Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas je ugostio prijestolonaslednika dinastije Petrović-Njegoš, princa Nikolu.
- U prijatnom razgovoru, istakao sam važnost ove dinastije za istoriju i budućnost naše zemlje, posebno naglasivši uticaj vladika, koji su prvi udarili hrišćanski i pravoslavni okvir onoga što će se kasnije nazvati moderna država Crna Gora - naveo je Mandić na mreži X.
Kako je naglasio, uloga porodice Petrović Njegoš nije iscrpljena u stvaranju Crne Gore kao države kada su njeni najbolji izdanci predvodili narod i Crkvu; bili vojskovođe, političari, mitropoliti, pjesnici i svetitelji.
- Još mnogo toga očekujemo da učine i za budućnost ove zemlje. Porodica i svetorodna dinastija Petrović-Njegoš i dan danas ima velike mogućnosti koje sigurno može iskoristiti za dobro zemlje i njenog naroda - smatra šef parlamenta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mandić sa princom Nikolom: Uloga porodice Petrović Njegoš nije iscrpljena, još mnogo toga očekujemo da učine za budućnost ove zemlje

Nije primjereno i normalno da princ Nikola Petrović Njegoš pristaje na nenormalne i nepoštene i istorijski i pravno neosnovane zahtjeve za izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, stava je akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), pravnik i istoričar i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Adžić poručuje princu Nikoli da ne zaboravi da mu je prađed kralj Nikola s gnušanjem i prezirom odbio nakon sprovedene nasilne aneksije Crne Gore, ponuđenu apanažu od 300.000 franaka godišnje.&nbsp;
- Odbio je i prije toga, s prezrenjem, sve nedostojne ponude srpskih unitarista iz svite Karađorđevića, da se uopšte i za pare odrekne Crne Gore i krune Petrovića. Na žalost, sinovi mu Danilo i Petar (Mirko je marta 1918. umro u Beču) pogazili su zavjet oca i prihvatili da se odreknu suverenih prava Crne Gore za licni interes. Izdali su oca i njegov zavjet. Kralj Nikola je ponudu da se Crna Gori pripoji Srbiji odbio i rekao je tada: "Poruči Pašiću da mu Crnu Goru neću dati, niti je ikad prodati. Crnogorci na to neće nikad pristati. Ni ja. Ja hoću samostalnu Crnu Goru i da se vratim u nju. Ništa drugo. Moja se kruna kovala vise od 200 godina i ona nije za prodaju. Moja kruna nije samo moja, nit Petrovića, ona pripada Crnoj Gori i crnogorskom narodu" - istakao je Adžić.
Kako je rekao, za razliku od prađeda mu, princ Nikola Petrović očito ima sporne, lične i porodične - profitabilne motive (apanaže i nekretnine) i spreman je, smatra, da promijeni mišljenje.
- I promijenio ga je radi toga i pogađati se sa onima koji ne misle i ne rade dobro Crnoj Gori. Umjesto da je ostao dosljedan svom stavu iz 2011. da je 1918. bila nasilna aneksija Crne Gore, on je očito iz ličnih i familijarnih imovinskih motiva promijenio mišljenje, pa pristao 2025. da više nije bila nasilna aneksija 1918. nego samo aneksija, a aneksija može biti i dobrovoljna, bez nasilja, sporazumna, mirnodopska, a ne samo nasilna. Mnoštvo primjera imamo za to - kazao je Adžić.
Prema njegovim riječima, ovim stavom princ Nikola je radi trgovine poništio samog sebe iz 2011. kada je podržao ondašnji zakon i rekao da je 1918. bila nasilna aneksija Crne Gore.
- Neka vidi sebe u ogledalu i treba da se zapita kad nije govorio istinu: tada ili sada. Jednom nije - zaključio je Adžić.

Adžić: Princ Nikola radi trgovine poništio samog sebe iz 2011, prađed mu je odbio sve nedostojne ponude srpskih unitarista

Istoričar i politički analitičar Novak Adžić oglasio se povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. U izjavi za portal Analitika, Adžić je istakao da je aktuelni zakon iz 2011. godine „odličan i pravedan“.
- Režim, u dogovoru sa princem Nikolom, želi da izmijeni članove 1, 2 i 5 važećeg zakona ‘od nekretnina i profita’. Promjene članova 2 i 5 smatram više nego spornim, dok je izmjena člana 1 posebno problematična - naglasio je Adžić.
On je objasnio da najavljene izmjene članova 2 i 5 nisu povezane sa rodnom ravnopravnošću.
- Nije riječ o klasičnim odredbama Zakona o nasljeđivanju privatne imovine niti o Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, niti se dotiče svetosti i nepovredivosti privatne svojine, zajamčene Ustavom. Radi se o specifičnoj oblasti – lex specialis - podvukao je Adžić.

Adžić: Režim u dogovoru s princem Nikolom želi izmijeniti pravedan zakon zbog „nekretnina i profita“

Rasprava o izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koju su u Skupštini pokrenuli poslanici Pokreta Evropa sad, ponovo je otvorila jedno od najosjetljivijih poglavlja crnogorske istorije – pitanje aneksije iz 1918. godine. Više od vijeka kasnije, prijedlog da se iz zakonskog teksta izbriše odrednica da je tadašnja aneksija bila nasilna izazvao je žustre reakcije u stručnoj i javnoj sferi, ali i razotkrio duboku simboličku podjelu između tumačenja prošlosti i političkih kalkulacija sadašnjosti.
Prijedlog poslanika PES-a podržao je i princ Nikola prihvativši tumačenje da čin aneksije zemlje po definiciji ne može biti nasilan. Time je, kako ocjenjuju istoričari, ne samo dao legitimitet revizionističkom čitanju jednog od najtragičnijih događaja crnogorske državnosti, već i doveo u pitanje simbolički odnos prema sopstvenim precima.
U sjenci ove polemike ostala je činjenica da će izmjenama Zakona princ Nikola dobiti dvorac svoga prađeda kralja Nikole na Kruševcu u Podgorici, ali i da se time odustaje od izgradnje kuće za potrebe dinastije na Cetinju, istorijskoj prijestonici Crne Gore.&nbsp;
O širim posljedicima odluke o izmjeni zvanične karakterizacije aneksije kao nasilne, ali i istorijskom kontekstu u kojem se to dešavalo te odnosu kraljevih sinova o detronizaciji dinastije i potpunog lišavanja Crne Gore njene samosvojnosti u novoj državi, za Analitiku govore istoričari Milan Šćekić i Petar Glendža.
<h2>Uklanjanje termina „nasilna“ bilo bi opasno i loša simbolika</h2>
Naši sagovornici saglasni su u ocjeni da je period između dva svjetska rata, posebno onaj neposredno nakon formiranja prve Jugoslavije, dugo bio zapostavljen i da je laička javnost o njemu bila slabo informisana.&nbsp;
Na primjer, govoreći o sinovima crnogorskog suverena, Šćekić napominje da se njima do sada niko nije studiozno i istraživački bavio.
- Istoričari o sinovima kralja Nikole uglavnom sude na osnovu svjedočenja savremenika, a koji prema njima nijesu uvijek bili pravedni i korektni. Budući da svjedočenja ne predstavljaju pouzdan istorijski izvor, prema ovoj vrsti izvora moraju se imati velike rezerve. Tim prije jer su ta svjedočenja nastala nakon 1918. godine, kada je o dinastiji Petrović Njegoš bilo i te kako poželjno pisati u negativnom kontekstu- ističe Šćekić.
Glendža je kao opasan opisao kompromis princa Nikole o uklanjanju termina nasilna sa poslanicima PES-a, Stojovićem i Pižuricom, sve i da je, kako kaže, uvjeren u njihove „najčistije i najiskrenije pobude“, jer kaže da je u pitanju - loša simbolika.
- Konkretno, mislim na sve one političko-ideološke konstrukcije nakon 1918. kojima se zamagljivao taj toliko traumatičan događaj decenijama, čak i u socijalizmu. Uz to, svakako i su se i minimizirale njegove posljedice, odnosno reakcije Crnogoraca, protivnika bezuslovnoga ujedinjenja. Kao dobru ilustracijunavodim činjenicu da su se u udžbenicima za istoriju, korišćenima u Crnoj Gori u periodu od 1945. pa do kraja 20. vijeka, taj period i posljedični mu događaji, predstavljali sa jednom i po rečenicom- napominje Glendža.
<h2>Za vrijeme rata od crnogorskih prinčeva gotovo da nije bilo koristi</h2>
Govoreći o držanju crnogorskih prinčeva tokom Prvog svjetskog rata, Šćekić podsjeća da njihov doprinos odbrani Crne Gore nije bio na nivou koji bi se očekivao.
- Ako izuzmemo najmlađeg sina kralja Nikole, princa Petra, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao Lovćenskim odredom i time dao doprinos zemlji koja se nalazila u ratu, njegova braća, Danilo i Mirko, bila su na bezbjednoj udaljenosti od fronta i praktično nijesu vidjeli neprijatelja- rekao je on.
Napominje da kada su počele ratne operacije između Crne Gore i Austrougarske, prijestolonasljednik Danilo nalazio se u Francuskoj i ako je, kaže, vjerovati svjedočenjima savremenika, vladarska porodica ga je nakon mnogo urgencija i napora jedva namorala da dođe u Crnu Goru.&nbsp;
- Prijestolonasljednik je u Crnu Goru stigao 6. septembra 1914, dakle oko mjesec nakon ulaska Crne Gore u rat, a napuštio ju je u sred rata, avgusta 1915, da bi se navodno liječio. Bio je neambiciozan, nezainteresovan za politiku, povremeno se sukobljavao sa ocem, bio je u lošim odnosima sa mlađim bratom, princom Mirkom- naveo je Šćekić.&nbsp;
Podsjeća da je nakon smrti kralja Nikole, 1921. godine abdicirao u korist svog sinovca Mihaila te da je, kako bi regulisao apanažu, 1927. priznao Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
- Za razliku od prijestolonasljednika Danila, princ Mirko je bio vrlo ambiciozan i vlastoljubiv. Jedan od savremenika, čini se s punim pravom, spočitava mu da je bio cinik. Iako izvjesni savremenici govore za njega da je u suštini bio dobar, sa ocem i bratom Danilom je bio u lošim odnosima, sklon je bio intrigama, agitovao je protiv vlade Janka Vukotića- naveo je Šćekić zaključivši kako „za vrijeme rata od njega praktično nije bilo nikakve koristi“.&nbsp;
Ipak, kako dodaje, za razliku od oca i braće, 1916. godine nije napuštio Crnu Goru.&nbsp;
- Umro je u Beču početkom marta 1918, ne dočekavši kraj rata- podsjeća naš sagovornik.
<h2>Što ako sjutra zasmeta i termin - aneksija</h2>
Glendža smatra da je podilaženje princa Nikole poslanicima Pokreta Evopa sad „truo“ kompromis i iz razloga što se na taj način nekorektno odnosi prema žrtvi onih koji su za odbranu Crne Gore položili živote.
- Takav njegov stav može se podvesti i pod nemar u odnosu na one koji su bez razmišljanja, sa oružjem stali uz njegovoga prađeda, da odbrane državnost Kraljevine Crne Gore, bez obzira na visoku cijenu, koje su bili svjesni. Takođe, kao uvredu ga mogu doživjeti njihovi potomci, baštinici vrijednosti svojih predaka, koji bi i sami donijeli iste odluke, bez obzira na sve- upozorava sagovornik Analitike.
Glendža ističe i kako princ Nikola nije smio tek tako da pristane na ovaj prijedlog jer, kako navodi, postoji mogućnost da se uz neku tehničku izmjenu, sljedeći put potraži i neki drugi termin umjesto „aneksija“, zarad postizanja novih kompromisa.&nbsp;
-To sigurno nije nemoguće jer, složićemo se, prekrajanje istorije i nije neki preveliki problem za najveći dio vladajuće koalicije. Posebno za onaj koji baštini i slavi upravo politiku koja je izbrisala Crnu Goru 1918. i detronizovala Petroviće- upozorava on.
<h2>Neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju</h2>
Glendža ističe i kako ga je neprijatno iznenadila odluka princa Nikole da odustane od rezidencije na Cetinju zarad dvorca u Podgorici u kojem je rođen njegov otac princ Mihailo.
- Bez obzira što apsolutno razumijem porodičnu sentimentalnost i vezanost za dvorac na Kruševcu, smatram da je neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju. Spisak argumenata za to je podugačak i neosporan, i ovakva odluka se ne može pravdati ni sentimentalnošću, niti apsolutnim nerazumijevanjem onih koji za deceniju nijesu sproveli sve stavke Zakona donijetoga 2011. godine- podvlači Glandža.
Glendža ističe i kako princ Nikola nije smio tek tako da pristane na ovaj prijedlog jer, kako navodi, postoji mogućnost da se uz neku tehničku izmjenu, sljedeći put potraži i neki drugi termin umjesto „aneksija“, zarad postizanja novih kompromisa.&nbsp;
- To sigurno nije nemoguće jer, složićemo se, prekrajanje istorije i nije neki preveliki problem za najveći dio vladajuće koalicije. Posebno za onaj koji baštini i slavi upravo politiku koja je izbrisala Crnu Goru 1918. i detronizovala Petroviće- upozorava on.
<h2>Neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju</h2>
Glendža ističe i kako ga je neprijatno iznenadila odluka princa Nikole da odustane od rezidencije na Cetinju zarad dvorca u Podgorici u kojem je rođen njegov otac princ Mihailo.
- Bez obzira što apsolutno razumijem porodičnu sentimentalnost i vezanost za dvorac na Kruševcu, smatram da je neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju. Spisak argumenata za to je podugačak i neosporan, i ovakva odluka se ne može pravdati ni sentimentalnošću, niti apsolutnim nerazumijevanjem onih koji za deceniju nijesu sproveli sve stavke Zakona donijetoga 2011. godine- podvlači Glandža.
Osvrnuvši se na činjenicu da princ Nikola nijednom nije reagovao povodom nasrtaja na crnogorsku državnost, kulturu i identitet koji su bili brojni u posljednjih nekoliko godina, Glendža kaže kako je siguran da ih je nemali broj Crnogoraca očekivao i da su opravdano razočarani zbog toga.
- Istina, iz nekih drugih prinčevnih izjava se da naslutiti da nije želio učestvovati u dnevnopolitičkima nadgornjavanjima i podjelama, no, bilo je situacija koje su značajno nadilazile svakodnevnu politiku. S toga i ne čudi aluzija na račun princa Nikole, da je devedestih svojim zalaganjem i angažmanom djelovao kao mitropolit Vasilije Petrović Njegoš, a da danas bira da bude mitropolit Sava- zaključio je Glendža.

Šćekić: I izvjesni Petrovići pomalo izdali Crnu Goru; Glendža: Princ Nikola danas bira da bude mitropolit Sava

Vladajuća većina u Crnoj Gori sprovodi završnu fazu dugotrajnog plana usmjerenog na ukidanje crnogorske nezavisnosti i potčinjavanje države tuđim interesima, ocijenio je politikolog prof. dr Radovan Radonjić.
On je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, govoreći o predaji dvorca na Kruševcu potomcima vladajuće porodice Petrović upozorio da je taj čin, kako je naglasio, simbolički i faktički korak ka ostvarivanju tog cilja, te da predstavlja „sramotu i izdaju“ Crne Gore i njene istorije.
Prema njegovim riječima oni koji su danas na najvišim državnim funkcijama već tri i po decenije rade isto.
- Ovo je jedna od završnih faza te njihove radnje sračunate na jednan cilj – da se Crna Gora ukloni kao samostalna, nezavisna država i kao smetnja na putu njene stare ideje i želje da se domogne crnogorske i jadranske obale, a time i strateške pozicije koju danas rijetko gdje u Evropi možete naći povoljnija za ono što oni hoće - istakao je Radonjić.
Naglasio je da onaj kome je u ovom trenutku od činjenice šta se zaista dešavalo 1918. godine važnije da se sada bavi uklanjanjem riječi „nasilna“ i kome je to bilo smetnja da se osvrne na istoriju pokazuje odnos donosilaca odluka prema ovom pitanju.
- Nije Crna Gora dužna Petrovićima, ni bilo kome drugome. Drugi su dužni njoj - ocijenio je Radonjić.
Komenmtarišući činjenicu da je priča o „pomirenju“ dio narativa koji nameće vladajuća većina, Radonjić ističe da je ona u službi ideje da se Crnogorci odreknu sopstvenog identiteta i prihvate tuđi.
- To je bestijalno i neće se desiti, a onaj ko hoće da se na toj osnovi miri – pa srećno mu bilo, viđeće kako će biti kad bude pomiren i đe će biti kad ostane bez svoje države, svoje zemlje, svojeg prava, a ostao je već - dodaje.
Osvrnuvši se na sve veću zastupljenost pitanja o sve većoj religioznosti u crnogorskom društvu, Radonjić podsjeća da crnogorsko društvo nikada nije bilo religiozno u punom smislu te riječi, ali i da način na koji to danas ispoljava ne priliči onome što ta karakteristika istinski podrazumijeva.
- A kako mi demonstriramo svoju vjernost Bogu? Uličnim 'tervenkama' i nedostojnim ponašanjem i intelektualaca, i majki sa djecom, i učiteljica s njenim učenicima, i onih vaspitačica s djecom iz vrtića koju izvode na ulicu za pare, da bi čuvali litijaše od eventualne policijske intervencije, a nije im trebalo, jer ovi su im bili jedna podrška i to veoma dobra, pa su mogli da urade što su i planirali - podsjetio je Radonjić.&nbsp;

Radonjić: Nije Crna Gora dužna Petrovićima, ni bilo kome drugome; pričom o „pomirenju“ traži se prihvatanje tuđeg identiteta

Koliko mogu da zaključim, Nikola Mihailov pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog Alek Barović osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.
- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).
Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.
- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.
Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":
“Nije ođe u pitanju&nbsp;
dinastija i kralj Nikola,&nbsp;
već sloboda Crne Gore,&nbsp;
puna muke i puna bola.&nbsp;
Sloboda je Crne Gore&nbsp;
iznad kralja i iznad svega,&nbsp;
živjela je ona prije&nbsp;
a živjeće i poslije njega.”
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Barović princu Nikoli: Najveća žrtva nasilne aneksije nije bila vaša familija već Crna Gora

Bilo bi u skladu sa istinom, pravdom i istorijom da je princ Nikola Petrović Njegoš rekao da se istorija ne može mijenjati - kazao je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
On je, na mreži Iks (X), naveo da bi bilo u skladu i sa istinom, pravdom i istorijom da je princ Petrović Njegoš odbio da prihvati kao neosnovano brisanje riječi "nasilna aneksija" iz slova prijedloga izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1978369535880106210%3Ft%3Dp6esndkOyYTgXfpewZWhhQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Bilo bi u skladu s istinom da je princ Petrović Njegoš rekao da se istorija ne može mijenjati

Ne postoji zakon, niti zakonska norma koja može promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine. Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma.
To je za Pobjedu kazao Adnan Prekić, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, komentarišući višednevnu polemiku povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji su stigli pred poslanike Skupštine Crne Gore.
<h2>PRIJEDLOZI</h2>
Premijer Milojka Spajića najavio je da će dinastija Petrović-Njegoš, odnosno njeni nasljednici, do kraja godine u potpunosti biti rehabilitovana kroz izmjene zakonskog akta kojim se reguliše odnos države prema toj vladarskoj porodici.
No, nakon što su u skupštinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, usvojenog 2011. godine ali nikada do kraja sprovedenog, otvorila su se i pitanja političke pozadine takvih poteza. Poslanici PES-a Gordan Stojović i Miloša Pižurice pokušali su da ospore karakter aneksije Crne Gore 1918. godine predloživši da se pojam „nasilna“ izbaci iz člana zakona u kome se opisuju istorijske činjenice prisajedinjenja i detronizovanja dinastije Petrović-Njegoš. To pravdaju potrebom da se „smire strasti i pronađu novi kompromisi“, barem je tako rečeno princu Nikoli...
<h2>ČINJENICE</h2>
Prekić ističe kako je apsolutno siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogrešnim putem.
- Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma – istakao je on.
Takođe smatra smiješnim iznijete teze da se radi o jezičkim usaglašavanjima, jer je njih demantovao i sam nasljednik dinastije Petrović-Njegoš.
- Princ Nikola je kazao da je termin „nasilna aneksija“ još 2011. godine izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Po toj logici, cilj princa Nikole je da ovaj zakon dobije apsolutnu podršku svih poslaničkih grupa. Zbog toga ostaje nejasno zašto je princ pristao na brisanje stava o „nasilnoj aneksiji“, jer je očigledno da upravo zbog toga neće biti saglasnosti poslanika o ovom zakonu – ukazao je Prekić.
Sagovornik Pobjede je rekao i da „razumije potrebu kraljevske porodice da ima rezidenciju“, jer je to „obaveza ove države prema njima“.
- Međutim, ne razumijem spremnost da se zbog toga prave neprincipijelni kompromisi i ulazi u otvoren proces istorijskog
revizionizma. Kao što sam i kazao na početku, nema tog zakona, niti političkog dogovora koji će promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine – zaključio je Prekić za naš list.
<h2>STAV RADONJIĆA</h2>
Da je to samo vrh „ledenog brijega“ problema ukazao je u svom tekstu-komentaru objavljenom u Pobjedi i naš eminentni istoričar Radovan Radonjić, koji smatra da bi premijer Spajić mogao naići na brojne prepreke pri „realizaciji svog obećanja povodom vraćanja sjaja i ugleda“ crnogorskoj dinastiji.
On je podsjetio da je politička grupacija, kojoj pripada i Spajić, na vlasti od parlamentarnih izbora 30. septembra 2020. godine, označavajući to pobjedom „petrovićke Crne Gore“.
- Ako će da afirmiše nešto „autentično petrovićko“, ne može, jer ga vladajuća većina već uveliko živi, čak ga je u ponečemu i nadišla. Ako će da mijenja nešto u svom „petrovićkom biću i bitku“, ne može ni to, jer tada njihova Crna Gora ne bi bila „petrovićka“ nego neka ili nečija drugo i pokazalo bi se da oni nijesu „petrovićki“, nego neki drugi – naglasio je Radonjić u tekstu.
Promišljajući dalje, smatra da ne bi bilo mudro ako premijer pokuša da budu „i vuk sit i ovce na broju“, jer „Bog ne dozvoljava mogućnost da se sjedi na dvije stolice“.
- Posvađati se s Bogom i crkvom, ne ide ni to, jer ko bi vam onda bio kadrovik, politički i etički uzor kome obavezno ljubite ruke i u koga biste se kleli i imali svaki oslonac – dodao je Radonjić.
On zato ukazuje da „u društvu gdje se ima puna međusobna saglasnost, podrška i udružena djelatnost države i crkve, posebno strane crkve kakav je slučaj u Crnoj Gori danas, ne postoji uragan koji može da razbije žabokrečinu pod kojom ona umire“.
Da aktuelna vladajuća koalicija, najavljenim izmjenama, daje novi doprinos urušavanju države i državotvorne politike, moglo zaključiti i iz komentara pojedinih opozicionih poslanika i aktivista na uklanjanje pojma „nasilan“ iz termina „nasilna aneksija“.
Ali, nijesu svi bili „na tom fonu“, jer i među njima ima onih koji, poput predlagača izmjena zakona, smatraju da aneksija ne može biti ništa drugo do nasilna, ali izostavljajući opštepoznati primjer Bosne i Hercegovine koju je Austrougarska mirno anektirala 1909. godine na osnovu sporazuma koji je tada potpisala sa Otomanskom imperijom.
Princ Nikola je, očigledno, smatrao moralnom i društvenom obavezom da javnost upozna sa svojom stranom priče, pa je u jučerašnjem obraćanju iznio mnogo toga što mu „leži na srcu“ vezano za njegov 35-godišnji angažman za mir i ljudska prava na prostoru nekadašnje Jugoslavije, a zatim i za priznanje nezavisne Crne Gore.
- Sukobi i politička rivalstva, koji razdiru našu dragu Crnu Goru, obilježili su sve to vrijeme, i ponovo konstatujem da je teško izbjeći njihov uticaj – naveo je on, podsjećajući kako se sedam godina radilo na aktuelnom tekstu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, „čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija naše dinastije“.
No, kako je dodao, bilo mu je najvažnije da je „pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore“.
- Već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika... Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina – napisao je on u obraćanju javnosti.
Ipak, ukazuje da se izmjenama zakona predviđa brisanje riječi „nasilna“, a zadržava termin „aneksija“, koji, „to već sam po sebi podrazumijeva“.
- Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom. Imati
u svojoj zemlji svoj dom, onaj koji je pripadao mom đedu Mirku, a u kojem je rođen moj otac Mihajlo, za mene i moju porodicu predstavlja jedno pravedno poštovanje odredbi zakona iz 2011. godine, koje nijesu bile sprovedene evo već 15 godina – dodao je on, uz komentar da su „međusobne rane teško premostive“.
I pored toga, nada se da će aktuelna polemika o izmjenama zakona, „konačno započeti konstruktivni dijalozi“.
- Svom snagom i ubjeđenjem pozivam glasove koji će tražiti ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja. Lično, mnogo više brinem o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti, koju, nažalost, ne možemo promijeniti – istakao je on, te zaključio da „ime Petrović-Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja“.
Stavove princa Nikole javno je podržao i jedan od predlagača izmjena zakona Gordan Stojović, koji smatra da nasljednik dinastije Petrović-Njegoš „pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu“.
- Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna, jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza, dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović-Njegoš, ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije – kazao je on.
Ambasador i vanjskopolitički komentator Pobjede Miodrag Vlahović, sa druge stane, izjavu princa Nikole vidi kao nerelevantnu u odnosu na ono što se dešavalo prije 107 godina.
- Princ treba (odavno) da ima rezidenciju. Ali, to ne može biti ni izgovor, ni cijena za istorijski revizionizam koji treba da eliminiše sjećanje na tragične događaje iz prošlosti – naveo je on, te zaključio da je Nikola II „posljednji čovjek koji može zagovarati budućnost izgrađenu na lažnoj i izbrisanoj istoriji“.
<h2>Predviđene izmjene</h2>
Aktuelni zakon kojim se uređuju pitanja od značaja za potomke dinastije Petrović-Njegoš donesen je 12. jula 2011. godine „radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš, koja je detronizovana aktom nasilne aneksije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine. Njima je utvrđeno da „tradiciju dinastije nastavljaju potomci kralja Nikole I po muškoj liniji i njihove supruge“, konkretno Nikola II Mihailov Petrović-Njegoš.
Takođe, ovlašćenjem od strane predsjednika države, Skupštine ili Vlade mogu obavljati pojedine protokolarne i nepolitičke poslove, potomci mogu steći crnogorsko državljanstvo bez obaveze otpusta iz državljanstva druge države i obratno. Za prvih sedam godina rada Fondacije Petrović-Njegoš predviđen je ukupan budžet od 4,3 miliona eura, dok „predstavnik dinastije ima pravo na mjesečna primanja u visini mjesečne bruto zarade predsjednika Crne Gore“.
Potomcima se daje na korišćenje kuća kralja Nikole u Njegušima, izgradiće im se i dati u svojinu kuća na Cetinju i stan u Podgorici. Za potrebe obavljanja poslova, imaće isključivo pravo korišćenja prvog sprata Dvorca na Kruševcu u Podgorici, a za protokolarne potrebe i prizemlja.
Izmijenjenim odredbama, tradiciju može da nastavi i najstarije žensko dijete. Za rad Fondacije predviđena je godišnja apanaža od 100.000 eura, počevši od 2027. godine. Ali, zato će Dvorac na Kruševcu u glavnom gradu u potpunosti pripasti dinastiji sa kompletnim pripadajućim zemljištem, dok će rekonstrukciju i opremanje finansirati država od naredne godine. Stan u Podgorici takođe će ostati naslednicima, dok će najavljeni plac i kuća na Cetinju ponovo biti državno vlasništvo.

Prekić: Nejasno zašto je princ Nikola pristao na brisanje termina "nasilna aneksija"

Danas se oglasio i princ Nikola Petrović Njegoš. Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza — dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović Njegoš — ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije, kazao je nekadašnji ambasador Crne Gore u Argentini i poslanik Pokreta Evropa sad Gordan Stojović.
Stojović je u objavi na Iks mreži naveo podsjećanje princa Nikole u kojem kaže da je "proces koji je doveo do donošenja Zakona iz 2011. trajao sedam godina – sedam godina teških pregovora čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija dinastije Petrović-Njegoš“.
Prema riječima Stojovića, i tada, kao i danas, polemike o terminima pokušavaju da zasjene suštinu.&nbsp;
- A suština je jednostavna: pravda se ne mjeri riječima, već djelima. &nbsp;Za princa, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica – ona koja je Crnu Goru izbrisala sa mapa i njegovu porodicu bacila u izgnanstvo. Ali današnji zakon nije o brisanju istorije, već o vraćanju dostojanstva - poručuje Stojović.&nbsp;
Kako je dodao, dinastija Petrović Njegoš ne traži privilegije – već poštovanje.
- I zato je dobro da se princ oglasio - zaključuje Stojović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stojović: I princ pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu

Ako je aneksija kako kažete izazvala “bol izgnanstva” vašoj porodici kako nije bila nasilna, upitao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić povodom saopštenja Nikole Petrovića - nasljednika dinastije Petrović-Njegoš i praunuka kralja Nikole Petrovića.
- Očigledno je da se kako kaže, 35-ogodišnji angažman Nikole Petrovića praunuka kralja Nikole Petrovića na očuvanje mira i ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavija sveo na “ neispunjenje određenog broja obaveza, od kojih je za nas najvažnija – dodjeljivanje rezidencije našoj porodici”! - dodaje Nenezić. 
Nenezić ističe da se postavlja pitanje da li je Petrović u 35 godina pregalačkog rada na povraćaju rezidencije njihovoj porodici, posjetio porodice ljudi koji su do smrti ostali vijernik njegovom prađedu - mnogi od njih svoje živote završili van terotorije naše Crne Gore, mnogima neznajući groba, a ostalima kosti ostale na grobljima po Italiji. 
- Da li ste se angažovali da se obnovi neka od preko 5000 spaljenih “rezidencija” crnogorskih rodoljuba koji su platili cijenu jer su branili slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore - upitao je Nenezić. 
Očigledno je, kaže Nenezić da Petrović čita "verziju događaja" koja mu je dostavljena.
- Očigedno da čitate “verziju događaja” koja vam je dostavljena, a mi neki ćemo ipak ostati vijerni pričama i tradicijama naših porodica, neke rane ne mogu zaliječiti “rezidencije” - zaključuje Nenezić. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić princu Petroviću: Neke rane ne mogu zaliječiti “rezidencije”

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: princ-nikola-petrovic-njegos