države godinama stižu upozorenja na negativne posljedice koje bi gradnja hidroelektrane mogla donijeti.
- Južni dio akumulacije takođe će potapati dio predloženog područja Natura 2000 Maglić – Volujak – Zelengora. Time bi bio obuhvaćen cijeli tok rijeke Drine unutar lokaliteta, čime bi se uništilo gotovo cjelokupno stanište dveju riba – mladice (Hucho hucho) i peša (Cottus gobio), kao i veći dio staništa rječnog raka. Iako sva područja nisu zaštićena nacionalnim zakonodavstvom, Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju obavezu da ih zaštite prema Bernskoj konvenciji - kaže Nina Kreševljaković, pravna savjetnica eko udruženja AARHUS BiH.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević podsjeća da preko 140 kilometara rijeke Tare, zajedno sa Durmitorom, čini neraskidivu cjelinu i predstavlja jedinstven bioreaktor u Evropi.
- Iako su granice Nacionalnog parka Durmitor i Parka prirode Piva jasne, priroda ne poznaje granice, pa bi izgradnjom brane u BiH bio narušen biodiverzitet Durmitora, kanjona Tare i dobrog dijela sjevernog kraja Crne Gore. Bilo kakvo usporavanje rijeke, vještačke prepreke, formiranje novih akumulacionih jezera, imaju mnogobrojne štetne uticaje na mikroklimu područja, usporavaju vodotok, sprečavaju migratorne puteve riba, sprečavaju prirodni tok rijeke u toku poplava. Kako zvaničnu i nezavisnu procjenu nemamo, kao ni terenski rad sa crnogorske strane, možemo samo da zamišljamo dugoročne posljedice po biodiverzitet i po lokalnu zajednicu - ocjenjuje Dragićević.
Po pitanju promjene visine brane, on ukazuje da se, bez obzira na to kolika visina brane bila, rijeka pregrađuje, rječni ekosistem pretvara u jezerski ekosistem, mijenja se cijeli poredak u prirodi, te sama priroda reke koja je tu milionima godina.
- Tara se još nije oporavila od projekta izgradnje auto-puta gdje je njeno korito betonirano i menjan tok same rijeke. Jedan nesmotren projekat poput ovog bi je izmijenio zauvjek - upozorava ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.

Buk-Bijela: Hidroelektrana muti vodu u regionu

Jedna stara mudrost kaže: čovjek se sto puta može pokajati zbog onoga što je izgovorio, ali vrlo rijetko, možda nikada, zbog onoga - što je prećutao. Eh, da je tu drevnu istinu neko došapnuo Aleksi Bečiću, možda lider Demokrata i potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost, ne bi glasa pustio o bjekstvu Miloša Medenice. &nbsp; NEMA ADRESE KRIVCA ZA PROPUSTE -Nismo adresa ni mi, ni Uprava policije, nije adresa ni ovaj sektor za slučaj Medenica, iako je ovaj sektor i ovaj Biro za operativnu komunikaciju pravovremeno prepoznao izazove – kazao je Bečić na vanrednoj konferenciji za medije u prošli petak. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190232_0cf6c7af0b4cf7077f9bb26bb87fabf9cb72a8337e9b0f04e48a2e72123c867a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260216190232_0cf6c7af0b4cf7077f9bb26bb87fabf9cb72a8337e9b0f04e48a2e72123c867a" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost "> <figcaption>BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dakle: bezbjednosni sektor nije adresa, a policija nije krivac što im je – ispred nosa - pobjegao osuđeni šef kriminalne grupe?! Ovakvo ,,pranje ruku” i bježanje od odgovornosti djeluje zaista karikaturalno. &nbsp; Vjerovatno je vanrednom konferencijom za medije Bečić je pokušao da nekako skrene pažnju sa skarednog nastupa ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u televizijskoj emisiji ,,Načisto“. Baš kao što je policija hapšenjem Veselina Barovića nastojala da minstru Šaranoviću pripremi teren da u emisiji uživo ne priča o o bjekstvu Medenice. &nbsp; ,,TRIVIJALNOSTI” I, valjda je zato, ministar unutrašnjih poslova bjekstvo Medenice, ali i bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, nazivao ,,trivijalnostima“. &nbsp; Djeluje tragikomično, ali ta prizemna objašnjenja nijesu za podsmijeh. Naprotiv: ona su svjedočanstvo, dokazi, da se, u namjeri da se izbjegne odgovornost, brutalno produkuju državne obmane, pa i direktne laži. &nbsp; I nije čudo da ogromna većina tih propagandnih neistina dolaze od funkcionera Demokrata, partije koja u potpunosti kontroliše bezbjednosni sektor, iz čijih su redova i ministar i unutrašnjih poslova i ministar odbrane. Zakonomjerno je to: diplomci sa tragikomičnog ,,Megatrenda“, pravni stručnjaci koji su ovjeravali fakultet punih 14 godina, dokazani plagijatori magistarskih radova – nijesu kadri - da profesionalno obnašaju funkcije koje su prigrabili u partijskoj raspodjeli koalicije na vlasti. &nbsp; Zato laž postaje dominantna – ona caruje u državnim saopštenjima, u izjavama državnih funkcionera... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190232_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260216190232_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="MEDENICA JE UHAPŠEN, SAMO ŠTO - NIJE: Lazar Šćepanović, direktor Uprave policije "> <figcaption>MEDENICA JE UHAPŠEN, SAMO ŠTO - NIJE: Lazar Šćepanović, direktor Uprave policije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ŠĆEPANOVIĆEVE ,,AKTIVNOSTI U DOBROM PRAVCU” Pa je tako, nekoliko sati nakon prvog pojavljivanja videa sa likom Miloša Medenice, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, bez trunke srama, saopštio neistinu da su policijski stručnjaci utvrdili da je sve to oko ,,Medenog“ – djelo vještačke inteligencije. &nbsp; A petnaestak dana kasnije, da bi se zaboravila obmana, čelnik Uprave policije &nbsp;izašao je sa optimističkom izjavom da Miloš Medenica – samo što nije uhapšen! &nbsp; &nbsp;-Aktivnosti idu u dobrom pravcu, ali zbog samog otkrivanja bilo kojih aktivnosti ugrozio bi sami postupak hapšenja ovog lica – kazao je Šćepanović. Strahovita je, ali i strahovito društveno opasna, ta bahatost prevare i obmane državnih funkcionera postavgustovske vlasti. &nbsp; ŠKALJARCI, PATIKE I SNIJEG &nbsp; I nije riječ samo o policiji. Državno spinovanje se moglo prošle sedmice viđeti iz - Minstarstva odbrane. &nbsp; Ono kada je, usred priče o Medenici, na društvenim mrežama plasirana slika pripadnika ,,škaljarskog klana“, izvjesnog Marka Nikolića, kako pozira ispred vojnog helikoptera, usred snijega na Žabljaku. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190232_30b8b7a3cd6ad4c0c8b3eda720f02631f90e36a2ae79fe30a65ed560ae5a4d0c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260216190232_30b8b7a3cd6ad4c0c8b3eda720f02631f90e36a2ae79fe30a65ed560ae5a4d0c" data-rendition-name="original" width="1080" height="975" loading="lazy" alt="ŠTO ZNA ŠKALJARAC ŠTO JE SNIJEG: Slika koja je uzbunila Vojsku Crne Gore i Ministasrtvo odbrane "> <figcaption>ŠTO ZNA ŠKALJARAC ŠTO JE SNIJEG: Slika koja je uzbunila Vojsku Crne Gore i Ministasrtvo odbrane(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ubrzo se oglasila vojska. I to lično - načelnik Generalštaba Miodrag Vuksanović, koji je ustvrdio da Vojska Crne Gore nije prevozila Nikolića. &nbsp; Ne, kazao je Vuksanović, građani redovno iskazuju interesovanje za vojne vazduhoplove i vole da se, citiram, ,,fotografišu pored njih kada su letilice ugašene i kada ne postoji bezbjednosni rizik“. Tako se, tvrdi Vuksanović, taj škaljarac prosto obreo na durmitorskom vrhu Štuoc, pa se onda slavodobitno sa prijateljima uslikao ispred helikoptera. &nbsp; Baš je divno to objašnjenje, ali je nedostajalo da načelnik Generalštab pojasni neke detalje. Recimo: kako je to navodni škaljarac došao do helikoptera, gacajući po snijegu od 30 santimetara, na nadmorskoj visini od 2104 metra, a da uopšte nije ni pokvasio – patike? &nbsp; Da je načelnik Vuksanović znao za onu staru mudrost, ćutao bi, da se ne bi kasnije 100 puta kajao. &nbsp;&nbsp; NEMA OSTAVKE, NEMA ODGOVORNOSTI... Samo, crnogorski, politički i društveni, problem se ogleda baš u – odsustvu bilo kakvog kajanja. &nbsp; I da ne targetiramo samo Demokrate. Istu bahatost svakodnevno pokazuju i čelnici ostalih partija koje tvore parlamentarnu većinu. &nbsp; Zamislite kvazi-odgovoronst premijera Milojka Spajića? Koji prvog dana od bjekstva Medenice traži hitan sastanak sa ministrom Šaranovićem i čelnikom Uprave policije Šćepanovićem. Da bi, nakon punih 13 dana te takozvane hitnosti, i nakon famoznog sastanka, sve bilo završeno konstatacijom ministra pravde Bojana Božovića – da ostavke ne bi ništa razriješile. &nbsp; Nema ostavki, ni po koju cijenu – to je današnja Crnu Gora. &nbsp; I to je baš mučna današnjica. Jer, nikada se prije, u istoriji Crne Gore, nijesu dogodila dva tako užasna, zastrašujuća, masovna zločina, kao onaj u Medovini avgusta 2022, i januara 2025. u centru Cetinja. U dva dana, u dva navrata, ubijene su 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190236_69ccf9f31a1fa417e9f5cdedc057d296a6dc4153e00cd43519533a184b1722d1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260216190236_69ccf9f31a1fa417e9f5cdedc057d296a6dc4153e00cd43519533a184b1722d1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="ZA POLITIČARE ŽRTVE SU NEVIDLJIVE: Plakat koji opominje, mjesecima je okačen na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>ZA POLITIČARE ŽRTVE SU NEVIDLJIVE: Plakat koji opominje, mjesecima je okačen na Kruševom ždrijelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I niko, baš niko, nije podnio ostavku. Niko, baš niko, nije ni tražio odgovornost. Pa ni premijer Milojko Spajić. Čak se na vanrednoj konferenciji za medije 3. januara pokušao i posprdati sa pitanjem ostavke ministra Šaranovića. &nbsp; Pritsinut pitanjima novinarke Televizije E, a željan da nikako en pruži odgovor zbog čega ne traži ostavke čelnika bezbjednosnog sektora jer je policija zakazala 1. januara na Cetinju, premijer je zavapio: ,,Evo, predložite Vi neku ostavku..." &nbsp;Novinarka da preuzme ulogu premijera, koji nije kapac ni da takne, ni prozove koalicione partnere? &nbsp; Nije duhovito, čak ni u tragovima. Ali, eto - to je Crna Gora na koju se, kako to poručiše avgustovski osvetnici, moramo navići! &nbsp; Crna Gora u kojoj čelnici vlasti nemaju zrno odgovornosti, komad čovječnosti da – podnesu ostavke kao moralan čin, kao dokaz postojanja savjesti i političke časti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216190236_f2e72436d63734cfd9c2705157d3a489a16a2d89af17dabfa6a854d7d9f35961.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260216190236_f2e72436d63734cfd9c2705157d3a489a16a2d89af17dabfa6a854d7d9f35961" data-rendition-name="original" width="837" height="422" loading="lazy" alt="ZAŠTO ŠUTNJA: Poslanici opozicije u crnogorskom parlamentu"> <figcaption>ZAŠTO ŠUTNJA: Poslanici opozicije u crnogorskom parlamentu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUČNA ŠUTNJA GRAĐANSKE CRNE GORE Samo, još je mučnija šutnja opozicije koja sebe naziva građanskom, a mirno gleda kako nestaju čak i obrisi građanskog društva. Opozicije koja prsistaje da da gleda kako je logo Skupštine postala zgrada Zetske banovine, kada je Crna Gora, izdajom poništena, politikom ponižena i nije postojalo njeo ime, čak ni kao pojma zajednice. I svima njima je nekako prirodno – valjda zato u opoziciji i ćute - kada predsjednik Skupštine, četnički vojvoda Andrija Mandić, čestita Srbiji Dan državnosti, a uporno preskače da 21. maja čestita Dan nezavisnosti, kada su crnogorski građani većinski glasali za suverenu Crnu Goru. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zašto ta opoziciona šutnja? &nbsp; Ko zna, možda i opozicija ima neka svoja seoska posla pa ne reaguje, kao premijer Spajić... Ili, možda, strpljivo čekaju zvaničnu pozivnicu da postanu dio vlasti, nakon famozne Spajićeve rekonstrukcije Vlade – koje nema? &nbsp;&nbsp; Samo da posle glavni krivac ne bude – pošta, koja nije isporučila pozivno pismo. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Hronika državnih obmana i laži

Oskarovac Robert Duval preminuo je u 96. godini, a tužnu vijest potvrdila je njegova supruga Luciana.
- Juče smo se oprostili od mog voljenog muža, dragog prijatelja i jednog od najvećih glumaca našeg vremena. Bob je mirno preminuo kod kuće, okružen ljubavlju i utjehom - napisala je.
Dalje je navela da je on za svijet bio dobitnik Oskara i reditelj, a da je njoj bio sve. Dodala je da se njegova ljubav prema glumi mogla mjeriti samo s njegovom velikom ljubavlju prema likovima.
- Za svaku od svojih brojnih uloga, Bob je sve dao svojim likovima i istini ljudskog duha koju su predstavljali. Time nam je svima ostavio nešto trajno i nezaboravno. Hvala vam na godinama podrške koje ste pružili Bobu i što ste nam omogućili ovo vrijeme i privatnost da proslavimo uspomene koje ostavlja za sobom - poručila je.
Sa karijerom koja je trajala sedam decenija, spada među najveće glumce svih vremena. Između ostalog, osvojio je Oscara za ulogu Mac Sledgea u filmu Tender Mercies.

Oskarovac Robert Duval preminuo u 96. godini

Crnogorski skijaš Branislav Peković na 37. mjestu završio je nastup u slalomu na Igrama u Milanu i Kortini.
Peković je u trci koja je obilovala odustajanjima, diskvalifikacijama i velikim preokretima u borbi za medalje, na kraju zaostao 35,56 sekundi za novim olimpijskim šampionom Loikom Mejarom.
Mejar je nakon 78 godina donio Švajcarskoj medalju u slalomu.
Austrijanac Fabio Gštrajn osvojio je srebro, dok je Henrik Kristofersen donio bronzanoj Norveškoj.
Najveći tragičar olimpijskog slaloma bio je norveški skijaš Atle Li Mekgrat, koji je nakon perfektne prve vožnje, već na startu druge napravio veliku grešku, pa je ostao bez plasmana, što je izazvalo snažnu emotivnu reakciju.
Norvežanin je bacio štapove i skije, a potom vidno iznerviran otišao pored staze.
Prvu vožnju završilo je 44, a obje 39 skijaša.

Peković 37. u slalomu, Mejaru zlatna medalja

„Slučaj “Kaluđerski laz” predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena“, poručeno je na drugom od sedam edukativnih vebinara, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), a na kojem je predavač bio Velija Murić, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava.&nbsp;
- Važno je da se danas govori o zločinu „Kaluđerski laz“, jer suočavanje s prošlošću predstavlja temelj izgradnje demokratskog i pravednog društva”, kazao je Velija Murić. Pojašnjavajući da je ovaj zločin počinjen 1999. godine na području Rožaja, naveo je da simbolizuje stradanje civila tokom ratnih sukoba na Kosovu i otvara pitanje odgovornosti državnih struktura iz tog perioda. „Stradali su civili koji su pokušavali da izbjegnu ratna dejstva, što ovom slučaju daje dodatnu težinu. Sudski postupci završeni su bez pravosnažnih osuđujućih presuda, što je produbilo osjećaj nepravde i nekažnjivosti. U tom smislu, ovaj slučaj predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena - kazao je Murić, navodi se u saopštenju CGO.
Specifičnost zločina „Kaluđerski laz“, kako se dodaje, ogleda se u tome što je počinjen na teritoriji Crne Gore, u vrijeme kada Crna Gora formalno nije bila neposredno ratno poprište.&nbsp;
- Ovo je podsjetnik da nijedno društvo ne može graditi stabilnu budućnost bez istine, priznanja i pravde za žrtve. Govoriti o „Kaluđerskom lazu“ znači afirmisati kulturu sjećanja, poštovanje prema žrtvama i obavezu države da nedvosmisleno osudi ratne zločine - poručio je Murić.
Naglašeno je da pravosuđe ima ključnu ulogu u utvrđivanju individualne krivične odgovornosti i obezbjeđivanju pravičnog suđenja, bez političkog uticaja i selektivnosti. Institucije su, kako je istaknuto, dužne da osiguraju pristup arhivama, zaštitu svjedoka i transparentnost postupaka, dok javnost ima odgovornost da čuva sjećanje na žrtve i reaguje na pokušaje negiranja ili relativizacije zločina, kako bi se spriječili zločini i revizionizam.
Odgovarajući na pitanje učesnika o mogućnosti pravde u ponovljenim postupcima, Murić je naveo da nije moguće pokrenuti postupak protiv onih kojima je već suđeno, ali da tužilaštvo mora tražiti druga pravna rješenja. Ipak, izrazio je optimizam, ističući značaj kulture sjećanja i dokumentovanja činjenica.&nbsp;
- Ako se ne dosegne sudska, dosegnuće se druga pravda. Svjestan toga, odavno sam krenuo u pisanje knjige “Zločin bez kazne - od balkanskih ratova do Kaluđerskog laza”, koja će biti ogledalo istine, zasnovano na činjenicama. Osjetio sam obavezu da to uradim kako bi ostao trag, kao neki vid ove druge, ljudske pravde - naveo je on.
Učesnici/ce su se osvrnuli i na pitanje memorijalizacije i inicijativu za podizanje spomenika žrtvama ovog zločina koja je podnešena opštini Rožaje prije tri godine. „Taj zahtjev sam obnovio i podnio Ministarstvu kulture. Nakon što nijesu ispoštovani zakonski rokovi, lokalna uprava je predmet iznijela na razmatranje i odobrila inicijativu. Sada je ponovo na potezu Ministarstvo da da zeleno svjetlo za postavljanje spomenika na Kaluđerskom lazu, na putu koji kroz selo vodi ka Peći. Na spomeniku će biti naznačena imena žrtava i poruka da se zločin nikada ne ponovi“, zaključio je Murić.
Ovaj vebinar, koji je okupio 20 učesnika i učesnica, predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „<a href="https://cgo-cce.org/2024/08/31/ratni-zlocini-90ih-u-presudama-crnogorskog-pravosuda/" target="_blank">Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa</a>“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji <a href="https://media.cgo-cce.org/2019/11/Kaludjerski-laz-publikacija.pdf" target="_blank">Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj „Kaluđerski laz“</a>. &nbsp;Cilj programa je da zainteresovanoj javnosti omogući pristup provjerenim informacijama i činjenicama o ratnim zločinima kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza i svjedočanstava.
Naredni vebinar, kako su naveli, biće održan 23. februara 2026. godine, o slučaju „Deportacija“, a predavačica će biti Tamara Milaš, aktivistkinja.
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

Tag: procjena-uticaja-na-zivotnu-sredinu

Doklestić: U Herceg Novom veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti se realizuju bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu

Buk-Bijela: Hidroelektrana muti vodu u regionu

Hronika državnih obmana i laži

Oskarovac Robert Duval preminuo u 96. godini

Peković 37. u slalomu, Mejaru zlatna medalja

„Kaluđerski laz“ - paradigma nedovršene tranzicione pravde

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO