Pod sloganom „Zdrava ti, Jaka ti“, Alijansa žena Demokratske partije socijalista Nikšić organizovala je tematsko predavanje na temu „Prevencija karcinoma dojke“, posvećeno podizanju svijesti o značaju redovnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
Predavanje je održala dr Sanja Bušaj, koja je kroz stručno izlaganje govorila o faktorima rizika, značaju samopregleda i preventivnih kontrola, te ukazala na važnost edukacije žena u cilju očuvanja zdravlja.
Tom prilikom, Alijansa žena DPS-a Nikšić uručila je poklon vaučere za besplatne preglede u dvije privatne zdravstvene ustanove, kao znak podrške akcijama koje promovišu prevenciju i brigu o zdravlju žena.
Predsjednica Alijanse žena DPS-a Nikšić Ivana Sarić istakla je da je cilj ovakvih aktivnosti da se žene podstaknu da vode brigu o svom zdravlju i da prevencija postane dio svakodnevne brige o sebi.
- Naša poruka je jasna - zdrava žena je jaka žena. Briga o sebi nije luksuz, već odgovornost. Kroz ovakve aktivnosti želimo da ohrabrimo svaku ženu da zakorači u ordinaciju, uradi pregled i da ne odlaže ono što može spasiti život - navela je ona.
Kako su naglasili u saopštenju, ova aktivnost predstavlja dio kontinuiranih napora Alijanse žena DPS-a Nikšić usmjerenih na unapređenje zdravlja žena, informisanje i jačanje svijesti o značaju prevencije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

AŽ DPS Nikšić: Održano predavanje „Zdrava ja, jaka ti“ o podizanju svijesti o značaju redovnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti

Kampanja Ministarstva zdravlja „Prevencija je ključ – misli na sebe“, koja se realizuje povodom obilježavanja „Ružičastog oktobra“ – mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke, nastavlja se novim video-snimkom u kojem govori dr Ognjen Delić, generalni direktor Ministarstva zdravlja.
Dr Delić se u videu obraća iz ugla muškarca, supruga, sina i kolege, sa iskrenom porukom podrške svim ženama:
- Pozivam sve žene da misle na sebe i svoje zdravlje, da odvoje vrijeme za pregled. Kao muškarci, želimo da vas podsjetimo da ste važne, da vas volimo i da želimo da budete zdrave.
Njegova poruka snažno podsjeća da borba protiv raka dojke nije samo žensko pitanje, već zajednička odgovornost i izraz ljubavi, podrške i brige.
Ministarstvo zdravlja podsjeća da su ultrazvučni pregledi dojki dostupni u domovima zdravlja širom Crne Gore i da se mogu zakazati jednostavno, što predstavlja važan korak ka ranom otkrivanju bolesti i očuvanju zdravlja.
Poruka kampanje je jasna: prevencija je ključ – mislite na sebe, jer ste važne.

Ministarstvo zdravlja nastavlja kampanju „Prevencija je ključ – misli na sebe“

U emisiji E uživo govorimo o projektu „BIOCAN“, o naučnim aktivnostima u službi ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Tim povodom naše gošće su dr Maša Ždralević, molekularni biolog i dr Janja Rašović, specijalista patolog.
Pratimo početak kampanje „Prevencija je ključ - misli na sebe“, povodom obilježavanja „Ružičastog oktobra“ - mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke.
O usponu na Veliki Atlas razgovaramo sa planinarkom Snežanom Fatić.
Koliko Crnu Goru košta spašavanje turista u planinama? Koliko je realno izdržati mjesec u okvirima procjenjene potrošačke korpe? Kakav nam je odnos prema novcu?

Emitujemo intervju Adele Mulić sa Dejanom Vukićevićem, novim trenerom FK Budućnost.

Emisija E uživo, poneđeljkom je na programu E televizije u terminu od 16 do 17.30 sati.

1250x600

E uživo: Projekat „BIOCAN“, naučne aktivnosti u službi ranog otkrivanja raka debelog crijeva, početak kampanje „Prevencija je ključ - misli na sebe“...

Ministarstvo zdravlja organizovaće u oktobru niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti i prevenciju raka dojke, saopšteno je iz tog Vladinog resora. 
 
Iz Ministarstva su rekli da aktivnosti organizuju povodom "Ružičastog oktobra" - mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke. 
 
- Aktivnosti se sprovode u okviru kampanje “Prevencija je ključ – misli na sebe”, koja je posvećena podizanju svijesti građana o značaju redovnih preventivnih pregleda, koji su ključ očuvanja zdravlja- kaže se u saopštenju. 
 
Iz MZ su naveli da će u oktobru svake sedmice biti objavljena tri informativna i edukativna video snimka, i pozvali su medije da podrže kampanju, kako bi što veći broj žena i muškaraca podstakli da obave redovne preglede. 
 
U prvoj sedmici oktobra, kako su rekli iz tog resora, u centru Glavnog grada biće postavljen promotivni štand sa informativnim materijalom, dok će on tokom druge sedmice biti ispred Atlas Capital centra. 
 
- Predviđeni su promotivni štandovi i u jednoj opštini na sjeveru i jednoj na jugu Crne Gore, kako bi zajedno poslali poruku solidarnosti i važnosti prevencije širom države- navodi se u saopštenju.

MZ: U oktobru niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju raka dojke

Crna Gora se nalazi na raskrsnici između deklarativne posvećenosti i stvarne potrebe za reformama koje će omogućiti dosljednu i humanu primjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u Crnoj Gori. Zato se budući razvoj maloljetničkog pravosuđa mora usmjeriti ka izgradnji funkcionalnih i specijalizovanih institucija, kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, razvoju i široj primjeni alternativnih mjera i programa restorativne pravde i jačanju međuresorne saradnje i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora.
To je dio zaključaka i preporuka iz analize „<a href="https://cgo-cce.org/2025/09/27/mladi-pred-zakonom-izazovi-i-rjesenja-maloljetnickog-pravosudja-u-crnoj-gori/" target="_blank">Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori</a>“, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“.
Autorka analize, advokatica Lara Dedić ukazuje na zabrinjavajuće trendove i izazove u ovoj oblasti, posebno u broju prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela.
Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine prijavljeno je čak 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 196, odnosno na 2022. kada ih je bilo 209. Istovremeno, znatno manji broj slučajeva završio je osuđujućim presudama - 113 u 2022, 123 u 2023. i 97 u 2024. godini. Struktura krivičnih djela pokazuje da su djela protiv imovine najčešća - više od trećine svih slučajeva, dok je oko petine krivičnih djela protiv života i tijela.
Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u okviru publikacije otkriva i zabrinjavajuću percepciju vršnjačkog nasilja - 65,7 odsto opšte populacije smatra da je ono često ili povremeno prisutno, dok gotovo 60 odsto srednjoškolaca i srednjoškolki potvrđuje da nasilje doživljava u školama i okruženju. Podaci opominju i na normalizaciju nasilja i nedostatak povjerenja mladih u institucije.
CGO ocjenjuje da navedene brojke pokazuju ozbiljne slabosti u sistemu - od nedostatka specijalizovanih ustanova i kadrova, preko preopterećenosti centara za socijalni rad, do slabog sprovođenja alternativnih mjera i nedovoljne međusektorske saradnje. Umjesto rehabilitacije i resocijalizacije, i dalje se često poseže za zatvorskim rješenjima, iako to nije u skladu ni sa domaćim zakonodavstvom ali ni sa evropskim standardima. Analiza je, kažu, pokazala i neophodnost standardizacije postupanja i jasnijih protokola u radu sa maloljetnicima, kako bi se izbjegla improvizacija u slučajevima koji zahtijevaju brzu reakciju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da jačaju preventivne programe, otvore specijalizovane ustanove za maloljetnike, unaprijede kadrovske i infrastrukturne kapacitete, ali i da dosljedno primjenjuju zakonske odredbe koje u prvi plan stavljaju zaštitu prava djeteta i resocijalizaciju, a ne represiju.
- Na taj način kreira se sistem koji mladima pruža novu šansu i podršku da napuste devijantne obrasce ponašanja i razviju se u odgovorne članove zajednice. Dodatno, time se osigurava da zakonska rješenja imaju puni smisao a društvo bi, kao cjelina, bilo sigurnije i pravednije prema mladima u problemu sa zakonom - naveli su u CGO.
Projekat SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas sprovodi CGO u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autorke i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Raste broj maloljetnika prijavljenih za krivična djela: CGO poziva institucije da jačaju prevenciju i resocijalizaciju

U Crnoj Gori svakog dana sedam osoba oboli od raka, dok godišnje dijagnozu dobije njih 2.700, a 1.500 ljudi izgubi život od te bolesti, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje. Ove brojke, kako upozorava specijalista onkologije i radiologije dr Gordana Ristić Bešović, predstavljaju alarm za cijeli zdravstveni sistem, ali i društvo u cjelini.
Gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, Bešović je istakla da su trendovi obolijevanja od malignih bolesti u porastu, ne samo u Crnoj Gori, već globalno.
- Imamo neka predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije da će u nekih narednih dvije decenije broj oboljelih od maligniteta porasti, nažalost, za 50 posto. Taj trend postoji i u Crnoj Gori, samo što smo mi mala zemlja pa se ti rezultati itekako vide - kazala je Bešović.
Uzroci ovakvih pokazatelja, prema njenim riječima, leže u sve većem broju stanovnika na planeti, produženju životnog vijeka, ali i slabijim preventivnim programima u zemlji.
- Osnovni problem za ovakve rezultate u Crnoj Gori je prvenstveno, možda, slabiji preventivni programi, iako je ovaj trend porasta obolijevanja od malignih bolesti ustvari posljedica činjenice da imamo sve veći broj stanovnika na zemlji i da ljudi u prosjeku sve duže žive - pojašnjava Bešović.
Ona naglašava da je ključ uspjeha u borbi protiv raka rana dijagnostika, odnosno otkrivanje bolesti u premalignoj fazi ili što ranijem stadijumu kada su šanse za potpuno izlječenje mnogo veće.
- Suština je u što ranijoj dijagnostici bolesti, fazi pre maligniteta kada uklanjanjem određenih promjena dolazi do potpunog izlječenja, ili u što ranijem stadiju bolesti, kada su sve onkološke metode liječenja mnogo djelotvornije - istakla je ona.
Kada je riječ o dostupnosti terapije, Crna Gora se može pohvaliti činjenicom da ne postoje liste čekanja za sistemsku ni za zračnu terapiju, što je, kako Bešović navodi, rijetkost u regionu.
- Crna Gora je možda na nekom najboljem mjestu u okruženju, ne računam Sloveniju kao zemlju koja je dio EU i od ranije je imala drugačiji pristup, ali naši pacijenti imaju dostupne inovativne lijekove. U zadnjih godinu dana lista za ljekove ažurira se tri puta godišnje i na toj listi stalno se proširuju indikacije - kazala je ona.
Prema njenim riječima, pacijentima u Crnoj Gori su dostupne savremene terapije za najčešće vrste karcinoma, uključujući imuno i ciljanu biološku terapiju, dok u oblasti radioterapije raspolažemo sa dva savremena aparata, a treći bi uskoro trebalo da počne sa radom.
- U terapijskom pogledu možemo da budemo itekako zadovoljni, računajući i činjenicu da je Institut za onkologiju jedina institucija u Crnoj Gori koja pruža usluge pacijentima oboljelih od malignih bolesti. Mi se svakodnevno suočavamo sa problemima, prije svega manjka kadra, ali naši pacijenti ne čekaju, naši svi zdravstveni radnici su uvijek dostupni - poručila je Bešović.
Ona je posebno istakla važnost personalizovanog pristupa liječenju, koji je, kako kaže, temelj savremene onkologije.
- Osnovni postulat savremene onkologije je personalni pristup, jer je svaki pacijent individua za sebe i liječi se pacijent sa svim njegovim karakteristikama, računajući njegove komorbiditete i ostale faktore - objasnila je ona.
Bešović je zaključila da se u Crnoj Gori sve odluke o terapiji donose kroz timski pristup.
- U Crnoj Gori se i svaka odluka o tome kako će se neko liječiti donosi na osnovu odluke multidisciplinarnog konzilijarnog tima, kojeg u osnovnom sastavu čine medikalni onkolog, radijacioni onkolog i hirurg različitih grana, u zavisnosti o kojoj oblasti govorimo - zaključila je dr Bešović.

Bešović: Alarmantni podaci o obolijevanju od maligniteta, glavni problem slaba prevencija

Prema procjeni IARC (Međunarodna agencija SZO za istraživanje raka) za 2020. godinu broj djece (0-19 godina starosti) oboljele od raka u Crnoj Gori je 23. Najčešće dijagnoze malignih neoplazmi kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori bile su leukemije, zatim maligne bolesti mozga i limfomi, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG), pri čemu ističu da se Međunarodnim danom djece oboljele od raka želi ukazati i na značaj prevencije, kao najznačajnije dugoročne strategije za smanjenje učestalosti obolijevanja i umiranja djece od raka. Maligne bolesti koje se javljaju u djetinjstvu, kako navode, predstavljaju nacionalni i globalni javno-zdravstveni prioritet, pa se obilježavanjem ovog dana ukazuje na potrebu za ulaganjem zajedničkih napora cjelokupne javnosti u poboljšanju tretmana i njege, kvaliteta života i emocionalnih i socijalnih potreba djece oboljele od malignih bolesti. - Pored toga, datum skreće pažnju na potrebe podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od raka - ističe se u saopštenju.&nbsp; Kao podrška obilježavanju Međunarodnog dana djece oboljele od raka, kako su kazali, osmišljen je simbol borbe protiv raka među djecom, u obliku zlatne vrpce, a ideja je nastala 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola i mobilisanja veće pažnje usmjerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod djece.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140236_5dd43eb73077702cdee01fe4b22d9fc18581230c2e7d797989588f7d9c7982df.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140236_5dd43eb73077702cdee01fe4b22d9fc18581230c2e7d797989588f7d9c7982df" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni dan djece oboljele od raka"> </figure>  - Trogodišnji ciklus kampanje (2024 – 2026) ima za cilj da odgovori na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti sa rakom u djetinjstvu, njihovi njegovatelji i zdravstveni radnici širom svijeta - navode u saopštenju.&nbsp; Dodaju i da podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se svake godine, postavi oko 400.000 dijagnoza malignih bolesti kod djece, starosti od 0-19 godina. U slabo i srednje razvijenim zemljama stopa izlječenja je manja od 30%. Ovaj podatak je u znatnom kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izlječenja od mnogih uobičajenih malignih bolesti kod djece prelazi 80%.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140236_87894826b720fd7aa8f53aa44c7d08e25dbd02e355e3b75c0dd8aca6be3c3ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214140236_87894826b720fd7aa8f53aa44c7d08e25dbd02e355e3b75c0dd8aca6be3c3ed1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Kako smanjiti rizik obolijevanja"> </figure>  - SZO je definisala osnovni cilj do 2030. godine, koji se odnosi na uklanjanje bola i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od raka, širom svijeta od bar 60%. Ovo predstavlja udvostručenje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječjih života u narednoj dekadi - kazali su u saopštenju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140236_53bbf70a94486c5ebe0fe987a525fe70cf58e5075a30811a476f54cc435733dc.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250214140236_53bbf70a94486c5ebe0fe987a525fe70cf58e5075a30811a476f54cc435733dc" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Kako smanjiti rizik od obolijevanja "> </figure>  Rano prepoznavanje simptoma i znakova, ističu, omogućava pravovremenu dijagnozu i uključivanje terapije što će pozitivno uticati na duže preživljavanje i unapređenje kvaliteta života djece i adolescenata.

IJZCG: Prevencija najznačajnija, rano prepoznavanje simptoma i znakova, omogućava pravovremenu dijagnozu i uključivanje terapije

Tema kojom će se doktorica Dušanka Novosel baviti u premijernoj epizodi nove sezone emisije Zdravi i uspješni je jedna od najvažnijih tema današnjice - ishrana u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja.
S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta, neophodno je da osvijestimo koliko hrana koju &nbsp;biramo može pomoći u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova.
Otkriće i koje namirnice treba uključiti u našu ishranu i na taj način doprinijeti smanjivanju rizika od ovih bolesti.
&nbsp;U drugom dijelu emisije, gosti su Ivan Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka, i poslanik u Skupštini Crne Gore i njegov mlađi brat, Matija Vuković, arhitekta i vlasnik arhitektonskog biroa Massiv Architekture Design.
Emisiju Zdravi i uspješni možete pogledati danas u 12 sati na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAwa6pVLk4E8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

O ishrani u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja danas u 12 sati na TV E

U Crnoj Gori ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u slučajevima vršnjačkog nasilja, ocijenila je psihološkinja Ivana Jokić, dodajući da bi nosioci vlasti trebalo da prepoznaju ozbiljnost problema i da se aktivno uključe u njegovo rješavanje.
Jokić, koja je angažovana u Savjetovalištu za mlade u Nikšiću, smatra da se problem vršnjačkog nasilja ne može riješiti samo kroz pooštravanje kaznene politike, već i kroz podršku žrtvi, javnu osudu nasilja, ali i podsticanje izvršioca na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju.
Komentarišući povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori i nedavni incident koji se desio u Baru gdje je osamnaestogodišnjak teško povrijeđen u dvorištu škole, Jokić je naglasila da slučaj u Baru nije izolovan i da ukazuje na ozbiljan problem u crnogorskim školama.
- Takvi dogadjaji ne samo da ostavljaju fizičke, već i psihološke posljedice i rane koje mogu trajati cijeli život - rekla je Jokić u intervjuu Agenciji MINA.
Ona je naglasila da je u slučaju u Baru dodatno zabrinjavajuće to što je izvršilac maloljetnik i povratnik u vršenju vršnjačkog nasilja.
- Važno je ukazati na to da ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u našem društvu - kazala je Jokić i naglasila da je neophodan sistematski pristup u rješavanju nasilja među mladima.
Kako je dodala, rješavanje problema vršnjačkog nasilja zahtijeva zajednički napor škole, roditelja, društva i organizacija koje se bave mladima.
- Izuzetno je važno znati šta je uzrok nasilja. Da li su to problemi u porodici, loša komunikacija na relaciji između roditelja i djece, djece i nastavnika, da li postoji pritisak vršnjaka, mentalni poremećaji koji se javljaju u mladalačkom dobu - rekla je Jokić.
Prema njenim riječima, kada se zna šta je pozadina nasilnog ponašanja mnogo se adekvatnije može reagovati kako ne bi došlo do ponavljanja incidenata.
Na pitanje da li se u Crnoj Gori institucije dovoljno bave prevencijom vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da se može mnogo više uraditi, a najviše bi, kako smatra, trebalo raditi u domenu edukacije nastavnika, podrške žrtvama, kao i angažovanja roditelja i šire zajednice.
- Ako znamo da pojedine škole nemaju psihologe ili da jedan psiholog mora da radi sa stotinama đaka i znamo da ne postoji savjetodavni rad sa mladima, očekivano je da se na adekvatan način ne može odgovoriti na ovu problematiku u društvu - smatra Jokić.
Ona je istakla da pooštravanje kaznene politike može imati određen efekat na smanjenje vršnjačkog nasilja, ali da to nije dovoljno.
- Kazna sama po sebi neće riješiti uzroke nasilja. Uzroci nasilja mogu biti brojni. Psiholozi, pedagozi i socijalni radnici su od izuzetne važnosti u ovoj priči - naglasila je Jokić.
Ona je naglasila da mora postojati podrška žrtvama, saradnja sa porodicama (i žrtve i izvršioca nasilja), jačanje zakona i sprovođenje tog zakona što bolje u praksi.
Pored toga, kako je istakla, važno je stvoriti bezbjedno okruženje u školama.
- Obrazovanje, podrška, preventivne mjere i pravni okviri mogu zajedno značajno doprinijeti smanjenju ovog problema u društvu - ocijenila je Jokić.
Ona smatra i da su omladinske politike i mladi decenijski zanemareni i na margini u crnogorskom društvu.&nbsp;
- Smatram da svi moraju biti udruženi u rješavanju ovog problema – istakla je Jokić.
Prema njenim riječima, za incident u Baru i slične događaje, odgovorno je cijelo društvo, a nikako pojedinac.
- Čovjek i jedan tim škole sam će teško moći da unese neku veću promjenu, ukoliko nema podršku države - rekla je Jokić.
Komentarišući reakcije nosilaca vlasti i javnih funkcionera na slučajeve vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da javna osuda nasilja pomaže da se podigne svijest u zajednici, podstakne prevencija i ohrabri žrtva da zatraži pomoć.
- Vlast, obrazovne institucije i društvo u kom živimo može raditi na izgradnji kulture podrške - kazala je Jokić.
Ona je dodala da je važno da vlast prepozna ozbiljnost problema i da se aktivno angažuju u njegovom rješavanju i žrtvama omoguće adekvatnu podršku i pomoć.
- A izvršioce nasilja podstaknu na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju, a ne samo kroz kaznenu politiku - kazala je Jokić.
Jokić smatra da povecan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori može biti uzrokovan različitim faktorima, među kojima su društveni pritisak i očekivanja, pristup digitalnim tehnologijama, kao i nedostatak komunikacije između roditelja i djece.
- Kada dijete gubi povjerenje u svoje najbliže i ne smije da im kaže kako se zaista osjeća, to može izazvati frustraciju i ispoljavanje nasilničkog ponašanja - naglasila je Jokić.
Ona je ukazala i na promovisanje kulture nasilja, podsjećajući da djeca i mladi uče putem uviđanja, a da pojedini mediji često veličaju nasilje.
- Nekako je očekivano da je kod mladih ljudi na taj način podstaknuto ovako ponašanje - rekla je Jokić.
Ona je naglasila da suočavanje sa vršnjačkim nasiljem zahtijeva sveobuhvatan pristup i ukazala da kroz otvorenu komunikaciju treba podsticati djecu da razgovaraju o svojim osjećanjima i iskustvima. 
 
 - Stvaranje saveza sa djecom je ključno. Samo dijete koje ima povjerenja može da podjeli svoja osjećanja - pojasnila je Jokić.
Prema njenim riječima, obrazovanje o nasilju je jednako važno jer djecu treba učiti da prepoznaju nasilje bilo koje vrste, kao i posljedice tog nasilja.
Jedan od načina djelovanja je i rad na razvoju emocionalnih vještina kod djece i, kako je navela, razvijanje empatije i samopouzdanja od malih nogu.
Jokić je naglasila i da djecu treba ohrabrivati da podržavaju žrtve, a ne izvršioce nasilja.
- Razgovor sa djecom o ovim temama je od izuzetne važnosti, jer im možemo pomoći da se osjećaju sigurno i podržano - rekla je Jokić.

Jokić: Nema adekvatnih mjera prevencije i rehabilitacije za vršnjačko nasilje

Prevencija suicida, što podrazumijeva i kreiranje strategije za njegovu prevenciju, mora biti postavljena kao prioritet - poručili su u Kliničkom centru Crne Gore uoči Svjetskog dana prevencije samoubistava.
Oni dodaju da mjere moraju uključivati saradnju brojnih društvenih sektora da bi bile efikasne.
- Krajnje je vrijeme da svi, kao pojedinci, zajednice, institucije i Vlada, promijenimo narativ i započnemo razgovor o problemu suicida i mentalnom zdravlju - poručili su u Kliničkom centru Crne Gore.
Suicid je, kako su podvukli, i dalje veliki javnozdravstveni izazov, sa više od 700.000 smrtnih slučajeva svake godine širom svijeta.
- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svakih 40 sekundi jedna osoba na svijetu završi život suicidom, a svakih 11 minuta ta osoba je adolescent - ukazali su u KCCG.
<h2>ZAPOČNIMO RAZGOVOR</h2>
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubistava koji se obilježava 10. septembra, ali i tema za naredne tri godine je "Promjenimo narativ o samoubistvu".&nbsp;
- Promjenu narativa ove godine počinjemo pozivom na akciju, te je slogan "Započnimo razgovor". Ova tema ima za cilj podizanje svijesnosti o važnosti smanjenja stigme i rušenja tabua u kontekstu mentalnog zdravlja, kako bismo mogli da podstaknemo otvorene razgovore o ovom gorućem problemu, što je prvi korak ka bilo kakvom napretku u prevenciji samoubistava - kazali su u KCCG.
Promjena narativa o samoubistvu znači, kako poručuju, transformaciju načina na koji percipiramo ovo složeno pitanje i prelazak sa tradicionalne kulture ćutnje i stigme na kulturu otvorenosti, razumijevanja i podrške.&nbsp;
- Svako samoubistvo ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice i duboko pogađa, kako pojedince, tako i njegove zajednice. Stopa suicida u Crnoj Gori je, prema podacima koje imamo od Svjetske zdravstvene organizacije, u vrhu evropske ljestvice, i dvostruko veća od evropskog prosjeka. Ovaj poražavajući broj života izgubljenih od suicida govori u prilog tome da problem suicida u našoj državi još nije prepoznat od strane donosilaca odluka i kreatora zdravstvenih i socijalnih politika, i da mu ne pristupamo dovoljno posvećeno, odlučno i odgovorno - ocijenili su u KCCG.

„Započnimo razgovor“: Kreiranje strategije za prevenciju suicida mora biti prioritet

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: prevencija