Sudija Privrednog suda Crne Gore Jelena Radović Ivanišević je ove sedmice učestvovala u petom Studijskom i posmatračkom programu koji je organizovao Stalni međunarodni forum privrednih sudova (SIFoCC), navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ovaj prestižni program se, kako se navodi, realizuje u okviru privrednih i imovinskih sudova u Londonu, a okuplja sudije iz različitih jurisdikcija sa ciljem razmjene znanja i unapređenja rada privrednih sudova širom svijeta. Posjeta se provodi u sklopu podrške Vlade Ujedinjenog Kraljevstva našoj zemlji. 
 
- Velika mi je čast i profesionalna odgovornost što sam imala priliku da učestvujem u ovom međunarodnom programu koji okuplja sudije iz najrazvijenijih pravnih sistema. Praktična znanja i uvidi su važni, posebno u kontekstu svakodnevnog rada Privrednog suda Crne Gore. Imali smo priliku da se upoznamo sa praksama u oblasti digitalizacije postupaka, upravljanja složenim predmetima i razvojem alternativnih načina rješavanja sporova, sve su to teme koje već imaju svoje mjesto u našoj agendi razvoja - dodaje sudija Radović Ivanišević. 
 
Učešće sudije Radović Ivanišević na ovom programu rezultat je članstva Crne Gore u SIFoCC-u, a poziv za učešće uslijedio je uz podršku AIRE centra, koji već duži niz godina pruža stručnu i institucionalnu podršku jačanju vladavine prava i reformi pravosuđa u Crnoj Gori. 
 
- Sudstvo u Crnoj Gori ima kapacitete i volju da se razvija u skladu sa savremenim pravosudnim standardima. Ova prilika predstavlja još jedan važan korak ka uspostavljanju otvorenijeg, efikasnijeg i međunarodno povezanog pravosudnog sistema. Ostvareni kontakti i preporuke za napredak će doprinijeti boljoj organizaciji rada suda i uspostavljanju dugoročnih profesionalnih veza sa sudijama iz drugih zemalja - napominje. 
 
Tokom radne sedmice, kako se navodi u saopštenju, učesnici programa su imali priliku da prate rad sudija u sudnicama, analiziraju konkretne predmete sa mentorima, učestvuju u okruglim stolovima i upoznaju se sa organizacijom i digitalizacijom jednog od najefikasnijih komercijalnih pravosudnih sistema na svijetu.&nbsp;
Takođe, dodaje se, ostvareni su susreti sa najvišim predstavnicima pravosuđa Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući Lord Justice Snowdona, Sir Geoffreyja Vosa i Mr. Justice Henshawa, uz razgovore i razmjenu iskustava sa advokatima, predstavnicima stručnih udruženja i akademskom zajednicom. 
 
- Ponosni smo na činjenicu da je Crna Gora imala svog predstavnika na ovom izuzetno značajnom programu. AIRE centar radi na osnaživanju pravosudnih institucija u regionu, a članstvo u SIFoCC-u je korak dalje i otvara nove mogućnosti za međunarodnu saradnju i stručni razvoj. Sudija Radović Ivanišević predstavlja primjer posvećenosti razvoju pravosuđa koje je otvoreno prema inovacijama i regionalnim i međunarodnim standardima. Njeno učešće u programu u Londonu je važno za jačanje kapaciteta našeg privrednog sudstva. Ovo je važna i pozitivna poruka za Crnu Goru i za naše pravosuđe - zaključila je Vanja Radević, projekt menadžerka AIRE centra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora predstavljena na susretu Stalnog međunarodnog foruma privrednih sudova u Londonu

Sve odluke Privrednog suda, kako su saopštili njegovi predstavnici, u vezi sa stečajem kompanije Montenegro Airlines (MA) su u skladu sa Zakonom o stečaju.
- Naime, sve odluke suda su, u skladu sa Zakonom o stečaju, objavljene na oglasnoj tabli suda, a ona pismena, za koje je to Zakonom predviđeno, i u dva dnevna lista koja se objavljuju na teritoriji Crne Gore - navodi se u saopštenju Privrednog suda.
Oni su u reagovanju na navode bivših zaposlenih radnika rekli da se ne slažu sa mišljenjem NVO Montenegro Airlines da je postupak vođen na netransparentan način.
- Privredni sud Crne Gore je, odgovarajući na pitanja novinara, u više navrata izvještavao javnost o postupanju u navedenom predmetu. Takođe, Zakonom je predviđeno pravo stranka u postupku da podnesu zahtjev za uvid u spise predmeta, a to pravo nijednom nije uskraćeno strankama - navodi se u saopštenju.
U krajnjem, u spisima predmeta ne postoji nijedan prigovor na radnje stečajnog upravnika ili suda o kojem nije odlučeno.
U cilju transparentnosti postupka, Privredni sud pozvao je sve koji za to imaju pravni interes da se obrate sudu radi dobijanja tačnih, potpunih i pravovremenih informacija u vezi sa predmetnim stečajnim postupkom.
Iz Privrednog suda su podsjetili da je stečajni postupak nad stečajnom dužnikom Montenegro Airlines otvoren je 28. aprila 2021. godine, zbog neizmirenog duga u iznosu od 11,93 miliona eura.
Postupak se sprovodi bankrotstvom, a u toku postupka došlo je do promjene postupajućeg sudije i stečajnog upravnika.
- U dosadašnjem toku postupka unovčen je dio stečajne mase za iznos od 2,12 miliona eura. U toku je prodaja preostale pokretne imovine, rezervnih djelova za vazduhoplove Fokker i Embraer, dok je prodaja dijela stečajne mase koja se sastoji od nepokretnosti, uslovljena prethodnim rješavanjem spornih imovinsko pravnih pitanja na nepokretnostima, u kom pravcu su u toku parnični, odnosno upravni postupci - navodi se u saopštenju.
U dosadašnjem toku postupka nije vršena dioba, odnosno još nijesu namirivani povjeroci, iz razloga što se pred Privrednim sudom još vodi određeni broj parničnih postupaka u kojima se utvrđuje osnovanost potraživanja bivših zaposlenih iz rada i po osnovu rada.
- Navedeni postupci će predstavljati prioritet u radu suda u narednom periodu, kako bi se po njihovom pravosnažnom okončanju moglo pristupiti diobi i namirenju stečajnih povjerilaca - zaključuje se u saopštenju.

Privredni sud: Sve odluke o stečaju MA donijete u skladu sa zakonom

Dojavu o navodno postavljenoj bombi danas su u Privrednom sudu zaprimili telefonskim putem.
To je Portalu ETV saopšteno nezvanično iz policije.
Privredni sud je o tome obavijestio policiju, a kako nam je rečeno, provjere su u toku.

Dojava o bombi u Privrednom sudu, provjere u toku

Privredni sud je djelimično prihvatio zahtjev kompanije BB Hidro DOO Podgorica u sporu protiv države Crne Gore zbog raskida Ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”. Prema toj odluci, država će kompaniji isplatiti štetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane na dijelu vodotoka Slatina.
Kompanija BB Hidro DOO Podgorica u vlasništvu Blaža Đukanovića i Ivana Burzanovića.
- Privredni sud Crne Gore je donio prvostepenu presudu u postupku BB Hidro DOO Podgorica protiv države Crne Gore, kojom je u stavu prvom utvrđeno da je raskinut Ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Slatina” zaključen između Vlade Crne Gore i te kompanije 25. maja 2017. godine - saopšteno je iz tog suda
Drugim stavom navedene presude djelimično je usvojen tužbeni zahtjev BB Hidro te obavezana država da na ime naknade obične štete, isplati 155.613,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 1. aprila 2024. godine, kao i iznos od 70.599,94 eura, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Kao neosnovan odbijen je tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, na ime naknade obične štete, preko dosuđenog iznosa iz stava drugog izreke presude do traženog iznosa od 168.514 eura, kao i za traženu zakonsku kamatu na iznos od 12.900 eura.
- Stavom četvrtim navedene presude odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev BB Hidro kojim je tražio da se obaveže država da im je na ime naknade štete – izmakla koristi u iznos od 1.410.915,93 eura - navedeno je u saopštenju Privrednog suda.
Po istoj presudi, BB Hidro je dužan da državi, na ime troškova postupka, nadoknadi iznos od 10.647,88 eura, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Na prvostepenu presudu stranke imaju pravo žalbe Apelacionom sudu Crne Gore.

Privredni sud: Država da isplati štetu BB Hidro zbog raskida Ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda po kojoj je država trebalo kompaniji Univerzal monte, vlasnika Vuka Hamovića, da isplati četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom, potvrđeno je Portalu ETV.
Odluku je donijelo vijeće Apelacionog suda u sastavu Danijela Vukčević, Dijana Radulović i Mirjana Vlahović.
Predmet se vraća prvostepenom sudu na suđenje, pa će Privredni sud ponovo odlučivati u ovom slučaju.
Sud je prethodno, kao neosnovan, odbio tužbeni zahtjev za isplatu PDV-a u iznosu od 840.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate.
- Trećim stavom sud je odbacio kao nedozvoljenu protivtužbu tužene, kojom je traženo da se utvrdi da je ništav sporazum o raskidu BOT puta Meljine - Petijevići od 10. januara 2007. godine, zaključenog dana 7. maja 2021. godine - navedeno je u presudi Privrednog suda.
Za podnosioce tužbe ovakva prvostepena presuda je bila očekivana, s obzirom da, kako tvrde, država nije ispunila osnovnu obavezu.&nbsp;
- Po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine država se bila obaveza da će platiti četiri miliona eura. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu i sud je prihvatio našu argumentaciju - rekao je ranije Portalu ETV advokat firme Univerzal monte Mladen Ivanović.
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem je naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Portal ETV je u oktobru uputio pitanje SDT-u u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu, ali je odgovor izostao.

Tamara Klikovac

Privredni sud će ponovo odlučivati o putu Meljine-Petijevići, podnosioci tužbe očekuju isplatu četiri miliona

Vlada Crne Gore je usvojila informaciju o potrebi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, a iz Privrednog suda su pozvali bivše radnike te kompanije ili njihove nasljednike da se jave radi isplate potraživanja.
- U tom pravcu, Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija su se, u skladu sa informacijama dobijenim od strane Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i Privrednog suda Crne Gore, odredili prema pitanju neisplaćenih potraživanja za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, na način da se izmire potraživanja 1.500 bivših radnika navedenog privrednog društva, isplatom njihovih priznatih potraživanja u iznosu od 7.787.128,09 eura - saopštili su iz Privrednog suda Crne Gore.
Da ne bi došlo do dvostrukih isplata po istom osnovu od strane Vlade Crne Gore i stečajne uprave, navedena novčana sredstva će, dodaju, biti uplaćena na depozitni račun Privrednog suda Crne Gore, koji će, nakon pribavljanja brojeva tekućih računa povjerilaca, odnosno ovjerenih specijalnih punomoćja izdatih punomoćnicima povjerilaca, vršiti uplate na dostavljene tekuće račune povjerilaca i njihovih punomoćnika.
- S tim u vezi, pozivamo povjerioce - bivše radnike, čija potraživanja su Zaključkom Privrednog suda Crne Gore St.br. 490/16 od 09.01.2018. godine utvrđena kao osnovana, a koja u dosadašnjem toku postupka nisu u cjelosti namirena, odnosno bivše radnike koji su obuhvaćeni Ažuriranim izvještajem od 25.11.2024. godine, koji su sačinili stečajni sudija Nemanja Popović i stečajni upravnik Miloš Popović, da dostave Privrednom sudu Crne Gore ovjerenu Izjavu u kojoj će navesti broj tekućeg računa, sa potvrdom banke o broju tekućeg računa, na koji će novčana sredstva biti uplaćena - istakli su u Privrednom sudu.
Ukoliko je povjerilac čije je potraživanje priznato preminuo, naglasili su da posebne izjave dostavljaju svi nasljednici - uz dostavljanje dokaza o pravu nasljeđivanja potraživanja - pravosnažno ostavinsko rješenje suda ili notara.

Privredni sud: Bivši radnici Radoja Dakića ili njihovi nasljednici da se jave radi isplate potraživanja

Privredni sud odbio je predlog Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad kompanijom Vektra Boka iz Herceg Novog. 
 
- Privredni sud je odlučujući o predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom Vektra Boka, nakon sprovedenog prethodnog stečajnog postupka, donio danas odluku kojom je odbio predlog povjerioca odnosno Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad Vektra Bokom, kao i dopunu predloga istog povjerioca - navodi se u saopštenju. 
 
Navedena odluka, kako je saopšteno iz Privrednog suda, nije pravosnažna.

Odbijen prijedlog za uvođenje stečaja u "Vektra Boku"

Privredni sud donio je presudu u korist firme Univerzal monte, vlasnika Vuka Hamovića, po kojoj država treba toj kompaniji da isplati četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom.
Sud je, kao neosnovan, odbio tužbeni zahtjev za isplatu PDV-a u iznosu od 840.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate.
- Trećim stavom sud je odbacio kao nedozvoljenu protivtužbu tužene, kojom je traženo da se utvrdi da je ništav sporazum o raskidu BOT puta Meljine - Petijevići od 10. januara 2007. godine, zaključenog dana 7. maja 2021. godine - navedeno je u presudi Privrednog suda.
Za podnosioce tužbe ovakva prvostepena presuda je očekivana, s obzirom da, kako tvrde, država nije ispunila osnovnu obavezu. Očekuju istovjetnu pravosnažnu presudu.
- Po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine država se bila obaveza da će platiti četiri miliona eura. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu i sud je prihvatio našu argumentaciju - rekao je Portalu ETV advokat firme Univerzal monte Mladen Ivanović.
Vijesti su danas objavile da će zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović uložiti žalbu na prvostepenu presudu Privrednog suda. To je očekivan potez za Ivanovića, ali smatra da neće promijeniti krajnji ishod.
- Tvrdimo da smo u pravu i očekujemo pozitivan krajnji ishod. Kad će se on desiti - nezahvalno je govoriti. Sad slijedi ulaganje žalbe, odgovor na nju, pa odluka Apelacionog suda - rekao nam je Ivanović.
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem je naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Portal ETV nedavno je uputio pitanje SDT-u u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu, ali je odgovor izostao.

Ivanović ohrabren prvostepenom presudom: Očekujemo pozitivan krajnji ishod, država mora da isplati četiri miliona za put Meljine-Petijevići

Glavna rasprava pred Privrednim sudom završena je juče po tužbi koju je „Univerzal Monte“, vlasnika Vuka Hamovića, pokrenuo protiv države za naplatu četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom.
Advokat kompanije Mladen Ivanović očekuje presudu za 15ak dana u postupku koji traje dvije i po godine.
- Pred Privrednim sudom juče je zaključena glavna rasprava, sada čekamo donošenje i uručenje presude. Očekujemo da to bude kroz 15 dana - rekao je Ivanović portalu ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fput-meljine-petijevici-od-nigdje-do-nikuda-odgovornost-funkcionera-u-corsokaku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.
U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.
Tri godine kasnije Vlada Zdravka Krivokapića odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;
Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.
Problem naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića koji nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.
Iz Specijalnog državnog tužilaštvo nijesu saopštili Portalu ETV u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu.
Takođe, javnost je je ostala uskraćena i za detalje mišljenja koje je, ovim povodom, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nije dostavila detalje mišljenja uputila SDT-u.
Ni iz Vlade nijesmo dobili tražene informacije o putu Meljine-Petijevići. Umjesto konkretnih podataka, pitanja portala ETV su "šetala" od Ministarstva finansija, preko Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, do Ministarstva saobraćaja, pa ponovo resora finansija - svako je ostalo bez odgovora.

Jasmina Beharovic

Presudu za put Meljine-Petijevići očekuju kroz 15ak dana

Dojave o navodno postavljenim bombama u više sudova na teritoriji Podgorice, Bara i Ulcinja, kao i u sjedištu Sudskog savjeta su lažne - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Podsjećamo, ranije su evakuisane zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Viši i Apelacioni u Podgorici, kao i Privredni sud, te osnovni sudovi u Baru i Ulcinju, a nakon što su pristigle dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama.
Kako nam je potvrđeno iz Uprave policije, nije ništa pronađeno.
Agencija Mina je ranije navela da u poruci koja je stigla na adresu Vrhovnog suda piše da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama.
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Lažne dojave o bombama u sudovima u Podgorici, Baru i Ulcinju

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: privredni-sud