Centra za demokratsku tranziciju (CDT) apelovao je na Skupštinu Crne Gore da značajno koriguje predloženi Zakon o Vladi i ne propusti priliku da utiče na povećanje transparentnosti i odgovornosti i kvaliteta rada izvršne vlasti. 
- Ukoliko ovoga puta propuste da donesu zaista reformski zakon o vladi, poslanici će biti saučesnici pokušaja održavanja statusa quo - kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Gvozdenović je rekla da Prijedlog zakona o Vladi, koji je danas ušao u skupštinsku proceduru, predstavlja znatno lošiju verziju u odnosu na ranije tekstove koji su izrađivani tokom procesa njegove pripreme.
- Jedna od značajnih izmjena u odnosu na ranije verzije odnosi se na odustajanje od definisanja gornje granice broja resora u Vladi, rješenja koje dogovoreno i sa Venecijanskom komisijom. U prethodno dostupnoj verziji nacrta zakona bilo je predviđeno da Vlada može imati najviše četiri potpredsjednika i 20 ministara, od čega dva ministra bez portfelja. U aktuelnom predlogu zadržano je samo ograničenje u odnosu na broj ministara bez portfelja - kazala je ona.
Iako samo ograničavanje broja resora ne predstavlja mjeru optimizacije i racionalizacije izvršne vlasti, definisanje gornje granice predstavljalo bi, smatra ona, makar minimalnu branu praksi koja je u pojedinim periodima poprimala razmjere bez presedana – gdje su resori formirani i dijeljeni po direktnom diktatu partija. Upravo je, ističe ona, takva praksa u aktuelnom mandatu dovela do povremenog usitnjavanja pojedinih oblasti i formiranja resora koji su, umjesto funkcionalnog unapređenja sistema, bili rezultat političkih kompromisa. 
Prijedlog zakona definiše sedam obaveznih upravnih oblasti, ali ostaje nejasno, kaže Gvozdenović, zbog čega među njima nijesu prepoznati resori poput obrazovanja ili planiranja i uređenja prostora – oblasti od strateškog značaja za razvoj države.
- Zakon uvodi i političku odgovornost ministara, bez razrade šta se pod tim podrazumijeva, odnosno kako će se to sprovesti. Ovako predložena odredba predstavlja nejasnu i potencijalno veoma problematičnu definiciju političke odgovornosti. U parlamentarnom sistemu politička odgovornost ministra podrazumijeva odgovornost prema parlamentu i javnosti za vođenje politike i rezultate rada resora, a ne odgovornost za izvršavanje naloga predsjednika Vlade - navela je Gvozdenović.
Korak unazad bilježi se, dodaje ona, i u domenu transparentnosti rada Vlade. Zakon predviđa mogućnost održavanja telefonskih sjednica, s tim da, kaže Gvozdenović, nije precizirano šta se smatra „hitnim slučajem“ koji opravdava takav način odlučivanja.
- Umjesto toga, propisane su samo pojedine oblasti o kojima se ne može odlučivati telefonskim putem. Međutim, za razliku od ranijih rješenja, više ne postoji zabrana odlučivanja o imenovanjima, postavljenjima i razrješenjima na telefonskim sjednicama - ističe ona.
Ovim se, smatra, omogućava da ovakve odluke koje jesu od suštinskog značaja za funkcionisanje institucija donose telefonski, bez rasprave, po potrebi, što, napominje Gvozdenović, nije u skladu sa standardima transparentnosti i odgovornosti izvršne vlasti.
Takođe, u Prijedlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini. Međutim, Gvozdenović napominje da nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana… 
- Izmjene su primjetne i u odnosu Vlade prema Skupštini. Iako je zadržana odredba da predsjednik Vlade, odnosno član Vlade prisustvuje sjednici Skupštine na kojoj mu se postavlja poslaničko pitanje, iz teksta je uklonjena ranija obaveza da se predsjednik i članovi Vlade odazovu pozivu radnog tijela Skupštine i prisustvuju kontrolnom saslušanju - naglasila je Gvozdenović.
Iako Prijedlog zakona propisuje brojne obaveze za članove Vlade, Gvozdenović navodi da on ne predviđa nikakve mjere ili posljedice u slučaju njegovog nepoštovanja. Prema njenim riječima, norme koje propisuju dužnosti i obaveze bez jasno definisanih mehanizama odgovornosti i posljedica ostaju deklarativne i pravno slabe, jer ne obezbjeđuju stvarnu primjenu zakona u praksi. 
- Konačno, nameće se kao ključno pitanje: zašto Vlada, imajući u vidu značajne izmjene u odnosu na ranije verzije teksta, nije sprovela novu javnu raspravu i omogućila domaćoj stručnoj i zainteresovanoj javnosti da se izjasni o finalnoj verziji zakona? Jednako je važno pitanje zašto zakon o Vladi nije pripreman paralelno sa zakonom o Skupštini, kako bi se kroz koordinisan pristup sistemski uredila otvorena pitanja i unaprijedio odnos između dvije grane vlasti. A posebno zabrinjava činjenica da su još krajem prošle godine postojale informacije da je već pripremljen nacrt Zakona o Skupštini, što otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i inkluzivnosti procesa izrade temeljnih akata našeg pravnog poretka - zaključila je Gvozdenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gvozdenović: Prijedlog zakona o Vladi neće obezbijediti odgovornost izvršne vlasti, Skupština da ga koriguje

Centar za ženska prava (CŽP) pozdravio je usvajanje Prijedloga zakona o Vladi, koji sadrži amandmane ove organizacije u dijelu rodne zastupljenosti. 
Centar za ženska prava u kontinuitetu ukazuje na potrebu da se političko učešće žena izuzme iz dnevno-političkih kalkulacija i kratkoročnih partijskih interesa, te da se obezbijede jasni, obavezujući mehanizmi za postizanje rodne ravnopravnosti u izvršnoj vlasti. 
- Ohrabruje prihvatanje prijedloga koji smo istakli već prilikom same najave izrade Zakona o Vladi, kojim smo tražili da se novim zakonom propiše obaveza da najmanje 40 odsto članova Vlade budu iz reda manje zastupljenog pola - navedeno je u saopštenju Centra za ženska prava.
Podsjećaju da je prihvaćen prijedlog da najmanje jedan potpredsjednik Vlade, u slučajevima kada ih ima više od dva, mora biti iz reda manje zastupljenog pola. 
- Ovi prijedlozi su značajno unaprijedili inicijalni Nacrt zakona iz 2022. godine, koji je mandatara obavezivao tek da „vodi računa o ravnopravnosti polova“, ostavljajući političkim elitama širok prostor da proizvoljno tumače i određuju nivo ravnopravnosti koji „zadovoljava“ političke interese partija - navedeno je u saopštenju.
U Centru za ženska prava poručuju da žele da ove zakonske izmjene doprinesu da učešće žena u donošenju odluka postane mjerljiv standard demokratske odgovornosti, a ne simbolična statistika. 
Centar za ženska prava zahvalio se svim pojedincima i pojedinkama u političkom životu koji su podržali naše zahtjeve, a koji su tokom 2024. godine dodatno formalizovani kroz Zajedničku poziciju Centra za ženska prava i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava o potrebi unapređenja političkog učešća žena. 
Očekuju od Skupštine Crne Gore da usvoji ovakav Preijdlog zakona koji je u skladu sa obavezujućim zaključcima UN CEDAW Komiteta, koji u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ukazuje na zabrinjavajuće nisku zastupljenost žena u izvršnoj vlasti. 
- Iako pomenute izmjene Zakona o Vladi doprinose prevazilaženju značajne strukturne prepreke ka političkom učešću žena, pred nama i dalje ostaju sistemski izazovi - prije svega patrijarhalni diskriminatorni stavovi koji se prelivaju u javni diskurs i aktuelno političko liderstvo. Njihovo prevazilaženje je ključni preduslov da se „obezbijedi puno i efektivno učešće žena i jednake šanse za vođstvo na svim nivoima odlučivanja u političkom i javnom životu“, kako naglašava CEDAW Komitet - zaključeno je u saopštenju.

CŽP: Prijedlog zakona o Vladi - od “vođenja računa o rodnoj ravnopravnosti” do zakonske norme

Prijedlog zakona o Vladi, koji je utvrđen na današnjoj sjednici, dokaz je institucionalne zrelosti političkog sistema države, kazao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
Koprivica je na konferenciji za novinare kazao da je utvrđivanje tog zakonskog teksta pokazatelj demokratskog sazrijevanja Crne Gore, ali i dio evropskog puta.
- Crna Gora, prvi put u svojoj istoriji, dobija Zakon o Vladi. Tri decenije smo funkcionisali bez sistemskog zakona koji reguliše izvršnu vlast - rekao je Koprivica, dodajući da danas upravo to mijenjaju.
On je kazao da Prijedlog zakona o Vladi nije samo pravni tekst, već dokaz institucionalne zrelosti političkog sistema Crne Gore.
- Ovaj vid samoregulacije je najpouzdaniji pokazatelj demokratskog sazrijevanja Crne Gore. Zakon o Vladi je dio našeg evropskog puta, ali i dio obaveza iz Strategije za borbu protiv korupcije - rekao je Koprivica.
Zakon se, kako je istakao, ne donosi zbog Vlade, već da bi građani imali više predvidivosti i transparentnosti, ali i kako bi bilo manje prostora za diskrecione odluke i sukobe interesa.
- Građani imaju pravo na Vladu čiji se kredibilitet ne podrazumijeva, već dokazuje i kontroliše. To ovaj zakon predviđa - poručio je Koprivica.
Ministarar javne uprave Maraš Dukaj rekao je da je Prijedlog zakona o Vladi jedno od najmodernijih rješenja koja su usvojena u Crnoj Gori i da je usklađen sa evropskim standardima.
- Usvajanjem ovog zakona završavamo jednu od ključnih obaveza u poglavlju 23 - kazao je Dukaj.
Kako je naveo, Prijedlogom zakona propisuje se da 40 odsto članova Vlade mora biti manje zastupljenog pola.
Prema riječima Dukaja, utvrđivanjem Prijedloga zakona Vlada je iskazala opredijeljenost ka stabilnom i odgovornom upravljanju državnim poslovima.
Dukaj je kazao i da vjeruje da će parlament prepoznati važnost tog propisa i ponovio da bi dobro bilo da se donese i zakon o Skupštini.

Utvrđen Prijedlog zakona o Vladi; Dukaj: Jedno od najmodernijih usvojenih rješenja u Crnoj Gori

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: prijedlog-zakona-o-vladi