Igre oko sazivanja i odlaganja sjednice SO Budva na kojoj je trebalo da se stavi van snage DUP “Budva centar” i time da se zatvori dalja priča oko gradnje na “Slovenskoj” nisu ništa novo, ocijenio je odbornik i lider grupe građana Pokret za Grad Đorđe Zenović.&nbsp;
Kako je istakao, nisu to samo igre sa vrlo ozbiljnom temom, trenutno najvažnijom u gradu, već je to igra i sa podnosiocem i potpisnicima inicijative o kojoj je sjutra trebalo da se glasa.&nbsp;
- Dakle, oko 500 gradjana je insistiralo da se o tome odlučuje, a neko se odlučio na scenario u kom će sada vječno bježati od davanja kvoruma, razmjene argumenata i u konačnom - izjašnjavanja. Meni je jasno da trenutna vlast u Budvi diše kao jedno kada su u pitanju prohtjevi i usluge građevinskim lobijima i tajkunima, oni su ih na kraju i doveli na vlast. U odborima u kojim danas nije bio niti jedan član, od ukupno 5 članova po dva su iz BNG, a jedan iz DPS - podsjeća Zenović.&nbsp;
Jasno mu je, dodaje, i da u opoziciji nisu svi jedinstveni u tome da se stane na kraj najavljenom projektu rušenja “Slovenske”.&nbsp;
- Možda nas je svega trećina odbornika koji smo spremni da podržimo stavljanje van snage ovog kriminalnog DUP-a koji je jedan primorski gradić doveo do neprepoznatljivosti, koji je uništio sve ljudsko u njemu, oteo mu dušu i mapirao nas kao metropolu pranja novca na tržištu nekretnina. Jasno je da je PES tu prvi koji bi destregao i Budvu i cijelu državu samo da ispuni želje svojim mentorima, tako da mi se više i gadi njih pominjati. Ali me čudi od dijela DF-a i SNP-a koji se do sad nisu izjasnili ni na državnom ni na lokalnom nivou šta im je stav po ovom pitanju. Pa kakav god bio - kaže Zenović.
Zato je, prema njegovim riječima, kukavički ovim igrama bježati od javnosti, kupovati vrijeme do odluke Savjeta za privatizaciju, sprdati se sa potpisnicima i gradjanima Budve i u konačnom pobjeći od rasprave i izjašnjavanja imenom i prezimenom.
- I dalje se politika Budve kreira u partijskim centralama u Podgorici i drugim lokacijama, iako su ovima na vlasti u Budvi bila puna usta lokalpatriotizma. Niti jedna partija koja čini vlast na državnom nivou nije se izjasnila kako će glasati na Vladi i Savjetu o “Slovenskoj”. Sve je ovo demokratija, nažalost. U svom surovom obliku, ali gradjani su baš ovako glasali. I na državnom i na lokalnom nivou. A nama ostalima ostaje još frontova na kojima ćemo nastaviti borbu za “Slovensku --poručio je Zenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zenović: Politika Budve se kreira u partijskim centralama u Podgorici i drugim lokacijama

Montenegro is in a decisive phase of negotiations with the European Union, at a time when EU enlargement policy is being reaffirmed and the Western Balkans is receiving renewed strategic attention. Speaking to ETV Portal about Montenegro’s capacity to close negotiating chapters, political challenges, possible external influences, and the role of good-neighbourly relations is Montenegro’s Chief Negotiator with the European Union Predrag Zenović.
<h2>External influences and Montenegro’s European path</h2>
ETV Portal: How do you view the political influence of Serbia, and according to some assessments also Russia, on internal developments in Montenegro? Is there a real concern that these influences could slow down or even destabilize Montenegro’s European path?
ZENOVIĆ: Montenegro is a sovereign state with clearly defined foreign policy priorities, among which membership in the European Union is the central strategic goal, while good-neighbourly relations are the path toward achieving that goal.
Russia has voluntarily excluded itself from the European value and strategic framework through its aggression against a sovereign European state, and thus also from any role as a power that, based on historical ties, could support Montenegro’s European ambitions. The Russian community in Montenegro, on the other hand, in clear opposition to the official Kremlin, is establishing liberal universities and supporting the European aspirations of the country that is now their new home. I do not see any actors with democratic capacity and legitimacy who would allow malignant influence of any power in Montenegro.
The essence is that the European path must remain a democratically led process, within a political dynamic between a sovereignty-based Montenegro, the European Commission, and the Member States, grounded in reforms, principles, and values we share with the Union. Everything else constitutes important, but not decisive, political and diplomatic contexts. Strengthening the rule of law, transparency, and independent institutions - which consolidate the European path - along with strong mechanisms to combat disinformation and hybrid forms of warfare, represent the best protection against any undesirable influence, whether coming from the region or the broader international scene. Considering that EU membership is the goal for all countries in the region, Montenegro’s path is a guarantee that enlargement remains a living policy, and once Montenegro joins the EU, the integration of the rest of the Western Balkans will become its primary foreign policy objective.
<h2>Support of Member States and the issue of Hungary</h2>
ETV Portal: Is there a risk that Hungary could block the drafting of the Accession Treaty between the European Union and Montenegro? I ask this in the context of messages from Prime Minister Viktor Orbán that there can be no Western Balkans integration without Serbia, and that Serbia is a key segment of the integration process.
ZENOVIĆ: Allow me to state the following: all 27 EU Member States support Montenegro’s European path. That is the first and most important point. The EU accession process is, in its essence, a process of shared political will among Member States and EU institutions, based on clear rules but also on continuous political dialogue. At this stage of negotiations, Montenegro enjoys strong and visible support for continuing and completing the process, as confirmed by messages from Brussels as well as from all European capitals.
At the same time, one should not lose sight of the fact that this is a politically sensitive process in which each Member State has the right to articulate its own interests and perspectives, which may not always align with those of other Member States. This creates a diplomatic and foreign-policy challenge for Montenegro, but it is part of the political reality of EU decision-making that we must take into account. Diplomatic, communication, foreign-policy, and strategic elements of this process will become increasingly important and visible as Montenegro becomes technically more mature for membership day by day.
The drafting of the Accession Treaty is neither a simple nor a unilateral act, it is the result of the maturity of the negotiating process and the trust achieved in the reform capacity of the candidate country, while also serving as a model for the future course of enlargement policy. That is why Montenegro’s European integration is crucial for enlargement policy as a whole, and why our task is correspondingly more complex and goes beyond the framework of Montenegro’s own European path.
<h2>Capacity to close all chapters by the end of 2026</h2>
ETV Portal: Does Montenegro have the capacity, institutional strength, and political readiness to close all negotiating chapters by the end of 2026?
ZENOVIĆ: In the previous period, Montenegro has built a serious institutional and administrative capacity for completing the negotiations. That administrative structure has had its ups and downs, but its foundation has remained strong enough for the remainder of the process. A large number of chapters are already „technically mature2, while the remaining ones are in the final stage of preparation, as confirmed by assessments of the European Commission and the dynamics of chapter closures during 2024 and 2025.
This Government received a positive IBAR for Chapters 23 and 24 and closed nine negotiating chapters. From a technical standpoint, this is extremely ambitious, but achievable. However, the fundamental prerequisites remain clear: A stable political framework, a basic consensus around the European goal, and the readiness of institutions to ensure that reforms are not a one-off effort, but a lasting practice. Montenegro today has a clear European orientation and a real chance to achieve that goal. We must demonstrate that we already behave as a future Member State of the European Union. It is precisely in this political mindset that the difference lies between European ambition and EU success.
<h2>The most difficult chapters and reform challenges</h2>
ETV Portal: In which negotiating chapters, in your opinion, will Montenegro face the most work and the greatest challenges in the closing process?
ZENOVIĆ: The most demanding part of the process, as since the very beginning of negotiations, remains Chapters 23 and 24 - rule of law, judiciary, fundamental rights, and the fight against high-level corruption and organized crime. These chapters are the foundation of the process, the essential test of system functionality and trust in institutions, both for the European Union and for Montenegro’s citizens. From a technical perspective, the green and energy agenda - Chapter 27 (environment and climate change) and the related Chapter 15 (energy) - represents one of the most complex challenges in technical, financial, and value-based terms.
In this area, it is not only about harmonizing legislation, but about a deep transformation of policies, infrastructure decisions, and social habits. Chapters related to food safety and veterinary policy, customs, and the free movement of goods are also important, as Montenegro will become an external border of the EU upon accession and an entry point to the common European market. Chapters concerning human capital (2 and 19) require complex institutional and administrative mechanisms - there is still much work ahead of us there. In short, challenges exist, but reforms must be implemented thoroughly, planned wisely, and carried out without delay - there is no more time to wait.
<h2>Media freedoms and European standards</h2>
ETV Portal: Compared to practices and conditions in EU Member States, can Montenegro be considered a country with media freedom?
ZENOVIĆ: Media freedoms are an integral part of European standards and one of the key segments of Chapter 23, while Chapter 10 addresses the media as digital and traditional carriers of information. In recent years, Montenegro has improved its normative framework and opened space for strengthening institutional protection of journalists and media pluralism. At the same time, a realistic and responsible assessment requires acknowledging that practice still presents certain challenges - from the economic sustainability of media outlets to the polarization of the public sphere.
I would remind you that Montenegro has improved its position in the media freedom index of Reporters Without Borders. Media freedom is a goal in itself, but also a prerequisite for a mature democracy. I believe that investigations into the murder of Duško Jovanović and attacks on journalists and editors will lead to more comprehensive truths about political or other backgrounds, and that, despite the unacceptable passage of time, we will come closer to justice for the victims and their families, as well as justice for society as a whole.
<h2>Political stability as a condition of membership</h2>
ETV Portal: According to assessments from Brussels, does Montenegro have sufficient political stability to become the next Member State of the European Union?
ZENOVIĆ: Political stability represents one of the key systemic prerequisites for successfully completing negotiations, especially in the final stages of the process, when a high level of institutional coherence is required. The European Union clearly sends the message that the reform process must be protected from political crises and social divisions. However, democracy is characterized by dissensions, differences, and political struggles, but a minimum of common understanding about fundamental values ​​and the European path makes the process more resilient and predictable. The experience of other countries shows that without such consensus, there is no success. This is therefore a joint undertaking of the Government and the opposition, institutions and civil society, the administration and citizens - in short, if we are to reach the goal, we must walk this path together.
<h2>Croatia and bilateral issues</h2>
ETV Portal: Is there concern that Croatia, due to open and complex bilateral issues, could at some point slow down or complicate Montenegro’s progress toward EU membership?
ZENOVIĆ: As I have said, good bilateral relations with neighbors represent an important element of European policy and part of the broader concept of regional stability. Montenegro consistently advocates open dialogue and the resolution of outstanding issues in a spirit of partnership and European values. Croatia has supported Montenegro’s accelerated European path both politically and at the expert level, and it is important to acknowledge that rather than speak of any kind of blockade.
At the same time, the European framework offers mechanisms that allow bilateral issues not to become obstacles to the overall process, but to be resolved in parallel and constructively. Experience shows that sustainable progress comes precisely through dialogue, not politicization, and that it is in the interest of both Member States and candidate countries to build regional cooperation on trust. Montenegro remains committed to such an approach, convinced that the European path should connect rather than create new lines of division, and that even the most sensitive bilateral issues should be viewed in the light of a shared European future.

Miraš Dušević

500x500

1250x600

1084x550

Zenović for ETV Portal: A sovereign Montenegro chooses the EU, Russia lies outside the European value framework due to its aggression against Ukraine

Crna Gora se nalazi u odlučujućoj fazi pregovora sa Evropskom unijom, u trenutku kada se evropska politika proširenja ponovo afirmiše, a Zapadni Balkan dobija novu stratešku pažnju. O kapacitetima Crne Gore da zatvori pregovaračka poglavlja, političkim izazovima, mogućim spoljnim uticajima i ulozi dobrosusjedskih odnosa, za Portal ETV govori glavni pregovarač sa Evropskom unijom Predrag Zenović. <h2>Spoljni uticaji i evropski put Crne Gore</h2> Portal ETV: Kako gledate na politički uticaj Srbije, a prema nekim procjenama i Rusije, na unutrašnje prilike u Crnoj Gori? Da li postoji realna bojazan da ti uticaji mogu usporiti ili čak destabilizovati evropski put Crne Gore? ZENOVIĆ: Crna Gora je suverena država sa jasno definisanim spoljnopolitičkim prioritetima, među kojima je članstvo u Evropskoj uniji centralni strateški cilj, a dobrosusjedski odnosi put do tog cilja. Rusija je svojevoljno, agresijom na suverenu evropsku državu, isključila sebe iz vrjednosnog i strateškog evropskog kruga, pa tako i kao silu koja bi na tragu istorijskih veza, podržala evropske ambicije Crne Gore. Ruska zajednica u Crnoj Gori, pak, u jasnoj opoziciji zvaničnom Kremlju, formira liberalne univerzitete i podržava evropska nastojanja zemlje koja je njihov novi dom. Ne vidim aktere koji bi dozvolili maligni uticaj bilo koje sile u Crnoj Gori a koji imaju ikakav demokratski kapacitet i legitimitet. Suština je da evropski put mora ostati demokratski vođen proces, u političkoj dinamici između u suverenitetu utemeljene Crne Gore, Komisije i država članica, zasnovan na reformama, principima i vrijednostima koje dijelimo sa Unijom. Sve drugo su važni, ali ne presudni političko-diplomatski konteksti. Jačanje vladavine prava, transparentnosti i nezavisnih institucija, koje evropski put konsolidiju, uz jake mehanizme borbe protiv dezinformacija i hibridih formi ratovanja - najbolja su zaštita od svakog nepoželjnog uticaja, bilo da dolazi iz regiona ili sa šire međunarodne scene. Uzimajući u obzir da je EU svima cilj u regionu, put Crne Gore je garancija da je proširenje i dalje živa poltika, a ulaskom Crne Gore u EU, integracija ostatka Zapadnog Balkana biće njen prvi spoljnopolitički cilj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104230120_b001a17bd1b3a8b68b9331bfd2f54e00f690681ad721683d3dddf5503db9fda9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104230120_b001a17bd1b3a8b68b9331bfd2f54e00f690681ad721683d3dddf5503db9fda9" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="eu"> </figure>  <h2>Podrška država članica i pitanje Mađarske</h2> Portal ETV: Postoji li rizik da Mađarska blokira izradu Nacrta sporazuma između Evropske unije i Crne Gore? Ovo pitanje postavljam u kontekstu poruka premijera Viktora Orbana da bez Srbije nema integracije Zapadnog Balkana i da je Srbija ključni segment integracionog procesa. ZENOVIĆ: Dozvolite da konstatujem sljedeće: svih 27 država članica podržavaju evropski put Crne Gore. To je prva i najvažnija teza. Proces pristupanja Evropskoj uniji u svojoj suštini jeste proces zajedničke političke volje država članica i institucija Unije, zasnovan na jasnim pravilima, ali i na kontinuiranom političkom dijalogu. U ovoj fazi pregovora, Crna Gora ima snažnu i vidljivu podršku za nastavak i završetak procesa, što potvrđuju i poruke koje dolaze iz Brisela, ali i iz svih evropskih prijestonica. Istovremeno, ne treba gubiti iz vida da je riječ o politički osjetljivom procesu u kojem svaka država članica ima pravo da artikuliše svoje interese i perspektive, koje se ne moraju poklapati sa onim drugih država članica. Tu nastaje diplomatski, spoljnopolitički izazov za Crnu Goru, ali to je dinamika političke realnosti EU odlučivanja na koju moramo računati. Diplomatski, komunikacioni, spoljnopolitički, strateški elementi ovog procesa biće sve važniji i vidljiviji kako u tehničkom smislu, iz dana u dan, Crna Gora bude sve zrelija za članstvo. Izrada Nacrta Ugovora o pristupanju nije ni jednostavan ni jednostran čin, već rezultat zrelosti pregovaračkog procesa i postignutog povjerenja u reformski kapacitet države kandidata, ali ujedno i model za dalji tok poltiike proširenja. Zato je evropska integracija Crne Gore presudna za politiku proširenja i zbog toga je utoliko naš zadatak i složeniji i prevazilazi okvir evropskog puta Crne Gore. <h2>Kapacitet za zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026.</h2> Portal ETV: Da li Crna Gora ima kapacitet, institucionalnu snagu i političku spremnost da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja? ZENOVIĆ: Crna Gora je u prethodnom periodu izgradila ozbiljan institucionalni i administrativni kapacitet za završetak pregovora. Ta administrativna struktura je imala svoje uzlazne i silazne putanje, ali njen osnov je ostao dovoljno snažan za ostatak procesa. Veliki broj poglavlja već je tehnički zreo, dok su ostala u završnoj fazi pripreme, što potvrđuju i ocjene Evropske komisije i dinamika zatvaranja poglavlja tokom 2024. i 2025. godine.&nbsp; Ova Vlada dobila je pozitivan IBAR za 23 i 24 i zatvorila 9 pregovaračkih poglavlja. Dakle u tehničkom smislu, to je izuzetno ambiciozno, ali ostvarivo. Međutim, temeljni preduslovi ostaju jasni: stabilan politički okvir, elementarni konsenzus oko evropskog cilja i spremnost institucija da reforme ne budu jednokratni napor, već trajna praksa. Crna Gora danas ima jasnu evropsku orijentaciju i realnu šansu da taj cilj ostvari. Moramo pokazati da se već sada ponašamo kao buduća članica Evropske unije. Upravo u tom političkom nazoru leži razlika između evropske ambicije i EU uspjeha. <h2>Najteža poglavlja i reformski izazovi</h2> Portal ETV: U kojim pregovaračkim poglavljima, prema Vašem mišljenju, Crnu Goru očekuje najviše posla i najveći izazovi u procesu zatvaranja? ZENOVIĆ: Najzahtjevniji dio procesa, kao i od samog početka pregovora, ostaju poglavlja 23 i 24 – vladavina prava, pravosuđe, temeljna prava i borba protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala. Ta poglavlja predstavljaju su fundament procesa, suštinski test funkcionalnosti sistema i povjerenja u institucije, kako za Evropsku uniju, tako i za same građane Crne Gore. U tehničkom smislu, zelena i energetska agenda, poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene i sa njim povezano poglavlje 15 — energetika – predstavlj jedan od najkompleksnijih izazova u tehničkom, finansijskom ali i vrjednosnom smislu. U toj oblasti ne radi se samo o usklađivanju propisa, već o dubokoj transformaciji politika, infrastrukturnih odluka i društvenih navika. Poglavlja koja se tiču bezbjednosti hranene i veterine, carina, slobode kretanja roba - važni su jer Crna Gora postaje spoljna granica EU svojim članstvom i ulazna tačka u zajedničko evropsko tržište. Poglavlja ljudskog kapitala (2 i 19) zahtjevaju složene institucionalne i adminisrativne mehanizme - tu nas čeka još puno posla. Dakle, ima izazova, ali moramo reforme sprovoditi temeljito, planirati pametno i djelati bez odlaganja - nema više vremena za čekanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104230124_8c6dd4076a62c3c0c67cf701486b87d9c3706d87eaa0db554e2cbb3de3b0f7ad.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260104230124_8c6dd4076a62c3c0c67cf701486b87d9c3706d87eaa0db554e2cbb3de3b0f7ad" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="eu"> </figure>  <h2>Medijske slobode i evropski standardi</h2> Portal ETV: U poređenju sa praksama i stanjem u državama članicama Evropske unije, da li se Crna Gora može smatrati zemljom medijskih sloboda? ZENOVIĆ: Medijske slobode su sastavni dio evropskih standarda i jedan od ključnih segmenata poglavlja 23, dok se medijima kao digitalnim i tradicionalnim prenosiocima poruka bavi poglavlje 10. Crna Gora je u prethodnom periodu unaprijedila normativni okvir i otvorila prostor za jačanje institucionalne zaštite novinara i medijskog pluralizmaam Istovremeno, realna i odgovorna procjena podrazumijeva priznanje da praksa i dalje nosi određene izazove – od ekonomske održivosti medija do polarizacije javnog prostora.&nbsp; Podsjećam da je Crna Gora prema rangiranju Reportera bez granica Crna Gora napredovala indeksom medijskih sloboda. Sloboda medija jeste cilj sam po sebi, ali ujedno i preduslov jedne zrele demokratije. Vjerujem da ćemo u istragama u ubistvu Duška Jovanovića i napadima na novinarke, novinare, urednice i urednike doći do cjelovitijih istina, političke ili druge pozadine i tako, uz nedopustiv protok vremena, bili bliže pravdi za žrtve i njihove porodice, ali i pravdi za cijelo društvo. <h2>Politička stabilnost kao uslov članstva</h2> Portal ETV: Prema ocjenama iz Brisela, da li Crna Gora ima dovoljnu političku stabilnost da bude naredna članica Evropske unije? ZENOVIĆ: Politička stabilnost predstavlja jedan od ključnih sistemskih preduslova uspješnog završetka pregovora, naročito u završnim fazama procesa, kada se zahtijeva visok stepen institucionalne koherentnosti. Evropska unija vrlo jasno šalje poruku da reformski proces mora biti zaštićen od političkih kriza i društvenih podjela. Međutim, za demokratiju su svojstveni disenzusi, razlike, političke borbe, ali minimum zajedničkog razumijevanja oko temeljnih vrijednosti i evropskog puta čini proces otpornijim i predvidivijim. Iskustvo drugih država pokazuje da bez takvog konsenzusa nema uspjeha. Dakle ovo je zajednički poduhvat Vlade i opozicije, institucija i civilnog društva, administracije i građana - riječju - da bismo stigli do cilja, ovaj put moramo zajednički preći. <h2>Hrvatska i bilateralna pitanja</h2> Portal ETV: Da li postoji bojazan da Hrvatska, zbog otvorenih i kompleksnih bilateralnih pitanja, u nekom trenutku može usporiti ili otežati napredovanje Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji? ZENOVIĆ: Kao što sam rekao, dobri bilateralni odnosi sa susjedima predstavljaju važan element evropske politike i dio šireg koncepta regionalne stabilnosti. Crna Gora dosljedno zagovara otvoren dijalog i rješavanje otvorenih pitanja u duhu partnerstva i evropskih vrijednosti. Hrvatska je podržala i politički i ekspertski ubrzani evropski put Crne Gore, važno je da se to konstatuje umjesto što se govori o nekakvoj blokadi.&nbsp; Istovremeno, evropski okvir nudi mehanizme koji omogućavaju da bilateralna pitanja ne postanu prepreka ukupnom procesu, već da se rješavaju paralelno i konstruktivno. Iskustvo pokazuje da održiv napredak dolazi upravo kroz dijalog, a ne kroz politizaciju, te da je u interesu i članica i kandidata da se regionalna saradnja gradi na povjerenju. Crna Gora ostaje posvećena takvom pristupu, uvjerena da evropski put treba da povezuje, a ne da proizvodi nove linije razdvajanja, pa i najosjetljivija bilateralna pitanja treba sagledavati u svjetlu zajedničke evropske budućnosti.

Zenović za Portal ETV: Suverena Crna Gora bira EU, Rusija zbog agresije na Ukrajinu van evropskog vrijednosnog kruga

Crna Gora je zatvaranjem pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu potvrdila status najnaprednije kandidatkinje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali sagovornici emisije „Argumenti“ na TVCG ukazuju da je pred državom i dalje zahtjevan period u kojem će se mjeriti politička zrelost i spremnost na suštinske reforme.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović kazao je da Crna Gora status predvodnice nikada nije ni izgubila, ali da on sam po sebi nema veliku težinu ukoliko ne prati konkretan napredak.
- Ako ste predvodnica nekog tima koje se ne kreće previše brzo, onda vam taj status ne znači puno - rekao je Zenović.
On je istakao da je zatvaranje velikog broja poglavlja u jednom danu rezultat koji ima širi značaj, naglašavajući da „ovoliki broj poglavlja u jednom danu nije zatvoren još od 2009. godine“, te da je 16. decembar „veliki datum u istoriji politike proširenja“.
Govoreći o pristupu Evropske unije prema kandidatima, Zenović je poručio da je princip zasluga neupitan.
- Politika proširenja mora biti zasnovana na zaslugama, nema alternativu - kazao je on, dodajući da je to jedini način da proces ostane kredibilan i ireverzibilan.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč ocijenila je da je riječ o velikom uspjehu koji treba priznati.
- Ovo je veliki uspjeh i to moramo svi da priznamo - rekla je ona, naglašavajući da je riječ i o uspjehu Evropske unije nakon dugog perioda zastoja u politici proširenja.&nbsp;
Vuković-Kuč je upozorila da se problemi u pojedinim poglavljima neće izgubiti njihovim privremenim zatvaranjem, navodeći da se zahtjevi posebno pojačavaju u oblasti zajedničke poljoprivredne politike.
- Ovdje se radi o finansijama, o EU fondovima, o velikom novcu - istakla je ona, ocjenjujući da Crnu Goru u 2026. godini očekuju najveći izazovi u integracionom procesu.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da zatvaranje poglavlja predstavlja realan uspjeh države i građana.
- Ovo je zaista realan uspjeh Crne Gore, ali i svih građana i građanki - navela je Vuksanović, dodajući da je potvrđeno da je Crna Gora u ovom trenutku najspremnija kandidatkinja.
Ona je ocijenila da je ovaj iskorak i test političke zrelosti, postavljajući pitanje „da li ćemo ovo razumjeti kao signal da zbilja realizujemo ubrzane i suštinske reforme, ili ćemo ostati samo na formalnom napretku“. 
&nbsp;

Zenović: Status predvodnika nema veliku težinu bez konkretnog napretka; Vuković-Kuč: Problemi u poglavljima ne nestaju njihovim privremenim zatvaranjem

Zatvaranje pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu moglo bi uticati na Savjet da preporuči Evropskoj komisiji (EK) da počne sa izradom Nacrta ugovora o pristupanju, što bi bio politički signal država članica da su spremne na okolnost da Crna Gora okončava pregovarački proces.
To su u intervjuu agenciji MINA ocijenili nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović.
Đurović smatra da je neizbor svih sudija Ustavnog suda, na sjednici crnogorskog parlamenta, propuštena prilika u vremenu kada ih više ne bi smjelo biti.
- Simbolično, ovo ubrzanje i najava IBAR-a, sve je i počelo izborom sudija Ustavnog suda. I sad smo napravili krug, opet smo na istom pitanju - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da je više faktora uticalo na to da ne budu izabrane sve sudije, od političkih relacija među partijama u parlamentu, vođenja sjednice i delegiranja te tačke dnevnog reda od predsjednika parlamenta.
- Mislim da su sve partije izvukle lekciju kako treba razgovarati. Svakako treba da bude uključena i opozicija. I u koaliciji nešto očito nije štimalo - kazala je Đurović.
Ona je istakla da je izbor sudija Ustavnog suda nešto bez čega ne možemo zadovoljiti ni pravne, ni političke kriterijume pristupanja.
Zenović je rekao da je na nivou načela važno da izbor čelnika svih institucija, a posebno onih koje su temelj sistema vladavine prava, bude blagovremen, bez zaostajanja, i da one funkcionišu u punom kapacitetu.
On je ocijenio da je važno da svi pokažu jedan vid uigranosti političke i svake druge, kako bi čelnici svih institucija mogli biti izabrani na vrijeme.
- Da ne dođemo u &nbsp;situaciju da opet narušavamo onaj balans između dinamike u vladavini prava i dinamike u tehničkom dijelu pregovora, budući da oni jedno od drugoga zavise - naveo je Zenović.
Đurović je kazala da su sudije Ustavnog suda vrlo važan dio procesa evropskih integracija.
- Veoma nezgodna situacija je što se to dešava u susret najavljenoj Međuvladinoj konferenciji, na kojoj očekujemo važne odluke o zatvaranjima poglavlja, odluke o tome da bi već trebalo i pisati nacrt pretpristupnog ugovora - istakla je Đurović.
Zenović je dodao da se još ne zna tačno kada bi mogla biti održana Međuvladina konferencija, ali da će biti između 15. i 18 decembra.
On je rekao da je zatvaranje pet poglavlja, koje se očekuje na Međuvladinoj konferenciji, u skladu sa dinamikom procesa pristupanja.
Upitana koliko je veliki korak zatvaranje pet poglavlja, Đurović je rekla da ima još dosta toga da se uradi, ali da bi, ako se 2026. gleda kao godina završetka pregovora, Međuvladine konferencije trebalo da budu održavane kvartalno.
- Svako poglavlje ima svoje zahtjevne zadatke vezano za zatvarajuća mjerila, a onda opet s druge strane imate političke kriterijume pristupanja koje prevazilaze ono što piše u zatvarajućim mjerilima, a imate i ekonomske kriterijume - objasnila je Đurović.
Ona je dodala da je tu i politički dio koji podrazumijeva uslovnu političku stabilnost i saglasnost svih partija da su integracije prioritet bez ikakvih opstrukcija i blokada.
Đurović smatra da bi bilo dobro ako je moguće da se uradi još jedan dio izborne reforme, kao i da bi trebalo otvoriti priču o promjeni Ustava.
- Ne mijenja se tako brzo Ustav. Ta procedura se ne dešava tako kratko. Hrvatska je promijenila ustav u šestom mjesecu 2010., godinu dana prije nego što je završila pregovore, Hrvatska je napravila ustav za Evropu - navela je Đurović.
Zenović smatra da ima vremena za promjenu Ustava, ali ne previše, i da postoje najmanje dva segmenta koja bi trebalo izmijeniti da oni budu u skladu sa evropskim standardima.
- Članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu koje je sa više stanovišta problematično, i tu su nalazi kako Venecijanske, tako i Evropske komisije. I dio koji se odnosi na definiciju Centralne banke koju treba upodobiti ulozi, funkciji i smislu koju centralne banke imaju u savremenoj EU - objasnio je Zenović.
On je dodao da ima i drugih pravno-tehničkih usaglašavanja koja su važna, ali da su ta dva ključna i da je procedura za njih inicirana.
Zenović je kazao da sveukupni bilans Crne Gore može biti pozitivan samo ako u pregovorima svi činioci u svakom trenutku pokažu adekvatan odgovor.
- Onda nas očekuje i onaj drugi dio priče koji je politički, gdje i sve države članice moraju pokazati da su unutar sebe konsolidovane oko ideje da Crna Gore treba biti naredna članica - rekao je Zenović.
Govoreći o poglavlju 31. - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, on je kazao da je Hrvatska blokirala njegovo zatvaranje, ali da nije pregovore, što je veoma važno.
- Pregovori su u rukama Zagreba i Podgorice, ministarstava vanjskih poslova, i idu na način koji je prikladan za takav vid bilateralnih izazova. Mi u pregovoračkoj strukturi isčekujemo ishode tog dijaloga, da vidimo zatvaranje Poglavlja 31, za koje je Crna Gora u potpunosti ispunila mjerila - dodao je Zenović.
Đurović je rekla da je složeno pitanje bilateralnih odnosa, zbog toga što unutrašnji politički puls u Crnoj Gori, predstavljen kroz različite aktere, može doprinijeti da se ta blokada produži.
- Hrvatska ističe da podržava Crnu Goru i da pažljivo prati događaje na političkoj i unutrašnjoj sceni. Ovu priliku treba iskoristiti, jer ovakav način ulaska nam se sad otvorio, uz kontinuiranu prijetnju Albanijom koja jako brzo napreduje, ali smo mi, ipak, značajno ispred - kazala je Đurović.
Ona smatra da je Crna Gora na dobrom putu, ako bude nastavljena geopolitička i politička podrška koja postoji, i ako ne bude više „autogolova", kao što je bio neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda.
- I da pokažemo malo više političkog jedinstva. Vlada i tehnokratske strukture sigurno će uraditi sve što može. Naravno, to treba da bude praćeno budžetom koji zadovoljava ispunjavanje zatvarajućih mjerila, odnosno neophodne investicije - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da nije problem da se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja naredne godine i da se uđe koji mjesec u 2027.
Đurović je kazala da su pitanje ispunjavanja političkih kriterijuma i politička stabilnost jednako važni kao i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Odluka o pisanju nacrta pristupnog ugovora bila bi velika i simbolična vododjelnica da smo blizu kraja pregovora. Odluka da Savjet preporuči EK da počne izradu nacrta ugovora o pristupanju zaista bi učinila proces značajno realnijim i bila bi upozorenje svima u zemlji da prate ta otvorena vrata za Crnu Goru - istakla je Đurović.
Zenović je rekao da je stanovište EK, i da je Savjet blizu tome, da se, ako se stvori taj adekvatan kvantum zatvorenih poglavlja, može &nbsp;govoriri i o početku izrade sporazuma o pristupanju.
On je ocijenio da geopolitika može da ubrza i istovremeno i da uspori proces pristupanja, ali da je on posebno zahtjevan za Crnu Goru.
- Budući da je velika pažnja svih država članica prema politici proširenja dovela do pooštravanja kriterijuma za pristup, posebno političkih i posebno u pogledu vladavine prava - kazao je Zenović.
On je dodao da je sa druge strane činjenica da je danas najsloženiji sistem evropskog prava, budući da se kontinuirano i progresivno uvećavao od nastanka Evropske zajednice, potom EU, do danas.
Zenović je rekao da bi Ugovor o pristupanju bio pobjednička tačka bespovratnosti cijelog procesa i politički signal država članica da su spremne na okolnost da se Crna Gora ubrzano kreće, odnosno okončava pregovorački proces.
- Mislim da će ova Međuvladina konferencija dati dovoljno te supstance neophodne da se inicira radna grupa i da se krene sa sporazumom, budući da je proces koji je za njega potreban takođe mukotrpan i dugotrajan, i zbog toga je bolje početi što prije - ocijenio je Zenović.
Đurović je kazala da je nije vrijeme za političke podjele i da onaj ko od 1. januara naredne godine bude radio na političkim podjelama - tokom imenovanja u Skupštini i usvajanja evropskih zakona - direktno radi protiv toga da Crna Gora uđe u EU.
Ona smatra da ne treba odustati ni od različitih ekspertiza koje mogu pomoći Vladi da dobro pregovara uslove pristupanja.
- Sve to košta, prije pristupanja i poslije pristupanja. Vrlo je važno da se to stigne u ovome kondenzovanom vremenu - rekla je Đurović, dodajući da bi već trebalo pregovarati sa državma koje će u naredne dvije godine predsjedvati EU - Kiprom, Litvanijom, Irskom i Italijom, jer će dosta zavisiti naravno od njihovog stava.
Na pitanje da li je moguće da Crna Gora uđe u EU, ali sa privremenim ograničavanjem prava veta, Zenović je odgovorio da Crnoj Gori ne bi trebalo nuditi ništa drugačije od onoga što danas podrazumijevaju osnivački ugovori, jer i u vladavini prava i spoljnoj politici pokazuje da može biti kredibilna i ravnopravna članica.
- Vjerujem da je to osnovna evropska ideja i vjerujem da Crna Gora neće sa sobom donijeti nikakav problem EU nego, naprotiv, da će donijeti priliku i šansu i da će dati jednu poruku da je proširenje i dalje najjača spoljna politika Unije - dodao je Zenović.
Đurović je dodala da komparativna praksa ne prepoznaje izuzeće u smislu kako se sprovodi proces donošenja odluka u ugovor o funkcionisanju EU.
- Najrigidnija je norma bila možda kod Rumuna i Bugara gdje su oni dobili takozvani mehanizam saradnje i monitoringa za oblast 23 i 24. po ostvarivanju članstva i oni su na to pristali - navela je Đurović.
Ona je objasnila da je to značilo da se nastavi sa mehanizmom dubinske kontrole vladavine prava i poslije ostvarivanja članstva. „Kod njih je taj mehanizam trajao tri puta po pet godina. Oni su čak i predsjedavali EU, a bili su pod mehanizmom nadzora u oblasti vladavine prava“, kazala je Đurović.
Ona je rekla da je, u međuvremenu, usvojena Regulativa o vladavini prava koja se vezuje za evropski budžet, gdje sve države jednom godišnje izvještavaju o toj oblasti.
- Ti izvještaji liče na naše koje mi već odavno pravimo. Istovremeno, četiri zemlje kandidatkinje iz regije, mi smo već dvije godine u tom mehanizmu evropske kontrole vladavine prava. &nbsp;I na kraju, na nas bi se mogle uvijek primijeniti odredbe člana 7 Ugovora o EU, tzv. nuklarna klauzula, koja pokreće mehanizme sankcija prema državi članici ukoliko ne poštuje oblast vladavine prava - dodala je Đurović.
Ona je rekla da takve sankcije danas trpi Mađarska, kojoj su značajno sredstva iz evropskih fondova zamrznuta, navodeći da je najstroža moguća kazna pod nuklearnom klauzulom gubljenje prava glasa, isključenje iz procesa odlučivanja.
Đurović je kazala da je pregovoračka pozicija Crne Gore slična kao što je bila i Rumunije i Bugarska, kada je bilo veliko proširenje, ili kasnije Hrvatske.
Ona je istakla da Crna Gore ulazi sa ravnopravnim statusom, ne kao članica drugog reda, nego kao država članica koja ima sva prava iz osnivačkih ugovora.
- O mehanizmima pojačane kontrole oblasti vladavine prava nije problem da se razgovara. To je i interes i Crne Gore, ali da se članstvo ne dovodi u pitanje, da će se desiti kako se do sada dešavalo u punopravnom kapacitetu - dodala je Đurović.
Ona je navela da nekoliko zemalja EU imaju institut referenduma, ukoliko je to vezano za neke međunarodne ugovore ili za promjenu sopstvenih ustava.
- Važno je napomenuti da za sve talase proširenja nije bilo slučajeva izjašnjavanja na referendumu, da se koristi referendumsko pravo na bazi ustava država članica da bi se dozvolilo nekoj zemlji da pristupi ili ne, nego su se procesi završavali u parlamentima - rekla je Đurović.
Upitan kako izgleda mapa puta Crne Gore prema očekivanom članstvu za dvije godine, Zenović je objasnio da su, nezvanično, otvoreni razgovori i o poglavlju 34. Institucije, jer se ono otvara i zatvara na samom kraju.
- Plan je da se do kraja naredne godine zatvore sva poglavlja, da je u međuvremenu već iniciran rad na sporazumu o pristupanju i da imamo sve ono što je neophodno da krenemo u tu završnu političku fazu -rekao je Zenović.
On je poručio da je proširenje važno za EU, jer je činjenica da se Unija nije deceniju i po širila, a da je to bila nekad njena najjača spoljna politika i da je to ono što se zove „meka moć EU“.
- Treba proširenje vidjeti kao šansu, priliku, posebno ako imate kandidata kakav je Crna Gora, koji nije u budžetskom, fiskalnom smislu preveliki udarac za okvir EU, a istovremeno je pod budnim okom kada je u pitanju vladina prava, koja ostvaruje napredak i ima 100 procentno usaglašenu spojnu politiku - kazao je Zenović.
Đurović smatra da se stvari moraju pomalo posmatrati i tehnokratski, jer ako se sve ispregovara do kraja naredne godine, a ugovor o pristupanju još ne bude gotov, onda se može ući u 2027. godinu.
- Računajmo, hipotetički, da se zaista radi o vrlo kratkom periodu usaglašavanja drafta ugovora o pristupanju. Onda se usaglašeni tekst, naravno, mora dijeliti sa državama članicama, kad Komisija i mi završimo. Onda sve države moraju formalno da se izjasne na tekst predloga ugovora na engleskom, koji onda mora da se prevede na 24 službena jezika EU - objasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, onda mora da se parafira svaka strana, prije nego se pristupi ceromoniji potpisivanja.
- Tek onda se zaključuje da je to to. Onda se pravi svečani događaj potpisivanja ugovora o pristupanju. Onda od tada počinje datum ratifikacije. A znamo da su 2027. godine izbori i u Crnoj Gori. Onda imamo izbore u mnogim zemljama. Tako da je to uvijek nešto što produžava proces ratifikacije - rekla je Đurović.
Ona je ukazala i da su izbori za Evropski parlament u junu 2029. godine i da je EK, koja je dosta naklonjena Crnoj Gori, na mandatu do novembra 2029.
- Ima dosta koraka na toj mapi puta, ali može se naravno sve to postići kad postoji saglasje političkih aktera i naravno da mora da se radi, da svako odradi svoj dio posla - zaključila je Đurović.

Zatvaranje pet poglavlja moglo bi dovesti do početka izrade Nacrta ugovora o pristupanju

Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi i doprinosi miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu, poručio je glavni pregovarač države sa Evropskom unijom (EU), Predrag Zenović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Zenović je to rekao u Tirani, na sastanku ministara Zapadnog Balkana posvećenom Planu rasta „Naš put ka EU“.
- Crna Gora ne teži samo ravnopravnom članstvu u EU – mi aktivno oblikujemo svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi, doprinoseći miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu - kazao je Zenović.&nbsp;
On je predstavio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u okviru Reformske agende, naglasivši da oni jasno pokazuju posvećenost države ubrzanoj integraciji.
Zenović je istakao da reforme imaju duboko transformativan efekat.
- Uz jačanje pravosuđa i vladavine prava, unaprjeđujemo poslovni ambijent, poboljšavamo pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća i gradimo temelje otpornije ekonomije - naveo je Zenović.
On je podsjetio da je kroz EU Plan rasta Crnoj Gori obezbijeđeno 383,5 miliona EUR, od čega 110 miliona u grantovima, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Iako sredstva nijesu dovoljna da pokriju sve potrebe, predstavljaju snažan podsticaj ekonomskoj transformaciji, boljem upravljanju i modernizaciji infrastrukture - rekao je Zenović.
On je, govoreći o ključnim aktivnostima u okviru Plana rasta, naglasio da je Crna Gora prva u regionu postala dio SEPA prostora.
Kako je naveo, program WiFi4WB donosi besplatan internet u 24 opštine, a Green Lanes ubrzaće protok robe na granicama.
- U oblasti turizma radi se na zajedničkom brendiranju regiona, dok se u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta smanjuju barijere i usklađuju procedure - rekao je Zenović, dodajući i da Crna Gora intenzivno analizira neophodne izmjene zakonodavstva kako bi se ukinuo roming u EU.
Zenović je naglasio važnost dosljednog sprovođenja reformi i potrebu za stabilnim, pametnim i zelenim rastom.
- Potrebne su inicijative koje život građana približavaju standardima EU i ubrzavaju ekonomsku razmjenu – unutar regiona i sa EU - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, ubrzano približavanje EU, privlačenje investicija i jačanje regionalne stabilnosti šalju jasnu poruku građanima – da evropske integracije nijesu samo politički proces, već duboka ekonomska promjena koja unaprjeđuje kvalitet njihovog života.
Generalni direktor Direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman predstavio je ukupne rezultate regiona i nalaze iz trećeg izvještajnog kruga.
On je, kako je saopšteno iz MEP-a, rekao da pet usvojenih reformskih agendi obuhvata 251 reformski korak, kao i da, iako postoje određeni izazovi, Crna Gora ima najveće izglede za uspješnu realizaciju agende - 98 odsto, ispred Albanije (92 odsto), Sjeverne Makedonije (80 odsto), Kosova (73 odsto) i Srbije (70 odsto).

Zenović: Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi

Proširenje Evropske unije (EU) je geopolitička i geoekonomska potreba, ali i ključni instrument transformacije evropskog kontinenta, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Unijom Predrag Zenović.
&nbsp;On je, na Delfi ekonomskom forumu u Briselu, istakao da Crna Gora ulazi u završnu fazu procesa pristupanja sa jasnim ciljem da do 2028. godine bude spremna za članstvo.
Kako je kazao Zenović, za Crnu Goru pristupanje nije samo tehnički process, već državni projekat koji spaja ambiciju sa kredibilitetom, brzinu sa standardima i politiku sa vladavinom prava.
&nbsp;- Proširenje nije izbor između stabilnosti i integracije, već put ka stabilnosti kroz integraciju - poručio je Zenović na sesiji „Enlarging the Union: Regaining Momentum“.
On je poručio da je proširenje ključno za jačanje geopolitičke i geoekonomske pozicije EU, jer doprinosi kolektivnoj bezbjednosti, stabilnosti i otpornosti kontinenta.
Zenović je naglasio da proširenje zasnovano na zaslugama ostaje najbolji način da evropski poredak mira, napretka i vladavine prava transformiše zemlje kandidate i učvrsti povjerenje u proces koji nagrađuje rezultate i kredibilne reforme.
On je dodao da je Crna Gora odlučna da završi pregovore i spremi se za članstvo do 2028. godine.
&nbsp;Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je ovogodišnji forum okupio vodeće evropske i međunarodne donosioce odluka i stručnjake koji su raspravljali o ključnim izazovima evropske politike, spoljne i bezbjednosne strategije, energetske tranzicije, ekonomskog rasta i industrijske otpornosti.
&nbsp;Kako su naveli, u okviru programa razmatrane su teme poput evropske spoljne politike u uslovima globalnih sukoba, energetske bezbjednosti, trgovinskih i demografskih izazova te nove dinamike procesa proširenja EU.
&nbsp;- Učešće glavnog pregovarača na forumu dodatno potvrđuje aktivnu i prepoznatljivu ulogu naše zemlje u evropskim debatama o budućnosti Unije, kao i posvećenost Vlade Crne Gore da državu uvede u završnu fazu evropskih integracija i učini je spremnom za članstvo do 2028. godine - navodi se u saopštenju.

Zenović: Proširenje EU kao geopolitička nužnost

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje.&nbsp;
On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano.
- Ne samo da ovaj izvještaj daje dovoljno materijala za nadu o zatvaranju 18 poglavlja naredne godine, već je i potvrda da sve ono što su ambicije Crne Gore na EU putu više nije ambicija već realni slijed događaja, koji ukoliko se nastavi reformska dinamika - istakao je Zenović.
Govoreći o poglavljima 23 i 24, kaže da su to su ključna pitanja, fundamenti, te da sa njima počinje i završava se pregovarački proces.
- U oblasti vladavine prava napravili smo iskorak, i CG je danas u tim oblastima spremnija nego što je bila - istakao je Zenović, i naglasio da je Crna Gora pokazala izuzetan nivo sopremnosti u ovim poglavljima.

Zenović: Zatvaranje 18 poglavlja naredne godine realno očekivanje

Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema Evropskoj uniji? Što je za građane bilo najvažnije kada je EU u pitanju prije 22 godine?&nbsp;
Koliko smo naučili o institucijama EU i ko bi trebalo da nam pruži dodatne informacije? Koje benefite donosi EU ali i koje obaveze?&nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO, sa Vukom Čađenovićem izvršnim direktorom Damara i glavnim pregovaračem Crne Gore i EU Predragom Zenovićem.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

EHO sa Vukom Čađenovićem i Predragom Zenovićem: Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema EU

Glavni pregovarač Crne Gore, Predrag Zenović učestvovao je na sastanku Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) u Briselu. Sastanak je bio prilika da se diplomatama država članica predstavi napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pregovora i da se razmotre naredni koraci ka članstvu u Evropskoj uniji, &nbsp;saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako su iz MEP-a poručili, glavni pregovarač je potvrdio da dinamika reformi i intenzitet saradnje sa Evropskom komisijom upućuju na poštovanje dogovorenog kalendara obaveza sa ciljem Vlade da do kraja naredne godine Crna Gora ispuni sve obaveze iz preostalih poglavlja i zakorači u završnu fazu pristupanja. On je istakao da su reforme u oblasti privrednog prava, osnivanja preduzeća, poljoprivrede, ribarstva i slobode kretanja kapitala, pokazale institucionalnu snagu i kapacitet države da zaokruži pregovarački proces. &nbsp;
Zenović se zahvalio svim delegatima koji su se većinski tokom današnje sesije založili da paralelno otpočne priprema nacrta Ugovora o pristupanju, koji će po novoj metodologiji prvi put biti izrađen sa Crnom Gorom.
- Vjerujemo da je važno da naši evropski partneri što prije krenu u izradu nacrta kako bi on bio spreman do formalnog završetka pregovora. Očekujemo da održavanje najmanje jedne Međuvladine konferencije (MVK) do kraja ove godine bude neporeciva potvrda ostvarenog napretka koji će omogućiti početak pripreme Ugovora. To će biti snažan signal ireverzibilnosti procesa, kredibiliteta politike proširenja i dodatni politički podsticaj da završimo pregovore u zacrtanom roku- poručio je glavni pregovarač.
On je naglasio da vladavina prava ostaje temelj evropskih integracija i ključni uslov za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja.
&nbsp;- U proteklom periodu ojačali smo nezavisnost pravosuđa i institucionalnu odgovornost, a većina ključnih pravosudnih institucija sada funkcioniše punim kapacitetom. Očekujemo da će u narednim sedmica biti izabrani nove sudije Ustavnog suda, što će dodatno osnažiti vladavinu prava- istakao je.
Glavni pregovarač je dodao da konkretne akcije protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući uništavanje zaplijenjenih cigareta i hapšenja proteklih mjeseci nosilaca funkcija iz redova organa reda, pravosuđa i bezbjednosti, najelokventnije govore o riješenosti države da nastavi sa dosljednom i neselektivnom primjenom zakona.
Govoreći o ekonomskim reformama, glavni pregovarač je naglasio da Crna Gora, Evropska komisija i države članice treba da budu ponosni što će već sjutra početi prve prekogranične SEPA uplate.
Zenović je najavio predstojeću Investicionu konferenciju „Pametni rast, Zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, koja će se održati 14. i 15. oktobra. Konferencija, koju će otvoriti predsjednik Vlade Milojko Spajić i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, je pokazatelj pojačanog senzibiliteta EU za značaj snažnije ekonomske integracije i kao početak novog investicionog ciklusa u predvodnici ka članstvu u EU.
- Konferencija će poslužiti kao platforma za predstavljanje glavnih investicionih potencijala Crne Gore i reformi &nbsp;koje osnažuju investicioni ambijent i potvrđuju da naša zemlja postaje atraktivna destinacija i regionalno čvorište za evropske i globalne investitore- kazao je Zenović.
Glavni pregovarač je poručio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu, sprovođenju reformi i usklađivanju sa politikama Evropske unije. „Uvjereni smo da su pred nama odlučujući mjeseci u kojima ćemo potvrditi zrelost naših institucija, ostvariti uslove za zaključenje pregovora i otvoriti novo poglavlje evropske budućnosti Crne Gore,“ zaključio je Zenović.

Zenović u Briselu: Crna Gora dobila snažnu podršku da uspješno zakorači u finalnu etapu pregovora

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: predrag-zenovic