Predstavnici vladajuće većine nijesu glasali za to da Skupština raspravlja o Prijedlogu izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je Demokratska partija socijalista (DPS) pripremila sa ciljem da se medicinskim sestrama i tehničarima uvećaju plate za oko 25 odsto - saopštili su iz poslaničkog kluba te partije.
Ovim prijedlogom tražili su da se plate medicinskim sestrama i tehničarima sa srednjom stručnom spremom sa 616 eura povećaju na 765 eura. Predviđeno je, kako su dodali, i povećanje i za ostale grupe, zavisno od stepena obrazovanja.
- Međutim, parlamentarna većina onemogućila je čak i da se raspravlja o konkretnom zakonskom rješenju, koje je pisano sa jednim jedinim motivom - da se unaprijedi položaj srednjeg medicinskog kadra koji na svojim leđima nosi najveći teret u zdravstvenom sistemu Crne Gore. I ovim činjenjem su, između ostalog, potvrdili da samo deklarativno vrednuju rad medicinskih sestara i tehničara, te da se njihove diskusije o tome koliko su oni važni za sistem zdravstva, svode na praznu politikantsku priču - ocijenili su poslanici DPS-a.
Jasno je, decidni su u DPS-u, da su ovaj predlog odbili isključivo iz razloga što isti dolazi od Kluba poslanika Demokratske partije socijalista.
- A očigledno je da pokušavaju da uberu jeftine političke poen na bazi priče o tome kako će plate povećavati kroz Granski kolektivni ugovor, iako će se istovremeno ukinuti stimulacije, tako da sve dođe na isto - istakli su oni.
Dodaju i da je jasno svima da je ekonomska politika vladajućeg PES-a zasnovana na trikovima kojima osporavaju da srednji medicinski kadar zaslužuje veće plate.
- Poručujemo da ne odustajemo od inicijative da srednji medicinski kadar dobije što mu pripada, te informišemo javnost da ćemo ponovo predati naš prijedlog u skupštinsku proceduru - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS: Vlast nije glasala da u dnevni red uđe prijedlog da se medicinskim sestrama i tehničarima povećaju plate

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica zatražila je od Višeg suda da je oslobodi od optužbe Specijalnog tužilaštva da je postrekavala sutkinju privrednog suda Milicu Vlaović Milosavljević da donese nezakonitu odluku.
Ona je ukazala na ironiju da aktuelna vlast presudom protiv nje pokušava da zatvori poglavlja 23 i 24 a koja je upravo ona otvorila kao i da je u petak glavna u sudstvu sazvala sastanak povodom presuđivanja u predmetima gdje je ona optužena.&nbsp;
Sutkinja Vlaović Milosavljević je kazala da nije kriva podsjećajujći da je njena odluka potvrđena i da pravosnažna presuda ne može biti krivično djelo kao i da je u ovom postupku primorana da se brani od konstrukcija koje potpuno ignorišu pravnu teoriju i praksu.
Sa druge strane Specijalni tužilac Vukas Radonjić predložio je Višem sudu da se optužene oglase krivima jer su djelovale sa jasnom namjerom da nezakonito utiču na sudski postupak i nanesu štetu korporaciji Ten u korist Rada Arsića, kuma Vesne Medenice
On je predložio da se Medenica kazni trogodišnjom zatvorskom kaznom a Vlahović Milosavljević sa godinom zatvora pojašnjavajući da predložene kazne odražavaju težinu učinjenih djela i šalju jasnu poruku o nedopustivosti zloupotreba u pravosuđu.
Sudija Branislav Leković je za drugi decembar zakazao izricanje presude.
Tužilac Radonjić je u završni riječima podsjetio da nije sporno da je sutkinja Vlahović Milosavljević odlučivala u predmetu u kojem je korporacija Ten bila oštećena u sporu sa firmom biznismena Arsića.
- Između optuženih postoji prepiska iz novembra i decembra 2018. godine, koju je SDT označio kao pravno valjanu i potvrđenu spisima predmeta - kazao je tužilac Radonjić i dodao da poruke ukazuju na to da je Medenica vršila pritisak na sutkinju Vlahović Milosavljević kako bi se donijela odluka u korist njenog kuma.
U svojoj odbrani pred Specijalnim državnim tužilaštvom, Vlahović Milosavljević je, kako je naveo Radonjić, izjavila da ju je Medenica više puta telefonom pozivala, insistirala na donošenju rješenja o privremenoj mjeri i da je „popustila pod pritiskom“.
Navela je i da je Medenica „jako nezgodna kada joj se neko zamjeri“, što je tužilac ocijenio kao dodatnu potvrdu da je pritisak bio intenzivan i usmjeren ka donošenju nezakonite odluke.
- Sve ukazuje da je Vesna Medenica stvorila odluku da sutkinja Vlahović Milosavljević izvrši krivično djelo i donese odluku u korist Rada Arsića. Nakon donošenja privremene mjere Vlahović Milosavljević je obavijestila Medenicu, koja joj je u poruci napisala da će „to propratiti“ i da će „pozvati Blaža“ tadašnjem članu vijeća Privrednog suda Crne Gore - kazao je tužilac.
Iako je vijeće Privrednog suda kasnije potvrdilo privremenu mjeru koju je donijela sutkinja Vlahović Milosavljević, Radonjić je naglasio da to „nije od značaja za krivičnu odgovornost“, jer postoji sumnja da su članovi vijeća, uključujući Jovanića, takođe počinili krivično djelo.
- Činjenica da je vijeće potvrdilo odluku sudije Vlahović Milosavljević ne mijenja suštinu. Postoji osnovana sumnja da su i vijeće i Blažo Jovanić djelovali u okviru istog uticaja i da su umiješani u radnje koje predstavljaju zloupotrebu službenog položaja - naglasio je tužilac.
Sa druge strane, Medenica je u završnoj riječi optužila predstavnika ruske korporacije ,,Ten“ da je“pokušao da je predstavi i kriminalizuje u obimu i mjeri kako to ne radi ni tužilaštvo“.
- To me dovodi do zaključka da je sve konstrukcija da se pomogne ovoj vlasti da se presudom meni zatvore poglavlja 23 i 24, a koje sam svojevremeno ja otvorila. Najveći problem su ta poglavlja gdje se ja javno pozivam kao neko ko treba da snosi sve ono što oni smatraju zlim vremenom, da ja, kao žrtva, budem njihov štrik. Glavna u sudstvu je u petak pozvala sve sudije oko ovih presuda. To je javna tajna - rekla je Medenica, aludirajući na predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić.
- Mene niko nije zvao - nadovezao se sudija Leković.
Medenica ga je, potom, zamolila da donese nepristrasnu odluku bez obzira na, kako je kazala, medijsku hajku koja se protiv nje vodi na dnevnom nivou.
Ona je prijedlog tužioca Radonjića da je osudi na tri godine zatvora okarakterisala kao ,,bombastom najavom“.
- To će mu vjerovatno dati novu poziciju u tužilačkoj organizaciji - kazala je Medenica.
Ona je ponovila da je u konkretnom slučaju molila da se primijeni zakon.
- Je li to krivično djelo. Nije. A ako nije, onda ni moja molba nije protivpravnost, a samim tim nema ni podstrekavanja - rekla je Medenica.
Optužena Milica Vlaović Milosavljević je kazala da je protiv nje podignuta optužnica zasnovana na „neshvatljivo pogrešnom i pravno neodrživom tumačenju“ njene nekadašnje sudske odluke.
Istakla je da je riječ o odluci koja je pravosnažno potvrđena, donešena u skladu sa zakonom i u okviru njenih službenih ovlašćenja.
- Tu mjeru je već 2019. potvrdilo vijeće Privrednog suda, koje je odlučujući po prigovoru protivnika obezbjeđenja ocijenilo moje rješenje zakonitim i pravilnim. Time je ukinuta svaka sumnja o protivpravnosti, šteti, zloupotrebi i bilo kom elementu krivičnog djela - kazala je Vlahović Milosavljević.
Ona je navela da ju je naročito pogodila konstatacija tužilaštva da je svojom odlukom „teže povrijedila prava drugog“.
Poručila je da je takvo tumačenje opasno, jer bi značilo da bi svaki sudija mogao krivično odgovarati zato što je njegovu odluku neka strana doživjela kao štetnu.
- Ako se sudija može krivično goniti zato što je donio odluku koju tužilac smatra pogrešnom, onda bi tužilac, po istoj logici, morao odgovarati za svaku oslobađajuću presudu kojom se pokaže da je optuživao nevine ljude - rekla je ona, zaključujući da bi takav pristup razorio pravni poredak države.
Ona smatra da tužilac svojim tumačenjem pokušava da se postavi iznad sudske vlasti i da obori pravosnažnost odluke civilnog suda, iako za to nema zakonskog uporišta.
U svom izlaganju Vlahović-Milosavljević je detaljno objasnila pravnu prirodu privremene mjere, naglasivši da ona ne briše hipoteku, ne utiče na imovinski bilans učesnika, ne stvara korist niti štetu, već predstavlja privremeno ograničenje dok traje postupak.
Prema njenim riječima, ni hipotetički, čak i da je povjerilac inicirao izvršenje - odlaganje prinudne naplate ne bi bilo posljedica zloupotrebe položaja, već isključivo posljedica zakonito donijete privremene mjere.
Sutkinja se osvrnula i na dio optužnice koji se odnosi na komunikaciju sa tadašnjom predsjednicom Vrhovnog suda.
Navela je da je tužilaštvo zloupotrijebilo njene riječi date tokom prvog saslušanja, ističući da je saslušana samo dva mjeseca nakon teškog porođaja.
- Bila sam u stanju visoke anksioznosti i depresije. Tražila sam da se saslušanje odloži, ali nije mi udovoljeno. Moj iskaz dat tada ne može se smatrati potpunim niti pravno pouzdanim - rekla je ona, dodajući da ta komunikacija ije imala nikakav uticaj na njenu odluku i da bi eventualno mogla biti predmet etičke, a ne krivične ocjene.
Vlahović-Milosavljević upozorila je na opasnost presedana koji bi ovaj slučaj mogao stvoriti.
- Ako se prihvati logika tužioca, sudije će prilikom donošenja odluka gledati u tužioca, a ne u zakon. To bi bio institucionalni apsurd - rekla je ona.
Podsjetila je da pravosnažnost sudskih odluka ima autoritativnu i obavezujuću snagu za sve državne organe.
- Između zakonitosti i pravosnažnosti stoji znak jednakosti. Ono što je pravosnažno, zakonito je - kazala je ona.

SDT traži tri godine zatvora za Vesnu Medenicu

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Vladi prijedlog mjera za hitno rješavanje pitanja evidencije i statusa stranih državljana i unaprjeđenje migracione politike u Crnoj Gore.
- Zbog sve većeg nezadovoljstva načinom na koji odgovorne institucije upravljaju izazovima u oblasti migracija, a na koje još uvijek nemamo adekvatan odgovor, Vladi Crne Gore sam uputio inicijativu za donošenje nove, dugoročne strategije o imigracionoj politici prema strancima ali i o vraćanju naših iseljenika nazad u Crnu Goru - naveo je on.
Ovo je, kaže Milatović, već treća važna inicijativa koju upućujem Vladi, svjestan značaja politike migracija za budućnost naše zemlje.
- Iako je odgovor na dosadašnje inicijative nažalost izostao, moj kabinet i ja nastavićemo da predlažemo mjere koje se tiču daljeg razvoja Crne Gore - istakao je Milatović.
On je kazao da je Crnoj Gori potrebna odgovorna i uređena migraciona politika, koja će biti čvrsta kada su u pitanju zloupotrebe i kriminal, ali pravedna prema svima koji poštuju naše zakone i doprinose društvu.
- Danas Crna Gora nema ni jedinstvenu evidenciju stranih državljana, ni precizne podatke o migracionim tokovima. Država bez preciznih podataka - ne može imati ni odgovornu politiku. Zato sam predložio formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji će objediniti registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Bez te evidencije - nemamo sliku stvarnosti. A bez stvarnosti - nemamo ni politiku - naveo je Milatović.
Predložio je, kaže, da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, ne odokativno kako je do sada nažalost bio slučaj već u odnosu na stvarne potrebe privrede.ž
- Da se pooštri kontrola agencija za posredovanje i spriječe zloupotrebe koje urušavaju tržište rada i povjerenje građana. Istovremeno, strani poslodavci moraju imati obavezu da, gdje god je moguće, prvo zaposle domaće radnike - naglasio je Milatović.
Predložio je izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se spriječilo osnivanje takozvanih “fantomskih firmi”, koje služe samo kao paravan za dobijanje boravišne dozvole.
- Takve prakse moraju prestati. Osnivački ulog mora biti značajno veći. A zapošljavanje domaćih radnika mora biti obavezno. Investicione obaveze moraju biti jasne - poručio je on.
Poseban izazov je, cijeni Milatović, tržište nekretnina.
- Cijene rastu, stanovi zjape prazni, a mladi iz Crne Gore ne mogu da priušte prvi krov nad glavom. Zato sam predložio paket fiskalnih i socijalnih mjera uključujući: povraćaj PDV-a građanima Crne Gore pri kupovini prve nekretnine ili izgradnji kuće za stanovanje; porez na neiskorišćene i prazne stanove; dodatno oporezivanje luksuznih nekretnina i više stambenih jedinica u vlasništvu jednog lica - kazao je Milatović.
Cilj je, poručuje predsjednik, jasan: da rasteretimo građane koji rješavaju svoje stambeno pitanje, da smanjimo špekulativnu kupovinu i zaustavimo nekontrolisani rast cijena nekretnina.
- Važan dio inicijative odnosi se i na našu dijasporu i iseljenike. Uz prijedlog o uvođenju “Obveznice za dijasporu” kao novog, transparentnog instrumenta ulaganja u razvoj Crne Gore, predložio sam program “Povratak znanja, iskustva i kapitala”. Želim da našim ljudima u inostranstvu pružimo stvarnu mogućnost da se vrate u Crnu Goru uz poreske olakšice, administrativnu podršku i uključenost u naše univerzitete, institucije i razvojne projekte - poručio je Milatović.
Naš cilj, podvlači on, mora biti Crna Gora koja je bezbjedna i pravedna država.
- Država koja štiti svoje građane. Država koja poštuje zakone i standarde, ali koja ostaje otvorena i korektna prema svima koji ovdje žive i rade po pravilima - rekao je Milatović.
Vrijeme je, poručuje on, da upravljamo državom ozbiljno, planski i evropski.
- Migraciona politika nije samo tehničko pitanje. To je politika bezbjednosti, politika ekonomije i na kraju politika naše budućnosti. Zato upućujem ovaj set mjera za jasnu, održivu i evropski usklađenu migracionu politiku, u interesu sadašnjih i budućih generacija u Crnoj Gori - zaključio je Milatović.

Milatović uputio Vladi prijedlog mjera za hitno rješavanje pitanja evidencije, statusa stranih državljana i unaprjeđenje migracione politike

Na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, predloženi su članovi Tužilačkog savjeta.
Iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati, za članove Tužilačkog savjeta predloženi su Veselin Šćepanović i Sekule Raičević.
Iz reda advokata predložena je Sanja Radulović.

Raičević, Šćepanović i Radulović predloženi za članove Tužilačkog savjeta

Vlada Crne Gore juče je, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, predložila Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ da za članove Odbora direktora izabere Aleksandra Dakića, Radovana Vukića, Vladimira Merdovića i Mariju Đurović.
Osim toga, za punomoćnika - predstavnika državnog kapitala na XXVIII vanrednoj Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ Sava Ašanin je određen za državnog sekretara u Ministarstvu saobraćaja.

Vlada predlaže Dakića, Vukića, Merdovića i Đurović za članove Odbora direktora Željezničke infrastrukture

I laiku je jasno da Crna Gora ima lošu avio dostupnost, te da to mora hitno i strateški mijenjati, prvenstveno zbog značaja koji avio saobraćaj ima za crnogorsku privredu - ako znamo da je turizam strateška grana, a da je Crne Gora turistička destinacija koja bi kao takva trebalo da bude prepoznata u svijetu.
Zbog svega navedenog, neke stvari se pokreću sa mrtve tačke.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević u razgovoru za Portal ETV kaže da Crna Gora radi na definisanju prioritetnih avio linija od javnog interesa. Novac će, kako dodaje, biti obezbijeđen iz budžeta, a koliko će para biti izdvojeno i koje će to biti prioritetne linije - biće poznato nakon sprovedenih analiza.
Njen je prijedlog da Brisel bude među prioritetnim destinacijama.
Skupština je nedavno dala zeleno svjetlo za izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, kojima se u domaće zakonodavstvo predlaže uvođenje avio-linija od javnog interesa - PSO (Public Service Obligation), što primjenjuje većina članica Evropske unije.
- Radi se na definisanju prioritetnih linija. Prioritetne linije mogu biti i one koje nijesu komercijalne, ali su strateški bitne za Crnu Goru. Moje lično mišljenje je da bi Brisel svakako, kao strateški važna linija, trebalo da bude među prioritetnim, ali će konačna lista biti poznata nakon analize koja se sprovodi i koja za cilj ima da identifikuje najvažnije destinacije na osnovu realnih potreba i interesa - kaže ministarka.
<h2>Strateški interesi</h2>
Prema njenim riječima, u obzir se uzimaju potrebe turističke privrede, crnogorske dijaspore, poslovne zajednice i šireg ekonomskog konteksta, ali i strateški interesi Crne Gore u smislu našeg nastojanja da postanemo sledeća naredna članica EU.
Namjera je, dodaje, da se u narednom periodu formuliše održiva i precizna strategija avio-povezanosti, koja će se zasnivati na validnim podacima i dugoročnim interesima države, a ne isključivo na sezonskim fluktuacijama.
Ministarka za Portal ETV kaže da će se nakon završetka analize jasno odrediti potrebni resursi, prioritetne linije i model finansijske podrške.
<h2>Pare iz budžeta</h2>
Po završetku analize, biće moguće govoriti o konkretnim godišnjim izdvajanjima, dinamici finansiranja i trajanju državne podrške. Ono što je u ovom trenutku izvjesno jeste da će sredstva za ovu namjenu biti planirana kroz državni budžet u skladu sa fiskalnim mogućnostima.
- Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o izdacima bez osnove, već o strateškoj investiciji u unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore, što direktno doprinosi povećanju broja turista, poslovnih aktivnosti i ukupne konkurentnosti naše destinacije na globalnom tržištu. Ministarstvo priprema i podzakonski akt koji će pratiti usvajanje zakona i stvoriti osnov za primjenu, taj će podzakonski akt vrlo brzo biti upućen Vladi - ističe ministarka.
<h2>Značaj avio dostupnosti za razvoj turizma</h2>
Na pitanje Portala ETV da li preduzeti koraci ukazuju na to da je država prepoznala problem nedovoljne avio-povezanosti Crne Gore, Vukićević kaže da nije tajna da je po preuzimanju Ministarstva saobraćaja više puta potpuno otvoreno govorila o problemima koji postoje vezano za vazdušni saobraćaj.
- Znate da je odlukom tadašnjeg ministra saobraćaja i Vlade ugašena kompanija Montenegro Airlines i da je otvorena nova, a to je stvorilo probleme sa destinacijama. Svi relevantni akteri, uključujući Ministarstvo saobraćaja, u potpunosti su svjesni izazova koji se tiču nedovoljne avio-povezanosti, naročito imajući u vidu značaj koji ovaj segment saobraćaja ima za razvoj turizma i cjelokupne privrede - navodi ona.
Dodaje da se ovo pitanje tretira kao strateški prioritet i razmatra se kroz više paralelnih pravaca.
- Poseban fokus stavljen je na obezbjeđivanje stabilne i cjelogodišnje avio-povezanosti, a ne samo sezonskog karaktera. Mogu da kažem da smo već postigli značajan napredak pa tako ove godine imamo mnogo više dostupnih destinacija u odnosu na prethodnu. Za ovo ljeto potvrđeno je 55 destinacija sa aerodroma u Tivtu i 45 u Podgorici, uz najavu dodatnih letova. Svakako da je PSO model nešto što će doprinijeti da avio-povezanost Crne Gore bude bolja tokom čitave godine. Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori uvodi ovaj model i smatram to izuzetno značajnim - zakojučila je ministarka Vukićević u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Vukićević za Portal ETV: Brisel je moj prijedlog prioritetne avio destinacije, o parama i linijama nakon analiza

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o &nbsp;potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu kojim se omogućavaju svim studentima iz država potpisnica omogućavaju lakši uslovi za upis na fakultete drugih država.
- &nbsp;To znači da će studenti iz jedne države moći da konkurišu za upis na javne univerzitete i visoke škole u drugim državama potpisnicama pod istim ili ekvivalentnim uslovima kao i domaći kandidati - naglasili su u Vladi.
Time se, kažu oni, smanjuju administrativne prepreke i poboljšava dostupnost visokog obrazovanja u regionu.
- Drugo ključno pitanje koje Sporazum reguliše jeste priznavanje srednjoškolskih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja. Svaka država potpisnica obavezuje se da će priznavati diplome i kvalifikacije stečene u ostalim državama članicama, osim u slučajevima kada postoje značajne razlike u obrazovnim standardima - istakli su oni.
Na ovaj način se, kažu u Vladi, studentima omogućava lakši prelazak iz jedne obrazovne institucije u drugu, bez dodatnih birokratskih procedura ili dugotrajnih nostrifikacija diploma.
- Treća važna oblast koju ovaj međunarodni ugovor uređuje jeste osnivanje Zajedničke komisije za pristup visokom obrazovanju i prijem na studije. Ova komisija ima zadatak da nadgleda sprovođenje Sporazuma, usklađuje zajedničke liste priznatih obrazovnih institucija i razmatra eventualne sporove ili izazove u njegovoj primjeni - naveli su oni.
Komisija se, kako su kazali, sastoji od predstavnika svake države potpisnice i redovno se sastaje kako bi pratila efikasnost primjene Sporazuma i predlagala eventualne izmjene.
- Pored ovih osnovnih oblasti, Sporazum se bavi i dodatnim aspektima, kao što su transparentnost prijemnih procedura, obaveza država da obezbijede informacije o dostupnim programima studiranja, kao i mogućnost daljeg razvoja zajedničkih studijskih programa između visokoškolskih ustanova iz različitih država potpisnica - zaključili su u Vladi.

Vlada utvrdila Prijedlog: Studenti da imaju jednake uslove za upis fakulteta na Zapadnom Balkanu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se Rusija slaže sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da "postoje nijanse" i da svaki sporazum treba da dovede do dugoročnog mira.
Ranije ove sedmice delegacije iz Kijeva i Vašingtona saglasile su se s predloženim 30-dnevnim prekidom vatre koji je predložio američki predsjednik Donald Tramp na sastanku u Saudijskoj Arabiji.
Tokom sastanka u Bijeloj kući 12. marta s irskim premijerom Majkl Martinom, Tramp je izrazio uvjerenje u osiguravanje primirja za Ukrajinu, a njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof stigao je u Moskvu ranije 13. marta kako bi razgovarao s Kremljom o situaciji.
- Slažemo se s prijedlogom da prestanu borbe. Ali polazimo od činjenice da ovaj prekid treba da dovede do dugoročnog mira i eliminiše korijenske uzroke ove krize. Mi smo za (prekid vatre), ali postoje nijanse - rekao je Putin tokom pres-konferencije u Moskvi sa bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.
Američki predsjednik je okončanje ruske više od trogodišnje invazije na Ukrajinu stavio kao glavni prioritet otkako je preuzeo mandat prije manje od dva mjeseca, brzo uputivši svoje visoke zvaničnike u Moskvu i Kijev da pripreme osnov za mirovne pregovore.
Putin je rekao da u prijedlogu ima pitanja bez odgovora, poput onog šta učiniti u vezi s upadom Ukrajine u rusku oblast Kursk.
- Ako imamo prekid vatre, znači li to da će svi tamo otići? "Da li da ih (ukrajinske trupe) pustimo nakon što su počinili zločine nad stanovništvom? Ili bi se predali - naveo je Putin.
Ukrajina je zauzela dio regije Kursk u tajnom upadu u avgustu, što je potez koji se smatra pokušajem da se ruske snage odvrate od istočne Ukrajine i da se teritorija iskoristi kao moneta u bilo kakvim mirovnim pregovorima.
Ta strategija je sada u opasnosti da propadne jer ruske snage polako potiskuju Ukrajince iz Kurska, nakon što su ponovo zauzeli više od polovine teritorije koju je u početku zauzela Ukrajina.

Putin: Saglasni smo s američkim prijedlogom o prekidu vatre, ali postoje nijanse...

Državni sekretar SAD Marko Rubio je izjavio da bi države koje kritkuju plan predsjednika SAD Donalda Trampa za Pojas Gaze trebalo da predlože kako pomoći toj palestinskoj teritoriji.
Arapske zemlje i palestinski lideri izrazili su žestoko protivljenje Trampovom predlogu da nakon razornog rata palestinskog Hamasa s Izraelom dva miliona stanovnika Pojasa Gaze bude preseljeno u susjedne zemlje, uz mogućnost da Gaza postane luksuznio letovalište.
Rubio je novinarima u Dominikanskoj Republici, gde je u posjeti, rekao da Tramp predlaže obnovu te teritorije koja je sada „nenaseljiva“.
Objasnio je da sporne izjave Trampa djelimično imaju za cilj da podstaknu druge zemlje koje „imaju ekonomski i tehnološki kapacitet“ da učestvuju u obnovi.
- Predsjednik Tramp je ponudio da bude dio tog rješenja… Ako su druge zemlje spremne da se uključe i učine to same, to bi bilo sjajno, ali izgleda da niko ne žuri da to uradi - dodao je Rubio.
Tramp je izazvao uznemirenje širom svijeta time što je u utorak tokom posjete premijera Izraela Benjamina Netanjahua u Vašingtonu rekao da planira američko dugotrajno preuzimanje Pojasa Gaze, čiji bi stanovnici mogli da se presele u Jordan ili Egipat, mada se tome protive i oni i te dvije države.

Rubio: Države koje kritikuju Trampov plan za Gazu da predlože što uraditi

Vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore jednoglasno je predložilo redovnog profesora Vladimira Savkovića za dekana - za mandatni period od 2025. do 2028. godine.
Kako su saopštili, uz redovne obaveze u nastavi, profesor Savković član je Senata Univerziteta Crne Gore i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije.
- Dugogodišnji je predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012 – 2018. godine bio je član Pregovaračke grupe – glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU. Na različitim projektima unapređenja crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su oni.
Navode i da je profesor Savković samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na Univerzitetu Crne Gore, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.
- Autor je i preko 50 naučnih radova izdatih od strane renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, poput Kluwer-a, Brill-a, Wiley-a, Zagrebačkog sveučilišta i Univerziteta u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču. Govori engleski i u radu se služi francuskim jezikom. Oženjen je i otac četvoro djece - zaključili su u saopštenju.

Vijeće Pravnog fakulteta predložilo Vladimira Savkovića za novog dekana

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: prijedlog