Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) podnijela je prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore jer nisu zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je Incheon ponovo proglašen prvorangiranim ponuđačem, nezvanično saznaje Portal Analitka.
U CAAP-u smatraju da Tenderska komisija nije otklonila nedostatke utvrđene u početnom postupku, iako je to bila dužna da učini.
Navode i da Tenderska komisija nije postupila u skladu s uputstvima koje je izdala Komisija za koncesije, te da nije dala nezavisno i detaljno obrazloženje glasanja svakog člana Komisije pojedinačno. Stava su da se mora obezbijediti pojedinačno glasanje.
<h2>IFC analize korišćene umjesto nove evaluacije</h2>
Posebno ukazuju da su analize i izvještaji IFC-a nastali prije prvog rangiranja (za koje u CAAP-u čvrsto vjeruju da je jedino legalno). Podsjetimo, ponuda CAAP-a tada je bila prvorangirana i ocijenjena je sa 85 bodova, dok je konkurentski ponuđač, Incheon International Airport Corporation, dobio 79,7 bodova.
Umjesto nove evaluacije, kako tvrde iz te kompanije, Tenderska komisija je kopirala sadržaj IFC izvještaja, umjesto da sprovede sopstvenu, zakonitu evaluaciju i da je obrazloži.
Takav pristup ocjenjuju kao apsurdan i protivan svim relevantnim zakonima.
<h2>Zahtjev za potpunu transparentnost</h2>
Naglašavaju da je za evaluaciju i provjeru cjelokupnog tenderskog procesa nužna potpuna transparentnost.
U tom kontekstu insistiraju da se ispita sva komunikacija između Tenderske komisije i IFC-a, kao i okolnosti navodne intervencije izvršne vlasti, jer je prema nekim nezvaničnim informacijama i premijer Crne Gore prisustvovao jednom od sastanaka Tenderske komisije, tražeći novu evaluaciju ponuda.
Smatraju da moraju imati pristup svim registrovanim zapisnicima sa sastanaka, a ne samo onima koje su odabrali nadležni organi.
Iz CAAP-a poručuju da će nastaviti svim snagama da istražuju istinu i zakonitost iznesenog stava.
Smatraju da su u oba postupka trebali da budu proglašeni prvorangiranim ponuđačem te da će istrajati u zaštiti svojih prava u ovom postupku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CAAP podnio prigovor: Traže uvid u kompletnu komunikaciju Tenderske komisije i IFC-a

Zaposleni u RTCG-u Časlav Vujotić uputio je prigovor Savjetu te medijske kuće i Komisiji za rješavanje stambenih pitanja povodom najnovije „Izvršne liste“ za raspodjelu stanova u tom kolektivu, ocjenjujući da Pravilnik po kojem se ta lista sastavljena privileguje članove menadžmenta, a diskriminiše radnike sa dugogodišnjim iskustvom u Javnom servisu.
U prigovoru koje je proslijeđen i medijima, Vujotić navodi da su visoki koeficijenti plata rukovodilaca ključni faktor u rangiranju kandidata, što im, iako su kratko zapošljeni u RTCG, omogućava da se nađu na vrhu liste za dodjelu stanova.
- Njihov koeficijent za platu, iako su kratko u firmi, favorizuje se u odnosu na ljude koji dugu karijeru provedoše u RTCG. Dovedeni za šefove predvode listu umjesto da su na njenom začelju. Kreirali ste sistem da par godina bliske saradnje sa Raonićem više znače nego cijelog života čekati stan – navodi Vujotić u prigovoru uz ocjenu da Pravilnik nije pravilnik nego namještaljka za rješavanje stambenih problema dovedenih.
On navodi da Komisija nije demantovala ni ključne sumnje koje je iznio, među kojima i to da su na listi i oni koji su već koristili stambene kredite, što dodatno narušava povjerenje u proces.
- Nijeste demantovali, uz finese, da mogu ugrabiti stan i dobitnici kredita za stambenu izgradnju ili renovaciju. Uzaludno pitah ‘Zašto su onda dobili kredit ako nemaju stan?’ Umjesto odgovora ističete kako je pravilnik ‘svima dostupan’. Niđe veze! – navodi Vujotić.
On iznosi i konkretan slučaj koji, kako navodi, pokazuje ignorisanje socijalnih prilika koleginice koja živi sa višečlanom porodicom u jednoj kući, a dobila je nula bodova.
- Mogao je neko iz komisije tražit’ info i o koleginici koja živi u istoj kući sa majkom, dva brata, njihovim ženama i đecom, a dobila 0 bodova – piše u prigovoru.
Vujotić kritikuje i način na koji je proces ubrzan kako bi se, prema njegovim riječima, stvorio utisak svršenog čina.
Posebno je skrenuo pažnju načinu na koji su odbijeni prigovori, ocjenjujući da su odgovori Komisije lišen konkretnih argumenata i puni birokratskih formulacija.
- Umjesto preciznih kontra argumenata, čitam na kakvim ste mukama bili: ‘temeljito ste i pažljivo pristupili’ neumjesnim navodima podnosioca prigovora... Cijenili ‘savjesno i brižljivo’ pa – nema što raspravljati – piše Vujotić u prigovoru.
Podsjeća da je pravo na obrazloženu odluku garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ironično komentarišući da se u RTCG ljudsko pravo tumači tako da „listu za dobijanje stana predvodi čovjek postavljen za direktora u vašem mandatu, a ne doajen kolektiva”.
On podsjeća i da su protiv Pravilnika kojim se rukovodila Komisija već podnijete prijave Upravnom i Ustavnom sudu, te poziva Savjet RTCG da poništi postojeći dokument i izradi novi, uz učešće pravnika i predstavnika radnika čije su žalbe odbijene.
- Protiv Pravilnika po kojem neumoljivo postupate podnešene su prijave i Ustavnom i Upravnom sudu - pa razmislite smijete li pod tom anatemom činiti što činite, makar moralno. Ukoliko se savjest aktivira, očekujem da poništite nakaradni pravilnik i sačinite novi uz komisiju koju čine pravnici i svi čije ste žalbe odbili. Lukavo, a vi to jeste, plus ostaćete čisti pred narodom. Za Boga ne znam, nijesam stručan, a nije izgleda učestvovao na konkursu – zaključio je Vujotić.

1250x600

Vujotić Savjetu RTCG: Stanove dijelite privilegovanima

Državna izborna komisija (DIK) prekinula je današnju sjednicu nakon što je jednoglasno odlučeno da je za prigovor nosioca liste koalicije Demokrata i Pokreta „Evropa sad“ na lokalnim izborima u Kotoru Vladimira Jokića potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu.
To je nezvanično potvrđeno Portalu ETV.&nbsp;
Sjednica je, kako nam je nezvanično rečeno, prekinuta do dostavljanja odgovora Ustavnog suda.
Jokić je juče podnio DIK-u prigovor zbog, kako je naveo, propusta lokalne izborne komisije naglašavajući da je Opštinska izborna komisija (OIK) 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima broj 17 – Prčanj i 28 – Mirac. OIK je, kako kaže, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima.
Na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru je 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan.
- U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nisu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima - naveo je Jokić.
DPS je, dodaje, na rješenje DIK podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku - zbog “pat” pozicije (3:3), odnosno nije bilo potrebne većine za donošenje odluke.
Jokić ukazuje da je ovo rješenje po sili zakona postalo konačno i izvršno.
Podsjeća da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da Opštinska izborna komisija utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi.
- Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor. Imajući u vidu da je ovaj izborni proces do podnošenja ovog prigovora bio prilika za utvrđivanje mnogih pravnih praksi i tumačenja u izbornom procesu, posebno napominjem da je Državna izborna komisija postupala po prigovoru DPS-a Kotor broj 584 od 28.10.2024. godine i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od 24.10.2024. da po mojoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku - kazao je Jokić.
Zakonska obaveza DIK-a, kako dodaje, u skladu sa odredbama člana 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika je da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a.
- S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od strane Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora DPS OO Kotor to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru. Svako drugačije postupanje bi se moglo samo tumačiti latinskom maksimom ‘Quod licet Iovi, non licet bovi - poručio je Jokić.
Članovi OIK Kotor su, kako kaže, zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što onaa nije uradila.
- Nakon pristiglog obavještenja od strane Ustavnog suda, politički subjekt DPS OO Kotor, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, je više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje. Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem - navodi Jokić.
On posebno ističe i podsjeća Državnu izbornu komisiju, da sve do sjednice održane 2. novembra Opštinska izborna komisija nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima.
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je OIK odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a.
- Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni. Ovo posebno kod odredbi člana 3 Zakona o ustavnom sudu kojima se navodi da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama Ustavnog suda obavezujući za sve državne organe, a imajući u vidu odluku U-VI br. 15/16 od 2016. godine kojom Ustavni sud zauzima stav da kada neki prigovor na sjednici OIK ili DIK ne dobije većinu, tj kada za usvajanje ne glasa većina članova komisije, da se takav prigovor smatra odbijenim - istakao je Jokić.
Pojašnjava da u navedenoj odluci Ustavnog suda, piše: „S obzirom na to da je za usvajanje prigovora podnosioca žalbe glasalo pet članova, a da se četiri člana nijesu izjašnjavala i da je saglasno Zakonu i Poslovniku brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna za njegovo usvajanje ili za odbijanje, Ustavni sud je ocijenio da je Državna izborna komisija pravilno utvrdila da prigovor nije usvojen, jer za njegovo usvajanje nije glasala većina (šest članova Državne izborne komisije). Za eventualno usvajanje prigovora, u smislu odredbe člana 21 Zakona i člana 14 Poslovnika, po nalaženju Ustavnog suda, bilo bi potrebno da sjednici prisustvuje najmanje šest od ukupno 11 članova Državne izborne komisije u stalnom sastavu i da za usvajanje prigovora glasa svih šest članova Državne izborne komisije, odnosno većina članova Državne izborne komisije. S tim u vezi, činjenica na koju ukazuje podnosilac žalbe, da ostali prisutni članovi Državne izborne komisije nijesu glasali i izjašnjavali se o prigovoru, po ocjeni Ustavnog suda, nije od uticaja na konačan ishod glasanja o neusvajanju prigovora, s obzirom na to da većina članova Državne izborne komisije nije glasala za njegovo usvajanje, odnosno da se nije glasalo o odbijanju prigovora.“
Jokić predlaže da DIK usvoji prigovor i da u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, a naročito članova 32 i 109 naloži predsjednici OIK Kotor da zakaže sjednicu OIK-a, naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke u skladu sa odredbama člana 99 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru, održanim 29. septembra, DPS i koalicija Pokret Evropa sad-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.

Anja Ivanović

DIK jednoglasno odlučila: Za Jokićev prigovor potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu, sjednica se nastavlja nakon odgovora

Ustavni sud odbio je ustavnu žalbu Pokreta „Naprijed“ koji je tražio ponavljanje izbora na biračkom mjestu u Doljanima.
Ta informacija objavljena je na sajtu Ustavnog suda.
Odluka je, kako se ističe u saopštenju Ustavnog suda, donijeta jednoglasno - uz saglasno izdvojeno mišljenje predsjednice suda Snežane Armenko.&nbsp;
Sud nije donio odluku po pitanju žalbi iz Kotora koje se odnose na biračko mjesto u Prčanju i biralište Mirac, a koje je podnio nosilac liste koalicije Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad Vladimir Jokić jer je rezultat glasanja bio 3:3.

Ustavni sud odbio žalbu Pokreta „Naprijed“ za ponavljanje izbora u Doljanima

Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo je pritužbu na odluku Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju o odbacivanju krivične prijave protiv predsjednika opštine Darija Vraneša zbog obilježavanja Dana državnosti Srbije, saznaje Portal ETV.
Pritužbu je, krajem septembra, uputio advokat Bojan Vujović koji je 22. februara, sa potpredsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Petrom Odžićem, generalnim sekretarom Socijaldemokrata (SD) Milošem Čelanovićem i potpredsjednicom Liberalne partije (LP) Jelenom Marković, podnio krivičnu prijavu protiv Vraneša, tvrdeći da je organizovanjem svečanosti u Centru za kulturu prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Srbije“.
- Povodom Vaše pritužbe izjavljene na rješenje Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju od 18. septembra 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava podnijeta protiv Darija Vraneša, predsjednika opštine Pljevija, zbog krivičnong djela ugrožavanje nezavisnosti u vezi krivičnih djela ugrožavanje teritorijalne cjeline i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, pribavljeni su i razmotreni spisi predmeta. Ocjenom navoda pritužbe cjelokupnih spisa predmeta, kao i razloga o kojima ovo tužilaštvo vodi računa po službenoj dužnosti, ocijenjeno je da je pritužba osnovana – navedeno je u odgovoru VDT-a advokatu Vujoviću, u kome se navodi da je predmet vraćen Višem državnom tužilaštu u Bijelom Polju na ponovno odlučivanje.
<h2>S kraja na početak</h2>
Na potezu je Tužilaštvo u Bijelom Polju koje je u prethodnom izviđaju utvrdilo da ne postoji sumnja da je čelnik Pljevalja počinio bilo koje od krivičnih djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
Zanimljivo je da se radi o istovjetnoj odluci kao Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima iz maja ove godine, za koju je bjelopoljsko tužilaštvo cijenilo da je treba vratiti na ponovno odlučivanje.
Međutim, nakon što je ODT u Pljevljima dostavilo spise predmeta Višem tužilaštvu, ono je ekspresno utvrdilo da nema ništa sporno u postupku Vraneša zbog čega je uslijedila nova pritužba podnosilaca krivične prijave.
Ni prvom čovjeku Pljevalja nije sporno da obilježava državni praznik druge zemlje. Naprotiv, smatra da Pljevlja taj datum treba da se slavi vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi, kako je rekao, „njegoševska Crna Gora“.
Sa druge strane, advokat Bojan Vujović konstatuje da je proslava 220 godina od srpske Bune na dahije i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava Srbije, koju je organizovala Opština Pljevlja 14. februara 2024. godine, oličena u predsjedniku opštine Dariju Vranešu, direktni udar na ustavni poredak.
- Osumnjičenom je stvarni cilj da opštinu Pljevlja stavi pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije. U konačnom, povezivanje Republike Srbije s Jadranom, potezom Pljevlja - Niksić - Boka i njegovim izuzimanjem, što jasno implicira predsjednik opštine Pljevlja (izjava predsjednika opštine Vraneša ovim povodom), ili kao srpske teritorije ili kao kao autonomne oblasti unutar Crne Gore, više puta je dokazana namjera aktuelnih opštinskih vlasti Pljevalja, Nikšića i bokeških gradova - navedeno je u pritužbi koju je prihvatilo VDT.
Vujović napominje i da Vraneš izjavom da su Pljevlja „centar Raške oblasti“ jasno manifestuje povredu teritorijalne cjeline i ugrožavanje nezavisnosti čime je, tvrdi on, počinjeno krivično djelo iz člana 357 - ugrožavanje nezavisnosti i 359 - ugrožavanje teritorijalne cjeline, odnosno člana 373 - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.
<h2>Podrivanje autoriteta i dostojanstva države</h2>
Advokat naglašava da Opština Pljevlja i Vraneš nemaju ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavljaju dane drugih država, pa ni Srbije, a svojim postupanjem, napominje, lokalna vlast podriva autoritet i dostojanstvo države Crne Gore u čijem sastavu je taj grad. Istovremeno se, objašnjava Vujović, diskredituje suverena država i krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o državnim i drugim praznicima.
- Slavljenjem državnog praznika Republike Srbije od strane zvaničnih vlasti opštine Pljevlja, kao i izjave date tim povodom, nedvosmisleno se implicira da Pljevlja nijesu sastavni dio države Crne Gore, već Republike Srbije, čime se narušava nezavisnost i teritorijalna cjelina Crne Gore koje su vrijednosti eksplicitno zaštićene normama Krivičnog zakonika. Jasno je da se ovakvim radnjama koje predstavljaju kontinuitet djelovanja Vraneša i kroz kršenje Zakona o državnim simbolima u ranijem periodu radi o djelima usmjerenim na planiranje odnosno stvaranje uslova za, kako se navodi u stavu 3 člana 373 Krivičnog zakonika „neposredno izvršenje krivičnog djela“. Član 10 Ustava Crne Gore normira da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona i svako postupanje suprotno ovome vodi devastaciji ustavnog poretka, obesmišljavanje pozitivnog zakonodavstva i selektivnu primjenu prava koja vodi institucionalnoj anarhiji i pravnoj nesigurnosti - ocijenio je Vujović.
Stoga, kako se navodi, javna devastacija državnih simbola ili odobravanje neustavnog i nezakonitog ponašanja u ovom ili bilo kojem drugom slučaju direktan je put da se uruši kompletan pravni sistem, autoritet države i osnovni ustavni princip o pravnoj državi zasnovanoj na vladavini prava.

Tamara Klikovac

VDT traži da se ponovo odlučuje o Vranešovoj proslavi državnog praznika Srbije

Predstavnici liste "Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed - Za Podgoricu i porodicu" predali su danas Državnoj izbornoj komisiji 15 prigovora koji se tiču uočenih nepravilnosti na više biračkih mjesta u Glavnom gradu. 
- Nakon što je Izborna komisija Glavnog grada neosnovano odbacila sve naše prigovore, obratili smo se višoj instanci sa ciljem da dođemo do prava koja su nam u ovom procesu uskraćena. Ponovo ističemo da nismo i nikada nećemo biti dio bilo kakvog izbornog inženjeringa, za koji su nas pojedinci optuživali, a koji su isti primjenjivali decenijama - navodi se u saopštenju.
Očekujuju, kažu, da će se članovi Državne izborne komisije prema njihovim zahtjevima odnijeti odgovorno i profesionalno, "te da partijske interese neće staviti ispred istine i prava svih da učestvuju u fer i poštenom izbornom procesu".

Kadić dostavio 15 prigovora DIK-u: Želimo da dođemo do prava koja su nam u izbornom procesu uskraćena

Pokret Naprijed podnijeće prigovor Državnoj izbornoj komisiji (DIK) zbog nepravilnosti na izborima u Podgorici, najavio je nosilac liste tog pokreta Vuk Kadić. 
 
Izborna komisija Glavnog grada (IKGG) odbila je 14 prigovora Kadića zbog navodnih nepravilnosti na podgoričkim izborima. 
 
Kadić je agenciji MINA rekao da je Pokret Naprijed IKGG predao 15 prigovora. 
 
- Čim dobijemo zvaničnu odluku OIK-a imamo 24 sata da podnesemo prigovor DIK-u i to ćemo uraditi - kazao je Kadić. 
 
Pokret Naprijed dobio je na izborima u nedjelju 2.233 glasa, a za prelazak cenzusa falila su im 203 glasa.

Kadić: Podnijećemo prigovor DIK-u

Primarna odgovornost za lociranje Miloša Medenice leži na Upravi policije i sistemu bezbjednosti, koji su trebali locirati bjegunca i sprovesti presudu, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić u specijalnoj emisiji „Akcenti“ na Prvom programu TVCG.
- Postoji odgovornost Uprave policije i sistema bezbjednosti da lociraju bjegunca Miloša i da tu presudu, nakon duže od tri godine, sprovedu. Primarna odgovornost je da se to lice locira i na to moramo fokus usmjeriti - rekao je Čarapić.
Kako kaže, još nije jasno kako smo dospjeli u ovu situaciju.
- Mora se sve posmatrati – on je bio jedno vrijeme u pritvoru, i onda je presuda sprovedena kada je bio u kućnom pritvoru. Nesporno je da je OB Podgorica trebao da obezbijedi Medenicu, a treba da budemo svjesni činjenice da je rizik od bjekstva bio veliki, već je bježao i strategija mu jeste bila bjekstvo. Obaveza suda je bila da dosnese presudu ranije, tri godine je trebalo da se presuda donese, ali sad imamo ovu situaciju - naveo je Čarapić.
On je rekao da je zakonodavni okvir takođe problem, jer nije prošao na Skupštini zakon koji je predlagan.
- Da je prošao zakon kojim bi se pritvor produžio sa tri na pet godina, on bi danas bio u pritvoru, osuđen. Nije prošao taj zakon, a drugo, mjere nadzora je sprovodila Uprava policije. Pitanje je kako se obezbjeđivao taj pritvor i na to se treba odgovoriti u budućem periodu - naveo je Čarapić.
Naglasio je da Uprava policije sigurno nije namjerno pustila bjegunca ali da su bili nadležni da ga čuvaju.
- On je iskoristio priliku da pobjegne. Imamo situaciju da mora da bude fokus na hvatanju, a onda da vidimo ko će snositi odgovornost zbog toga - istakao je Čarapić.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović, kaže da odgovornost mora da se utvrdi da bi se snosila.
- Ja bih se vodio i uzorocima, a odgovornost mora da postoji ona može biti na nekome, i to iz suda iz policije i ANB-a - kazao je on.
Kako je naveo, sud je bio u obavezi da donese presudu u roku od tri godine, a to nije učinjeno i to je, navodi, odgovornost suda.
Smatra da je neko iz suda dojavljivao informacije Milošu Medenici.
- On je tvrdio da je nevin i trebalo je da čeka oslobađajuću presudu po tome. Njemu je bilo u interesu da sjedi kući, a imao je informaciju da će se kazniti preko tri godine i ko je mogao da mu da tu informaciju? Samo neko iz suda - tvrdi Stjepović.
Policija, podsjeća, ne može po zakonu nikoga da čuva 24 sata.
- Evo je trista lica pod mjerama nadzora i i ne možete da očekujete da ga neko čuva svo vrijeme. Nije policija ta koja će da ga drži za ruku. Zna se kako se prate ljudi, policajac dođe kod Medenice, provjeri da li je tu i to je to. Nema policija mogućnost da je cijelo vrijeme sa njim. Jedino ko ga tajno može posmatrati je ANB - navodi on.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kaže da sudovi nijesu bili efikasni.
- Postoji lanac odgovornosti. Vidjeli smo da je bilo sijaset izjava, pa prepucavanja na relaciji Viši sud i Uprava polciije i tu su i građani zbunjeni, a ni ljudi koji se bave ovom tematikom ne mogu da shvate čija je dogovornost. a odgovornost je svih - naveo je Radulović.
Ćarapić vjeruje da je Medenica očekivao osuđujuću presudu i da njegovo bjekstvo prouzrokovano time.
- Jako je važno da ne treba zbunjivati građane šta je čija nadležnosti. Uloga ANB-a je takva kakva jeste, i oni nemaju prevelike nadležnosti u krivičnom postupku. Uprava policije je do momenta bjekstva bila efikasna, oni su ga obezbjeđivali i imali su dokaze da je on bio tu. Imaju izvještaje da je on bio tu - navodi Čarapić.
Kako je kazao, nanogica je efikasno sredstvo praćenja tih lica ali zbog obima krivičnih postupaka ih je ponestalo.

Čarapić: Odgovornost za lociranje Miloša Medenice je na Upravi policije i sistemu bezbjednosti

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da „sedam dana ne gađa Kijev i druge gradove Ukrajine“ usljed ekstremno hladnog vremena, te da je Putin na to pristao.
„Nikada nijesu iskusili takvu hladnoću. I lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne puca po Kijevu i drugim gradovima. On je na to pristao“, rekao je Tramp.
Kako je dodao, mnogi su mu govorili da ne zove Putina jer će to biti uzaludno.
- Rekli su mi: ‘Ništa nećeš dobiti’. Ipak, to sam učinio - kazao je Tramp na sjednici kabineta u Bijeloj kući 29. januara.
Iako iz Kremlja nije stigla zvanična potvrda o sedmodnevnoj obustavi napada na Kijev ili druge gradove, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je Trampovu izjavu, naglasivši da Kijev cijeni napore koji doprinose „zaštiti života“.
Zelenski je dodao da je ovo pitanje razmatrano tokom trilateralnih razgovora o okončanju četvorogodišnjeg rata, u kojima su učestvovali američki pregovarači, a koji su prošlog vikenda održani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Hvala vam, predsjedniče Tramp! Naši timovi razgovarali su o ovome u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu. Koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - napisao je Zelenski na platformi X.
Temperature širom Ukrajine tokom januara padale su i do minus 20 stepeni Celzijusa, čineći zimu nepodnošljivom za milione građana koji se suočavaju s do sada neviđenim nestancima električne energije, izazvanim ruskim vazdušnim napadima koji su teško oštetili infrastrukturu za grijanje i snabdijevanje strujom.
Ukrajinska Služba za vanredne situacije upozorila je da će od 1. februara uslijediti dodatno zahlađenje koje će zahvatiti gotovo sve regione zemlje, uz blago poboljšanje tek oko 4. februara.
Vlasti u Kijevu saopštile su 29. januara da je više od 400 stambenih zgrada i dalje bez grijanja, dok komunalne službe i energetski radnici rade „danonoćno“ kako bi stanovnicima ponovo obezbijedili toplotu.
Nestanci struje zabilježeni su i u velikim ukrajinskim oblastima Dnjepropetrovsk, Donjeck i Zaporožje. U međuvremenu, Rusija je 29. januara izvela više napada u kojima je širom Ukrajine poginulo najmanje šest osoba, uključujući i veće gradove poput Hersona i Krivog Roga.
U ratom pogođenoj Donječkoj oblasti, koja je djelimično pod ruskom okupacijom, radnik gasne službe poginuo je u napadu dronom dok je „bio na putu da obnovi snabdijevanje gasom stanovništva“, napisao je ukrajinski ministar energetike Denis Šmihal na Telegramu.
Vlasti u drugim ukrajinskim regionima upozorile su građane da bi ruske snage mogle nastaviti napade na infrastrukturu, uprkos navodnim pregovorima o obustavi udara na energetske objekte.
- Naš neprijatelj je takav da bi mogao iskoristiti ovu situaciju i pokušati da napadne kritičnu infrastrukturu naših gradova -napisao je gradonačelnik Lavova, Andrij Sadovij, na Telegramu 29. januara.
Nova runda razgovora između ukrajinskih i ruskih pregovarača trebalo bi da počne 1. februara u Abu Dabiju, prenijela je ruska novinska agencija Interfaks, pozivajući se na Kremlj.
Tokom protekle sedmice nije bilo naznaka smirivanja borbi na linijama fronta, niti signala da Moskva odustaje od svojih dugogodišnjih maksimalističkih zahtjeva.
Upitan o pregovorima 29. januara, pomoćnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da teritorijalno pitanje nije jedini faktor koji koči potencijalni dogovor o okončanju najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Tramp: Putin pristao da ne napada Ukrajinu sedam dana nakon što sam ga nazvao i zamolio

Sutkinja koja je vodila postupak komunicirala je sa mnom i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno, rekao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović na pitanje da li je bio upozoren da se može Miloš Medenica dati u bjekstvo.&nbsp;
On je ovo saopštio u emisiji "Načisto" na Televiziji "Vijesti".&nbsp;
Na pitanje da li je neko iz Višeg suda, direktno vezan za ovaj postupak, upozorio direktno njega po okončanju postupka da postoji rizik da se Miloš Medenica da u bjekstvo, Šćepanović odgovara:
"Niko direktora Uprave policije nije zvanično obavijestio o bilo kakvom riziku".
Na dopunu pitanja da li ga je neko u nezvaničnom razgovoru obavijestio, Šćepanović priznaje da je bilo komunikacije.
- U nezvaničnoj komunikaciji s jednom osobom, koja je sprovodila određene aktivnosti, direktor Uprave policije stavio je sve raspoložive kapacitete. Osoba koja je vodila čitav postupak - rekao je prvi policajac države.&nbsp;
Na pitanje da li to znači da ga je sutkinja koja je vodila postupak, Vesna Kovačević, upozorila, Šćepanović odgovara da nije bilo ništa precizno. &nbsp;
- Nije tačno da me upozorila na taj način, nego je komunicirala i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno - dodao je on.

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje sprovođenje sporazuma prema kojem Rusija neće gađati Kijev i druge gradove tokom sedam dana zbog zimskih vremenskih uslova.
To je ranije najavio američki predsjednik Donald Tramp.
- Naši timovi su o ovome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu - napisao je Zelenski na platformi Iks.&nbsp;
Zahvalio je predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
Istakao je da „koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2016950745761742903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016950745761742903%7Ctwgr%5E20cffabafc63a00dba6b31c2a2e3050a653a6df3%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: prigovor