Američki državni sekretar Mark Rubio stigao je jutros u Ženevu, gdje će zvaničnici Švajcarske, Ukrajine i nekoliko evropskih država razgovarati o planu predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.
Prema američkim izvorima, Rubiju bi se u pregovorima trebao pridružiti i Trampov diplomatski izaslanik Stiv Vitkof.
Kijev uoči razgovora izražava zabrinutost da bi mogao biti primoran na ustupke pred Moskvom, uključujući predaju dijelova teritorije. Trampov plan, s druge strane, predviđa sigurnosne garancije za Ukrajinu kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Među ključnim zahtjevima Moskve koje Trampov prijedlog uključuje su: ustupanje djelova ukrajinske teritorije, smanjenje vojnog potencijala Ukrajine i odricanje od članstva u NATO-u.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u petak najavio da će američkim pregovaračima ponuditi vlastite alternativne prijedloge.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio stigao u Švajcarsku na pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Ukrajina će sjutra poslati delegaciju u Istanbul na novu rundu direktnih mirovnih pregovora sa Rusijom, izjavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Kako je napisao na kanalu Telegram, ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov.
- Činimo sve da zaštitimo našu nezavisnost, našu državu i naš narod - rekao je Zelenski.
Na platformi X, Zelenski je naveo da je iznio kratkoročne zadatke i definisao ukrajinske stavove uoči sastanka u Istanbulu u ponedjeljak.
- Prvo - potpuni i bezuslovni prekid vatre. Drugo – oslobađanje zatvorenika. Treće – povratak otete djece - napisao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, u cilju uspostavljanja pouzdanog i trajnog mira i osiguravanja bezbjednosti, treba pripremiti sastanak na najvišem nivou.
- Ključna pitanja mogu da riješe samo lideri - istakao je on.
Ukrajinski zvaničnici su ranije pozvali Kremlj da dostavi obećani memorandum u kojem će izložiti stav o okončanju rata prije sastanka.
Moskva je navela da će podijeliti memorandum tokom pregovora.
Prva runda pregovora održana je na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina, da se održe direktni pregovori bez preduslova u Istanbulu 15. maja.
Ruska delegacija je stigla u Istanbul tog dana, ali nije bilo kontakata između predstavnika dvije države.
Sastanak je održan narednog dana i trajao je skoro dva sata.
Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski, koji je predvodio rusku delegaciju, rekao je da su se Moskva i Kijev složili da predstave svoju viziju mogućeg budućeg primirja, prenosi Tanjug.

1084x550

Zelenski: Ukrajina šalje delegaciju u Istanbul na novu rundu pregovora sa Rusijom

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da odredbe nove odbrambene strategije EU o pomoći Ukrajini ukazuju na namjeru Evrope da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini.
- Sve ovo jasno pokazuje nepromjenljivost kursa rukovodstva Evropske unije i većine njenih članica u pravcu podrivanja rusko-američkih napora da se izgradi dijalog za pronalaženje načina za mirno rešavanje ukrajinskog sukoba - rekla je Zaharova na brifingu, prenosi agencija RIA Novosti, prenosi Tanjug.
Prema njenim riječima, u toku su pripreme za sastanke Rusije i SAD o Ukrajini, uključujući dogovor o datumu sastanka i sastavu delegacija.
Komentarišući najavu Pentagona o nastavku isporuke vojne pomoći Kijevu, Zaharova je ocijenila da je snabdjevanje Ukrajine američkim oružjem u suprotnosti sa izjavama Vašingtona o nameri da postigne diplomatsko rješenje ukrajinske krize.
- Oni koji žele da ostvare mir u Ukrajini prirodno će se zalagati za što skorije okončanje militarizacije terorističke bande koju predstavljaju kijevske vlasti - istakla je portparolka ruskog ministarstva i upozorila da isporuke oružja Ukrajini "ometaju nagodbu i direktno uključuju zemlje NATO-a u sukob, istakavši da se "igraju vatrom".

Zaharova: EU namjerava da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da Evropa više ne može ignorisati ključnu ulogu Turske u kontinentalnoj sigurnosti, naglasivši da se moraju ukloniti „ideološke barijere“ kako bi se stvorio realan i održiv odbrambeni okvir.
Obraćajući se novinarima u avionu tokom povratka iz Etiopije, Erdoan je odgovarao na pitanja o aktivnoj ulozi Turske u misijama i vježbama NATO-a. Poseban fokus stavljen je na vidljivo prisustvo Turske u velikoj NATO vježbi u Njemačkoj, kao i na hitno angažovanje turskih borbenih aviona Ef-16 za zaštitu baltičkog zračnog prostora.
Na pitanje da li ovi potezi dokazuju da se evropska sigurnost ne može osigurati bez turske snage i odlučnosti, Erdogan je bio jasan.
Predsjednik je podvukao da Turska već godinama naglašava svoj potencijalni doprinos Evropskoj uniji i evropskim sigurnosnim strukturama.
- Davno je došlo vrijeme da Evropa uključi Tursku u svoje postojeće odbrambene i sigurnosne mehanizme - rekao je Erdoan. „Svijet se mijenja. U ovoj eri brze transformacije, koliko dugo Evropska unija može ostati zarobljenik uskih agendi? To je nemoguće razumjeti.“
Naglasio je da bi pravi izbor bio uklanjanje ideoloških prepreka koje stoje na putu integracije Turske s Evropom, te jačanje Evrope kroz jačanje Turske.
- Stavovi koji isključuju Tursku i ignorišu globalnu realnost nisu racionalni. Ako postoji namjera da se izgradi nova odbrambena arhitektura u Evropi, jasno je da bi njeno formiranje bez Turske bilo nedovoljan napor - dodao je turski predsjednik.
Turska je u velikoj vojnoj vježbi NATO-a u Njemačkoj učestvovala sa 2.000 pripadnika Oružanih snaga Turske. Tokom vježbe, bespilotna borbena letjelica Bajraktar TiBi3 operirala je s amfibijskog jurišnog broda TiCiGi Anadolu i uspješno pogodila zadane ciljeve.
Erdoan je istakao da je turska vojska među najvećim i najefikasnijim unutar NATO saveza.
- Turska vojska je danas jedna od najvećih i najaktivnijih vojski u NATO-u. Imamo puno povjerenje u našu vojsku. Zahvaljujući tome, nismo zemlja koja samo priča za stolom, već ona koja pokazuje svoje sposobnosti na terenu - poručio je.
Zaključujući svoje obraćanje, Erdoan je izrazio nadu da je sada široko prihvaćeno mišljenje da se utemeljena i održiva „evropska sigurnosna jednačina“ ne može uspostaviti bez Turske.

Erdogan oštro po Evropi: Manite se ideologija, ne možete se braniti bez Turske

Građanski pokret URA će na Proljećnjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka, kazao je šef poslaničkog Kluba te stranke, Miloš Konatar.
Konatar je kazao će URA ispuniti obećanje dato bivšim zaposlenima u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj i ponovo predložiti zakon kojim se ispravlja višedecenijska nepravda prema njima.
- Dakle osim metalske, rudarske, drvoprerađivačke i šumarske industrije, sada je red da se obeštete i bivši zaposleni iz svih ostalih sektora nekadašnjih državnih preduzeća. Kao dio vlasti 2021. godine URA je bila jedan od donosilaca zakona o obeštećenju bivših zaposlenih u metalskoj i rudarskoj industriji, dok smo kao opozicija ove 2025. godine podržali zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, a sada je red da se donese zakon kojim će se obeštetiti i svi drugi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj- zaključio je Konatar. 
&nbsp;

Konatar: Predložićemo ponovo zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj

Satelitski snimci pokazuju da je Iran nedavno izgradio betonski štit iznad novog objekta na osjetljivoj vojnoj lokaciji i prekrio ga zemljom, usred napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), na lokaciji koju je Izrael navodno bombardovao 2024. godine.
Stručnjaci koji su analizirali snimke smatraju da je Iran zakopao ulaze u tunele na nuklearnom postrojenju koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) bombardovale tokom 12-dnevnog rata Izraela s Iranom prošle godine.
Snimci pružaju uvid u iranske aktivnosti na lokacijama koje su u središtu napetosti sa Izraelom i SAD-om, dok Vašington nastoji pregovarati o sporazumu s Teheranom o njegovom nuklearnom programu, prijeteći vojnom akcijom ukoliko pregovori propadnu.
Oko 30 kilometara jugoistočno od Teherana nalazi se kompleks koji je jedna od najosjetljivijih vojnih lokacija u Iranu. Zapadne obavještajne službe sugerišu da je Teheran tamo prije više od dvije decenije vršio testove relevantne za detonacije nuklearnih bombi.
Iran je negirao da je tražio atomsko oružje. Izrael je navodno napao ovaj kompleks u oktobru 2024. godine. Satelitski snimci napravljeni prije i poslije tog napada pokazuju veliku štetu na pravougaonoj zgradi u Parčinu, a sada je vidljiva i rekonstrukcija.
Kompleks u Isfahanu je jedno od tri iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma koja su Sjedinjene Američke Države (SAD) bombardovale u junu. Pored postrojenja koja su dio ciklusa nuklearnog goriva, Isfahan uključuje podzemno područje gdje je, prema riječima diplomata, uskladišten veliki dio iranskog obogaćenog uranijuma.
Satelitski snimci snimljeni krajem januara pokazali su nove napore da se zakopaju dva ulaza u tunele u kompleksu, izvijestio je Institut za nauku i međunarodnu sigurnost (transkr.: Institut for sajens end međunarnal sekjuriti).
U ažuriranju od 9. februara navodi se da je i treći ulaz zatrpan zemljom, što znači da su svi ulazi u kompleks tunela sada potpuno zatrpani.

Satelitski snimci pokazuju kako Iran gradi betonski štit na osjetljivoj vojnoj lokaciji

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, sastao se sa koordinatorkom Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA za Crnu Goru, Nihal Ersoj, u cilju nastavka i unapređenja dosadašnje uspješne saradnje.
Kako se navodi u saopštenju, TIKA je do sada donirala vrijednu medicinsku opremu jedinicama hitne pomoći u Gusinju i Zeti, čime je značajno doprinijela jačanju kapaciteta sistema hitne medicinske pomoći.&nbsp;
Kao rezultat partnerstva Zavoda i TIKE, kako se dodaje, realizovane su i dvije edukacije iz oblasti naprednog održavanja života kod pacijenata sa traumom, što predstavlja važan iskorak u stručnom usavršavanju medicinskog kadra.
- Tokom sastanka, Niković i Ersoj izrazili su zadovoljstvo kontinuitetom saradnje, naglašavajući obostranu posvećenost daljem razvoju partnerstva između Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Niković je zahvalio Ersoj na dosadašnjoj podršci, ističući da se njen značaj ogleda u unapređenju kvaliteta hitne medicinske pomoći, kako kroz obezbjeđivanje savremene medicinske opreme, tako i kroz edukaciju zdravstvenih radnika.&nbsp;

Tag: pregovori-o-miru

Rubio stigao u Švajcarsku na pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Zelenski: Ukrajina šalje delegaciju u Istanbul na novu rundu pregovora sa Rusijom

Zaharova: EU namjerava da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini

Erdogan oštro po Evropi: Manite se ideologija, ne možete se braniti bez Turske

Konatar: Predložićemo ponovo zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj

Satelitski snimci pokazuju kako Iran gradi betonski štit na osjetljivoj vojnoj lokaciji

Zavod za hitnu medicinsku pomoć i TIKA jačaju saradnju i kapacitete crnogorskog zdravstvenog sistema

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO