Jedan izraelski vojnik povrijeđen je u eksploziji u Gazi, zbog čega je Tel Aviv optužio Hamas za kršenje primirja.
Visoki zvaničnik Hamasa Mahmud Mrdavi naveo je na društvenim mrežama da je eksplozija posljedica neeksplodirane municije i da je grupa obavijestila posrednike. U kasnijoj izjavi Hamas je negirao odgovornost za ono što je nazvao „ratnim ostacima“ koje je Izrael postavio u zoni pod kontrolom Izraela.
Izraelska vojska negirala je tvrdnje Hamasa. Premijer Benjamin Netanjahu nazvao je incident kršenjem primirja i rekao da će Izrael „reagovati u skladu s tim“.
To je bio najnoviji incident koji je ugrozio krhko primirje koje je na snazi od 10. oktobra, dok se svaka strana međusobno optužuje za kršenja.
Eksplozija se dogodila dok se Hamas sastajao s turskim zvaničnicima u Ankari kako bi razgovarali o drugoj fazi primirja. Iako je sporazum uglavnom poštovan, njegov napredak je usporen.
Svi osim jednog od 251 taoca Hamasa pušteni su, živi ili mrtvi, u zamjenu za palestinske zatvorenike. Majka posljednjeg taoca čiji se posmrtni ostaci još uvijek nalaze u Gazi pozvala je da tijelo bude vraćeno prije nego što pregovarači pređu na drugu fazu primirja. 
Ta faza je još izazovnija: raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga, formiranje tehnokratskog upravnog tijela za Gazu, razoružavanje Hamasa i dalje povlačenje izraelske vojske s te teritorije.
Izraelska vojska saopštila je da je eksplozivna naprava juče detonirana ispod vojnog vozila dok su vojnici „rastavljali“ infrastrukturu militanata u gradu Rafi na jugu Gaze. Lakše ranjeni vojnik nalazi se u bolnici, saopštila je vojska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izrael optužuje Hamas za kršenje primirja

Evropska unija je danas pozvala sve strane u Pojasu Gaze da "poštuju prekid vatre", ali je potpredsjednica Evropske komisije Tereza ​​Ribera otišla dalje, osuđujući nove izraelske napade u kojima je poginulo više od 100 ljudi.
- Potrebna nam je šansa za mir, a ne izgovori za još udara- napisala je španska komesarka za konkurentnost na platformi X.
Ponavljamo poziv svima, svim stranama, da nastave da poštuju prekid vatre, rekao je portparol diplomatske službe EU Anuar el Anuni.
On je dodao da ne postoji vojno rešenje za ovaj sukob i da je vrijeme da se okonča "ciklus nasilja, smrti i razaranja".
Izraelska vojska saopštila je danas da se vraća primirju u Pojasu Gaze nakon što je u utorak izvela niz napada na desetine meta, kao odgovor na granatiranje u kojem je dan ranije poginuo jedan vojnik.
Prema podacima Civilne odbrane u Pojasu Gaze, u tim napadima je poginulo više od 100 ljudi.

EU poziva na poštovanje primirja u Pojasu Gaze

Zajedno s pjesnikom Mirašem Martinovićem postavljam pitanje sebi i čovječanstvu o našoj naravi
"A gdje ćemo mi/Poslije svega/Gdje"
Tako glase posljednji stihovi pjesme "Raseljenje" i posljednje riječi zapisane i objavljene u pjesničkoj zbirci "Smrt u Gazi" što ju je još prošle zime završio i proljetos objavio crnogorski pisac i pjesnik Miraš Martinović. Zbijam razvedene stihove u duže retke, da ih lakše uklopim u format novinskog članka. Oprostiće mi pjesnik. Moram prenijeti što još u toj pjesmi piše: "Gdje ćemo sada mi sa ove zemlje/onako na njoj nema ništa/Sve ste zbrisali/Kuće i gradove/Život se ne osjeća/Života nema/Ali mi hoćemo/Na goloj ledini/Da budemo/Na svojoj zemlji..."
Ili ovo: "Kako ćete/Graditi odmarališta/Skupocjene hotele/Na kostima/Naše djece/Ona vam/Neće dati mira/Ona će vam/U san dolaziti/Vaši gosti će se/Odmarati/Na kostima /Pa još na kostima/Djece/Stalno će/Čuti plač/Plač neće/Utihnuti/Čuće se do kraja/Zemlje /Do neba/I dalje će se/Čut i/Do Boga/I neće prestati..."
U pjesmi "Šta će ti to" Martinović čovjeka pita što će mu to da ruši gradove, da ubija djecu... Pita čovjeka "pomišljaš li da i tebe čeka smrt"... Šta će ti to/Čovječe".
Dok su ti stihovi pisani, vijesti su govorile o "tek" jedanaestak hiljada mrtvih u Gazi. Vijesti su se pretakale u pjesme užasa, pjesme suosjećanja, pjesme pitanja i čovjeku i Bogu.
I sada neka me samo neko pita: a što je s hiljadama i hiljadama pobijenih hriršćana u Nigeriji, ima ih kažu već više od sto hiljada, što je sa zapaljenim hriršćanskim crkvama plamenom stvarnim i plamenom mržnje islamističkih terorista. Kako što je? Pa treba dignuti glas, treba do neba zavapiti, treba dignuti javnost na noge. Što čekaš ti koji me to pitaš? Što čekaju crkve? Što čekaju mediji? Ne znam što čekaju. Vjerovatno to da postanu malo više ljudi nego što jesu, da prestanu jednim zlom opravdavati drugo. Čekamo da postanemo jedan svijet i jedna borba, jedna vjera i religija s dostojanstvom i dragocjenošću svakoga ljudskog bića kao prvom, desetom i stotom i jedinom zapovijedi i grijehom najvećim onoga ko je prekrši.
Jedan je crnogorski pjesnik, moj prijatelj Miraš, zavapio stihovima. Drugi su izašli na ulice svojih gradova. Ima među njima mnogo i neznanja i gluposti. Ali kleveta je zlonamjernika da svi oni podržavaju Hamas i da nemaju srca za one što su ih Hamasovi teroristi pobili, zaklali, silovali, zapalili toga crnog 7. oktobra.
Kažu, Hamas je dobio propagandni rat gurajući nedužne i nevine svoje sunarodnjake Palestince pod metke i bombe, a djecu naročito. Ali čije metke i bombe? Kažu, znali su da će Izrael, njegova vojska i država reagovati upravo tako, bespoštednim ratom. Teroristi su zvijeri koje ne mare za život. Doduše, njihovi vođe itekako često znaju sakriti svoje guzice na sigurno i toplo. Ali, ne postaju li njima slični, pa i isti, oni koji dijele taj njihov prezir prema životima bilo čijim, svog ili onog drugog naroda?
O tome se radilo u Gazi. Hamas narod iz kojeg se izrodio koristi kao živi štit, što je zločin. Ali bombe su bile američke, vojnici izraelski, koji su počinili taj "propagandni" pokolj. Da, pokolj, a ne rat, da ponovimo tačne riječi predsjednika Milanovića.
Što će ti to, čovječe, što će ti to, moj Izraele?
I onda se pojavi Tramp mirotvorac. Onaj isti koji u gradove zemlje koje je predsjednik šalje američku vojsku u rat protiv "unutarnjeg neprijatelja". Tramp mirotvorac, koji u govoru kojim proglašava mir sa zanesenošću nedoraslog dječaka govori zaljubljeno o divoti i ljepoti svojih bombardera nabrajajući ih kao nisku bisera u svojoj mirotvornoj ogrlici.
Ne budimo licemjeri, ne tražimo od Izraela što ni sami nismo pokazali nakon pobjede u našem ratu, što ni trideset godina nakon njega nismo naučili postati makar toliko ljudi da makar jednu samilosnu riječ uputimo žrtvama naših neprijatelja.
Tako ni ceremonija u Knesetu, jerusalimskom parlamentu Države Izrael, nije uputila nijedno slovo saučešća prema ubijenima u Gazi. Ne kao da su svi oni bili teroristi i zakleti članovi Hamasa, nego kao da nisu ni postojali, kao da ih nikada nije bilo niti ih je ikada trebalo biti. Ni na tlu na koje su padale njihove bombe ni igdje drugdje pod kapom nebeskom.
Ne samo Netanjahu nego i vođa opozicije govorili su o velikoj cijeni koja je plaćena za mir, koji još uvijek više nalikuje krhkom primirju nad kojim imamo razloga strahovati. I u toj cijeni nabrojili su sve ubijene svoje sunarodnjake i sve svoje vojnike. Niko da u tu cijenu pribroji i desetke hiljada žrtava druge strane i desetke hiljada vlastitih ljudi koje je rat, kao što to svi ratovi čine, pretvorio u ubice svoje ljudske braće. Baš zato se na one druge i ne smije ni pomisliti kao na ljude.
Oteti su ponovno slobodni, vraćeni svojim porodicama. I to s obje strane.
Barem jedan dan nije se pucalo ni ubijalo. Barem jedan dan počela se onima o kojima se ne smije razmišljati kao o ljudima dostavljati hrana, voda, lijekovi...
I to je dobro i tome se treba svaki čovjek radovati. Ali gorka je ta radost za nas, za ljude, za čovječanstvo ako smo pristali da je jedini način da se dođe do mira uništavanje i ubijanje, gola sila najrazornija i najmoćnija na svijetu.
Američki marinci imaju jednu "molitvu", jedan zavjet koji izvikuju u obredima ratnih priprema. Riječi su to kojima se zavjetuju i zaklinju da će se boriti, da će ubijati, sve dok Amerika ne pobijedi, sve dok svi njeni neprijatelji ne budu uništeni, sve dok ne zavlada mir.
Donald Tramp ponaša se upravo tako i vjerovatno se tako i osjeća: kao onaj koji će imati najmoćnija oružja i najsnažniju vojsku da bi sravnio sa zemljom svakoga ko remeti mir. Američki mir koji jamče i podmireni američki interesi. Oni interesi za koje svaki vođa uvjerava svoj narod da su interesi svih ljudi njegove zemlje i naroda. A znamo dobro da nikada nisu, nego samo šačice povlaštenih.
Ne pristaje pjesnik, ne pristaju umjetnici prošli i sadašnji, ne pristajem ni ja da je to jedini način postizanja mira. Ne priznajem da je temelj ljudske naravi bespoštedna, okrutna i nemilosrdna borba "mi ili vi" koja ne dopušta i ne poznaje suosjećanje.
A svi vi kojima je stalo do vaše hriršćanske vjere i hriršćanske civilizacije, čiji poziv čekam da izađem na ulicu i za progonjene nigerijske hrišćane i gdje god progonjenih i ubijanih ima, ako Boga znate, samo se sjetite Isusovih riječi (njega valjda priznajete?): "Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati." Pa mi onda odgovorite ili uputite na nekoga takvog pjesnika ili propovjednika koji sam vjeruje i koji će mene uvjeriti da je takav sin Božji Donald Tramp. Krhko je to primirje, a ne mir, ni ljudski, ni Božji.&nbsp;

Svako je primirje bolje od rata, ali poraz je čovječanstva ako se do mira može samo na Trampov način

Francuski presjednik Emanuel Makron danas je izjavio da je primirje u Gazi i dalje "vrlo krhko" te je pozvao na ponovno otvaranje ulaznih punktova na tu teritoriju, jer se radi o "apsolutno hitnom stanju", a svrha je omogućiti ulaz humanitarne pomoći.
- Situacija je i dalje vrlo krhka i mi to znamo. Važno je da Hamas u potpunosti poštuje obaveze koje je preuzeo i da se nastavi pritisak kako bi se garantovalo potpuno pošovanje primirja- rekao je na konferenciji za novinare održanoj u Ljubljani zajedno sa slovenačkim premijerom Robertom Golobom.
Istakao je da je bitno odmah krenuti i ovo je apsolutno hitno stanje u kojem je potrebno ponovno otvoriti humanitarne mostove i razne ostale humanitarne rute da bi se pomoć, hrana i osnovna zdravstvena zaštita mogli dostaviti stanovništvu.
<h3>Devet zemalja EU pozvalo izraelsku vladu da otvori granice</h3>
- I da bismo mogli pomoći ranjenima, svim ljudima, najranjivijim porodicama koje treba izvesti iz Gaze da bi se liječile u bolnicama u regiji- nastavio je francuski predsjednik. Emanuel Makron je insistirao i na potrebi da se u Savjetu bezbjednosti UN-a "što prije usvoji rezolucija" kojom bi se uspostavio "međunarodni okvir za upravljanje i sigurnost" u budućnosti u Gazi.
Šefovi država i vlada devet zemalja Evropske unije (EU) koje graniče sa Sredozemljem juče su na sastanku u Sloveniji zatražili "hitno deblokiranje sve humanitarne pomoći za Gazu" te su pozvali izraelsku vladu da u tu svrhu otvori "prelaz Rafah, kao i ostale granične punktove".

Makron: Situacija u Gazi je i dalje vrlo krhka i mi to znamo

Pokazalo se da je samo rat vječna pojava na Bliskom Istoku i da dekadama unazad gledamo povremene erupcije nasilja, a da nema istinske spremnosti za smirenje situacije, kazao je za Televiziju E vojni analitičar Aleksandar Radić.
On je istakao da sporazum o primirju u Gazi, koji je potpisan u Šarm el Šeiku na inicijativu američkog predsjednika Donalda Trampa, ne daje jasne i precizne korake šta dalje. Ni jedna ni druga strana ne znaju šta je konačni izlaz. Izrael je konačno dobio preostale taoce i to pitanje je riješeno, smatra analitičar, ali ističe da je to dalo Natanjahuovoj vladi da postupa dalje kako želi i samo čeka provokaciju Hamasa, koja će se gotovo sigurno desiti, da ponovo pokrene ratna dejstva. Postoji mnogo razloga za pesimizam, i sve će se nastaviti dinamikom koju Izrael odluči.
- Donald Tramp je trenutno jedina brana novom sukobu jer ima interes da on bude taj koji će donijeti mir. On ima zlatni ključ zato što ogromne količine novca koje Amerika upumpava Izraelu, može i da obustavi. Pitanje je šta raditi sa Hamasom, ako oni izvrše provokaciju, u tom slučaju reagovaće Izrael i krug nasilja se nastavlja- kazao je Radić.
To što je Tramp u Izrael poslao potpredsjednika Džej Di Vensa, Radić vidi kao zaštitu američkog integriteta. Bliski Istok poštuje Trampa i američka volja jedina je koja može prekinuti ili barem umanijiti na tolerantan nivo ratna dejstva.
- Primirje u Gazi ne donosi rješenje za rat. Nakon dvije godine nasilja, desetine hiljada žrtava, moralo se pronaći neko rješenje. Problem je što bez međunarodnih garancija- primirje u Gazi je neodrživo. Tek onda kada se uspostavi efikasna kontrola od strane UN-a možemo govoriti o održivosti primirja, kao što je slučaj recimo u Libanu- smatra Radić.
Što se tiče agresije Rusije na Ukrajinu, koja ulazi u četvrtu godinu, Radić smatra da se mir u toj zemlji može postići jedino uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država.
- Jednog dana ćemo saznati koliko je Moskva ohrabrena da nastavi dejstva upravo nakon sastanka sa američkim predjsednikom, koji je bio ljetos. Mjeseci rata iza nas bili su statični, teško je opisati šta se zaista dešavalo, nema pomjeranja linija na frontu i situacija izgleda bezilazno i odavno je zrela za mirovne pregovore- kaže vojni analitičar.
Ističe da konačan mir jeste ozbiljan izazov i zahtijeva od obije strane ozbiljno odricanje, zato što Rusija ne može da zadovolji svoje ambicije- a to su četiri oblasti Ukrajine. S druge strane Ukrajina nema nade da može da izbaci rusku vojsku sa svoje teritorije, i takvo stanje vlada već mjesecima, pa rat više nema smisla, imajući u vidu i ono što se dešava u Kremlju.
- Ruski zahtjev je da Ukrajina napusti i preda četiri anektirane oblasti i da prihvati to kao svršen čin. U ovom trenutku ukrajinska vojska može da drži liniju fronta. Ukrajinci ne vide zašto bi u ovom trenutku predali recimo Slavjansk ruskoj vojsci. Kompromis jeste da se zaustavi rat tamo gdje je sad linija fronta, bez daljih pomjeranja. Vašington će tražiti od Ukrajine da se pomiri sa time da gdje je trenutno ruska vojska, to i ostane pod ruskom kontrolom- kazao je Radić.
Smatra da je sada najvažnije da se pronađe strategijsko rješenje, to je zapravo Putinu u ovom trenutku potrebno. On mora da se vrati u žižu normalnih pregovora i razgovora sa Zapadom- dakle normalizacija trgovine, transporta energenata. Putinu ne treba kompromis na frontu, već rješenje ruskog političkog i ekonomskog statusa.
- Putinov avion će morati da prođe kroz neku od zemalja koje jesu uvele sankcije Rusiji, ali to je pitanje za koje će se naći rješenje jer postoje viši politički interesi i neće se dovesti u pitanje dolazak na sastanak glavnog čovjeka od kojeg zavisi pitanje mira na Istoku Evrope- zaključio je Radić, komentarišući predstojeći sastanak ruskog i američkog predsjednika u Budimpešti.

Radić: Sporazum o primirju u Gazi bez jasne konstrukcije za dalje korake, stanje na ukrajinskom frontu odavno zrelo za mirovne pregovore

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da posao u Gazi nije završen, jer tijela preminulih talaca nijesu vraćena kao što je bilo obećano, objavio je Tajms of Izrael, a prenosi N1.
- Svih 20 preživjelih talaca se vratilo i oni se osjećaju dobro, koliko je to moguće. Veliti teret je sklonjen, ali posao nije završen. Tijela nisu vraćena, kao što je bilo obećano- napisao je Tramp na društvenoj mreži "Truth Social".
Dogovor koji su potpisali Izrael i Hamas prošle nedjelje podrazumijevao je da Hamas oslobodi svih 48 talaca u roku od 72 sata od kako primirje stupi na snagu.
Rok je istekao u ponedjeljak u podne i Hamas je oslobodio 20 živih talaca, ali je vratio tijela samo četiri od 28 preminulih u Gazi, dok za večeras najavljuje predaju još četiri.
Rok iz dogovora se odnosi i na tijela, piše Tajms of Izrael, ali izgleda da Hamasu treba više vremena da ih locira, pa je uspostavljena zajednička radna grupa kako bi pomogla da se pronađu tijela koja nisu vraćena u 72 sata.
- Faza dva počinje odmah"- dodao je Tramp, aludirajući na djelove svog plana u 20 tačaka o postratnom upravljanju i obnovi Gaze, koju će voditi tranziciona vlast palestinskih tehnokrata, a nadgledaće je Mirovni odbor, kojim će predsjedavati američki predsjednik i bivši britanski premijer Toni Bler.
Faza jedan, prema Trampu, podrazumijeva oslobađanje talaca, povlačenje Izraela iz Gaze i omogućavanje dostave humanitarne pomoći, dok Hamas tek treba da se saglasi sa fazom dva, koji podrazumijeva njihovo razoružavanje.

Tramp: Posao u Gazi nije završen, tijela preminulih talaca nijesu vraćena kao što je obećano

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozdravio je "izvanredno" primirje u Gazi kao nadu da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da posreduje u okončanju ruske invazije na njegovu zemlju.
- Kada se postigne mir za jedan dio svijeta, to donosi više nade za mir u drugim regionima- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
On je dodao da ako su postignuti primirje i mir za Bliski istok, "vođstvo i odlučnost globalnih aktera svakako mogu funkcionisati i za nas, u Ukrajini."
Ukrajina se nalazi pod ruskom invazijom od februara 2024.
Američki predskednik Donald Tramp &nbsp;sugerisao je 12. oktobra da bi mogao da dozvoli da Kijev dobije rakete Tomahavk dugog dometa ako Rusija ne okonča rat protiv Ukrajine, za šta je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi predstavljao veliku eskalaciju.

Zelenski: Sporazum o Gazi donosi nadu Ukrajini

Predsjednik Savjeta Evrope, Antonio Košta, poručio je danas, povodom potpisivanja sporazuma o okončanju rata u Gazi, da prvi put u dugo vremena postoji stvarna nada za mir. Košta će na poziv egipatskog predsjednika Abdel Fataha al-Sisija i američkog Donalda Trampa predstavljati Evropsku uniju na samitu u ponedjeljak u Egiptu.
- Dugački put prema miru počinje sjutra u Egiptu...Prvi put u dugo vremena postoji realna nada. Nada za oslobađanje svih talaca, za prekid vatre i nada za neometan pristup humanitarne pomoći Gazi. Nada za pravedan i održiv mir i svjetliju budućnost na temelju dvodržavnog rješenja- istakao je Košta u današnjem saopštenju.
EU ističe spremnost da pridonese prielaznoj upravi u Gazi, procesima oporavka i obnove kako bi se osiguralo da "dan poslije" bude uspješan. &nbsp;&nbsp;Na samitu će sudjelovati i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš te čelnici iz više od dvadeset zemalja.

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi i američki predsjednik Donald Tramp predsjedavaće mirovnim samitom za Gazu sjutra poslije podne u Šarm el-Šeiku, gdje će biti prisutni lideri iz više od 20 zemalja i generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, ali ne i izraelski zvaničnici kao ni vođe Hamasa.
- Nijedan izraelski zvaničnik neće učestvovati- rekao je danas za AFP Šoš Bedrosijan, portparol izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Dokument o okončanju rata u Pojasu Gaze biće potpisan tokom samita, saopštilo je danas egipatsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Egipatsko predsjedništvo je juče, drugog dana prekida vatre između Izraela i Hamasa, saopštilo da je „cilj samita okončanje rata u Pojasu Gaze, jačanje napora za uspostavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku, kao i otvaranje novog poglavlja u regionalnoj bezbjednosti“.
Pored generalnog sekretara UN-a, nekoliko lidera je najavilo svoje učešće, uključujući jordanskog kralja Abdulaha II i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Francuski predsjednik Emanuel Makron otputovaće u Egipat kako bi izrazio podršku „sprovođenju sporazuma koji je predstavio predsjednik Tramp o okončanju rata u Gazi“, prema saopštenju Jelisejske palate.
Makron namjerava da razgovara „sa svojim partnerima o sljedećim koracima u sprovođenju mirovnog plana“.
Britanski premijer Kir Starmer prisustvovaće samitu koji „označava istorijsku prekretnicu za region nakon dvije godine sukoba i krvoprolića“, saopštio je Dauning strit.
Očekuje se da će u Egipat doći i španski premijer Pedro Sančes i italijanska premijerka Đorđa Meloni, kao i njemački kancelar Fridrih Merc i predsjednik Savjeta Evropske unije Antonio Košta.
Hamas je objavio da neće učestvovati u potpisivanju dokumenta.
Jedan od njegovih visokih zvaničnika, Hosam Badran, rekao je za AFP da palestinski islamistički pokret djeluje „preko katarskih i egipatskih posrednika“.
Prema uslovima sporazuma između Izraela i Hamasa, 48 talaca ili ostaci talaca moraju biti vraćeni Izraelu iz Pojasa Gaze prije 7.00 u ponedjeljak.
Zauzvrat, Izrael mora da oslobodi 250 zatvorenika, uključujući mnoge osuđene za smrtonosne napade protiv Izraela, i 1.700 Palestinaca koje je izraelska vojska uhapsila u Pojasu Gaze od početka rata 7. oktobra 2023. godine.
Rat je pokrenuo dotad neviđen napad Hamasa na Izrael, u kojem su skoro svi taoci oteti.

Egipat: Sjutra počinje samit za mir u Gazi, bez predstavnika Izraela i Hamasa

Delegacija Hamasa neće učestvovati u potpisivanju sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze, izjavio je danas član političkog biroa te militantne palestinske grupe.
- Što se tiče zvaničnog potpisivanja, nećemo biti prisutni- rekao je zvaničnik Hosam Badran agenciji Frans Pres (AFP).
On je dodao da je Hamas tokom novih pregovora o sklapanju primirja sa Izraelom delovao "preko katarskih i egipatskih posrednika".
Još jedan zvaničnik Hamasa danas je saopštio da razoružanje te grupe "ne dolazi u obzir", iako je ono predviđeno sporazumom od 20 tačaka, u kom posreduju i Sjedinjene Američke Države (SAD), a koji je predložio njihov predsjednik Donald Tramp.
Hamas bi, prema sporazumu, do ponedjeljka ujutro trebalo da pusti na slobodu 48 talaca, odnosno njihove posmrtne ostatke ustupi Izraelu, a Jerusalim da zauzvrat oslobodi 250 zatvorenika uhapšenih "iz bezbjednosnih razloga", kao i 1.700 Palestinaca koje je vojska privela u Pojasu Gaze od početka rata u oktobru 2023. godine.

Hamas: Nećemo prisustvovati potpisivanju primirja u Gazi

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: primirje-u-gazi