In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Za nešto više od dvije godine rada Vlade Milojka Spajića, premijer se u skupštinskom plenumu pojavio svega jedanaest od predviđenih 18 puta (61 odsto). Uprkos tome što se, shodno utvrđenoj praksi, premijerski sat održava jednom mjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine, Spajić je tokom 2025. godine na pitanja poslanika i poslanica odgovarao svega pet od predviđenih osam puta, navodi se u analizi Instituta Alternativa. Poslovnik Skupštine Crne Gore definiše da se premijerski sat održava najmanje jedanput dvomjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine. Iz Institua Alternativa ističu da uprkos tome što ovakva norma može otvoriti dilemu u tumačenju, ni vlast ni opozicija ne spore da premijer mora da se odazove pozivu jednom mjesečno – u konačnom osam puta godišnje, po jedanput za svaki mjesec redovnog (proljećnjeg i jesenjeg) zasijedanja Skupštine. - Ovakvo tumačenje su u potpunosti ispoštovali Spajićevi prethodnici. Premijer 42. Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić je za vrijeme jednogodišnjeg mandata osam puta odgovarao na pitanja poslanika - po četiri puta za po četiri mjeseca redovnog zasijedanja Skupštine. Njegov nasljednik i premijer 43. Vlade Dritan Abazović je za četiri mjeseca trajanja sopstvene vlade tri puta odgovarao na poslanička pitanja. Uprkos tome što je nakon pada 43. Vlade Abazović ostao na premijerskoj poziciji u tehničkom mandatu više od godinu dana, u tom periodu nije održana nijedna sjednica premijerskog sata. Shodno medijskim navodima, to je bio dogovor šefova poslaničkih klubova, a što je rezultiralo time da se izvršna vlast više od godinu dana nije kontrolisala u parlamentu - naglasili su.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="premijerski sat "></figure>  Podsjetili su da je Vlada lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića formirana je 31. oktobra 2023. godine. U pomenutom periodu, Spajić je umjesto 18 na poslanička pitanja odgovarao svega jedanaest puta. Čak, ako pojašnjavaju, pet sjednica premijerskog sata je u posljednje dvije godine odlagano jednom ili više puta, a tokom 2025. održano je tek pet od predviđenih osam sjednica posvećenih premijerskom satu. -- Od početka rada 44. Vlade Milojka Spajića ovaj kontrolni mehanizam Skupštine je na više načina obesmišljavan - dominantno na način što su sjednice premijerskog sata odlagane i otkazivane uprkos već zakazanim termina. Premijer je odgovore, bez usmenog dijela, nerijetko samo objavljivao na sajtu Vlade Crne Gore bez odgovaranja u plenumu, a dešavalo se i da opozicija fizičkom blokadom sprječava funkcionsanje parlamenta, što je bio slučaj prilikom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine - ističu iz Instituta Alternativa. Prvi premijerski sat, dodaju, od formiranja 44. Vlade održan je 28. decembra 2023. godine. Na idući se pak, dodaju, čekalo četiri mjeseca; poslovničku obavezu Spajić je ispoštovao početkom aprila i maja 2024. godine. - Zakazivanje sjednica pratila su brojna odlaganja, odsustvo komunikacije na relaciji izvršne i zakonodavne vlasti, ali i usklađivanje termina sa preuzetim obavezama predsjednika Vlade. Tako je premijerski sat zakazan za 30. april 2024. godine otkazan i pomjeren za 9. maj, kada je i održan. Ovo je bilo samo jedno od brojnih odlaganja, a potom i otkazivanja sjednica premijerskog sata, što je praktično postala i praksa u radu - ističe se. Prema analizi, svega 24 sata prije održavanja četvrtog po redu premijerskog sata 29. juna 2024. godine, Spajić je obavijestio Skupštinu i javnost da neće prisustvovati zbog službene posjete Briselu, tražeći da novi termin bude 1. jul. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić otvorio je sjednicu 29. juna i najavio njen nastavak u terminu koji je predložio predsjednik Vlade, što je naišlo na negodovanje dijela opozicionih poslanika i poslanica. Prvog dana jula sjednica je nastavljena - predstavnici opozicione Demokratske partije socijalista nisu dozvolili održavanje ovog premijerskog sata uz tvrdnje da Spajić ne poštuje parlament i građane Crne Gore svojim prethodnim otkazivanjem. Predsjednik parlamenta je nove sjednice zakazao za 19. i 26. jul. Ni tada se Spajić nije odazvao pozivu - novo odgađanje uslijedilo je zbog njegovog odlaska u Pariz na otvaranje Olimpijskih igara, pa je na kraju određen datum 30. jul, kada je i održan premijerski sat - stoji u analizi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Premijesrki sat "></figure>  Do kraja 2024. godine, održana su još dva premijerska sata - 29. oktobra i 22. novembra. Poslednji premijerski sat u 2024. Godini, uprkos zakazivanju sjednice, nije održan 22. decembra zbog bojkota i fizičke blokade opozicionih poslanika i poslanica. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je najavio izricanje kaznenih odredbi poslanicima zbog sprječavanja rada, a premijer je odgovore na poslanička pitanja objavio na sajtu Vlade Crne Gore. U 2025. godini, pojašnjava se, održano je pet sjednica premijerskog sata. Ni martovska sjednica nije prošla bez izmjene termina - umjesto 28. sjednica je održana 26. marta zbog, kako je navedeno, međunarodnih obaveza premijera. Kaznene odredbe, uključujući i udaljenje sa sjednica Skupštine u trajanju od 15 dana, izrečena je tek 3. februara, uprkos tome što se odnosila na aktivnosti opozicionih poslanika tokom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine. Ipak, članom 109 Poslovnika Skupštine propisano je i da “kažnjeni” poslanici ne mogu postavljati poslaničko pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkom pitanju, što je izazvalo negodovanje dijela opozicionih poslanika. - Nastavak odlaganja sjednica premijerskog sata obilježilo je i onaj koji je u konačnom održan 28. jula ove godine. Uprkos tome što je prvobitno zakazan za 27. jun, Spajić je ubrzo obavijestio Skupštinu da neće prisustvovati sjednici zbog Međuvladine konferencije. Tom prilikom, premijer je preporučio novi termin - 30. jun, ali je kao odgovor dobio obrazloženje predsjednika Skupštine Andrije Mandića da zbog prethodno ugovorene posjete Skupština nije u mogućnosti da zakaže sjednicu premijerskog sata. U konačnom, ovaj premijerski sat održan je 28. jula, kada je Spajić naveo da neće odgovarati na pitanja poslanika. Takva odluka predsjednika Vlade prošla je uz negodovanje opozicije i javnosti, ali i bez adekvatne reakcije predsjedavajućeg Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine, ali i poslanika Spajićevog Pokreta Evropa sad. Nešto drugačiji odnos prema parlamentu Spajić je pokazao u toku Jesenjeg zasijedanja - u oktobru, novembru i decembru 2025. godine održana je po jedna sjednica posvećena premijerskom satu, bez prethodnih sporenja i odlaganja. Ipak, nepredvidivost premijerovog odazivanja i postavljanje uslova pod kojim će odgovarati na pitanja direktno utiču na (ne)stabilnost u radu parlamenta, ali i direktno obesmišljava institut premijerskog sata, čija je glavna funkcija nadzor nad izvršnom vlašću - dodaje se. Analiza je izrađena u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy). Analiza je isključiva odgovornost autora i ne odražava stavove Nacionalne zadužbine za demokratiju.

"Zakazan, zauzet, odložen: Premijerski sat – obaveza na čekanju": Spajić u Skupštini svega jedanaest od predviđenih 18 puta

Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je premijera Milojka Spajića je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima, te saopštio da se u njegovom pisanom odgovoru navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.
- Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je Abazović.
Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje.
- Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naveo je Spajić.
Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer.
- Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić.
Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.
Abazović je ocijenio i da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori.
- Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Abazović.
U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor.
- Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on.

Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, rješenje za probni rad ne postoji, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe

Poglavlje 27, bez ovakvih projekata i odlučnih akcija u tom pravcu, ne može da se zatvori - poručio je premijer Milojko Spajić govoreći o postrojenju za prečišćavanje voda u Botunu. On je u tom kontekstu zahvalio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, ali i Upravi policije na današnjoj intervenciji. - Prvo bih da se zahvalim gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, Upravi policije koja je fenomenalno reagovala i u potpunosti u okviru zakona. Pokazala je demokratski kapacitet naše zemlje. Postoji pravo da se protestuje protiv bilo koje odluke. Ponosan sam na transparentno, demokratsko postupanje. To je evropski put kojim treba da teži Crna Gora - poručio je on. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pitanje pročišćivača vode je, kaže Spajić, prvenstveno pitanje zdravstvenog karaktera. - Ponavljali smo koliko je benefita za građane. Za sve građane projekat Botuna je jako bitan i najbitniji interes je zdravstveni - rekao je on. Izbjegli smo, naglašava on, veliku finansijsku kaznu. - Mislim da je država zaštićena i sa te strane - decidan je on. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić mu je na to poručio da on nije lider koji ima 41 poslanika iz svoje stranke. - Nego morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima. Koalicioni partneri ne misle ovako kao što mislite Vi, i negdje te crvene linije koje su ranije bile jako razmaknute, sa ovim postupcima naglo se sužavaju. Tako da insistiram da se razgovori nastave - rekao je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3" data-rendition-name="original" width="947" height="582" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Nijesu, kako je konstatovao, uspjeli da organizuju Savjet za odbranu i bezbjednost.&nbsp; - Novac je važan ali ne bih mu dao prioritet u odnosu na bilo kojeg pojedinca iz Zete - rekao je on dodajući da se plaši sljedećih akcija policije ako ne pronađu dogovor. <h2>Mandić se plaši upotrebe sile i potencijalnih povreda</h2> Na početku premijerskog sata, Mandić je poručio da ne podržava nikakvu upotrebu sile. - A boijm se da će doći do upotrebe sile koja bi mogla da ima i povrede, da neko bude ugrožen. To sigurno nije na dobro Crne Gore i mira i stabilnosti - naveo je on. Stoji, kaže, uz Milana Kneževića u odbrani da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete. - Na prvom mjestu su mir i stabilnost koji mislim da su ugroženi - naglasio je on. Želio bi, kaže, da nas premijer upozna sa čitavim tokom.&nbsp; - Znam šta je on zastupao, ali svakako želim da pronađemo rješenje jer vjerujem da nije pređena granica. Danas smo svjedoci nemilog događaja u Botunu. Rekao bih prvi put od 2020. godine da smo imali intervenciju, u kojoj niko nije povrijeđen - ali gdje se nijesu razbijale blokade - nego su građani bili na svojim mjestima. I to oni sa kojima smo Knežević, Medojević i ja borili protiv jednog tridesetogodišnjeg režima. Želio bih da dobijem odgovore od premijera Spajića. To je nestandardno, ali to je veoma važno uzimajući u obzir da smo imali puno razgovora na temu rješavanja problema prečišćača voda u Botunu - naveo je Mandić. Istakao je da je blokiran Aerodrom, saobraćajnice prema Petrovcu, željeznički prevoz... - Imamo situaciju gdje poslije intervencije imamo gore stanje u zemlji. Bio sam zagovornik da se to stanje prevaziđe tako što je bolje bilo i štetovati ono što treba da se štetuje ali da očuvamo mir i stabilnost i da na našem evropskom putu ne postoji nijedna prepreka. Nijesmo izgubili mogućnost da još razgovaramo ako su mir i stabilnost i život građana na prvom mjestu - rekao je Mandić. Crnom Gorom se, poručuje on, ne može upravljati kao državama koje imaju desetak miliona građna ili više. - Kada povrijedite nekoga i riječju a ne guranjem, ne daj Bože povredom, to se dugo pamti i čovjek se osjeća vrlo neprijatno. Pozivam Vladu, parlamentarnu većinu i premijera da pronađemo rješnje - rekao je Mandić. <h2>Anđušić: Preko 20.000 neadekvatno u javnoj upravi, Spajić: Zakon o tome će ubrzo biti u parlamentu</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je saopštio da je preko 20.000 ljudi prekomjerno zapošljeno u javnoj administraciji. - Od toga 10.000 nema adekvatnu stručnu spremu. Imamo oko 200 funkcionera koji su nezakonito na funkcijama koje obavljaju - istakao je on. Spajić je, u odnosu na to, poručio da je menadžment upravljanja privrednih društava u državnoj svojini jedan od prioriteta u mjesecima koji slijede. - Zakon o tome će biti brzo u parlamentu. Imaćete priliku da se uvjerite u njegov kvalitet. Izrađen je u saradnji sa MMF-om i Evropskom komisijom. Imamo planove po pitanju monitoringa državnih preduzeća i krijterijuma za izbor organa upravljanja, sistem praćenja učinka itd. Mislim da ćete biti oduševljeni prijedlogom zakona i nadam se vašoj podršci - rekao je on. Sa druge strane, premijer tvrdi da je broj zaposlenih u javnoj upravi racionalizovan. - Što se tiče broja zaposlenih u javnoj upravi: on je racionalizovan sa smanjenjem udjela zaposlenih od 26 odsto - koji je bio 2021. godine - do 21.1 odsto, koliko je trenutno. Tako da govorimo o udjelu zaposlenih u odnosu na ukupne zaposlene. Naravno može mnogo bolje - naveo je on. <h2>Nula stanova i kredita za funkcionere</h2> Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitao je Spajića koliko je ova Vlada dodijelila stanova funkcionerima. - Odgovor je: nula kvadrata - i stanova i povoljnih kredita - kazao je Spajić. On je dodao da su na Veljem brdu planirani stanovi za sve građane. <h2>Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe</h2> Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori. - Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Spajić. U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor. - Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on. On je Spajića pitao je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima. - Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je on. Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje. - Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naevo je Spajić. Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer. - Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić. Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“. <h2>Bečić: Policija je nezavisna, Zirojević: Sa njima imate veze samo kad vam odgovara&nbsp;</h2> Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević pitao je je li juče ili sinoć bila sjednica Vlade gdje su bile određene kadrovske promjene. U tom kontekstu je naglasio da je potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić izjavio da nema nikakve veze sa postupanjem policije u Botunu. - Treba citirati korektno ako se poziva na mene. Ja sam precizno saopštio da se držim zakona nadležnosti i da neću raditi i pretvarati sektor bezbjednosti u ono u što su neki od mojih prethodnika. Ako je nekom neobično da postoji zakon u kojem je zapisano da je policija operativno nezavisna u svom postupanju... - odgovorio mu je Bečić. Zirojević ga je podsjetio da on predstavlja partjiu koja je pozvala sektor bezbjednosti da upotrijebi silu nad građanima, jer će u suprotnom srušiti vladu, kada je bilo okupljanje na Belvederu, te da je likovao kada je uhapšena bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović. - I tada ste i te kako imali veze sa radom Uprave policije, danas - kako vidimo - nemate. Podsjetiću da se iz vaših redova svakodnevno u plenarnoj sali najavljuju hapšenja, a danas kad se ovo dešava u Botunu - vi sa tim nikakve veze nemate... Podsjetiću na konstantne hvalospjeve na rad policije, a danas kada vam to odgovara - sa tim nikakve veze nemate... Govorili ste o maksimalnoj trpeljivosti - koju ste trebali da pokažete i prema građanima, uglavnom ženama i licima starije dobi, koji su se okupili pod Goricom braneći Ustav ove države. Njih ste zasuli suzavcem. Podsjetiću i da je Branislav Nenezić iznio ozbiljna saznanja za Dragalj i ne bi trebalo ni prema tome trebalo da pokazujete toliku trpeljivost - već ste, umjesto dva saobraćajna policajca, trebali da pošaljete nekoga da zaista provjeri šta se tamo dešava i da pođe - ne do prve crkve, nego dalje - rekao je on. Zirojević je pitao Spajića smatra li da dio parlamentarne većine opstruira put u EU, namećući teme poput jezika, zastave, državljanstva, promjena Ustava i sličnih pitanja. - Dok hrlite ka Evropi, vi imate otvorenu opstrukciju zatvaranja poglavlja 27, vama funkcioneri ne mogu preko Debelog brijega, jedan politički subjekt samo čeka priliku da nas što prije posvađa sa Hrvatskom, pričaju bajke o Podgoričkoj skupštini. Za to vrijeme, dio poslaničkog kluba vam je na jednoj, a dio na drugoj ili trećoj strani, insistira se na zakonima koji mogu imati koban uticaj po naš evropski put - konstatovao je on.

Anja Ivanović

Spajić: UP reagovala fenomenalno i u okviru zakona; Mandić: Morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima koji ne misle kao Vi

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića da li je Termoelektrana Pljevlja puštena u probni rad u skladu sa zakonom i važećim propisima.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića kada planira da započne dijalog u parlamentarnoj većini i Vladi o ustavnim promjenama i dopunama, kako bi srpski jezik dobio u Ustavu status službenog jezika.
Poslanika Demokratske partije socijalista Mihaila Anđušića interesuje da li na tragu upozorenja iz Brisela, javnu upravu u Crnoj Gori očekuju reforme i racionalizacija i kako gleda na analizu Ministarstva fmansija da je za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitaće Spajića koji je konkretan dinamički plan Vlade za narednu godinu kada je rijec o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.
- Koja je Vaša strategija za zatvaranje najdelikatnijih pregovaračkih poglavlja za Crnu Goru (poput poglavlja 31 koje je vezano za bilateralu sa Hrvatskom, poglavlja 23 i 24, poglavlja 27) i koje kljucne reforme će biti sprovedene da bi se taj cilj ostvario - dodao je Čarapić.
On će Spajića pitati i šta građani mogu konkretno da očekuju u narednoj godini - ne samo u simbolickom smislu jubileja nezavisnosti, koji svakako treba proslaviti na jedan dostojanstven, već u pogledu ključnih obećanja vlasti u oblasti životnog standarda, socijalne pravde i vladavine prava.
Poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića interesuje da li Spajić unutar Vlade i parlamentarne većine detektujete faktore koji svojim djelovanjem rade suprotno evropskim integracijama Crne Gore.
&nbsp;Poslanika Demokrata Borisa Bodanovića interesuje koliko je Vlada od stupanja na dužnost do danas dodijelila stanova, stambenih jedinica ili stambenih kredita poslanicima, ministrima, državnim sekretarima, direktorima organa uprave i drugim funkcionerima koji obavljaju javne funkcije. a ujedno su i funkcioneri političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.
&nbsp;Šef poslaničkog kluba Albanskog Foruma Artan Čobi pitaće Spajića postoji li plan da se krene sa proširenjem graničnog prelaza na Sukobinu, s obzirom da će auto-put od Zaljeva do Sukobina, za čiji idejni projekat je raspisan tender, još više opteretiti taj granični prelaz.
&nbsp;Poslanik Posebnog kluba Ilir Čapuni će, povodom sporazuma Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta na Bojani, Spajića pitati da li nekome smeta učinkovito infrastrukturno rješenje u povezivanju dvije države.

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića da li je Termoelektrana Pljevlja puštena u probni rad u skladu sa zakonom i važećim propisima.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića kada planira da započne dijalog u parlamentarnoj većini i Vladi o ustavnim promjenama i dopunama, kako bi srpski jezik dobio u Ustavu status službenog jezika.
Poslanika Demokratske partije socijalista Mihaila Anđušića interesuje da li na tragu upozorenja iz Brisela, javnu upravu u Crnoj Gori očekuju reforme i racionalizacija i kako gleda na analizu Ministarstva fmansija da je za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitaće Spajića koji je konkretan dinamički plan Vlade za narednu godinu kada je rijec o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.
- Koja je Vaša strategija za zatvaranje najdelikatnijih pregovaračkih poglavlja za Crnu Goru (poput poglavlja 31 koje je vezano za bilateralu sa Hrvatskom, poglavlja 23 i 24, poglavlja 27) i koje kljucne reforme će biti sprovedene da bi se taj cilj ostvario- dodao je Čarapić.
On će Spajića pitati i šta građani mogu konkretno da očekuju u narednoj godini - ne samo u simbolickom smislu jubileja nezavisnosti, koji svakako treba proslaviti na jedan dostojanstven, već u pogledu ključnih obećanja vlasti u oblasti životnog standarda, socijalne pravde i vladavine prava.
Poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića interesuje da li Spajić unutar Vlade i parlamentarne većine detektujete faktore koji svojim djelovanjem rade suprotno evropskim integracijama Crne Gore.
Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića interesuje koliko je Vlada od stupanja na dužnost do danas dodijelila stanova, stambenih jedinica ili stambenih kredita poslanicima, ministrima, državnim sekretarima, direktorima organa uprave i drugim funkeionerima koji obavljaju javne funkcije. a ujedno su i funkcioneri političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.
Šef poslaničkog kluba Albanskog Foruma Artan Čobi pitaće Spajića postoji li plan da se krene sa proširenjem graničnog prelaza na Sukobinu, s obzirom da će auto-put od Zaljeva do Sukobina, za čiji idejni projekat je raspisan tender, još više opteretiti taj granični prelaz.
Poslanik Posebnog kluba Ilir Čapuni će, povodom sporazuma Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta na Bojani, Spajića pitati da li nekome smeta učinkovito infrastrukturno rješenje u povezivanju dvije države.

Spajić će odgovarati na pitanja o TE Pljevlja, ustavnom statusu srpskog jezika, reformi javne uprave...

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da premijerski sat nije puka proceduralna obaveza, već jedan od ključnih mehanizama demokratskog nadzora nad izvršnom vlašću, jer omogućava neposredan dijalog, javnu odgovornost i transparentnost rada Vlade. Zato je, ističu u toj organizaciji, neprihvatljiva praksa koju uspostavlja premijer Milojko Spajić, koji takve sesije izbjegava na različite načine, čime se krši Poslovnik Skupštine Crne Gore, koji propisuje da se premijerski sat mora održati najmanje jednom u okviru svakog dvomjesečnog redovnog zasijedanja. Prijedlog predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, o izmjeni Poslovnika, kojom bi se premijerski sat redovno održavao u posljednjoj sedmici svakog mjeseca tokom redovnih zasijedanja, nije dobio podršku, uz obrazloženje da bi takvo rješenje dodatno ograničilo prostor za njegovo održavanje zbog međunarodnih obaveza premijera, državnih praznika i potencijalnih vanrednih okolnosti. CGO je tokom 2024. i 2025. godine evidentirao niz opstrukcija održavanja premijerskog sata. - Sjednica zakazana za 29. jun 2024. godine otkazana je zbog službene posjete premijera Briselu, najavljene tek dan ranije, što je izazvalo oštre reakcije opozicije i ocjene o nepoštovanju Skupštine. Pomjerena sjednica za 1. jul nije održana zbog blokade opozicije, obrazložene kontinuiranim ignorisanjem Skupštine od strane premijera - podsjeća Itana Gogić, asistenkinja na programima u CGO. Ona podsjeća da je sličan scenario ponovljen 26. jula 2024. godine, kada je sjednica odložena zbog odlaska premijera u Pariz povodom otvaranja Olimpijskih igara.&nbsp; - Novi termin, 30. jul, nije realizovan jer je istovremeno trajalo kontrolno saslušanje premijera i ministra finansija pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Odlukom predsjednika Skupštine sjednica je otkazana uz obrazloženje očuvanja digniteta Skupštine, dok je opozicija ocijenila da je riječ o namjernom izbjegavanju političke odgovornosti - podsjeća Gogić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815" data-rendition-name="original" width="3194" height="4791" loading="lazy" alt="Itana Gogić"> <figcaption>Itana Gogić(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Premijerski sat zakazan za 20. decembar 2024. godine nije održan zbog blokade opozicionih poslanika, koji su optužili vladajuću većinu za ustavni puč, u kontekstu produbljene institucionalne krize i spornog penzisonisanja sudije Ustavnog suda. Ni pomjereni termin 23. decembra, kaže Gogić, nije donio pomak, jer premijer nije prisustvovao sjednici, pravdajući odsustvo objavljivanjem pisanih odgovora na sajtu Vlade. CGO podsjeća da takva praksa ne može biti zamjena za neposredan i javan parlamentarni dijalog. - Ni 27. juna 2025. godine premijer nije prisustvovao premijerskom satu zbog održavanja Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom. Iako je sjednica formalno održana, izostali su odgovori premijera na poslanička pitanja - napominje Gogić. Dodatna opstrukcija zabilježena je 28. jula, kada je Spajić odlučio da na pitanja odgovori isključivo u pisanoj formi, obrazlažući to prioritetima u vezi sa usvajanjem zakona iz oblasti evropskih reformi. To je izazvalo političke kritike zbog potkopavanja kontrolne uloge Skupštine. Gogić kaže da je tokom mandata premijera Milojka Spajića održan deset premijerskih satova, na kojima je razmatrano 457 poslaničkih pitanja, od čega je 132 bilo direktno upućeno premijeru.&nbsp; - Ovaj broj je značajno manji od onog predviđenog Poslovnikom, što ukazuje na sistemsku praksu izbjegavanja parlamentarne kontrole od strane premijera - ističe Gogić. Tematski, u 2024. godini dominirala su identitetska pitanja, naročito ona koja se odnose na dvojno državljanstvo i status srpskog jezika. No, navodi Gogić, fokus je bio i na infrastrukturnim projektima, uključujući kašnjenja u izgradnji ključnih dionica autoputa, saobraćajnim gužvama koje utiču na turizam, kao i razvoju sjevera Crne Gore.&nbsp; - Poslanici su se interesovali i za planove Vlade u vezi sa punom zaposlenošću i smanjenjem nezaposlenosti ispod četiri odsto, kao jednim od predizbornih obećanja. Zastupljene su bile i teme spoljne politike i evropskih integracija, naročito u kontekstu unutarkoalicionih tenzija i njihovog uticaja na proces pristupanja EU, kao i kadrovske promjene u institucijama - navela je Gogić. U 2025. godini fokus se, dodaje ona, proširio na javne finansije, fiskalnu stabilnost, javni dug, inflaciju i sprovođenje strukturnih reformi u skladu sa preporukama MMF-a. Poslanička pitanja obuhvatila su i pravosuđe, bezbjednost, zdravstvo, socijalnu zaštitu, evropske integracije, zaštitu životne sredine, demografiju i zakonodavne reforme. - U oblasti vladavine prava posebna pažnja bila je usmjerena na nezavisnost institucija, političke pritiske na pravosuđe i veting u bezbjednosnom sektoru, dok su bezbjednosne teme uključivale kriminal, političke uticaje na policiju, kontrolu granica i očuvanje javnog reda. Dodatno, pitanja su se odnosila i na kvalitet zdravstvenih usluga, prava zapošljenih, kao i kulturu, socijalnu politiku, natalitet, legalizaciju objekata i migracione politike - kazala je Gogić. CGO ističe da institucije ne mogu efikasno funkcionisati ukoliko se procedure poštuju selektivno, a njihova suština zanemaruje.&nbsp; - Premijerski sat ne smije biti sveden na administrativnu formu niti zamijenjen pisanim odgovorima. Riječ je o jednom od temeljnih stubova demokratskog nadzora koji mora ostati prostor neposrednog dijaloga i političke odgovornosti. Zato CGO poziva Skupštinu da obezbijedi dosljednu primjenu Poslovnika, a premijera da ličnim prisustvom pokaže spremnost na odgovornost i otvorenost prema kritikama - poručila je Gogić.

CGO: Niz opstrukcija održavanja premijerskog sata, Spajićeva praksa neprihvatljiva

Premijer Milojko Spajić odgovaraće u utorak na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu. 
 
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je u sazivu sjednice podsjetio da je rok za dostavljanje pitanja Spajiću u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice. 
 
Na dnevnom redu sjednice su i poslanička pitanja u vezi sa određenom temom. 
 
- Predlog sa precizno navedenom temom o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi opozicije predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi- navodi se u sazivu sjednice. 
 
Sjednica je zakazana za utorak, u 13 sati.

Premijerski sat 30. decembra

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Tamara Klikovac

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Premijer Milojko Spajić kazao je da mora postojati unificirani, jednak standard prema svim radnicima koje je država oštetila u prošlosti. On je stava da treba zajednički sjesti i napraviti kvalitetno, fer i pravedno rješenje koje će biti fiskalno održivo.
- Nije lako vratiti te ljude u njihove dvadesete i tridesete. Ali koliko država može je da ih obeštetiti polako u budućnosti. Jedino tehničko pitanje koje bi otvorio je prvo standard po kome se isplaćuje, po kom pravnom osnovu... Imali smo različite standarde za različite radnike - kazao je Spajić u parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar tražio je stav Vlade o prijedlogu njegove stranke koji se odnosi na finansijsko obeštećenje bivših radnika državnih preduzeća u stečaju, a koji će se naći na predstojećoj sjednici parlamenta.
- Nisam pitao ovo slučajno jer se sjećam 16. septembra 2024. godine kada se na mreži X napisali da je država spremna da izađe u susret svim radnicima i ispravi sve nepravde u posljednjih 30 godina. Za godinu dana se dosta toga može uraditi. Poslanici GP URA su podnijeli u proceduru Prijedlog zakona o obeštećenju, odgovorili ste mi u pisanoj formi gdje ste naveli što kao Vlada činite po ovom pitanju. Neke od stvari smo tokom 2021. godine zajedno uradili. Tada je skupštinska većina donijela Zakon o finansijskom obeštećenju bivšim zaposlenih u metaloprerađivačkoj i rudarskoj industriji. U julu ove godine većina je predložila, a mi podrđali, da se finansijski obeštete bivši radnici drvoprerađivačke i šumarske industrije - podsjetio je Konatar.
Podsjeća da su tada podnijeli amandman za obeštećenje radnika tekstilne i kožarske industrije, ali da su dobili savjet da se podnese prijedlog zakona za obeštećenje svih bivših zaposlenih državnih preduzeća.
- Imamo nekoliko instrumenata na raspolaganju, jedan je izdavanje obveznica, zatim da se otpremnine ne isplaćuju jednokratno već u ratama... Ne mora isplata da počne ni 2026, već može 2027. samo da Ministarstvo finansija utvrdi dinamiku isplate. Mi imamo desetine hiljada radnika koji su zbog pogrešne državne politike ostali bez posla, zašto je veliki broj njih ostao bez otpremnina i sada prima umanjenu penziju - naveo je Konatar.
Spajić je rekao da je namjera GP URA dobra, ali poručuje da to treba sprovesti na najbolji mogući način.
- Slažem se da bi to bio veliki fiskalni namet da se to kratkoročno uradi, ali u jednom razumnom periodu siguran sam da to možemo realizovati na način na koji to radimo za druge radnike. Treba zajednički da sjednemo i napravimo plan, treba nam kvalitetno rješenje koje će na fer i pravedan način za sve radnike riješiti ovo pitanje, ali fiskalno odživim putem - poručio je Spajić.
Konatar kaže da ako postoji volja, da će se lako naći način.
- Vi samo treba da date zeleno svjetlo. Spreman sam da radim i sa Ministarstvom finansija i svima ostalima kako bi našli način da se zakon usvoji. Drugo je da se dogovorimo oko toga kad će početi zakon da se primjenjuje - poručio je Konatar.

Spajić o obeštećenju bivših radnika: Mora da postoji jednak standard prema svima, napraviti fer rješenje koje će biti fiskalno održivo

Uspostavljanje palestinske države, koja bi koegzistirala u miru i sigurnosti s Izraelom, pitanje je principa, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom.
Otvarajući sastanak u Kremlju sa Al Nahjanom, koji je stigao u službenu posjetu Moskvi, Putin je rekao da su više puta razgovarali o palestinsko-izraelskom sukobu i zajedničkim naporima za poboljšanje humanitarne situacije u Gazi.
- Principijelno je riješiti pitanje uspostavljanja punopravne palestinske države koja bi koegzistirala u miru i sigurnosti s Izraelom. To će omogućiti postizanje održivog rješenja i osigurati dugoročnu stabilnost u regiji - rekao je Putin, prenosi Anadolija.
On je kazao i da Rusija pažljivo prati događaje u Iranu nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će izvesti napade na Islamsku republiku.
Putin je pohvalio napore UAE-a u vezi s krizom u Ukrajini, uključujući njihovu ulogu u razmjeni zatvorenika i pružanju platforme za diplomatske kontakte.
- Veoma cijenimo to. Lično smo vam zahvalni što ste osigurali da se trilateralni pregovori u okviru radne grupe za sigurnost održe u Abu Dhabiju prošle sedmice, i na pažnji koju ste posvetili našoj delegaciji - dodao je Putin.
Al Nahjan je rekao da su UAE posvećeni jačanju bilateralnih odnosa s Rusijom i unapređenju zajedničkih razvojnih ciljeva.
On je zahvalio Putinu na otvorenosti Rusije za humanitarna pitanja s Ukrajinom, uključujući razmjenu zatvorenika.
Al Nahjan je rekao da UAE snažno podržavaju politička i diplomatska rješenja sukoba koja bi mogla doprinijeti miru i međunarodnoj stabilnosti.

Putin: Uspostavljanje palestinske države pitanje principa

U emisiji "Srećan dan" na Televiziji E predstavljamo izložbu koja slavi Cetinje i njegove ljude. Umjetnica Jelena Vušurović govori o inspiraciji, emocijama i pričama koje kroz svoja djela čuvaju duh Prijestonice.
U fokusu je i aktuelna tema povratka radne nedjelje, o kojoj razgovaramo sa sagovornicima, analizirajući moguće posljedice po zaposlene i privredu.
Donosimo i najavu velikog muzičkog događaja – Severina stiže u Bemax arenu povodom Dana zaljubljenih. Govorimo o koncertu, emocijama koje njena muzika nosi i zašto je upravo koncert idealan poklon za ljubav.
Za kraj emisije, muzičku energiju i dobar ritam za ulazak u vikend donosi Taško Ademović, uz note koje popravljaju raspoloženje i najavljuju opuštanje.
Emisiju "Srećan dan" gledajte na Televiziji E od 9 do 11 sati.

"Srećan dan": Umjetnost posvećena Cetinju, radna nedjelja i Severinin koncert za Dan zaljubljenih

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E otvaramo pitanje da li je inkluzija osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje samo deklarativni cilj ili se zaista sprovodi u praksi u obrazovnim ustanovama širom zemlje.
Donosimo i priču o ugrožavanju zaštićenih prirodnih područja – u Nacionalnom parku Lovćen nesavjesni pojedinci su kvadovima probili i srušili zaštitnu ogradu. Analiziramo kakve posljedice ovakvi postupci ostavljaju po prirodu i da li je postojeći sistem zaštite dovoljno efikasan.
U fokusu je i tema vještačke inteligencije – zašto je AI i dalje tabu u pojedinim državama, te zbog čega postoje velike razlike u njenoj primjeni među zemljama Evropske unije.
Gledaoce Televizije E vodimo i u svijet kulture. U Kulturno-informativnom centru počinje revija najpopularnijih regionalnih predstava „Beo Art“, koja publici donosi najznačajnija ostvarenja savremene pozorišne scene.
Emisiju "Budilnik" pratite na Televiziji E, od sedam do devet sati.

"Budilnik": Inkluzija u obrazovanju, devastacija Lovćena, AI u Evropi i regionalna pozorišna scena

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21955 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21955 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Tag: premijerski-sat