Crnogorski predsjednik Jakov Milatović nagovijestio je da će formirati političku partiju, navodeći da je državi potrebna nova snaga “koja će okupiti poštene i kredibilne ljude koji hoće da rade, a ne da obećavaju i nude izgovore”.
MIlatović &nbsp;je u intervjuu “Vijestima” rekao da već godinama zagovara ideju jakog centra i da je uvijek partner svima koji iskreno baštine vrijednosti evropske, demokratske, građanske i reformske Crne Gore, lišene društvenih podjela i nestabilnosti.
On je ocijenio da se “utisak njegovih neistomišljenika” o njegovoj sujeti ne može izjednačiti sa “mišljenjem građana”.
Govoreći o odnosu sa premijerom Milojkom Spajićem, sa kojim je osnovao Pokret Evropa sad (PES) 2022. godine, pa izašao iz njega 2024, Milatović je kazao da se institucionalna komunikacija odvija zvaničnim kanalima i preko kabineta, a da imaju i direktne kontakte “kada to zahtijevaju okolnosti”.
On je najavio da će uskoro opet imati važan razgovor sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, sa kojim je razgovarao telefonom nakon što ta država umalo sredinom decembra nije blokirala zatvaranje dva poglavlja, ali i “sa još jednim evropskim liderom kako bi ubrzali proces pristupanja Crne Gore EU”.
Milatović je i da je da se odnosi sa Hrvatskom, koja je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) vode ozbiljno i državnički, ali da smatra nekonstruktivnim stav pojedinih hrvatskih ministara koji, “najvjerovantnije radi sticanja političkih poena kod kuće, u kontinuitetu iznose nove zahtjeve crnogorskoj strani i podgrijavaju tenzije u odnosu na neka od otvorenih pitanja između dvije države”.
On smatra da je pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog u Ustav Crne Gore legitimno, ali “da se ovo pitanje periodično aktuelizuje kako bi određeni politički akteri prikrili nedostatak vidljivih rezultata”.
Govoreći o novom trvenju u Vojsci Crne Gore i Savjetu za odbranu i bezbjednost, Milatović kazao da njegovo insistiranje na poštovanju Ustava i zakona u svim segmentima funkcionisanja Vojske je “ključno za očuvanje njenog integriteta i ugleda”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović nagovijestio formiranje partije

Snimci napada dronova na tanker ,,Qendil” koji je plovio Mediteranom, a koje je obavještajna služba Ukrajine poslala zapadnim medijima, ponovo su u žižu javnosti doveli priču o aktivnostima GRU-a u Zapadnoj Evropi.&nbsp; Posebno kada je objavljeno da je u napadu dronovima likvidiran general GRU-a Andrej Averjanov, šef Jedinice za tajne operacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb" data-rendition-name="original" width="1202" height="858" loading="lazy" alt='UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"'> <figcaption>UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"(Photo: POortal ETV )</figcaption> </figure>  ,,FLOTA U SJENCI” Prema informacijama zvaničnog Kijeva, ukrajinska vojska je u komplikovanoj operaciji bombardovanja dronovima uspjela da teško ošteti jedan od ruskih brodova iz takozvane ,,flote u sjenci”. &nbsp; Procjenjuje se da ruska „flota u sjenci“ obuhvata do 1.000 brodova koji često mijenjaju zastave i čije je vlasništvo nejasno, a koja je Moskvi omogućila da nastavi izvoz sirove nafte i ostvaruje prijeko potrebne prihode uprkos ograničenjima na izvoz. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba" data-rendition-name="original" width="736" height="478" loading="lazy" alt="NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov"> <figcaption>NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Stručnjaci i nekoliko evropskih lidera takođe vjeruju da su neki od tih brodova korišćeni od strane Rusije za vođenje hibridnog rata širom kontinenta. Što je na tankeru u međunarodnim vodama, u blizini obale Turske, radio general ruske vojne obavještajne službe Andrej Averjanov - za sada nije poznato. Iako ubistvo generala, odanog Vladimiru Putinu, nije potvrđeno - ponovo je aktivirana priča o terorističkim operacijama GRU-a. &nbsp; TAJNE OPERACIJE &nbsp; A to su velike operacije širom Evrope. &nbsp; General Andrejev se dovodi u vezu sa nekim od najzloglasnijih ruskih tajnih operacija, počev od podmetanja eksplozije u Bugarskoj 2012. godine, akcija pokušaja političkih prevrata u Moldaviji 2014. godine i Crnoj Gori oktobra 2016. godine, kada su angažovani agenti GRU Vladimir Popov i Eduard Šišmakov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe" data-rendition-name="original" width="690" height="340" loading="lazy" alt="AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)"> <figcaption>AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Specijalac GRU-a Popov je bio uključen i u pokušaj terorizma u Moldaviji. &nbsp;&nbsp; Analitičar Digitalnog forezničkog centra Draško Jabučanin u izjavi za Televiziju E ističe da ne postoji zvanična potvrda da je ruski general Averjanov nastradao u eksploziji ruskog švercerskog broda na Mediteranu, ali da je bitno podsjetiti koja je uloga Averjanova u današnjoj Putinovoj vojnoj doktrini, kao i pređašnja uloga u hibridnim operacijama na teritoriji Zapadne Evrope. &nbsp; -Dakle, Averjanov je osnivač jedinice 21955 koja djeluje u okviru 161. centra – ruskog Gru centra za specijalne operacije i ta jedinica je imala zadatak da sprovodi i implementira razne vrste sabotaža, likvidacija na teritoriji Zapadne Evrope – ističe Jabučanin, napominjući da prva operacija ove jedinice se desila 2012. godine, kada je postavljena eksplozivna naprava u Bugarskoj fabrici municije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34" data-rendition-name="original" width="1080" height="608" loading="lazy" alt="PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC"> <figcaption>PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Tek se 2015. godine saznalo da iza te operacije stoje operativci Grua i jedan od glavnih operativaca u toj operaciji je bio upravo Vladimir Mojisejev koji je učestvovao u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. Takođe, saznala se i jedna informacija koju je on poslao svom pretpostavljenom Averjanovu u kojoj navodi, 2011. godine, da je napravio eksplozivnu napravu koja može da se koristi u sabotažama i koju je teško detektovati, a koju istražitelji kasnije teško mogu da povežu sa operacijama Gru -objašnjava Jabučanin. &nbsp;&nbsp; (NE)USPJEŠNI POSLOVI U AFRICI &nbsp; Prema zapadnim medijima, general Averjanov, odnosno njegova specijalna jedinica 29155, bila je umiješana i u atentat na Jevgenija Prigožina 2023. godine. &nbsp; Tada je, naglašava Jabučanin, od velikog značaja za Vladimira Putina bila uloga generala Averjanova. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff" data-rendition-name="original" width="1024" height="708" loading="lazy" alt="UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a"> <figcaption>UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Poslije smrti Evgenija Prigožina, jednog od osnivača Vagner jedinice, Putin pokušava da tu jedinicu podredi Averjanovu i ruskim afrikakorpsu, odnosno ruskim oružanim snagama na Afričkom kontinentu. To je išlo dosta teže, javnost u Africi nije prihvatila autoritet Averjanova na način na koji je to bio slučaj sa Prigožinom i u periodu od 2024. godine Averjanov se vraća u Moskvu iako je dalje njegovo zaduženje Afrika, pogotovo Centralnoafrička Republika – napominje Jabučanin. &nbsp; &nbsp;Ako nije završio zadatak u Africi kako je Putin naložio, general GRU-a je imao zapažene rezultate u Evropi, gdje je jedinica 29155 tokom posljednjih petanestak godina imala niz velikih operacija. &nbsp; &nbsp;ULOGE ŠIŠMAKOVA I POPOVA Zapadne obavještajne službe prvi su put precizno identifikovale ovu tajnu jedinicu tek nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1295" loading="lazy" alt="LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova"> <figcaption>LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tada je ustanovljeno da dvojica agenata GRU-a - Eduard Šišmakov, bivši vojni ataše pri ruskoj ambasadi u Varšavi i Vladimir Popov alijas Mojsijev, kako se predstavljao tokom operacije u Moldaviji – imaju pasoše iz istog serijskog broja kao agenti GRU-a koji su trovali Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju u Solsberiju. &nbsp; Istraživačka novinarska mreža Belingket i poznati istraživač Hristo Grozev ustanovili su da operativci GRU iz Jedinice 29155 putuju pod lažnim identitetima, da se njihovi pasoši obnavljaju otprilike svake dvije godine i da svaka serija sadrži posebno numerisane pasoše, od kojih je većina rezervisana upravo za službenike GRU. BAZA U GORNJOJ SAVOJI Francuski Mond je 2019. godine utvrdio da su engleska, francuska, švajcarska tajna služba, zajedno sa evropskim partnerskim službama, uspjele da ,,identifikuju 15 oficira vojno-obavještajne ruske službe (GRU)“ i rekonstruisali su njihova kretanja, ,,od pokušaja trovanja u Bugarskoj 2015, operacije organizacije terorizma u Crnoj Gori 2016, te trovanja Skripalja marta 2018. godine“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt='RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a'> <figcaption>RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ispostavilo je da je Gornja Savoja u Francuskoj bila tajna baza operativaca. &nbsp;-Ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontraobavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope. To je centar odakle se izvode operacije Jedinice 29155 je Evropa, po kojoj se kreću operativci. Sve je pokriveno fasadom tursitičkih ili poslovnih kretanja i stalnom promjenom pasoša – zapisao je ,,Mond” aprila 2019. &nbsp; Prema pisanju tog francuskog lista, Jedinica 29155 i petnaest registrovanih agenata obučavani su u 161. Centru za specijalnu obuku GRU-a. U međuvremenu, Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl otkrili su pseudonime sedam &nbsp;članova jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov, Eduard Šišmakov i Georgi Gorškov, koji su zaduženi za bezbjednost i logistiku. ,,OPERACIJA CRNA GORA” -Ime Vladimira Popova, alijas Vladimira Mojsejeva, je direktno povezano sa operacijom GRU u Crnoj Gori. On je rukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Sišmakovim, alias Eduardom Širokovim, jednom operacijom protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjevernoatlantskom savezu – pisao je Mond, na osnovu podataka zapadnih obavještajnih službi. Brojni prikupljeni dokazi, kao i fotografije i presretnuti razgovori bili su povod da Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal, kojim je rukovodio Milivoje Katnić, podigne optužnicu protiv njih dvojice tereteći ih da su organizatori kriminalne grupe, u kojoj je učestvovalo, osim lidera tadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića i više srpskih državljana, uključujući i bivšeg žandarmersisjkog generala Bratislava Dikića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd.webp" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd" data-rendition-name="original" width="800" height="466" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud "> <figcaption>ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRESUDE I NOVO SUĐENJE Prvom presudom Višeg suda u Podgorici Edvard Šišmakov je osuđen na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora. No, Apelacioni sud je 30. decembra 2023. godine poništio odluku Višeg suda. I da bude još intersantnije: odlukom tročlanog vijeća Apelacionog suda – koji su činile sudije Milić Međedović, Seka Piletić i Milanka Žižić – ruski državljani Šišmakov i Popov su oslobođeni. &nbsp; Prema mišljenju Apelacionog suda, prvostepeni Viši sud nije, poštujući Zakon o krivičnom postupku, utvrdio njihovu krivicu, pa čak ni njihov pravi identitet. Time je bivše vijeće Apelacionog suda odbacilo dokaze koje su Crnoj Gori dostavile zapadne partnerske službe. &nbsp; Da li će i novi vijeće Apelacionog suda, u postupku po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, ponovo ignorisati podatke koje su dostavile službe država NATO-a? &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Pozovi 29155 radi terorizma

Danilovgrad vidim kao mjesto koje više nije usputna stanica već odredište - poručio je predsjednik Crne Gore na svečanoj sjednici Skupštine opštine Danilovgrad povodom Dana opštine i Dana oslobođenja.
On je naglasio da ova opština ima sve uslove da bude grad u koji ljudi dolaze da žive, rade i ulažu. Kao ključne pravce razvoja naveo je ulaganja u putnu i komunalnu infrastrukturu, uključujući rekonstrukciju lokalnih puteva i poboljšanje vodovodne mreže, uz ocjenu da udvostručen opštinski budžet u odnosu na prethodne godine potvrđuje da se radi ozbiljno i u interesu građana.
- Naša generacija se danas bori za razvoj, rad i dobar život. Od čestitki se ne živi, ali se živi od rada i snažne ekonomije, od osnaženog poljoprivrednika i konkurentnog preduzetnika - poručio je Milatović.
Ukazao je i da je Danilovgrad kroz istoriju uvijek birao stranu slobode, te podsjetio da su Prva bokeljska i Deseta hercegovačka brigada 9. decembra 1944. godine oslobodile Danilovgrad, čime je slobodarska epopeja bjelopavlićkog kraja zaokružena na temeljima Martinićke pobjede iz 1796. godine.
Govoreći o poljoprivredi, predsjednik je poručio da probuđena Bjelopavlićka ravnica treba da postane kičma lokalne ekonomije, pozdravivši opštinske subvencije za proizvođače žitarica, pčelare i stočare i istakavši da bjelopavlićka i katunska sela ponovo počinju da dišu. Danilovgrad je nazvao i gradom knjige, podsjetivši da je škola u Orjoj Luci bila među prvim školama u Crnoj Gori i naglasivši važnost ulaganja u vrtiće i škole.
Kao posebnu šansu Milatović je istakao turizam, ocjenjujući da Danilovgrad ima sve preduslove da postane magnet za ljude i srce turizma u centralnoj Crnoj Gori, zahvaljujući prirodnim ljepotama, istorijskim lokalitetima i duhovnim centrima Ostrog i Ždrebaonik.
- Razvoj Danilovgrada je zajednička odgovornost svih nas. Drago mi je što su u lokalnoj vlasti ljudi koji rade za ljude, a ne za fotelje. Drago mi je što smo zajedno u radnoj akciji za napredak Danilovgrada i radujem se našem ponovnom susretu dogodine, u još boljem Danilovgradu, u opštini koja zna kuda ide i kako će tamo stići - dodao je Milatović.

Milatović: Danilovgrad postaje odredište za život, rad i ulaganja

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Republike Slovačke Eve Ponomarenkove, Ujedinjenih Arapskih Emirata Hamisa Rašeda Ahmeda Lebsailija Alšemeilija, Republike Koreje Kim Hjong Tea i Republike Kazahstan Dauleta Batraševa, saošteno je iz Milatovićevog Kabineta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Koreje"> </figure>  - Predsjednik je ambasadorima poželio srdačnu dobrodošlicu i uspješan mandat, izrazivši očekivanje da će njihov angažman doprinijeti daljem intenziviranju političkog dijaloga i jačanju bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Kazahstana"> </figure>  Ambasadori su zahvalili na prijemu i poručili da će predano raditi na unapređenju političkih, ekonomskih i kulturnih veza svojih država sa Crnom Gorom. - Predsjednik Milatović upoznao je ambasadore sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, među kojima su članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanje kredibiliteta u okviru NATO saveza, dobrosusjedski odnosi i aktivno učešće Crne Gore u multilateralnim inicijativama- zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador UAE"> </figure>

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Slovačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Republike Koreje i Kazahstana

Predložene izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš predstavljaju neodgovoran odnos prema državnim resursima i nastavak prakse njihovog umanjenja i arčenja na štetu svih građana, poručeno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore
Kako u saopštenju navode, predloženim izmjenama predviđa se da se dvorac “na Kruševcu” u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenese u svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš.
- Dvorac „na Kruševcu“ ima poseban značaj za kulturni identitet Podgorice i Crne Gore. U njemu je ustanova kulture, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost za sve građane. Njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo bi suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom- poručili su iz Milatovićevog kabineta.
Napominju da odnos države prema dinastiji Petrović Njegoš, koji je predstavljen u ranijem zakonskom rješenju iz 2011. godine, kojim je potomcima dinastije obezbijeđena izgradnja porodične kuće na Cetinju površine do 300 m² sa pripadajućim zemljištem do 5000 m², kao i stan u Podgorici površine do 130 m², predstavlja pravičnu, dostojanstvenu i održivu mjeru reparacije. Time je država već pokazala poštovanje prema potomcima dinastije, a da pritom nije narušila javni interes.
- Davanje dvorca „na Kruševcu“ u privatnu svojinu otvora mogućnost da ista ili druge dinastije zatraže sličan tretman u odnosu na državne objekte, što bi bilo neopravdano i štetno po državni interes- zaključuje se u saopštenju Kabineta Predsjednika.

Kabinet Predsjednika: Prenošenje dvorca ''na Kruševcu'' u privatno vlasništvo suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio je danas posthumno Orden crnogorske velike zvijezde, najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu, mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.
U kabinetu Milatovića su naveli da je Amfilohije Radović, koji je inače, negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom, odlikovan za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“.
Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
Milatović je, uprkos svemu tome, poručio da se danas sjećamo čovjeka „koji je ostavio dubok, neizbrisiv trag u istoriji naše zemlje“, te da „njegov glas, snaga i mudrost i danas odjekuju među nama“.
- Dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju, Crna Gora odaje priznanje njegovom ogromnom doprinosu u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije. Rođen u Morači, obrazovan u Beogradu, Bernu, Rimu, Parizu i Atini, mitropolit Amfilohije je bio više od crkvenog velikodostojnika - naveo je Milatović.
On je ocijenio da je mitropolit Amfilohije bio most između duhovnosti i znanja, između Istoka i Zapada.
- Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, dao je doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi. Kao predsjednik Crne Gore, u susretima sa brojnim vjerskim velikodostojnicima u Crnoj Gori i širom svijeta, sa ponosom sam slušao kako sa posebnim poštovanjem i uvažavanjem govore o mitropolitu Amfilohiju - izjavio je Milatović.
Dodao je da je mitropolit bio „duhovni kolos“ čija je riječ bila čvrsta i stamena.
- Baš kao ovaj naš crnogorski krš iz kojeg je ponikao i kojeg je najviše volio - dodao je on.
Naveo je da je, u složenim istorijskim trenucima za Crnu Goru „kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, Amfilohijev poziv na mir i dostojanstvo bio glas razuma koji je doprinio da Crna Gora sačuva dostojanstvo i zajednička vjera u bolju budućnost“.
- Tokom izazovnih društvenih procesa, poput referenduma 2006. godine, dao je nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti, pozivajući uvijek na sabornost, razum i međusobno poštovanje. Upravo su to vrijednosti na kojima danas gradimo bolju Crnu Goru - rekao je Milatović.
Istakao je da je, u posljednjim godinama svog života, mitropolit Amfilohije stao na čelo naroda, rame uz rame sa sadašnjim mitropolitom Joanikijem.
- Bio je to simbol duhovnog otpora i moralne dosljednosti. Tokom litija 2019. i 2020. godine, predvodili su narod u borbi za slobodu, jednakost i pravdu, za vrijednosti koje su nam bile oduzete. Sa njim na čelu, ulicama Crne Gore koračale su tih dana i mjeseci rijeke crnogorskih građana vjerujući u bolje sjutra. Zahvaljujući njegovom vođstvu, litije su postale simbol mirnog građanskog otpora i izraz potrebe ljudi da se njihovo dostojanstvo čuje i poštuje. To je bio trenutak kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, bez podjela, u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. I upravo ta snaga naroda, vođena vjerom, razumom i dostojanstvom, otvorila je novo poglavlje crnogorske istorije. Bez te promjene, bez tog mirnog, dostojanstvenog i demokratskog pokreta, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - naveo je Milatović.
Ta perspektiva, dodaje on, ne podrazumijeva samo dobre zakone, efikasne institucije, već i slobodu, dostojanstvo čovjeka i sposobnost društva da se mijenja bez nasilja.
- Mitropolit Amfilohije je svojim djelom pokazao da su te vrijednosti utkane u samo biće naše Crne Gore. Zato danas, u ime države Crne Gore, sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću, dodjeljujem posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju za: doprinos očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore, zalaganje za mir i sabornost u presudnim istorijskim trenucima, doprinos demokratskim promjenama bez kojih Crna Gora ne bi mogla postati dio evropske porodice naroda, i za kontinuirani, cjeloživotni angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore - istakao je Milatović.
Mitropolita Amfilohija više nema među nama, ali, poručuje Milatović, „njegova poruka i njegovo djelo ostaju“.
- Da nas podsjećaju: da se Crna Gora brani istinom, vjerom i razumom, da se mijenja dijalogom a ne sukobom i da snaga jednog naroda nije u podjelama, već u jedinstvu. I završiću ovaj govor sa stihovima našeg slavnog i velikog Njegoša koji nose vanvremensku poruku, a koji savršeno pristaju uz životno djelo mitropolita Amfilohija: “Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi - zaključio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.
Svečanosti je u ime porodice Radović prisustvovao brat mitropolita Amfilohija Pavić Radović. Orden je, po želji i uz saglasnost porodice, uručen mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju, koji je zahvalio Predsjedniku na dodjeli Ordena i tome što je “sagledao i uvažio velike zasluge našeg blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.
- On je kao čovjek velikog obrazovanja, velike harizme i velikog ugleda, bio rado viđen i priman u glavnim centrima svih pravoslavnih zemalja a i mnogo šire. Nije slučajno što se blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju dodjeljuje Orden Velike crnogorske zvijezde. To nas podsjeća na Njegoševu luču, na Njegoševu zvijezdu, na onu svjetlost Božiju koju je Njegoš opjevao, vječnu i neprolaznu, a koju je mitropolit Amfilohije nosio u svojoj duši i tom svjetlošću obasjao i svoj narod, i svoju otadžbinu, a ta svjetlost će zasijati i izvan prostora Crne Gore - poručio je mitropolit Joanikije.

Milatović posthumno dodijelio Amfilohiju Radoviću Orden crnogorske velike zvijezde: „Zahvaljujući njegovom vođstvu litije postale simbol mirnog građanskog otpora“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović smatra da bi vrhovni državni tužilac Milorad Marković mogao da posveti dodatnu pažnju određenim slučajevima.
Prema njegovim riječima, to mu građani najviše zamjeraju.
Navodi da „oni vide da se pravda u Crnoj Gori završava jednim hapšenjem, nakon čega se sve pusti“.
- To građani sve vide. Ako pravda treba da se završava hapšenjima bez sudskog epiloga, onda je bolje da nemamo takvu pravdu, jer to nije ono što građani žele. Građani su birali mene, isto kao i poslanike, da vrlo jasno iznosimo stavove. Ti stavovi su juče izneseni i mislim da su legitimni - rekao je on.
Ističe da Crna Gora nije dobila pravdu.
- Neki ljudi u Crnoj Gori i dalje su nedostižni pravosudnim organima. Mi svi znamo koja je imovina stečena kriminalom, a ništa se nije uradilo povodom toga. Zašto poslanici nijesu usvojili antimafija zakon, pa da pomognu vrhovnom tužiocu? Svi moramo biti odgovorniji kako bi Crna Gora bila zemlja prava i pravde - izjavio je Mialtović.
Tvrdi da ima puno pravo da, pet godina nakon smrti, mitropolitu Amfilohiju da jedno od najviših državnih priznanja koje se dodjeljuje državljanima Crne Gore.
Poručio je da ne prihvata moralnu superiornost nekih članova NVO sektora, koji „ništa ne kažu na spregu kriminala i dijelova vlasti, ali im smeta kada se čovjeku koji to zaslužuje daje najveći državni orden“.
<h2>Počele konsultacije za sutkinju Ustavnog suda</h2>
Potvrdio je da danas počinju konsultacije za izbor sutkinju Ustavnog suda.&nbsp;
- Poslao sam svima pismo i spreman sam da zajedno sa kandidatkinjom odgovorim na svako potencijalno pitanje ili dilemu - kazao je Milatović u izjavi za medije.&nbsp;
Naveo je da će konsultacije početi danas, a nastavljene narednih dana.&nbsp;
- Svi poslanički klubovi koji su bili uzdržani će se odazvati na konsultacije - tvrdi Milatović.&nbsp;
Dodaje i da će biti vođeni razgovori o ambasadorima.
- Razgovori sa kabinetom ministtra vanjskih poslova su već počeli. Nesumnjivo da imamo konstruktivan odnos u tom procesu - izjavio je on.&nbsp;

Milatović: VDT bi mogao da posveti dodatnu pažnju određenim predmetima

Crna Gora nema vremena za &nbsp;čekanje kada je riječ o reformama, a posebno ne kada je riječ o Ustavnom sudu - poručio je savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
Vuksanović je naglasio da pozivaju poslanike da konačno izaberu troje nedostajućih sudija Ustavnog suda i time omoguće njegovu punu funkcionalnost - jer, kako je podvukao, bez funkcionalnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, ni napretka ka EU. &nbsp; 
 
- Podsjećamo da prije tri sedmice nije održana sjednica Skupštine, na kojoj se nalazio prijedlog predsjednika države. Tada nije postojala ni volja da se razgovara o kandidatu koji nije dio partijske trgovine. Umjesto da Vlada i Skupština ubrzaju EU put, jedino se povećava partijska trgovina da biste izabrali samo dvoje sudija - ocijenio je Vuksanović. 
 
Ne pristaju, jasan je savjetnik predsjednika države, da Crna Gora stoji.
- Zato je potrebno izabrati sve preostale sudije, bez partijskih kalkulacija i bez dvostrukih aršina. Ustavni sud se ne popunjava radi političke trgovine, već da bi država imala sud koji štiti Ustav i prava građana. 
Ustavni sud nije ničija partijska imovina - on je temelj vladavine prava i evropske Crne Gore - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Poslanici da konačno izaberu troje sudija i omoguće punu funkcionalnost Ustavnog suda

Vladajuća većina je vrlo svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika države i Ustavni sud, a sa druge strane su pokazali da i pravosudna imenovanja moraju da budu proizvod isključivo klijentelizma i političke trgovine - ocijenila je politikološkinja i kolumnistkinja Antene M Nevena Kovačević nakon što na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Skupštine nije usvojen dnevni red na kojem je trebalo da bude prijedlog za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
Institucionalni razvoj se, kako je Kovačević kazala gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, živi već pet godina.
- A juče je ponovo obesmišljena Skupština kao najviši zakonodavni dom, ali i institut predsjednika države od strane njegovih koalicionih partnera - ukazala je Kovačević.
Imali smo, ustvrdila je politikološkinja, obesmišljavanje kompletnog sistema parlamentarizma, što uključuje, između ostalog, i institut vanredne sjednice.
- Postavlja se pitanje, po ko zna koji put, ako imamo ovakvo obesmišljavanje parlamentarne demokratije iz svih poslovnički predviđenih instituta, zašto je uopšte Andrija Mandić kao predsjednik Skupštine zakazao sjednicu, ako je postojalo saglasje parlamentarne većine da oni neće podržati kandidatkinju za sutkinju Ustavnog suda - rekla je Kovačević.&nbsp;
Vladajuća većina je, smatra Kovačević, vrlo svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika države i Ustavni sud, a sa druge strane su pokazali, kako je kazala, da i pravosudna imenovanja moraju da budu proizvod isključivo klijentelizma i političke trgovine.
- Niko ne može biti izabran ukoliko nije podoban iz ovog, ili onog razloga za parlamentarnu većinu, a sve što smo juče čuli kao izgovore zbog kojih predmetna kandidatkinja za njih nije podobna su dnevno političke floskule koje mislim da ne vrijedi komentarisati - istakla je Kovačević.
Smatra da su neke odluke Ustavnog suda bile u najmanju ruku sporne, a eklatantan primjer je Temeljni ugovor, na osnovu koga, kako kaže, crkva Srbije gospodari teritorijom Crnom Gori.
- Ali bolje je svakako da imamo bilo kakav Ustavni sud, nego da je on nefunkcionalan, jer ako suspendujete Ustavni sud onda ste u potpunosti suspendovali pravnu sigurnost građana i države u cjelini. Nažalost se pokazalo u praksi prethodnih godina da su sva pravosudna imenovanja, i ona koja smo hvalili nekad i mi i evropski partneri, bila posljedica nekih političkih dogovora i kalkulacija - istakla je Kovačević.
To, kaže, danas vidimo po izostanku reakcija vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na određenim procesima koji se dešavaju u državi - poput slavljenja ratnih zločinaca, prijetnji medijima, obračuna vlasti sa civilnim sektorom, advokatima.
- U potpunosti imamo ignorisanje bilo kakvih primjedbi i civilnog sektora i ostalih relevantnih drustvenih činilaca. Tu posebno vidimo da je Tužilaštvo pod političkom kontrolom, a posljednji takav primjer je slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, gdje smo imali evidentan primjer izazivanja rasne i vjerske mržnje, a Tužilaštvo je zaključilo da nema elemenata tog krivičnog djela - zaključila je Kovačević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Kovačević: Vladajuća većina svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika Crne Gore i Ustavni sud

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora ne smije postati država u kojoj će kršenje zakona, veličanje simbola mržnje, zločina i fašističke ideologije ostati nekažnjeno ili prećutano.
U objavi na mreži X, Milatović je osudio i napade na predstavnike medija tokom posljednjih događaja u Pljevljima, gdje je podignut spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, a potom uklonjen u noći između utorka i srijede.
– Nedopustivo je da se verbalno i fizički napadaju novinari i fotoreporteri na radnom zadatku, što najoštrije osuđujem – poručio je predsjednik.
Pozvao je sve nadležne institucije da preduzmu mjere kako bi se očuvali javni red i mir, ali i kako bi se zakoni dosljedno primjenjivali.
– Niko ne smije biti jači od države. Prestanimo da se vraćamo u prošlost koja nas dijeli i okrenimo se budućnosti i onome što nas spaja – naveo je Milatović.

Milatović: Niko ne smije biti jači od države, nedopustivi napadi na novinare

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: predsjednik-crne-gore