Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju održana je prva akademska beśeda u okviru programa koji su FCJK i Crnogorski PEN centar pokrenuli u spomen na Milenka A. Perovića, dugogodišnjega predśednika UO FCJK i predśednika Crnogorskoga PEN centra. Gostujuće predavanje održao je istoričar prof. dr Srđa Pavlović, koji je akademsku karijeru gradio na Univerzitetu u Alberti (Kanada), na temu „Śećanje nije istorija: pregled modela konstrukcije istorijskog narativa“.
U svom izlaganju Pavlović je problematizovao odnos između śećanja i istorije, polazeći od stava da se istorijska prošlost ne čuva kao nepromjenljiva cjelina, već se uvijek iznova oblikuje u sadašnjosti. Kako je istakao, „istorijska prošlost se bazira na očiglednim nedostacima koji su karakteristični za ljudsko śećanje, zbog čega je svaki pokušaj njenog razumijevanja nužno obilježen selekcijom, interpretacijom i konstrukcijom".
Pavlović je posebno naglasio ulogu naracije u istorijskom istraživanju ali i ukazao na razliku između rekonstrukcije i konstrukcije prošlosti. Pavlović je kazao da istoričari rade s fragmentima i reliktima minulih vremena, te da „rekonstrukcija je, zasigurno, jedan od ciljeva istorijskog istraživanja, ali se ona može kompletirati jedino u procesu konstruisanja“. U tom smislu, istorijska naracija ne predstavlja puko prenošenje činjenica, već složen proces oblikovanja značenja, uslovljen savremenim diskurzima i teorijskim okvirima.
U širem teorijskom kontekstu, predavanje je osvijetlilo rasprave o naučnom statusu istorije, sukob narativnih i strukturalističkih pristupa, kao i doprinos kritičke istoriografije i lingvističkog zaokreta, koji istoriju sagledavaju kao praksu reprezentacije, a ne kao neutralno preslikavanje prošlih događaja.
Ovaj ciklus akademskih beśeda predstavlja trajni podśetnik na intelektualno nasljeđe Milenka A. Perovića, čiji su rad i javno djelovanje bili obilježeni dosljednim zalaganjem za kritičko mišljenje, akademsku slobodu i odgovoran odnos prema kulturi śećanja. Predavanje prof. dr Srđe Pavlovića, tematski i metodološki utemeljeno u preispitivanju načina na koje se prošlost razumije i interpretira, u tom je smislu dostojan početak programa posvećenog Perovićevom imenu i vrijednostima koje je zastupao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavlović: Istorijska prošlost nije nepromjenljiva cjelina, uvijek se iznova oblikuje u sadašnjosti

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) organizuje gostujuće predavanje Rajka Radovića posvećeno odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu.
- Predavanje, zasnovano na psihoanalitičkim i poststrukturalističkim pristupima Lacana, Kristeve, Deleuzea, Barthesa i Oudarta, razmatra kako se trag, slika i identitet prelamaju u singularnim trenucima filmskog iskustva: u onim tačkama đe se afekat, ideologija i vizuelni višak dodiruju sa realnim - saopšteno je sa FCJK.
Na predavanju će biti riječi o tome kako strah, gubitak i erotika proizvode specifične vizuelne konfiguracije koje istovremeno stvaraju značenje i potkopavaju ga.
- Kroz razmatranje Langovog The Big Heat, Buñuelovog Taj mračni predmet želja i Jovanovićevog Mlad i zdrav kao ruža, biće analizirano kako ponavljanje oblikuje sliku kao prostor istovremeno obilježen užitkom i terorom - naveli su na FCJK.
U tom okviru film se, ističu oni, promatra kao prostor u kojem abjekt remeti simbolički poredak, dok predmet želje ostaje nedostižan i konstitutivan, stvarajući događaje koji izmiču opštosti i otvaraju mogućnost singularnosti.
- Cilj predavanja je da pokaže film kao laboratoriju Realnog, mjesto đe se tragovi želje upisuju u samu strukturu slike i đe film ne samo da prikazuje želju nego postaje njen najdublji zapis i svjedočanstvo - dodali su oni.
Predavanje će se održati u Svečanoj sali FCJK sjutra u 12 sati.&nbsp;

Sjutra gostujuće predavanje Rajka Radovića na FCJK o odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu

Crna Gora je danas najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odlučna da 2026. završi pregovore i dvije godine kasnije zasluženo zauzme svoje mjesto u evropskoj porodici naroda - poručio je predsjednik Jakov Milatović tokom posjete Francuskoj gdje je održao predavanje na prestižnom fakultetu Sciences Po u Parizu.
Na ovom Fakultetu su, kako su naglasili u kabinetu Milatovića, znanje sticali brojni svjetski lideri, uključujući čak šest francuskih predsjednika: Pompidoua, Mitterranda, Chiraca, Sarkozyja, Hollandea i Macrona.
- Predavanje na temu „Evropski integracioni proces: priča Crne Gore“ bilo je prilika da predsjednik Milatović predstavi viziju moderne, odlučne i evropske Crne Gore, koja svojim reformama i posvećenošću pokazuje da je spremna da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine - naveli su u saopštenju.
Milatović je istakao da evropski put Crne Gore politički cilj, ali još više nacionalni projekat nove generacije, koji ujedinjuje društvo oko zajedničkih vrijednosti, stabilnosti, znanja i napretka.
- Crna Gora, članica NATO-a, koja koristi euro i koja je u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Naša država dokazuje da može imati veliki evropski uticaj kada ima jasnu viziju i hrabrost da je sprovede. Evropske reforme jesu put razvoja, modernizacije i stvaranja društva jednakih šansi - rekao je predsjednik, predstavljajući četiri moguća scenarija budućeg proširenja EU i naglašavajući da je najbolji ishod onaj u kojem i Unija i kandidati zajednički isporučuju rezultate.
Poseban akcenat stavio je na mlade i značaj obrazovanja.
- Za mlade ljude, Evropska unija znači prilike, znanje i standard. Zato smo pokrenuli EU Akademiju, most između mladih i evropskih institucija, kroz koju će učiti, stvarati i predvoditi promjene. Evropska Crna Gora počinje od njih - naveo je on.
Milatović je zaključio da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Briselu, već svakog dana kod kuće, kroz znanje, rad i ideje ljudi koji vjeruju u budućnost zemlje.
- Predavanje predsjednika Milatovića na Sciences Po izazvalo je veliko interesovanje studenata i profesora, potvrđujući da glas Crne Gore sve snažnije odjekuje u evropskim debatama o budućnosti kontinenta - zaključili su u saopštenju.

Milatović: Naša država dokazuje da može imati veliki evropski uticaj kada ima jasnu viziju i hrabrost da je sprovede

Crnogorski književnik mlađe generacije Nikola Nikolić održao je sinoć u Matici crnogorskoj predavanje na temu „Rat u crnogorskoj književnosti“. Njegova prozna djela, posebno roman „Sirene za uzbunu“ i posljednja zbirka priča „Posjecite visoko drveće“ bave se temom oružanih sukoba direktno ili posredno, pa je bilo prirodno iz prve ruke potražiti objašnjenje otkud tolika potreba da se ratovi učine dominantnom temom na prostoru Crne Gore. &nbsp;
Činjenica je, istakao je Nikolić, da je u ljudskom biću duboko pohranjena potreba za oružanim rješavanjem konflikta i da „iskustva teških ratova, prije svega svjetskih, đe se opekla i stradala većina svijeta nijesu uticala pozitivno na civilizaciju.“&nbsp;
– Dakle, civilizacija nije to odbacila kao negativno nasljeđe, nego imamo podatak da je od 1945. godine u mnoštvu međudržavnih, bilateralnih ili građanskih ratova, stradalo više ljudi nego za vrijeme Drugog svjetskog rata, a to je stravičan podatak – rekao je Nikolić.
Književnici su pisali o ratu da bi pokazali, uz pomoć svojih umjetničkih alatki i emocionalnih kopči zašto su ratovi loši i ne bi valjalo da se ponavljaju.&nbsp;
Crna Gora je bila prostor na kome su se uvijek vodili razni ratovi, pa istorija književnog tretiranja ove tematike seže daleko u prošlost. Nikolić je zato presjek započeo narodnom pjesmom koja je, prema njegovim riječima, imala trostruku motivaciju.&nbsp;
– Prvi je želja da se određeni događaj sačuva u kolektivnom sjećanju i da se prenese na buduće generacije. Drugi razlog je bio da ljudi sami sebi pojasne neke stvari jer oni koji žive u nekom teškom istorijskom trenutku često nijesu svjesni veličine, snage i inteziteta tog trenutka, pa su prinuđeni da svoju stvarnost fiksiraju i konzerviraju da bi sebi pojasnili što se desilo. Treća uloga je i te kako konkretna, a to je podizanje morala ljudi u tom trenutku. Kada čujete guslarske pjesme one pogađaju sva čula, pozivaju na borbu, na otpor, mobilišu ljude i u njima bude klicu patriotizma kako bi se mogli boriti protiv, kad je Crna Gora u pitanju, gotovo uvijek jačeg i brojnijeg neprijatelja – rekao je Nikolić.&nbsp;
On je podsjetio na romane „Mojkovačka bitka“ Ćamila Sijarića, „Svadbu“ Mihaila Lalića, „Mrtvo duboko“ Čeda Vukovića i druge te poeziju Mirka Banjevića, Jevrema Brkovića, Radonje Vešovića, Blaža Šćepanovića.
– Ove pjesme danas sve više doživljavam kao neku vrstu poetskih spomenika. Ne mogu da ih posmatram kao konkretnu poeziju jer čitajući ih imate osjećaj da su s takvom žestinom pisane i željom da se decenijama nakon shvati kakva je to borba bila i protiv kakvih neprijatelja – rekao je Nikolić i dodao da pisati o ratu nikad nije suvišno, te da se radi o želji da se ostavi što više svjedočanstava.

Poetski spomenici crnogorskoj borbi

Predavanje pod nazivom „Kulturno-istorijski razvoj Cetinja u XX vijeku“ istoričara Petra Glendže održano je sinoć u Centru za kulturu Prijestonice na Cetinju. U ime organizatora prisutne je pozdravio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović.
Glendža je na samom početku istakao da 20. vijek smatra jako bitnim i zahvalnim za analizu i posmatranje, posebno što iz njega mogu da se izvedu neki zaključci u vezi sa današnjim statusom Cetinja. Predavanje je koncipirao u tri cjeline koje su postavljene na različitim osnovama kad su u pitanju političke i ideološke osnove. &nbsp;
On je istakao da je od početka 20. vijeka do početka Prvog svjetskog rata Cetinje je dostiglo svoj vrhunac u svakom smislu.
– Cetinje je u to vrijeme Crna Gora u malom, tako da državni razvoj Crne Gore prati razvoj Cetinja. Tu posebno mislim na institucionalni razvoj. Od 1860. do 1910. godine, do gradnje Vladina doma, možemo da pratimo tu liniju i to baš kroz državne projekte počevši od hotela Lokande, Dvora, Đevojačkog instituta, bolnice, apoteke, pošte, zgrade vojnoga stana, Prestolonasljednikova dvora i to je grubo nabrajanje onoga što će Cetinje da prenese u 20. vijek. Kruna ove platforme je gradnja zgrade Vladinoga doma ne samo zato što je to impozatan arhitektonski poduhvat toga doba, već i zbog simbolike i značaja koji ta zgrada ima i u svom i u vremenu nakon toga. U okviru ovoga institucionalnog razvoja neizostavno je pomenuti diplomatske aktivnosti koje se dešavaju na Cetinju i u tom kontekstui imperativ su zgrade pet velikih sila koje su izgrađene od 1899. do 1912. – rekao je Glendža.
Posebno uočljiva promjena je bila u pogledu stambene kulture, a time i kulture življenja.
– Često se postavlja pitanje kako je došlo od kuće prekrivene slamom do kuće Đukanovića koja ima svoj rezervoar za vodu, riješenu tavanicu, plastiku spoljne fasade i sl. i čini se da vrlo često uzimamo zdravo za gotovo. To je bio jedan dugotrajan postupak od gotovo pola vijeka, i njegove korijene u smislu planiranja i razvoja možemo da pratimo od 1870. kada se donosi prvi niz pravila koje će u arhitekturi definisati ono što ćemo iz današnje perspektive nazvati razvojem stambene arhitekture našega grada. Ta prva odluka koja je značila da se zabranjuje natkrivanje novoizgrađenih kuća slamom, a brzo nakon toga odluka da sve kuće u ovome što danas prepoznajemo kao istorijsko jezgro moraju zamijeniti stare slamene krovove novom tehnologijom označiće renesansu u razvoju stambene arhitekture Cetinja – rekao je Glendža i pomenuo, između ostalog, kamene „džade“ koje svi putopisci opisuju kao jako specifične zbog toga što ne zadržavaju ogromne količine padavina po kojima je Cetinje poznato, te pokrivanje Cetinja feralima, uređivanje parkova i sl.
Od 1892. je regulisano vodosnabdijevanje putem vodovoda, 1900. uveden telefon, 1910. se elektrifikuje grad, a već od 1911. i domaćinstva, podsjetio je Glendža.
Drugi period razvoja je međuratno doba. Kraj Prvog svjetskog rata će obilježiti gubitak crnogorske državnosti i nezavisnosti i Cetinje će kao kolijevka te ideje platiti cijenu. Prva reakcija na tu promjenu je bio ustanak, pa otvoreni građanski rat, te gerilske akcije koje su se dešavale kao posljedica nemirenja Crnogoraca sa tim što se desilo i sa državom, i sa dinastijom, i sa crkvom...
Administrativnom promjenom unutar kraljevine 1929. godine dolazi do novoga statusa Cetinja a to je status sjedišta Zetske banovine.
– Sve organizovane i dobro planiranje političke akcije koje su imale za cilj degradiranje Cetinja vođene su iz raznih političkih centara unutar same Crne Gore. Više autora navodi da kad god je došlo do toga trenutka da mora da se prelomi, da je sa najvišega mjesta odlučivano da se ništa ne mijenja. To najviše mjesto je kralj Aleksandar Karađorđević i to zvuči pomalo paradoksalno ako uzmemo u obzir sve ono što se desilo 1918, ako uzmemo u obzir što je uradio svom đedu i crnogorskoj državi, crnogorskoj crkvi u kojoj je kršten... Međutim, vođeni onom sine ira et studio bez dileme moramo konstatovati da Cetinje u tim trenucima ima njegovu podršku da zadrži status sjedišta Zetske banovine – rekao je Glendža. &nbsp;
To nije jedini paradoks, navodi crnogorski istoričar. U periodu velike svjetske ekonomske krize, Cetinje doživljava arhitektonski procvat i iz tog je perioda ostao jedan broj vrlo grandioznih zdanja koja potpisuju vrlo poznati arhitekte tog doba.
Ono što će se desiti poslije 1945. godine je sušta suprotnost od onoga što se očekivalo da će se desiti poslije oslobođenja.
– U kolektivnom sjećanju Cetinja i Cetinjana, blagostanje koje se desilo zahvaljujući industrijalizaciji je bez sumnje prvi utisak kad se pomene ovaj period, međutim ako uzmemo podrobno da analiziramo taj period do industrijalizacije možemo da izvedemo potpuno druge zaključke. Odluka iz 1946. godine na Ustavotvornoj skupštini da Cetinje ostane bez statusa glavnoga grada, a koju je početkom te godine formalno predložio Milovan Đilas, koja je bila pominjana u vrhu socijalističkih partijskih saopštenja, izvještaja i slično, a propagirao je Blažo Jovanović, započeće jedan proces koji je akademik Dušan Martinović poetski nazvao „tugom feniksa“ ili „mirnotopskim degradiranjem Cetinja“. Vrlo eksplicitni statistički podaci iz ovoga perioda govore da to ne može da bude splet po Cetinje nesrećnih okolnosti, jer toliko stvari koje su se desile Cetinju do 1964. godine dok nije pala ta socijalistička paradigma bila je loša namjera spram Cetinja, neka vrsta sukoba s onim Cetinjem s početka 20. vijeka – istakao je Glendža.
Posljednja decenija 20. vijeka je, prema Glendžinim riječima, značajna zbog statusa Prijestonice koji je donešen 1992. godine, ali i zbog demografskog slabljenja koje je počelo propadanjem privrede na nivou cijelog jugoslovenskog procesa.
– Ovaj period ostaje traumatičan kao svjedočanstvo tog lošeg tranzicionog iskustva Cetinja. Statistika pokazuje ogroman odliv stanovništva koji je prouzrokovao starenje populacije, a konačnu efektuaciju smo vidjeli na Popisu iz 2023. koji je pokazao da se Cetinje nalazi u najstarijoj grupi – rekao je Glendža.

Od vrhunca početkom 20. vijeka do grada sa najstarijim stanovništvom na prošlogodišnjem popisu

Skupština Crne Gore, u cilju podizanja svijesti i opšte informisanosti o značaju prevencije i redovnim ljekarskim pregledima, organizuje predavanje namijenjeno široj javnosti povodom Ružičastog oktobra - mjeseca borbe protiv raka dojke.&nbsp;
O ovoj važnoj temi će, u petak u 10 sati, u Plavoj sali, govoriti dr Sanja Lekić, direktorica Instituta za onkologiju.
Iz Skupštine kažu da će tokom Ružičastog oktobra nastojati da realizovanjem brojnih aktivnosti doprinesu podizanju kolektivne svijesti o značaju prevencije u borbi sa ovom opakom bolešću, a tim povodom zgrada parlamenta ranije je simbolično osvijetljena ružičastom bojom.
- Skupština Crne Gore nastoji da, poput brojnih važnih institucija u svijetu, poruku Ružičastog oktobra prenese širokom auditorijumu, ukazujući na važnost preventivnih zdravstvenih pregleda i neophodnost rane dijagnoze kao najvažnijim pretpostavkama uspješnog liječenja ove najčešće dijagnostikovane maligne bolesti - poručeno je u saopštenju.
Predavanje će se moći pratiti uživo na Parlamentarnom kanalu.

Doktorka Lekić sjutra u Skupštini o značaju prevencije u borbi sa rakom dojke

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: predavanje