Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje ponovo pozivaju Osnovno državno tužilaštvo (ODT) i Upravu policije da konačno obavijeste javnost o toku izviđaja u slučaju nasilnog prekida projekcije filma „Roda“ na Džada film festu - koji je prekinut samo zbog toga što je na albanskom jeziku. 
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), Jovan Ulićević iz Asocijacije Spektra, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), Milka Tadić-Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Maja Raičević iz Centra za ženska prava, Milena Popović Samardžić iz Ipso Facto, te građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Paula Petričević ukazali su da je već prošlo više od mjesec otkako je, 3. septembra u Podgorici, grupa huligana upala na projekciju filma „Roda“ reditelja Ise Ćosje u okviru Džada film festa (DžFF) i nije dozvolila da bude prikazan.
Policija, kako su ukazali, i dalje nije dala zvaničnu izjavu o tome koje su mjere i radnje preduzete na identifikaciji huligana i njihovom procesuiranju.
- Uprava policije nije jedina koja se nije oglasila povodom ovog slučaja. To nije učinio ni Glavni grad Podgorica koji je i pokrovitelj festivala u okviru je film prikazan, kao ni Ministarstvo turizma koje je, takođe, pokrovitelj. Podsjećamo da je albanski jezik jedan od jezika u Ustavu Crne Gore, što je moralo dodatno obavezati nadležne organe da se ozbiljno posvete ovom slučaju - ukazali su u nevladinom sektoru.
Suzbijanje govora mržnje posebno je, upozoravaju oni, važno kada je riječ o Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) u okviru pregovora sa Evropskom unijom, ali se ni Ministarstvo pravde nije oglasilo ovim povodom.
- Nakon više od mjesec ćutanja institucija na otvoreni izliv mržnje zbog nacionalne pripadnosti i jezika, postavlja se pitanje i o integritetu rada nadležnih organa. Takođe, podsjećamo da političke partije na vlasti nose odgovornost za čitav niz nacionalističkih provokacija koje su prethodile ovom događaju. Kada institucije šalju poruku da se mržnja može tolerisati i proći nekažnjeno, onda je za očekivati da se ovakvi incidenti nastave i postanu svakodnevnica - naveli su oni.
Ukazali su i da je grupa maloljetnika iz Podgorice prethodnog vikenda fizički napala i povrijedila maloljetnika iz Bosne i Hercegovine, te da su mu prilikom napada upućene uvrede na osnovu porijekla.
- Pozivamo nadležne organe da konačno reaguju u slučaju prekidanja projekcije filma “Roda” i hitno obavijeste javnost o preduzetim mjerama. Takođe, pozivamo gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića da nedvosmisleno osudi nacionalističke incidente u glavnom gradu države koje pretenduje da bude sljedeća članica Evropske unije - zaključili su u nevladinom sektoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NVO sektor: Ko štiti huligane koji su prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku?

Nova Demokratska Snaga - Forca najoštrije osuđuje incident koji se dogodio u Podgorici, u okviru filmskog festivala “Džada Fest”, gdje je tokom prikazivanja filma “Roda” poznatog albanskog reditelja Isa Ćosje, grupa ljudi kojoj je zasmetao film na albanskom jeziku, prekinula prikazivanje koristeći uvredljive riječi i agresivno ponašanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakvi napadi nijesu samo usmjereni protiv jednog umjetničkog djela, već predstavljaju direktan atak na identitet i ustavom zagarantovana prava Albanaca u Crnoj Gori - ocijenili su oni.
Takvo nedopustivo ponašanje je, podvlače oni, u suprotnosti, sa osnovnim vrijednostima suživota, poštovanja i multietničnosti na kojima počiva savremena Crna Gora.
- Forca poziva nadležne institucije da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne, kako bi se spriječilo ponavljanje govora mržnje i netrpeljivosti prema albanskom identitetu i jeziku - zaključili su oni.

1084x550

Forca: Nedopustivo ponašanje na Zabjelu je atak na zagarantovana prava Albanaca, nadležni da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne

To što je projekcija filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, u okviru Džada Film Fest-a prekinuta, prema riječima reditelja Branka Baletića, nije slučajni incident ni mali mangupluk, već kontinuitet dešavanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poražavujaća je, naglašava Baletić, spremnost mladih ljudi da učestvuju u takvim radnjama.
- Ako pogledate čak i kontekst vremena i situacije u regionu, neki hrabri mladi ljudi u Srbiji odlučuju da preuzmu u svoje ruke sopstvenu sudbinu, a vidite čime se mi ovdje bavimo - dodaje Baletić.
On je podsjetio i na dešavanja na Kanli kuli kada je, najavljen kao humanitarni događaj, održan skup koji je prerastao u četničko orgijanje sa nacionalističkim pjesmama i slavljenjem ratnog zločinca Pavla Đurišića. A sve to, kako dodaje, prošlo je ispod radara.
- To je prošlo gotovo nezapeženo, kao što nije bilo ni krajnjih rezultata ni oko one akcije 'Nož, žica, Podgorica', te je očigledno da je neko manipulisao sa tim mladim ljudima. Ali, ja i dalje mislim da je najtužnija ta spremnost mladih ljudi u ovome. A paralelno slušam dok se to dešava izjave nekih nedovršenih ljudi iz vlasti kako blebeću da samo to nijesmo ušli u Evropsku uniju. Pa čekajte, ko ulazi? Ne ulaze propisi, ulazi kompletno društvo. To društvo treba da pokaže određenu zrelost, a ne da se vraćamo u devedesete godine, koje su nama izgleda sudbina i limit još neki period - ističe sagovornik Antene M.
Najgore je, naglašava Baletić, što izostaje reakcija nadležnih institucija. A cilj je, objašnjava, urušavanje slike o građanskoj Crnoj Gori.
- Izvanredna je slika kad vidite da neki ljudi izlaze na ulice, sjede jedni pored drugih, uživaju u tom zajedničkom događaju, gledanju filma. I onda se tom narodu zbog tog zajedništva ovo i radi. Da se ta priča o građanskoj Crnoj Gori ospori. Gdje je reakcija na društva? To je ključno pitanje. Za ove i očigledno buduće slične događaje, koji će se dešavati - ističe sagovornik Antene M.
Znajući raspoloženje jednog dijela javnosti, neke stvari su se, naglašava Baletić, mogle i predvijeti.
- Mi stalno govorimo o posljedicama, a ne o tome da nešto spriječimo. Ako se pojavi na kraju krajeva reakcija, pa mi saznamo ko su ti ljudi imenom i prezimenom, za neke buduće stvari. Ja vam tvrdim biće većina onih koji su još i onda učestvovali u “Nož, žica, Podgorica”. Čućemo mi još te mlade ljude u nekim sljedećim akcijama, jer posljedica nije bilo - kaže Baletić.
Situacija se, kaže, neće promijeniti, jer ne postoji niti svijest niti spremnost, a mišljenja je da sve ovo dobrim dijelom potiče od ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori.
- Možda su neki od tih koji treba da se izjasne i kolovođe i naručioci ovih stvari - upozorava Baletić.
Kako bi se ova situacija iole popravila, ključna je, kategoričan je Baletić, reakcija institucija.
&nbsp;- A postoji odgovornost - ne samo na izvođačima radova, nego i na onima koji su morali da vode računa da do ovoga uopšte ne dolazi više - naglašava Baletić.
Važno je da i ovaj događaj ne ode u sjutrašnji zaborav, kaže Baletić dodajući da je sve ovo što se dešava mnogo ozbiljnije nego što izgleda.&nbsp;
Potebno je, kaže, o ovome govoriti, ali i, kako zaključuje, izvršiti pritisak na institucije da odrade svoj posao do kraja.

Baletić: To što je projekcija filma „Roda“ prekinuta je kontinuitet dešavanja, najgore je što izostaje reakcija nadležnih

Zbog ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkog koljača (Pavla Đurišića) i mnogih drugih primjera, ništa drugo se nije moglo ni očekivati - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković nakon što je grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu na Zabjelu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očuvanje građanske Crne Gore mora, podvlači on, biti tačka oko koje će se saglasiti sve napredne snage u državi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1963847221880770830%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon profašističkog istupa režimskog profesora na Javnom servisu, juče se nastavilo sa isto takvom reakcijom na Zabjelu i prekidom filma na albanskom jeziku od strane organizovanih nasilnika. Ovom zlu se mora stati na kraj - zaključio je Eraković.

Eraković o incidentu na Džada film festu: Ništa drugo se nije moglo ni očekivati nakon ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkom koljaču

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: prekidanje-projekcije