Ove subote u emisiji Vikend Popodne, Televizije E otkrivamo čudesni svijet prirode i tehnologije!
U prvom dijelu emisije, naše gošće iz Prirodnjačkog muzeja vodiće nas kroz skriveni svijet botanike i objasniti fascinantne procese biljaka i gljiva - organizama koji kriju mnoge tajne.&nbsp;
Razgovaramo sa stručnjakom za sajber bezbjednost, koji otkriva kako da zaštitimo svoje podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu.
Na kraju, opuštamo se uz kulinarski kutak sa Sandrom Manojlović, koja priprema ukusno jelo savršeno za nedjeljno popodne.
Ne propustite nas i ove subote od 17 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vikend popodne na TV E: Čudesni svijet prirode i tehnologije, kako da zaštitimo podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu...

Prirodni i turistički potencijali na teritoriji opštine Plav iz godine u godine privlače sve veći broj posjetilaca na šta ukazuje i podatak da je lokalna Turistička organizacija lani ostvarila rekordni prihod od oko sto hiljada eura.
Ističu da je i ovogodišnja sezona bila izuzetno dobra i nadaju se da sveukupna dobit od turizma neće biti manja od prethodne godine.
– Lani je naša organizacija postigla izuzetno dobre rezultate, ostvarivši rekordne prihode od oko sto hiljada eura. Ti prihodi su premašili sve prethodne godine zajedno. Ovaj uspjeh nas ispunjava ponosom i motiviše da se još više trudimo kada je u pitanju promocija turističkih potencijala Plava. Sa optimizmom gledamo i na tekuću godinu i nadamo se da ćemo nastaviti s ovim trendom rasta i nadmašiti prethodne rezultate – istakao je direktor Turističke organizacije Plav Eldin Feratović.
On je kazao da su divlja ljepota Nacionalnog parka Prokletije, Plavsko jezero i drugi prirodni biseri ovoga kraja pravi mamac za turiste te da ponudu upotpunjuju i brojne manifestacije koje se održavaju u Plavu tokom ljetnjeg i zimskog perioda.
– Plav sa svojom okolinom može dosta toga da pruži posjetiocima različitih ukusa i potreba, zato brojni turisti rado dolaze kod nas. Netaknuta priroda i vrhovi Prokletija su izuzetno privlačni za planinare, a tu je i Plavsko jezero, kao i druga jezera i vodopadi koji su pravi prirodni dragulji ovoga kraja. Ako tome dodamo i brojne manifestacije koje organizujemo u cilju promocije vrijedniosti i upotpunjavanja turističkog proizvoda, onda se nije čuditi što toliko gostiju hrli ka našem gradu – naglasio je Feratović, dodajući da će Turistička organizacija uskoro štampati i katalog turističke ponude Plava.
I u lokalnoj upravi su zadovoljni turističkom sezonom jer se povećanjem broja turista povećava i potreba za stvaranje novih smještajnih kapaciteta.
– Svi smještajni kapaciteti u Plavu tokom ove ljetnje sezone su bili popunjeni, a sa povećanjem broja gostiju povećava se i potreba za većim brojem kreveta. Raduje nas to što svake godine određeni broj naših građana ulaže sredstva u izgradnju objekata za prihvat gostiju. Pored određenog boja smještajnih jedinica u nekoliko ugostiteljskih objekata, u porastu je broj izdavalaca privatnog smještaja. Posebno raduje što je u toku izgradnja hotela "Visitor" koji je najveća privatna investiciju u istoriji Plava. Taj hotel, uz ulaganja od 12 miliona eura, gradi naš sugrađanin koji dugi niz godina živi u inostranstvu – istakli su iz lokalne uprave.
Naglasili su da će lokalna uprava nastaviti da pruža podršku projektima od značaja i da gradi povoljan ambijent za privatne investicije koje će osnaživati turističku ponudu Plava.
– Pokazalo se da su privatne investicije ključne za razvoj našeg regiona. Investicije kao što su izgradnja hotela i drugih objekata za prihvat gostiju ne samo da stvaraju nova radna mjesta i doprinose ekonomskom rastu, već pomažu i stvaranju novih mogućnosti za naše građane – ukazuju iz lokalne uprave.
Sa konstatacijom da turizam predstavlja odskočnu dasku za sveukupni razvoj Plava slažu se i u nevladinom sektoru, ukazujući da vrhovi Prokletija postaju izuzetno prepoznatljiva destinacija na turističkoj mapi Evrope.
– Dovoljno je pomenuti da se na iznad Plava prostire prekrasni vijenac Prokletija i da se tu nalazi najveći planinski vrh u Crnoj Gori i shvatiti koliko su ovi krajevi privlačni. To pored brojne naše dijaspore, znaju i zaljubljenici u netaknutu prirodu sa svih meridijana koji iskazuju interesovanje za aktivan odmor u ovom kraju – naveli su iz Mreže nevladinih organizacija.
<h2>Uredili gradsko jezgro</h2>
Iz lokalne uparve podsjećaju da su minulih godina aktivno radili na rekonstrukciji gradskih ulica. U pitanju su bili složeni projekti, čijom se realizacijom u potpunosti modernizovalo gradsko jezgro Plava.
– Rekonstruisali smo glavnu gradsku ulicu, kao i ulice koje pripadaju užem gradskom jezgru, čime smo uz znatna ulaganja koje se mjere milionima eura, dobili modernu gradsku infrastrukturu. Na ovaj način su građani i brojni turisti i posjetioci dobili prostor gdje na ugodan način mogu provoditi vrijeme. Sve to ide u prilog stvaranju što privlačnijeg ambijenta za život lokalnog stanovništva i za privlačenje turista u Plavu, koji slovi za turističku metropolu u ovom dijelu države – naveli su iz lokalne uprave ističući da se trenutno rekonstruiše ulica koja vodi do obala Plavskog jezera.

Prokletije i Plavsko jezero pravi mamac za ljubitelje netaknute prirode

Uspjeh zaštite prirode u 21. vijeku ne zavisi samo od kvalitetnih studija i zakonskih okvira, već prije svega od kvalitetne komunikacije, povjerenja i partnerstva između države i lokalnih zajednica.
Ovo je ključna poruka panela održanog u okviru stručnog događaja "Zaštićena područja i lokalne zajednice: Izazovi i mogućnosti saradnje", koji su u Podgorici organizovali Parkovi Dinarida – Mreža zaštićenih područja Dinarida.
U okviru rasprave o unapređenju sistema zaštite prirode u Crnoj Gori, diskusija "Lokalne zajednice i zaštićena područja: Od inicijative do dobrog upravljanja", okupila je predstavnike institucija, upravljača zaštićenih područja i lokalnih zajednica, sa ciljem otvaranja dijaloga o ključnim izazovima i mogućnostima koje donosi proces proglašenja i upravljanja zaštićenim područjima.
Različite perspektive tokom rasprave ukazale su na potrebu za dubljim razumijevanjem lokalnog konteksta, bolju komunikaciju i aktivnije uključivanje zajednica od samog početka procesa proglašenja zaštićenih područja. Dok lokalni predstavnici, poput Dragana Šćepanovića iz Rovaca, izražavaju zabrinutost zbog izostanka informisanja i mogućih ograničenja za razvoj zajednice, predstavnici institucija poput Javnog preduzeća za nacionalne parkove i Agencije za zaštitu životne sredine naglašavaju značaj zaštite biodiverziteta i potencijal koji zaštićena područja mogu imati za lokalni ekonomski razvoj – pod uslovom da se proces vodi inkluzivno i transparentno.
Prema riječima Zorana Mrdaka, predsjednika Parkova Dinarida – Mreža zaštićenih područja Dinarida, u cijelom procesu važno je iskomunicirati da parkovi prirode nijesu ograničenja, već suživot prirode i čovjeka.&nbsp;
- Parkovi Dinarida su, ne samo u Crnoj Gori nego i u regiji, glas zaštićenih područja. Mi &nbsp;pažljivo slušamo šta su izazovi zaštićenih područja i pokušavamo da pokrenemo procese koji će doprinijeti boljem upravljanju. Ali bez uključivanja lokalne zajednice i njihove participacije u planiranju i radu zaštićenih područja, teško da u 21. vijeku možemo da razvijamo parkove. Teorija je pokazala da broj problema u nekom zaštićenom području eksponencijalno raste sa brojem stanovnika koji tu žive i imaju interese - naveo je Mrdak, dodajući da bez uključivanja lokalne zajednice i njihovog razumijevanja uloge parka nema stabilnog sistema upravljanja.
Na važnost upravo te komunikacije i potrebe za stvaranjem prostora za razmjenu informacija i očekivanja, ukazao je i Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine. On je istakao da nerazumijevanje suštine zaštite prirode često dovodi do otpora, te da je nužno približiti koristi koje zaštita može donijeti zajednici.
- Predložio bih da neka institucija ili NVO organizacija napravi jedan projekat. Da se uradi analiza nekog uspješnog zaštićenog područja – na primjer Parka prirode Piva. Da vidimo šta je to donijelo zajednici. Možemo mi pisati u studiji šta god hoćete, kad jednostavno nailazite na zid i kad ljudi ne razumiju da zaštita nekog područja ne znači da neće moći da izgrade put, kuću... Da ne znači da neće moći da dovedu struju u svoje selo - poručuje Gazdić, dodajući da zaštita ne podrazumijeva nužno i zabranu, te da su dezinformacije i manjak direktne komunikacije česta prepreka prihvatanju ovakvih procesa.
U tom pravcu govorila je i Hajdana Ilić Božović, šefica službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore, koja je dodatno akcentovala potrebu da razvoj lokalnih zajednica ide paralelno sa zaštitom prirode.&nbsp;
- Kao što moramo da očuvamo i unaprijedimo biodiverzitet, mi tako moramo da zaštitimo i očuvamo lokalnu zajednicu. Moramo da očuvamo njihove zanate, vještine, znanja, tradiciju... Mi imamo socio-ekonomske forume. Imamo sastanke. Lokalno stanovništvo dolazi direktno kod nas i pita što može, šta ne može, je li to u našoj nadležnosti, kome da se obrati itd. Ali ta komunikacija sa lokalnim stanovništvom još uvijek nije dovoljno dobra. Mi još uvijek moramo da jačamo u kapacitetima i potrebne su nam edukacije, i vještine komunikacije i aktivnog slušanja, vještine asertivnosti, da bismo mogli da razumijemo sve što oni žele i koje su njihove potrebe - kazala je Ilić Božović.
Dodala je da se trenutno radi i na planovima upravljanja za svih pet nacionalnih parkova, te da je već održan sastanak sa zajednicama u okviru NP Biogradska gora, kako bi se na vrijeme uključile u izradu ključnih dokumenata.
Dragan Šćepanović, predstavnik lokalne zajednice Rovca, istakao je da je lokalno stanovništvo za planove o proglašenju pojedinih zaštićenih područja, saznalo prekasno i to kako navodi, "putem poziva za javnu raspravu".&nbsp;
- Nije normalno da se o ovako važnim odlukama saznaje tek kada su dokumenti već pripremljeni. Da su Rovca imala koristi, da nas je to trebalo pozlatiti – i tad bih bio protiv, jer je način pogrešan - poručio je Šćepanović, naglašavajući da zajednica nije apriori protiv zaštite, ali da traži jasnu svrhu, dobrobit i transparentnu i blagovremenu komunikaciju.
Na panelu je zaključeno da bez ranog i stvarnog učešća lokalnog stanovništva, nijedna odluka o zaštiti neće imati dugoročnu legitimnost, niti stvarni učinak na očuvanje prirode. S druge strane, ako se prirodna i kulturna vrijednost područja prepozna kroz održive razvojne modele i ako zajednice budu sukreatori, a ne pasivni posmatrači, tada zaštićena područja mogu postati resurs a ne prepreka.
Podsjetimo, događaj je organizovan u okviru projekta: “Osnaživanje lokalnih zajednica za održivo upravljanje zaštićenim područjima u Crnoj Gori”, podržanog u okviru programa Podržani=Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo (fAKT) u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice "Slagalica" iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Mrdak: Parkovi prirode nisu ograničenja, već suživot prirode i čovjeka

Ono što Crna Gora ima i što je naša najvažnija prednost jeste autentičnost i očuvanost prirodne sredine. Kada govorimo o održivosti, govorimo i o očuvanju proizvoda koji nudimo svijetu - poručila je ministarka turizma Simonida Kordić.
Ona je učestvovala na panel diskusiji u okviru Pete međunarodne konferencije Grupe za Put svile Parlamentarne skupštine OEBS-a, koju je u Budvi organizovala Skupština Crne Gore. Dvodnevna konferencija održana je pod nazivom „Povezivanje kontinenata: unapređenje održivog turizma, čiste energije i ekološke ravnoteže za otpornu budućnost“.
U svom obraćanju, Kordić je naglasila da savremeni turizam neizbježno dolazi u susret sa izazovima održivosti, te da je ekološka komponenta ključna konkurentska prednost Crne Gore.
Ukazala je na integrisani pristup koji Ministarstvo turizma razvija u okviru politike održivosti, obuhvatajući ne samo ekološku, već i ekonomsku održivost i prelazak na obnovljive izvore energije.
- Bez povezivanja svih ovih aspekata ne možemo govoriti o istinski održivom turističkom proizvodu. Već danas kroz konkretne programe podrške podstičemo turistički sektor da koristi čistu energiju i da planira razvoj na održiv način - rekla je Kordić.
Poseban akcenat stavila je na ravnomjeran razvoj sjevernog regiona, prepoznajući njegov potencijal i istovremenu potrebu za pažljivim prostornim planiranjem.
Kordić je zaključila da je međunarodno povezivanje i razmjena iskustava neophodna, jer je održivost univerzalna vrijednost koja prevazilazi granice.

Kordić: Prednost Crne Gore je autentičnost i očuvanost prirodne sredine

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: priroda