Evropska unija je danas pozvala sve strane u Pojasu Gaze da "poštuju prekid vatre", ali je potpredsjednica Evropske komisije Tereza ​​Ribera otišla dalje, osuđujući nove izraelske napade u kojima je poginulo više od 100 ljudi.
- Potrebna nam je šansa za mir, a ne izgovori za još udara- napisala je španska komesarka za konkurentnost na platformi X.
Ponavljamo poziv svima, svim stranama, da nastave da poštuju prekid vatre, rekao je portparol diplomatske službe EU Anuar el Anuni.
On je dodao da ne postoji vojno rešenje za ovaj sukob i da je vrijeme da se okonča "ciklus nasilja, smrti i razaranja".
Izraelska vojska saopštila je danas da se vraća primirju u Pojasu Gaze nakon što je u utorak izvela niz napada na desetine meta, kao odgovor na granatiranje u kojem je dan ranije poginuo jedan vojnik.
Prema podacima Civilne odbrane u Pojasu Gaze, u tim napadima je poginulo više od 100 ljudi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU poziva na poštovanje primirja u Pojasu Gaze

Zajedno s pjesnikom Mirašem Martinovićem postavljam pitanje sebi i čovječanstvu o našoj naravi
"A gdje ćemo mi/Poslije svega/Gdje"
Tako glase posljednji stihovi pjesme "Raseljenje" i posljednje riječi zapisane i objavljene u pjesničkoj zbirci "Smrt u Gazi" što ju je još prošle zime završio i proljetos objavio crnogorski pisac i pjesnik Miraš Martinović. Zbijam razvedene stihove u duže retke, da ih lakše uklopim u format novinskog članka. Oprostiće mi pjesnik. Moram prenijeti što još u toj pjesmi piše: "Gdje ćemo sada mi sa ove zemlje/onako na njoj nema ništa/Sve ste zbrisali/Kuće i gradove/Život se ne osjeća/Života nema/Ali mi hoćemo/Na goloj ledini/Da budemo/Na svojoj zemlji..."
Ili ovo: "Kako ćete/Graditi odmarališta/Skupocjene hotele/Na kostima/Naše djece/Ona vam/Neće dati mira/Ona će vam/U san dolaziti/Vaši gosti će se/Odmarati/Na kostima /Pa još na kostima/Djece/Stalno će/Čuti plač/Plač neće/Utihnuti/Čuće se do kraja/Zemlje /Do neba/I dalje će se/Čut i/Do Boga/I neće prestati..."
U pjesmi "Šta će ti to" Martinović čovjeka pita što će mu to da ruši gradove, da ubija djecu... Pita čovjeka "pomišljaš li da i tebe čeka smrt"... Šta će ti to/Čovječe".
Dok su ti stihovi pisani, vijesti su govorile o "tek" jedanaestak hiljada mrtvih u Gazi. Vijesti su se pretakale u pjesme užasa, pjesme suosjećanja, pjesme pitanja i čovjeku i Bogu.
I sada neka me samo neko pita: a što je s hiljadama i hiljadama pobijenih hriršćana u Nigeriji, ima ih kažu već više od sto hiljada, što je sa zapaljenim hriršćanskim crkvama plamenom stvarnim i plamenom mržnje islamističkih terorista. Kako što je? Pa treba dignuti glas, treba do neba zavapiti, treba dignuti javnost na noge. Što čekaš ti koji me to pitaš? Što čekaju crkve? Što čekaju mediji? Ne znam što čekaju. Vjerovatno to da postanu malo više ljudi nego što jesu, da prestanu jednim zlom opravdavati drugo. Čekamo da postanemo jedan svijet i jedna borba, jedna vjera i religija s dostojanstvom i dragocjenošću svakoga ljudskog bića kao prvom, desetom i stotom i jedinom zapovijedi i grijehom najvećim onoga ko je prekrši.
Jedan je crnogorski pjesnik, moj prijatelj Miraš, zavapio stihovima. Drugi su izašli na ulice svojih gradova. Ima među njima mnogo i neznanja i gluposti. Ali kleveta je zlonamjernika da svi oni podržavaju Hamas i da nemaju srca za one što su ih Hamasovi teroristi pobili, zaklali, silovali, zapalili toga crnog 7. oktobra.
Kažu, Hamas je dobio propagandni rat gurajući nedužne i nevine svoje sunarodnjake Palestince pod metke i bombe, a djecu naročito. Ali čije metke i bombe? Kažu, znali su da će Izrael, njegova vojska i država reagovati upravo tako, bespoštednim ratom. Teroristi su zvijeri koje ne mare za život. Doduše, njihovi vođe itekako često znaju sakriti svoje guzice na sigurno i toplo. Ali, ne postaju li njima slični, pa i isti, oni koji dijele taj njihov prezir prema životima bilo čijim, svog ili onog drugog naroda?
O tome se radilo u Gazi. Hamas narod iz kojeg se izrodio koristi kao živi štit, što je zločin. Ali bombe su bile američke, vojnici izraelski, koji su počinili taj "propagandni" pokolj. Da, pokolj, a ne rat, da ponovimo tačne riječi predsjednika Milanovića.
Što će ti to, čovječe, što će ti to, moj Izraele?
I onda se pojavi Tramp mirotvorac. Onaj isti koji u gradove zemlje koje je predsjednik šalje američku vojsku u rat protiv "unutarnjeg neprijatelja". Tramp mirotvorac, koji u govoru kojim proglašava mir sa zanesenošću nedoraslog dječaka govori zaljubljeno o divoti i ljepoti svojih bombardera nabrajajući ih kao nisku bisera u svojoj mirotvornoj ogrlici.
Ne budimo licemjeri, ne tražimo od Izraela što ni sami nismo pokazali nakon pobjede u našem ratu, što ni trideset godina nakon njega nismo naučili postati makar toliko ljudi da makar jednu samilosnu riječ uputimo žrtvama naših neprijatelja.
Tako ni ceremonija u Knesetu, jerusalimskom parlamentu Države Izrael, nije uputila nijedno slovo saučešća prema ubijenima u Gazi. Ne kao da su svi oni bili teroristi i zakleti članovi Hamasa, nego kao da nisu ni postojali, kao da ih nikada nije bilo niti ih je ikada trebalo biti. Ni na tlu na koje su padale njihove bombe ni igdje drugdje pod kapom nebeskom.
Ne samo Netanjahu nego i vođa opozicije govorili su o velikoj cijeni koja je plaćena za mir, koji još uvijek više nalikuje krhkom primirju nad kojim imamo razloga strahovati. I u toj cijeni nabrojili su sve ubijene svoje sunarodnjake i sve svoje vojnike. Niko da u tu cijenu pribroji i desetke hiljada žrtava druge strane i desetke hiljada vlastitih ljudi koje je rat, kao što to svi ratovi čine, pretvorio u ubice svoje ljudske braće. Baš zato se na one druge i ne smije ni pomisliti kao na ljude.
Oteti su ponovno slobodni, vraćeni svojim porodicama. I to s obje strane.
Barem jedan dan nije se pucalo ni ubijalo. Barem jedan dan počela se onima o kojima se ne smije razmišljati kao o ljudima dostavljati hrana, voda, lijekovi...
I to je dobro i tome se treba svaki čovjek radovati. Ali gorka je ta radost za nas, za ljude, za čovječanstvo ako smo pristali da je jedini način da se dođe do mira uništavanje i ubijanje, gola sila najrazornija i najmoćnija na svijetu.
Američki marinci imaju jednu "molitvu", jedan zavjet koji izvikuju u obredima ratnih priprema. Riječi su to kojima se zavjetuju i zaklinju da će se boriti, da će ubijati, sve dok Amerika ne pobijedi, sve dok svi njeni neprijatelji ne budu uništeni, sve dok ne zavlada mir.
Donald Tramp ponaša se upravo tako i vjerovatno se tako i osjeća: kao onaj koji će imati najmoćnija oružja i najsnažniju vojsku da bi sravnio sa zemljom svakoga ko remeti mir. Američki mir koji jamče i podmireni američki interesi. Oni interesi za koje svaki vođa uvjerava svoj narod da su interesi svih ljudi njegove zemlje i naroda. A znamo dobro da nikada nisu, nego samo šačice povlaštenih.
Ne pristaje pjesnik, ne pristaju umjetnici prošli i sadašnji, ne pristajem ni ja da je to jedini način postizanja mira. Ne priznajem da je temelj ljudske naravi bespoštedna, okrutna i nemilosrdna borba "mi ili vi" koja ne dopušta i ne poznaje suosjećanje.
A svi vi kojima je stalo do vaše hriršćanske vjere i hriršćanske civilizacije, čiji poziv čekam da izađem na ulicu i za progonjene nigerijske hrišćane i gdje god progonjenih i ubijanih ima, ako Boga znate, samo se sjetite Isusovih riječi (njega valjda priznajete?): "Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati." Pa mi onda odgovorite ili uputite na nekoga takvog pjesnika ili propovjednika koji sam vjeruje i koji će mene uvjeriti da je takav sin Božji Donald Tramp. Krhko je to primirje, a ne mir, ni ljudski, ni Božji.&nbsp;

Svako je primirje bolje od rata, ali poraz je čovječanstva ako se do mira može samo na Trampov način

Francuski presjednik Emanuel Makron danas je izjavio da je primirje u Gazi i dalje "vrlo krhko" te je pozvao na ponovno otvaranje ulaznih punktova na tu teritoriju, jer se radi o "apsolutno hitnom stanju", a svrha je omogućiti ulaz humanitarne pomoći.
- Situacija je i dalje vrlo krhka i mi to znamo. Važno je da Hamas u potpunosti poštuje obaveze koje je preuzeo i da se nastavi pritisak kako bi se garantovalo potpuno pošovanje primirja- rekao je na konferenciji za novinare održanoj u Ljubljani zajedno sa slovenačkim premijerom Robertom Golobom.
Istakao je da je bitno odmah krenuti i ovo je apsolutno hitno stanje u kojem je potrebno ponovno otvoriti humanitarne mostove i razne ostale humanitarne rute da bi se pomoć, hrana i osnovna zdravstvena zaštita mogli dostaviti stanovništvu.
<h3>Devet zemalja EU pozvalo izraelsku vladu da otvori granice</h3>
- I da bismo mogli pomoći ranjenima, svim ljudima, najranjivijim porodicama koje treba izvesti iz Gaze da bi se liječile u bolnicama u regiji- nastavio je francuski predsjednik. Emanuel Makron je insistirao i na potrebi da se u Savjetu bezbjednosti UN-a "što prije usvoji rezolucija" kojom bi se uspostavio "međunarodni okvir za upravljanje i sigurnost" u budućnosti u Gazi.
Šefovi država i vlada devet zemalja Evropske unije (EU) koje graniče sa Sredozemljem juče su na sastanku u Sloveniji zatražili "hitno deblokiranje sve humanitarne pomoći za Gazu" te su pozvali izraelsku vladu da u tu svrhu otvori "prelaz Rafah, kao i ostale granične punktove".

Makron: Situacija u Gazi je i dalje vrlo krhka i mi to znamo

Pokazalo se da je samo rat vječna pojava na Bliskom Istoku i da dekadama unazad gledamo povremene erupcije nasilja, a da nema istinske spremnosti za smirenje situacije, kazao je za Televiziju E vojni analitičar Aleksandar Radić.
On je istakao da sporazum o primirju u Gazi, koji je potpisan u Šarm el Šeiku na inicijativu američkog predsjednika Donalda Trampa, ne daje jasne i precizne korake šta dalje. Ni jedna ni druga strana ne znaju šta je konačni izlaz. Izrael je konačno dobio preostale taoce i to pitanje je riješeno, smatra analitičar, ali ističe da je to dalo Natanjahuovoj vladi da postupa dalje kako želi i samo čeka provokaciju Hamasa, koja će se gotovo sigurno desiti, da ponovo pokrene ratna dejstva. Postoji mnogo razloga za pesimizam, i sve će se nastaviti dinamikom koju Izrael odluči.
- Donald Tramp je trenutno jedina brana novom sukobu jer ima interes da on bude taj koji će donijeti mir. On ima zlatni ključ zato što ogromne količine novca koje Amerika upumpava Izraelu, može i da obustavi. Pitanje je šta raditi sa Hamasom, ako oni izvrše provokaciju, u tom slučaju reagovaće Izrael i krug nasilja se nastavlja- kazao je Radić.
To što je Tramp u Izrael poslao potpredsjednika Džej Di Vensa, Radić vidi kao zaštitu američkog integriteta. Bliski Istok poštuje Trampa i američka volja jedina je koja može prekinuti ili barem umanijiti na tolerantan nivo ratna dejstva.
- Primirje u Gazi ne donosi rješenje za rat. Nakon dvije godine nasilja, desetine hiljada žrtava, moralo se pronaći neko rješenje. Problem je što bez međunarodnih garancija- primirje u Gazi je neodrživo. Tek onda kada se uspostavi efikasna kontrola od strane UN-a možemo govoriti o održivosti primirja, kao što je slučaj recimo u Libanu- smatra Radić.
Što se tiče agresije Rusije na Ukrajinu, koja ulazi u četvrtu godinu, Radić smatra da se mir u toj zemlji može postići jedino uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država.
- Jednog dana ćemo saznati koliko je Moskva ohrabrena da nastavi dejstva upravo nakon sastanka sa američkim predjsednikom, koji je bio ljetos. Mjeseci rata iza nas bili su statični, teško je opisati šta se zaista dešavalo, nema pomjeranja linija na frontu i situacija izgleda bezilazno i odavno je zrela za mirovne pregovore- kaže vojni analitičar.
Ističe da konačan mir jeste ozbiljan izazov i zahtijeva od obije strane ozbiljno odricanje, zato što Rusija ne može da zadovolji svoje ambicije- a to su četiri oblasti Ukrajine. S druge strane Ukrajina nema nade da može da izbaci rusku vojsku sa svoje teritorije, i takvo stanje vlada već mjesecima, pa rat više nema smisla, imajući u vidu i ono što se dešava u Kremlju.
- Ruski zahtjev je da Ukrajina napusti i preda četiri anektirane oblasti i da prihvati to kao svršen čin. U ovom trenutku ukrajinska vojska može da drži liniju fronta. Ukrajinci ne vide zašto bi u ovom trenutku predali recimo Slavjansk ruskoj vojsci. Kompromis jeste da se zaustavi rat tamo gdje je sad linija fronta, bez daljih pomjeranja. Vašington će tražiti od Ukrajine da se pomiri sa time da gdje je trenutno ruska vojska, to i ostane pod ruskom kontrolom- kazao je Radić.
Smatra da je sada najvažnije da se pronađe strategijsko rješenje, to je zapravo Putinu u ovom trenutku potrebno. On mora da se vrati u žižu normalnih pregovora i razgovora sa Zapadom- dakle normalizacija trgovine, transporta energenata. Putinu ne treba kompromis na frontu, već rješenje ruskog političkog i ekonomskog statusa.
- Putinov avion će morati da prođe kroz neku od zemalja koje jesu uvele sankcije Rusiji, ali to je pitanje za koje će se naći rješenje jer postoje viši politički interesi i neće se dovesti u pitanje dolazak na sastanak glavnog čovjeka od kojeg zavisi pitanje mira na Istoku Evrope- zaključio je Radić, komentarišući predstojeći sastanak ruskog i američkog predsjednika u Budimpešti.

Radić: Sporazum o primirju u Gazi bez jasne konstrukcije za dalje korake, stanje na ukrajinskom frontu odavno zrelo za mirovne pregovore

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da posao u Gazi nije završen, jer tijela preminulih talaca nijesu vraćena kao što je bilo obećano, objavio je Tajms of Izrael, a prenosi N1.
- Svih 20 preživjelih talaca se vratilo i oni se osjećaju dobro, koliko je to moguće. Veliti teret je sklonjen, ali posao nije završen. Tijela nisu vraćena, kao što je bilo obećano- napisao je Tramp na društvenoj mreži "Truth Social".
Dogovor koji su potpisali Izrael i Hamas prošle nedjelje podrazumijevao je da Hamas oslobodi svih 48 talaca u roku od 72 sata od kako primirje stupi na snagu.
Rok je istekao u ponedjeljak u podne i Hamas je oslobodio 20 živih talaca, ali je vratio tijela samo četiri od 28 preminulih u Gazi, dok za večeras najavljuje predaju još četiri.
Rok iz dogovora se odnosi i na tijela, piše Tajms of Izrael, ali izgleda da Hamasu treba više vremena da ih locira, pa je uspostavljena zajednička radna grupa kako bi pomogla da se pronađu tijela koja nisu vraćena u 72 sata.
- Faza dva počinje odmah"- dodao je Tramp, aludirajući na djelove svog plana u 20 tačaka o postratnom upravljanju i obnovi Gaze, koju će voditi tranziciona vlast palestinskih tehnokrata, a nadgledaće je Mirovni odbor, kojim će predsjedavati američki predsjednik i bivši britanski premijer Toni Bler.
Faza jedan, prema Trampu, podrazumijeva oslobađanje talaca, povlačenje Izraela iz Gaze i omogućavanje dostave humanitarne pomoći, dok Hamas tek treba da se saglasi sa fazom dva, koji podrazumijeva njihovo razoružavanje.

Tramp: Posao u Gazi nije završen, tijela preminulih talaca nijesu vraćena kao što je obećano

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozdravio je "izvanredno" primirje u Gazi kao nadu da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da posreduje u okončanju ruske invazije na njegovu zemlju.
- Kada se postigne mir za jedan dio svijeta, to donosi više nade za mir u drugim regionima- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
On je dodao da ako su postignuti primirje i mir za Bliski istok, "vođstvo i odlučnost globalnih aktera svakako mogu funkcionisati i za nas, u Ukrajini."
Ukrajina se nalazi pod ruskom invazijom od februara 2024.
Američki predskednik Donald Tramp &nbsp;sugerisao je 12. oktobra da bi mogao da dozvoli da Kijev dobije rakete Tomahavk dugog dometa ako Rusija ne okonča rat protiv Ukrajine, za šta je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi predstavljao veliku eskalaciju.

Zelenski: Sporazum o Gazi donosi nadu Ukrajini

Predsjednik Savjeta Evrope, Antonio Košta, poručio je danas, povodom potpisivanja sporazuma o okončanju rata u Gazi, da prvi put u dugo vremena postoji stvarna nada za mir. Košta će na poziv egipatskog predsjednika Abdel Fataha al-Sisija i američkog Donalda Trampa predstavljati Evropsku uniju na samitu u ponedjeljak u Egiptu.
- Dugački put prema miru počinje sjutra u Egiptu...Prvi put u dugo vremena postoji realna nada. Nada za oslobađanje svih talaca, za prekid vatre i nada za neometan pristup humanitarne pomoći Gazi. Nada za pravedan i održiv mir i svjetliju budućnost na temelju dvodržavnog rješenja- istakao je Košta u današnjem saopštenju.
EU ističe spremnost da pridonese prielaznoj upravi u Gazi, procesima oporavka i obnove kako bi se osiguralo da "dan poslije" bude uspješan. &nbsp;&nbsp;Na samitu će sudjelovati i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš te čelnici iz više od dvadeset zemalja.

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi i američki predsjednik Donald Tramp predsjedavaće mirovnim samitom za Gazu sjutra poslije podne u Šarm el-Šeiku, gdje će biti prisutni lideri iz više od 20 zemalja i generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, ali ne i izraelski zvaničnici kao ni vođe Hamasa.
- Nijedan izraelski zvaničnik neće učestvovati- rekao je danas za AFP Šoš Bedrosijan, portparol izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Dokument o okončanju rata u Pojasu Gaze biće potpisan tokom samita, saopštilo je danas egipatsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Egipatsko predsjedništvo je juče, drugog dana prekida vatre između Izraela i Hamasa, saopštilo da je „cilj samita okončanje rata u Pojasu Gaze, jačanje napora za uspostavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku, kao i otvaranje novog poglavlja u regionalnoj bezbjednosti“.
Pored generalnog sekretara UN-a, nekoliko lidera je najavilo svoje učešće, uključujući jordanskog kralja Abdulaha II i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Francuski predsjednik Emanuel Makron otputovaće u Egipat kako bi izrazio podršku „sprovođenju sporazuma koji je predstavio predsjednik Tramp o okončanju rata u Gazi“, prema saopštenju Jelisejske palate.
Makron namjerava da razgovara „sa svojim partnerima o sljedećim koracima u sprovođenju mirovnog plana“.
Britanski premijer Kir Starmer prisustvovaće samitu koji „označava istorijsku prekretnicu za region nakon dvije godine sukoba i krvoprolića“, saopštio je Dauning strit.
Očekuje se da će u Egipat doći i španski premijer Pedro Sančes i italijanska premijerka Đorđa Meloni, kao i njemački kancelar Fridrih Merc i predsjednik Savjeta Evropske unije Antonio Košta.
Hamas je objavio da neće učestvovati u potpisivanju dokumenta.
Jedan od njegovih visokih zvaničnika, Hosam Badran, rekao je za AFP da palestinski islamistički pokret djeluje „preko katarskih i egipatskih posrednika“.
Prema uslovima sporazuma između Izraela i Hamasa, 48 talaca ili ostaci talaca moraju biti vraćeni Izraelu iz Pojasa Gaze prije 7.00 u ponedjeljak.
Zauzvrat, Izrael mora da oslobodi 250 zatvorenika, uključujući mnoge osuđene za smrtonosne napade protiv Izraela, i 1.700 Palestinaca koje je izraelska vojska uhapsila u Pojasu Gaze od početka rata 7. oktobra 2023. godine.
Rat je pokrenuo dotad neviđen napad Hamasa na Izrael, u kojem su skoro svi taoci oteti.

Egipat: Sjutra počinje samit za mir u Gazi, bez predstavnika Izraela i Hamasa

Delegacija Hamasa neće učestvovati u potpisivanju sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze, izjavio je danas član političkog biroa te militantne palestinske grupe.
- Što se tiče zvaničnog potpisivanja, nećemo biti prisutni- rekao je zvaničnik Hosam Badran agenciji Frans Pres (AFP).
On je dodao da je Hamas tokom novih pregovora o sklapanju primirja sa Izraelom delovao "preko katarskih i egipatskih posrednika".
Još jedan zvaničnik Hamasa danas je saopštio da razoružanje te grupe "ne dolazi u obzir", iako je ono predviđeno sporazumom od 20 tačaka, u kom posreduju i Sjedinjene Američke Države (SAD), a koji je predložio njihov predsjednik Donald Tramp.
Hamas bi, prema sporazumu, do ponedjeljka ujutro trebalo da pusti na slobodu 48 talaca, odnosno njihove posmrtne ostatke ustupi Izraelu, a Jerusalim da zauzvrat oslobodi 250 zatvorenika uhapšenih "iz bezbjednosnih razloga", kao i 1.700 Palestinaca koje je vojska privela u Pojasu Gaze od početka rata u oktobru 2023. godine.

Hamas: Nećemo prisustvovati potpisivanju primirja u Gazi

Izrael je predložio primirje u trajanju od 45 dana u Pojasu Gaze, kako bi se omogućilo oslobađanje talaca i potencijalno započeli indirektni pregovori o okončanju rata. Hamas, koji je već odbacio jedan od uslova, da položi oružje, saopštio je da još razmatra ovaj prijedlog.
Prema kopiji dokumenta do koje je došao Rojters, ključni elementi izraelske ponude podrazumijevaju uključivanje egipatskih i katarskih posrednika, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se otvorili pregovori o trajnom okončanju sukoba.&nbsp;
Vlada premijera Benjamina Netanijahua se još nije zvanično oglasila povodom plana primirja&nbsp;
Izraelske snage bi se povukle na položaje koje su držale prije prekida prethodnog primirja, 18. marta, a Palestincima bi bilo dozvoljeno da prelaze preko koridora Netzarim, koji razdvaja sjeverni i južni dio Gaze.
Tokom prve sedmice primirja, Hamas bi oslobodio 10 živih talaca u zamjenu za 120 Palestinaca osuđenih na doživotne kazne, kao i više od 1.000 Palestinaca uhapšenih nakon 7. oktobra 2023.
Humanitarna pomoć bi ponovo počela da se distribuira, a započeli bi i radovi na obnovi uništene infrastrukture.
Nakon toga, Hamas bi dostavio dokaze o životu preostalih talaca, a tijela poginulih bi bila vraćena.

Izrael predložio uslove primirja u Gazi: Hamas već odbio prijedlog o polaganju oružja

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: primirje-u-gazi