Peter Sorensen – specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog između Kosova i Srbije – boravi u Prištini u srijedu na sastancima s liderima zemlje, prije planiranog odlaska u Srbiju u nastojanju da postigne napredak u normalizaciji odnosa između dvije susjedne države.
Sorensen se najprije sastao s premijerom u ostavci, Albinom Kurtijem, u zgradi Vlade Kosova rano ujutro.
Kasnije ga je primila predsjednica zemlje, Vjosa Osmani, u svom kabinetu.
Nakon sastanaka nisu najavljene izjave za medije.
Sorensen bi se trebalo sastati i s kosovskom opozicijom kasnije tokom dana.
Nakon sastanaka u Prištini, Sorensen će otputovati u Beograd na razgovore s liderima Srbije.
Njegova posjeta Kosovu dolazi u trenutku kada zemlja očekuje formiranje novih državnih institucija nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 28. decembra – koje je uvjerljivo dobio pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija.
Ovo je njegova prva posjeta otkako mu je mandat produžen za još dvije godine kao izaslaniku za dijalog o normalizaciji odnosa između dvije susjedne zemlje.
Tokom prvog mandata održao je samo dva sastanka na nivou glavnih pregovarača, koji nisu dali rezultate.
Nedostatak napretka u dijalogu tada se uglavnom pripisivao unutrašnjim političkim dešavanjima u Kosovu i Srbiji, a ne nedostatku angažmana evropskog posrednika.
Malo ko u Briselu vjeruje da će Kosovo i Srbija uskoro biti spremne da se ozbiljno uključe u dijalog o normalizaciji odnosa.
Vjeruje se da će Kaja Kalas, koja još nije posredovala ni u jednoj rundi dijaloga na najvišem političkom nivou, pokušati postići napredak na Zapadnom Balkanu nakon teškog početka koji je imala kao glavna diplomatkinja EU.
Zbog činjenice da je Brisel često bio izostavljen iz procesa u pitanjima poput mirovnih pregovora za Ukrajinu, rata u Gazi i situacije u Iranu, zvaničnici EU-a u šali kažu da bi postizanje sporazuma između Kosova i Srbije moglo biti "najlakši plod" koji blok može ubrati u ovom trenutku.
Kosovo i Srbija su već postigle dogovor o putu ka normalizaciji, poznat kao Ohridski sporazum, 2023. godine, ali ga ne provode.
Iako sporazum nije potpisan, Evropska unija insistira da je obavezujući za obje strane.
Ovaj sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa određeni nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da provedu sve ranije dogovore postignute tokom 15 godina dijaloga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kosovo: Sorensen sa Osmani i Kurtijem o napretku dijaloga sa Srbijom

Samo osam dana nakon što se Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, povukao sa projekta izgradnje luksuznog hotela i stambenog kompleksa u Beogradu na mjestu zgrade Generalštaba zbog, kako je naveo, poštovanja prema srpskom narodu, Prindon Sadriu, suprug kosovske predsjednice Vjose Osmani, pozvao je Kušnera da projekat realizuje na Kosovu, tačnije u Prištini, na mjestu hotela „Grand“.
Kako je naveo, realizacija ovog projekta u Prištini bi „ujedinila ljude“.
- Povlačenje iz projekta Tramp hotela u Beogradu potvrđuje važnu istinu: značajni projekti su namijenjeni ujedinjavanju, a ne razjedinjavanju. Premještanje ove vizije u Prištinu – i transformacija Grand hotela u Tramp hotel – revitalizovalo bi vrhunsku lokaciju i ujedinilo ljude - napisao je Sadriu na svom X nalogu.
Inače, Hotel „Grand“ se nalazi u samom centru Prištine, na Bulevaru Majke Tereze (nekadašnji Bulevar Maršala Tita, odnosno Vidovdanska posle raspada bivše SFRJ).
Hotel je bio A kategorije i sa 5 zvjezdica, što ga je do prije rata na Kosovu činilo centrom društvenog i poslovnog života Prištine. Takođe, hotel je gostio značajne državne zvaničnike, uključujući Josipa Broza Tita 1979. godine.
Nakon rata na Kosovu 1999. godine, prešao je u vlasništvo Kosovske povjerilačke agencije (AKM), koja je kasnije postala Kosovska agencija za privatizaciju (KAP).
Podsjetimo, 15. decembra Džared Kušner i njegova firma Affinity Partners odustali su od projekta luksuznog hotela i stambeno‑poslovnog kompleksa na mjestu zgrade Generalštaba u Beogradu, nakon višemjesečnih protesta i pravnih problema.
Projekat je obuhvatao izgradnju hotela Tramp na lokaciji bivšeg Generalštaba JNA, ali i više drugih zdanja starog Beograda kao što je stari Đeneralštab. Što se tiče Generalštaba, zgrada je oštećena u NATO bombardovanju 1999. i danas predstavlja dugogodišnji simbol kulturnog identiteta Beograda. Tokom 2024. i 2025. država je formirala zajedničku investicionu strukturu sa Kušnerovom firmom, a u novembru Skupština Srbije je donijela poseban zakon („lex specialis“) koji je omogućio nastavak projekta, uprkos protivljenju javnosti.

1084x550

Suprug Vjose Osmani pozvao Kušnera da izgradi Tramp hotel u Prištini

Njemački vojni avion nije mogao da sleti na aerodrom "Adem Jašari" u Prištini zbog toga što nije imao sertifikovano osoblje za slijetanje u uslovima smanjene vidljivosti, izjavio je Driton Ujkani iz Agencije za vazdušnu navigaciju (AVNK).
- Ostali letovi odvijaju se normalno - rekao je Ujkani za koha.net.
Erbas zatražio softversko ažuriranje na svim avionima tipa A320, Er Srbija kaže da su svi njeni avioni operativni
Praćenje letova "Flightradar24" pokazalo je da je avion, koji je poleteo iz Berlina u 8.40 ujutru, sletio u Skoplje.

Njemačkom vojnom avionu nije dozvoljeno slijetanje na aerodrom u Prištini

U Prištini se danas desio pokušaj oružane pljačke, a portparol Policije Kosova za region Prištine Enis Plana rekao je da, na osnovu trenutnih informacija koje ima policija, niko nije povrijeđen.
Istražitelji, ističe on, rade na identifikaciji.
- Nije prijavljeno da je neko povrijeđen, istražitelji policije u koordinaciji sa Tužilaštvom preduzimaju sve neophodne mjere za identifikaciju i hapšenje osumnjičenih, kao i za potpuno rasvetljavanje okolnosti slučaja - rekao je Plana.

1250x600

Pokušaj oružane pljačke u Prištini, nema povrijeđenih

Policija Kosova je saopštila da su njene jedinice, u koordinaciji s Institutom za sudsku medicinu i Vladinim komisijom za nestala lica, 20. oktobra izvršile iskopavanja na groblju u selu Hajvali kod Prištine, gdje su pronađeni ljudski koštani ostaci za koje se sumnja da pripadaju najmanje trojici nestalih osoba tokom rata na Kosovu 1998–1999.
Policija je navela da je nalog za iskopavanja izdao Osnovni sud u Prištini.
Prema navodima nadležnih institucija, posmrtni ostaci su preuzeti od strane Instituta za sudsku medicinu radi daljih ispitivanja, a radovi će se nastaviti i narednih dana.
Tokom rata 1998/99. na Kosovu je ubijeno oko 13.000 ljudi, dok se više od 1.500 i dalje vodi kao nestalo. Većina ubijenih bili su albanski civili.
Kosovo i Srbija su 2023. godine postigle zajednički dogovor o nestalim osobama, u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije.
Među preuzetim obavezama bile su: potpuni pristup pouzdanim informacijama, uključujući i one sa statusom povjerljivih; stavljanje na raspolaganje svih važnih dokumenata za utvrđivanje sudbine nestalih osoba; te zajednički rad putem komisije kojom predsjedava Evropska unija.
Ipak, sve je ostalo samo na papiru, jer nijedna od tih tačaka nije sprovedena.&nbsp;

Kod Prištine pronađeni ostaci osoba za koje se sumnja da pripadaju nestalima tokom rata

Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je prisustvo vojnoj paradi u Pekingu iskoristio da sagleda "šta bi bilo zanimljivo da se nabavi za potrebe Vojske Srbije kako bi ona bila odvraćajući faktor za svakog eventualnog agresora iz susjedstva".
- Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali vojnu alijansu. I nijesu je pravili zbog Austrije, Mađarske ili Slovenije nego zbog Srbije. Pravili su je protiv Srbije - rekao je Vučić novinarima u Pekingu.
On je rekao da Srbija nikoga neće dirati već da jača svoju vojsku da bi "čuvala svoj teritorijalni integritet".
Kosovo, Hrvatska i Albanija potpisali su 18. marta u Tirani zajedničku deklaraciju kojom se, kako je navedeno, osnažuje saradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.
Iz Vlade Hrvatske je za Radio Slobodna Evropa tada saopšteno da deklaracija tri države ne stremi ka osnivanju nikakvog vojnog saveza.
Govoreći o kineskoj vojnoj paradi i eventualnoj nabavci naoružanja iz te zemlje, Vučić je rekao da Srbija nije zainteresovana za kineske balističke i hipersonične rakete, ali da Kina ima vrhunske višenamjenske avione i savremene helikoptere.
Srpski mediji prenose da je &nbsp;Vučić saopštio da je u Kini razgovarao sa 11 ili 12 svjetskih lidera i da su skup u Pekingu i Bledski strateški forum neuporedivi.&nbsp;
- Nijesam budala da gubim vrijeme na Bledu - poručio je Vučić.
On je izjavio da ne može porediti sastanak sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenković sa razgovorima sa predsjednikom Kine Sijem Đinpingom, šefom ruske države Vladimirom Putinom ili slovačkim premijerom Robertom Ficom.
- Zemlje iz regiona mogu da sanjaju da na razglednici vide Sija. Kada je aktuelni predsjednik Kine posjetio bilo koju zemlju regiona? - upitao je Vučić.

Vučić optužuje susjede da prave vojni savez protiv Srbije: „Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali alijansu“

U Osnovnom sudu u Prištini danas je danas je održano prvo ročište na suđenju grupi od 53 bivša pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP*s Srbije za ubistvo 370 kosovskih Albanaca u Meji i drugim selima u regionu Đakovice aprila 1999, čija su tijela kasnije pronađena u osam masovnih grobnica u Batajnici kod Beograda.
Suđenje u ovom slučaju održava se u odsustvu, a optužene zastupaju njihovi advokati.
Sudija Violeta Namani-Hajra je rekla da sud nema informacije o tome gdje se nalaze optuženi, dok je tužilac Iljir Morina rekao da je za njima izdata međunarodna potjernica.
Nakon prvog ročišta, odbrana optuženih ima 30 dana da se žali na tvrdnje tužilaštva, prenio je Radio Slobodna Evropa (RSE).
&nbsp;Optužnica, koja je podignuta decembra 2023. godine a dopunjena aprila 2024. godine, obuhvata 53 osobe među kojima je glavnoosumnjičeni tadašnji načelnik odeljenja za bezbjednost komande u Prištinskom korpusu Momir Stojanović, koji je bio i direktor Vojno-bezbjednosne agencije.
Među optuženima su Franko Simatović Frenki – komandat Jedinice za specijalne operacije, Sreten Čamović – bivši načelnik odeljenja za bezbednost, Veroljub Živković – bivši načelnik štaba Prištinskog korpusa, Ilija Todorov – bivši komandant 63. padobranske brigade, Dragan Živanović – bivši komandant 52. artiljerijske raketne brigade.
Među optuženima za zločine u Meji i drugim selima kod Đakovice su i drugi zvaničnici državne bezbjednosti Srbije i MUP,-a koji se terete za planiranje i sprovođenje operacije „Zla Reka“, tokom koje je ubijeno 370 civila albanske nacionalnosti. Na teret im se stavljaju i ubistva, fizičko i seksualno zlostavljanje, mučenja, pljačka i etničko protjerivanje Albanaca.
Suđenje u Prištini će se održavati u odsustvu optuženih jer su nedostupni kosovskim pravosudnim organima.
&nbsp;U izvještaju Euleksa o nadgledanju vladavine prava, koji je objavljen novembra 2024. godine, navodi se da je optužnica u slučaju zločina u Meji predmet visokog prioriteta, te da obuhvata složenu pravnu doktrinu komandne odgovornosti, navodi RSE.

U Prištini počelo suđenje bivšim pripadnicima VJ i MUP-a Srbije za ubistvo 370 kosovskih Albanaca 1999. u okolini Đakovice

Tijelo novorođenčeta pronađeno je u crnoj kesi pored deponije smeća u jednoj ulici u Prištini.
Kosovski mediji su objavili da je slučaj prijavljen jutros oko 11 sati.
Ljekari hitne pomoći su potom konstatovali da je novorođenče pronađeno bez znakova života.
- Danas oko 11 sati policija je primila informaciju o sumnji na napušteno novorođenče u blizini deponije smeća u jednoj ulici u Prištini. Sve relevantne policijske jedinice su odmah izašle na lice mjesta, kao i hitna pomoć koja je konstatovala da je novorođenče bez znakova života - naveli su iz KP za Koha.
Tijelo je prebačeno u Institut za sudsku medicinu, dok je policija pokrenula istragu.

Priština: Tijelo novorođenčeta pronađeno u kesi pored deponije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pozvao Evropsku uniju i države njene članice da se hitno i kroz konkretan angažman suprotstave „samovolji Prištine koja ugrožava bezbjednost srpskog naroda i stabilnost cijelog regiona“.
Vučić je na svom Instagram nalogu naveo da je sa ambasadorom EU u Srbiji Emanuelom Žiofrem razgovarao o situaciji na Kosovu, odnosima Srbije i EU, kao i o koracima koje Beograd preduzima u cilju napretka na svom evropskom putu.
- Pozvao sam EU i zemlje članice da se hitno i kroz konkretan angažman suprotstave samovolji Prištine, koja ugrožava bezbjednost srpskog naroda i stabilnost cijelog regiona - istakao je Vučić.
Dodao je da je ambasadoru Žiofreu zahvalio na svemu što EU radi, posebno u oblasti investicija, ekonomskih i društvenih integracija i podrške reformama u Srbiji.
- U fokusu razgovora bila je realizacija projekata predviđenih evropskim Planom rasta za Zapadni Balkan, koji bi trebalo da u mnogome doprinese približavanju regiona i EU i boljem životu svih naših građana – zaključio je Vučić.

Vučić: Pozvao sam EU da se hitno suprostavi samovolji Prištine

Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS), zamišljen kao brzo i efikasno rješenje koje bi smanjilo gubljenje vremena u redovima i pojednostavilo administrativne procedure, trenutno ne funkcioniše, što je u ozbiljan problem dovelo desetine hiljada firmi u Crnoj Gori. Na to je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E upozorila vlasnica računovodstvene agencije Marinela Pejović.
Pejović je kazala da je portal IRMS pušten u rad 12. januara kao objedinjeni digitalni sistem putem kojeg bi trebalo da se obavljaju registracija privrednih društava, prijave i odjave zaposlenih, kao i poreske prijave, odnosno svi poslovi koji su se ranije obavljali u papirnoj formi.
- Jako smo se obradovali toj promjeni zbog čekanja redova u institucijama, jer smo smatrali da će se ubrzati proces rada. Međutim na terenu se susrećemo sa činjenicom da taj portal uopšte ne funkcioniše. Danima pokušavamo da dobijemo papir kao što je izvod iz Centralnog registra i to je nemoguće, potvrdu o izmirenim porezima i doprinosima, ne možemo da šaljemo PDV prijave, eventualno jedna u dva tri dana ako se pošalje, produžen je rok do 30. januara, ali po meni i to će biti nerealan rok s obzirom kako sve ovo tehnički ne funkcioniše - rekla je Pejović.
Ona je istakla da je programsko rješenje na prvi pogled jednostavno za korišćenje, ali da ključni problem predstavlja njegova nefunkcionalnost. Dodala je da se poteškoće odražavaju i na komunikaciju sa građanima i klijentima, koji od računovođa očekuju dokumenta do kojih trenutno nije moguće doći.
- Po meni je ovdje najveća greška što nije ostavljen stari portal u funkciji ili da je bar dopušten do momenta dok bude sve funkcionalno da možemo sve što nam treba da uzimamo u papiru i da predajemo u papiru, međutim, sad smo skroz blokirani. Ovo što se radi online prolazi ili ne prolazi, dešava se da ponešto prođe, neka prijava, odjava, ali to je izuzetno rijetko. Trenutno nije moguće osnovati privredno društvo zato što se notari nijesu usaglasali sa svim ovim i ne znaju koliki će im biti cjenovnik, pa su i oni zabrinuti kako da riješe problem - zaključila je Pejović.

Pejović: IRMS portal ne funkcioniše danima, najveća greška što je isključen stari i sada smo svi blokirani

U narednih godinu dana ne treba očekivati velike pomake u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, već minimalne rezultate sa maksimalnim ishodom, ocijenio je izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Vujović je kazao da je Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027 dokument koji prije svega ima tehnički karakter i fokusira se na dinamiku već započetih aktivnosti.
- U narednih godinu dana neće biti velikih pomaka u procesu pristupanja, to će biti minimalni rezultati sa maksimalnim ishodom, shodno tome Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026-2027 je dokument koji govori kako da se spakuje sve što urađeno, da se poradi na dinamici čemu u prilog ide i najava zatvaranja jednog poglavlja sljedeće sedmice, više se radi o tehničkim stvarima nego o strogim kriterijumima - rekao je Vujović.
Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 predstavljen je juče u Evropskoj kući. Iako je sastanak bio zatvoren za javnost, otvorio je brojna pitanja o realnosti postavljenih rokova, ali i o kvalitetu reformi koje predstoje.
Vujović smatra da dokument ne donosi ništa spektakularno, već predstavlja realističan plan za završetak pregovora u predviđenom roku. Kako navodi, Evropska unija nije postavila stroge kriterijume, već fleksibilne zahtjeve, prvenstveno zbog kratkog vremenskog okvira.
- Mi moramo okončati u ovoj godini pregovore i ministarka je najavila već sljedeće sedmice zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja, što najbolje govori o toj dinamici. Više je to, uslovno rečeno, da se ne napravi neka greška i nešto što je već završeno da se nekako spakuje da bismo mogli ostvariti očekivane rezultate u ovako kratkom vremenu. Budimo iskreni - administracija ne odgovara ovom trenutku u kome se nalazimo, ne govorim o ministarki, ministarka radi sjajan posao, govorom o ljudima u raznim ministarstvima koji su zaduženi za obaveze u konkretnim poglavljima. Crna Gora stvarno ima nedovoljno dobar pregovarački potencijal kada govorimo o ljudima koji su na tehničkim pozicijama, ali to je sad manje važno. Ja volim da kažem, bez obzira što sam veoma kritičan u nekim potencijalima i potezima koje smo uradili na ispunjavanju plana, mora se nešto konstatovati - Crna Gora je daleko spremnija za ulazak u Evropsku uniju nego što je bila bilo koja prethodna država koja je postala članica EU, uključujući i Hrvatsku u tom trenutku - kazao je Vujović.
Govoreći o inkluzivnosti pregovaračkog procesa, Vujović je ocijenio da je učešće civilnog društva dovedeno na granicu obesmišljavanja, uz istovremeno ubrzanu dinamiku usvajanja zakona koju je teško ispratiti.
- Koliko sa jedne strane nijesam zadovoljan sa druge strane daću prioritet da Crna Gora okonča pregovore što ranije i iskoristimo ovu šansu jer nam se neće nikada više pružiti na ovakav način u kakvoj smo se sad našli prilici - istakao je on.
Najavljeno zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja sljedeće sedmice, prema riječima Vujovića, odvija se u skladu sa planom, uz manje korekcije, što, kako kaže, pokazuje da bi plan mogao biti ispunjen u naredne dvije godine. Ipak, upozorava da su glavni rizici političke prirode, a ne tehničke.
- Mislim da su glavni rizici politički, ne toliko tehnički, ne toliko odnosi između Vlade i Evropske komisije, već prije svega toga da li će neke političke partije pokušati da izazovu pad Vlade ili ovo što se dešava oko Botuna, pokušaj da nešto što je EU označila kao minimum minimuma za Crnu Goru da ispuni dio obaveza u jednom poglavlju da po svaku cijenu zaustavi. Ja mislim da Crna Gora manje ima rizika u tehničkom dijelu ispunjavanja obaveza. a više u političkom, jer moramo biti iskreni i reći da jedan značajan dio vladajuće koalicije ne želi da je Crna Gora u Evropskoj uniji - dodao je Vujović.
On je napomenuo da su neki od ministara koji su zaduženi za pregovore veliki protivnici da se oni ikad okončaju.
- I onda kako da ocjenjujemo uspješnost nekih ministarstava i ministara ako će oni uraditi sve da se to makar prolongira zbog njihovih političkih interesa. Najveći rizici su politički, stabilnost i ispunjavanje obaveza, govorim prije svega o parlamentu. Veoma je važno da Crna Gora ne ode na vanredne izbore i da imamo jednu proevropsku većinu u parlamentu zajedno sa opozicijom, da bi se spriječio eventualni pokušaj dijela vladajuće koalicije da zaustavi usvajanje nekih zakonskih rješenja i uspori ispunjavanje evropske agende - zaključio je Vujović.

Vujović: Učešće civilnog društva u pregovorima sa EU na granici obesmišljenosti, važno je da Crna Gora ne ode na vanredne izbore

Američke dionice pretrpjele su velike gubitke u utorak nakon što je predsjednik Donald Tramp pojačao svoju retoriku o Grenlandu, prijeteći uvođenjem novih tarifa zemljama koje se protive prodaji danske teritorije Sjedinjenim Državama.
Prinosi američkih državnih obveznica naglo su porasli, a američki dolar pao je jer je Trampova prijetnja izazvala bijeg iz američke imovine. Danski penzioni operater AkademikerPension izjavio je u utorak da izlazi iz američkih državnih obveznica zbog finansijskih zabrinutosti oko američkog duga, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 840 bodova, odnosno oko 1,7 odsto. S&amp;P 500 pao je dva odsto, a Nasdaq Composite 2,5 odsto. Dnevni gubici poslali su S&amp;P 500 i Nasdaq niže na godišnjem nivou, pri čemu je prvi pao gotovo jedan odsto, a Nasdaq 1,2 odsto.&nbsp;
Indeks volatilnosti Cboe (VIX) - "mjerač straha" Wall Streeta - skočio je na najviši nivo od 20,69, nivo koji nije viđen od 25. novembra. Posljednji put se trgovalo iznad 20.
Tramp je u subotu u objavi na Truth Social objavio da će se osam američkih članica NATO-a suočiti s rastućim tarifama dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda. Tarife će početi od deset odsto 1. februara i porasti na 25 odsto 1. juna, rekao je Trump.
Tramp je zatim zaprijetio uvođenjem 200 odsto tarifa na francuska vina i šampanjac usred izvještaja da predsjednik zemlje, Emanuel Makron, nije voljan pridružiti se njegovom takozvanom Odboru za mir.&nbsp;
&nbsp;Tramp je takođe kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo, nazivajući plan britanske vlade da preda suverenitet nad ostrvima Chagos, od kojih je jedan lokacija britansko-američke vojne baze, Mauricijusu "činom velike gluposti".&nbsp;
On je rekao da je taj potez "još jedan u vrlo dugom nizu razloga nacionalne sigurnosti zašto Grenland mora biti preuzet".

Težak pad indeksa nakon novih Trampovih izjava

Kanadski premijer Mark Karni iskoristio je govornicu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi uputio oštru poruku podrške suverenitetu Grenlanda, ali i upozorio svijet na urušavanje međunarodnog poretka.
Pozivajući se na čuveni esej Vaclava Havela, Karni je poručio da srednje sile više ne smiju pristajati na igre velikih sila.
Govoreći u Švajcarskoj, Karni je Arktik nazvao „centralnim frontom“ u evoluirajućoj globalnoj borbi za moć. Naglasio je da Kanada u potpunosti podržava pravo Grenlanda da odlučuje o svojoj budućnosti i da stoji rame uz rame s Danskom u odbrani arktičkog suvereniteta, direktno se suprotstavljajući američkim ambicijama.
<h2>Trampove prijetnje i „Zlatna kupola“</h2>
Tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je Grenland potreban Sjedinjenim Američkim Državama iz „razloga nacionalne bezbjednosti“, opisujući ostrvo kao ključno za izgradnju takozvanog odbrambenog projekta „Zlatna kupola“ (Golden Dome). Namjere Vašingtona opisane su kao „otvoreno prisvajačke“, što je Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, više puta odbio.
Kao odgovor na evropsko odbijanje prodaje ostrva i najave Danske o jačanju vojne saradnje s evropskim saveznicima, Tramp je zaprijetio ekonomskim ratom. Najavio je uvođenje carina od 10 odsto, koje bi mogle porasti i do 25 odsto, za niz zemalja, uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, sve dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupovini Grenlanda“.
Kanadski premijer je istakao da Otava „snažno protestuje“ protiv ovih carina i upozorio da velike sile sve češće koriste ekonomiju kao oružje.
<h2>Havelov „piljar“ i kraj iluzija</h2>
U filozofskom dijelu govora, koji je privukao veliku pažnju, Karni je citirao esej „Moć nemoćnih“ bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela iz 1978. godine. Iskoristio je Havelovu metaforu o piljaru (prodavcu voća) koji u izlog stavlja parolu „Proleteri svih zemalja, ujedinite se“, ne zato što u nju vjeruje, već kako bi izbjegao nevolje i uklopio se u sistem.
- Sistem ne opstaje samo zahvaljujući nasilju, već i zbog učešća običnih ljudi u ritualima za koje znaju da su lažni. Havel je to nazvao životom u laži - rekao je Karni.
Povezujući to sa savremenom geopolitikom, Karni je upozorio da su države godinama „držale natpise u izlozima“, pretvarajući se da međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dalje funkcioniše, iako su svi znali da najjači — naročito Sjedinjene Američke Države — uvijek mogu iznuditi izuzeće.
- Prijatelji, vrijeme je da društva i države skinu te natpise. Ta pogodba više ne funkcioniše. Iluzija počinje da se raspada - poručio je Karni, aludirajući na to da se svijet ne smije potčiniti velesilama koje slabije prisiljavaju da trpe njihovu samovolju.
<h2>„Ako nijesmo za stolom, na meniju smo“</h2>
Karni je upozorio da se srednje sile moraju hitno koordinirati kao odgovor na eroziju globalnih normi.
- Ako velike sile napuste čak i privid pravila i vrijednosti zarad nesmetane potrage za moći i interesima, koristi od transakcionizma postaće teže ostvarive. Ako nijesmo za stolom, onda smo na meniju - bio je jasan kanadski premijer.
Istakao je da se Kanada prilagođava novom sistemu kroz nova strateška partnerstva, uključujući ona s Kinom i Katarom, kao i pregovore s Indijom i državama ASEAN-a.
Napomenuo je da je Kanada imala koristi od starog međunarodnog poretka, uključujući i „američku hegemoniju“, ali je upozorio da je taj sistem sada prerastao u nešto daleko opasnije.
- Nazovimo stvari pravim imenom: to je sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile - rekao je, ukazujući na svijet u kojem su tržišta i trgovina pretvoreni u oružje, umjesto da služe zajedničkoj saradnji.
Zaključio je odbacivanjem nostalgije za posthladnoratovskim poretkom.
- Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto bolje, snažnije i pravednije - dodao je Karni.
Ovaj govor predstavlja jasan signal da Kanada, suočena s pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, koje Kanadu u retorici ponekad svode na „51. saveznu državu“, bira put „vrijednosnog realizma“ i strateške autonomije.

Tag: pristina