Predstavnici Ustavnog suda i Pravnog fakulteta potpisali su memorandum o saradnji kojim se studentima tog fakulteta omogućava praktično osposobljavanje u najvišoj ustavnosudskoj instanci.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, memorandum je potpisan u trenutku kada se pravosuđe suočava sa sve izraženijim nedostatkom kvalifikovanih pravničkih kadrova i rastućim obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
&nbsp;Memorandum su, kako se dodaje, potpisali predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i dekan Pravnog fakulteta Vladimir Savković.
&nbsp;Armenko je kazala da je saradnja sa Pravnim fakultetom odgovor na realne potrebe najviše ustavnosudske instance, navodeći da sudovi sve češće bilježe slab odziv na konkurse za pravnička radna mjesta.
&nbsp;- Više nego ikad potrebni su nam kvalitetni i dobro pripremljeni pravnici. Kroz ovu saradnju želimo da studentima omogućimo da još tokom studija steknu praktična znanja i jasnu sliku o radu Ustavnog suda, a ujedno da Sud dobije mlade ljude spremne za složene ustavnopravne izazove - rekla je Armenko.
&nbsp;Ona je dodala da će saradnja omogućiti i sudijama i ustavnosudskim savjetnicima da svoja specijalizovana znanja prenesu studentima, čime se jača veza između akademskog obrazovanja i sudske prakse.
&nbsp;Savković je istakao da će dogovoreno unapređenje saradnje između Ustavnog suda i Pravnog fakulteta UCG-a biti od velike koristi za obje institucije, ali jednako tako i za državu i društvu u cjelini, posebno u smislu obaveza koje Crnu Goru očekuju kao narednu članicu EU.&nbsp;
&nbsp;On je kazao da je uloga ustavnih sudova u državama članicama EU posebno osjetljiva u kontekstu načela supremacije unijskog prava nad nacionalnim zakonodavstvima i još otvorenih pitanja u vezi sa primatom unijskog prava nad nacionalnim ustavima.&nbsp;
&nbsp;- S tim u vezi, Pravni fakultet može predstavljati značajnu stručnu i naučnu podršku u radu Ustavnog suda, budući da se na njemu već realizuju značajni naučni projekti na planu izučavanja korelacije nacionalnog i unijskog prava, koji su podržane od Evropske komisije, poput Jean Monnet Katedre iz prava unutrašnjeg tržišta EU - naveo je Savković.&nbsp;
&nbsp;On je podsjetio da je Pravni fakultet pokrenuo postupak akreditacije posebnog dvogodišnjeg master programa posvećenog pravu EU, sa ciljem unapređenja znanja i kompetencija domaće pravničke profesije u ovoj oblasti.
&nbsp;Memorandumom je, kako je saopšteno, predviđeno da Ustavni sud i Pravni fakultet zajednički organizuju naučne i stručne skupove, učestvuju u naučno-istraživačkim projektima, kao i da realizuju simulacije javnih rasprava (moot court) za studente.
&nbsp;Kako se dodaje, najboljim studentima Pravnog fakulteta biće omogućeno obavljanje stručne prakse u Ustavnom sudu, prisustvo plenarnim sjednicama i rad na konkretnim zadacima, sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina neophodnih za rad u savremenom pravosuđu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Studentima Pravnog fakulteta omogućeno stručno osposobljavanje u Ustavnom sudu

Iz Ustavnog suda je saopšteno da su sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore potpisali memorandum o saradnji kojim se studentima omogućava praktično osposobljavanje u Ustavnom sudu.
To je, kako su naglasili, učinjeno u trenutku kada se pravosuđe suočava sa sve izraženijim nedostatkom kvalifikovanih pravničkih kadrova i rastućim obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Memorandum su potpisali predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i dekan Pravnog fakulteta prof. dr Vladimir Savković.
Armenko je kazala da je saradnja sa Pravnim fakultetom odgovor na realne potrebe najviše ustavnosudske instance, navodeći da sudovi sve češće bilježe slab odziv na konkurse za pravnička radna mjesta.
- Više nego ikad potrebni su nam kvalitetni i dobro pripremljeni pravnici. Kroz ovu saradnju želimo da studentima omogućimo da još tokom studija steknu praktična znanja i jasnu sliku o radu Ustavnog suda, a ujedno da Sud dobije mlade ljude spremne za složene ustavnopravne izazove - istakla je Armenko.
Ona je dodala da će saradnja omogućiti i sudijama i ustavnosudskim savjetnicima da svoja specijalizovana znanja prenesu studentima, čime se jača veza između akademskog obrazovanja i sudske prakse.
Savković je istakao da će dogovoreno unapređenje saradnje između Ustavnog suda i Pravnog fakulteta UCG-a biti od velike koristi za obje institucije, ali jednako tako i za crnogorsku državu i društvu u cjelini, posebno u smislu obaveza koje Crnu Goru očekuju kao narednu članicu Evropske unije.
- Uloga ustavnih sudova u državama članicama Evropske unije posebno je osjetljiva u kontekstu načela supremacije unijskog prava nad nacionalnim zakonodavstvima i još uvijek otvorenih pitanja u vezi sa primatom unijskog prava nad nacionalnim ustavima. S tim u vezi, Pravni fakultet može predstavljati značajnu stručnu i naučnu podršku u radu Ustavnog suda, budući da se na njemu već realizuju značajni naučni projekti na planu izučavanja korelacije nacionalnog i unijskog prava, koji su podržane od strane Evropske komisije, poput Jean Monnet Katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije - naveo je Savković.
On je podsjetio da je Pravni fakultet pokrenuo postupak akreditacije posebnog dvogodišnjeg master programa posvećenog pravu Evropske unije, sa ciljem unapređenja znanja i kompetencija domaće pravničke profesije u ovoj oblasti.
Memorandumom je predviđeno da Ustavni sud i Pravni fakultet zajednički organizuju naučne i stručne skupove, učestvuju u naučno-istraživačkim projektima, kao i da realizuju simulacije javnih rasprava (moot court) za studente.
- Najboljim studentima Pravnog fakulteta biće omogućeno obavljanje stručne prakse u Ustavnom sudu, prisustvo plenarnim sjednicama i rad na konkretnim zadacima, sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina neophodnih za rad u savremenom pravosuđu - naveli su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Ustavni sud i Pravni fakultet UCG jačaju saradnju: Odgovor na manjak pravnika i EU izazove

Pravni fakultet je od samog osnivanja bio više od obrazovne ustanove - bio je i ostao stub crnogorske pravne kulture, mjesto na kojem su oblikovani temelji našeg institucionalnog poretka i pravne svijesti - poručio je dekan Pravnog fakulteta Vladimir Savković na svečanosti povodom dana ove visokoobrazovne ustanove Univerziteta Crne Gore. On je, kako se navodi u saopštenju, ukazao na višedecenijsku tradiciju Pravnog fakulteta, njegovu ulogu u obrazovanju generacija pravnika i značaj kontinuiranog ulaganja u znanje i akademsku izvrsnost. - Ova godišnjica je povod za slavlje, ali i prilika da još jednom odgovorno sagledamo našu istorijsku ulogu u crnogorskom društvu, sadašnje, kao i buduće izazove na tom planu - naveo je Savković. Dekan je dodao da je "na tom dugom i zahtjevnom putu, bilo i uspona i padova, brojnih prepreka sa kojima su se nosile generacije prije naše". - Ipak, danas s ponosom možemo reći da je Pravni fakultet uvijek uspijevao da pruži snažan doprinos emancipaciji crnogorske države i društva. Taj doprinos, prije svega, ogledao se u školovanju generacija pravnika koji su svojim profesionalnim integritetom, znanjem i odgovornošću prema javnom interesu učinili da Crna Gora danas bude jasno prepoznata kao dio evropskog i šireg, zapadnog civilizacijsko-pravnog kruga - istakao je Savković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226131220_1449a8dd9a24bd862444df4d7997307af49e5a9c7cf066bf94e0228c947b0fad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226131220_1449a8dd9a24bd862444df4d7997307af49e5a9c7cf066bf94e0228c947b0fad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1136" loading="lazy" alt="Sa svečanosti na Pravnom fakultetu"> <figcaption>Sa svečanosti na Pravnom fakultetu(Photo: Pravni fakultet )</figcaption> </figure>  Prisutni su imali priliku da čuju besjedu studentkinje prve godine Anje Malešić - Besjedu Marka Bruta o ubistvu Cezara, zatim autorsku besjedu studenta druge godine Mihaila Čogurića na temu slobode govora, kao i autorsku besjedu studentkinje Teodore Stijepović posvećenu crnogorskoj zastavi, koja je osvojila prvo mjesto na Smotri besjedništva, ranije održane na Pravnom fakultetu. - Nagrade Komore javnih izvršitelja Crne Gore dodijeljene su studentima koji su u roku položili sve ispite i ostvarili najbolje prosjeke u svojoj generaciji: Milici Komatini (prosjek 9,75), Nikoli Kovačeviću (prosjek 10,00) i Jani Đurović (prosjek 9,90) - precizirano je u saopštenju. Nagrada Advokatske komore Crne Gore pripala je Jani Đurović, koja je osnovne studije završila redovno sa prosjekom 9,89, najboljim u svojoj generaciji.&nbsp; - Nagradu Notarske komore Crne Gore za najbolji uspjeh na master studijama dobila je Katarina Danilović, sa ostvarenim ukupnim prosjekom 9,67 - navodi se u saopštenju. Dekan Pravnog fakulteta uručio je i Dekanove nagrade najboljim studentima osnovnih studija.&nbsp; - Za najbolji uspjeh u prvoj godini nagrađene su Maša Stanić (prosjek 9,47), Maša Ivanović (prosjek 9,57) i Milica Komatina (prosjek 9,75). Nagrade za drugu godinu studija dobili su Enita Softić (prosjek 9,59), Iva Dragaš (prosjek 9,72) i Nikola Kovačević (prosjek 9,88). Najbolji studenti treće godine bili su Nina Nikolić (prosjek 9,03), Nađa Popović (prosjek 9,26) i Jana Đurović (prosjek 9,89) - precizirano je u saopštenju. Tradicionalnim obilježavanjem Dana Pravnog fakulteta je, kako se navodi, još jednom potvrđena posvećenost ove ustanove njegovanju znanja, akademske izvrsnosti i studentskih uspjeha.

Savković: Pravni fakultet bio i ostao stub crnogorske pravne kulture

Studenti Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore, radi prisustvovanja javnoj sjednici vijeća u krivičnom postupku. 
Posjeta je organizovana u okviru aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, koji je 2024. godine zaključen između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici.
- Do sada je u okviru Memoranduma o saradnji sa Pravnim fakultetom u Podgorici organizovano više aktivnosti, Dan otvorenih vrata, učešće sudija Apelacionog suda u praktičnom programu nastave na Pravnom fakultetu, a danas je studentima zbog njihovog velikog interesovanja omogućeno da prisustvuju javnoj sjednici vijeća, koja je održana u sudnici Apelacionog suda Crne Gore - navedeno je u saopštenju te sudske instance.
Druga grupa studenata će imati priliku da u četvrtak, 27. novembra, prisustvuje pretresu koji će bitiodržati pred ovim sudom kao drugostepenim.
- Saradnja između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici nastaviće se i u budućnosti, na obostrano zadovoljstvo, kako bi se kroz upoznavanje sa radom Apelacionog suda Crne Gore, privukli budući mladi kadrovi za rad u pravosuđu i rad Apelacionog suda učinio još transparentnijim - zaključeno je u saopštenju.

Studenti Pravnog fakulteta pratili sjednicu vijeća Apelacionog suda

Studenti treće godine Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore.
To je kako su kazali u Apelacionom sudu učinjeno u cilju realizacije aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, a koji je 2024. godine zaključen sa Pravnim fakultetom u Podgorici.
- Tokom posjete, studentima je objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti Apelacionog suda, a studenti su obišli prostorije ovog suda i sudnicu Apelacionog suda - kazali su u sudu.
Dogovorena je, dodaju oni, i buduća saradnja, jer su studenti iskazali veliko interesovanje da prisustvuju javnim sjednicama vijeća, glavnim pretresima i raspravama u postupcima koji se vode pred ovim sudom.

Dan otvorenih vrata u Apelacionom sudu: Studentima objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti

Rukovodstvo Pravnog fakulteta održalo je danas sastanak sa predstavnicima Udruženja pravnika Crne Gore u čijem su fokusu bile mogućnosti zajedničkog djelovanja u narednom periodu.
Predstavljene su, kako je saopšteno sa UCG, &nbsp;konkretne ideje za saradnju, a kao prioritetne oblasti identifikovani su: organizovanje javnih tribina i stručnih debata, intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka pripremi pravničke struke za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, kao i zajednički angažman u oblasti naučno-izdavačke djelatnosti i drugim temama od značaja za pravnu zajednicu.
- Posebno je istaknuta ideja o saradnji na obilježavanju 120. godišnjice donošenja prvog crnogorskog ustava - događaja od izuzetnog značaja za pravnu istoriju Crne Gore - istakli su u UCG.
Sastanak je, kažu, otvoren razmjenom čestitki povodom stupanja na dužnost nove uprave Pravnog fakulteta, kao i obilježavanja 92 godina postojanja i kontinuiranog djelovanja Udruženja pravnika Crne Gore.
- U prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi, sagovornici su istakli dugogodišnju ulogu koju obje institucije imaju u razvoju pravne svijesti, kulture i struke u Crnoj Gori - zaključili su u saopštenju.
Delegaciju Udruženja pravnika činili su: prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja; akademik prof. dr Zoran Rašović, i potpredsjednice Udruženja, prof. dr Maja Kostić-Mandić i Ana Stanković-Mugoša.
U ime Pravnog fakulteta, Udruženje pravnika su ugostili: dekan Fakulteta, prof. dr Vladimir Savković; prodekanica za međunarodnu i međuinstitucionalnu saradnju, doc. dr Marina Jovićević; prodekan za nauku i razvoj, prof. dr Petar Šturanović i prodekan za nastavu, doc. dr Nikola Dožić.

Sastanak rukovodstva Pravnog fakulteta i Udruženja pravnika Crne Gore: Organizovanje javnih tribina i stručnih debata...

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore imenovao je danas prof. dr Vladimira Savkovića za dekana Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, a Igor Lakić je reizabran za dekana Filološkog fakulteta.
Lakiću počinje drugi mandat.
Na sjednici UO UCG kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, dekani su izabrani na prijedlog vijeća fakulteta, uz pozitivno mišljenje rektora UCG, prof. dr Vladimira Božovića.
- Pored redovnih obaveza u nastavi, profesor Savković član je Senata UCG i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije - kazali su na UCG.
On je dugogodišnji predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012. do 2018. bio je član Pregovaračke grupe, glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU.
- Na brojnim projektima usmjerenim na unapređenje crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su na UCG.
Profesor Savković je, ističu, samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na UCG, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.
Autor je i preko 50 naučnih radova u izdanju renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, kao što su Kluwer, Brill, Wiley, Zagrebačko sveučilište i Univerzitet u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču.
Profesor Lakić je redovni profesor i dosadašnji dekan na Filološkom fakultetu. Bio je na poziciji prodekana za nastavu (1995-2004) i dekana (2004-2012) Instituta za strane jezike.
Predsjednik je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore, Udruženja konferencijskih prevodilaca Crne Gore i član Komiteta eksperata za regionalne i manjinske jezike u Savjetu Evrope u Strazburu. Autor je monografija, udžbenika, kao i brojnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim monografijama i časopisima, uključujući i časopise na SCI, A&amp;HCI i Scopus listama.

Vladimir Savković novi dekan Pravnog fakulteta

Podrškom koju je dao studentskim protestima, Pravni fakultet UCG zaslužio je da ga poslanik Demokrata Duško Stjepović označi kao „crni i omrčeni“. Za visoke standarde što su ih Demokrate postavile u obračunima sa neistomišljenicima, ovo je samo postizanje radne temperature, pa je Stjepović u nastavku objave Pravni fakultet proglasio za ispostavu DPS i procijenio da bi se neki bivši profesori, kad bi ustali iz groba, trkom vratili pod zemlju samo da ne gledaju šta im se sa fakultetom dešava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e" data-rendition-name="original" width="556" height="357" loading="lazy" alt="Stijepović objava"></figure>  Ono što Stjepović nije otkrio u svojoj objavi je da je trogodišnje studije na baš PF UCG završio za punih šest godina, sa prosječnom ocjenom 7,31. U svakom slučaju, Stjepović je zadužio indeks 2005, a osnovne studije okončao je 7. februara 2011. Drugi istaknuti poslanik Demokrata, Momčilo Leković, baveći se istom temom, pohvalio je Fakultet političkih nauka UCG - zbog toga što nije podržao studentske proteste, a onda je i on udario po Pravnom fakultetu jednako biranim riječima kao kolega mu Stjepović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105" data-rendition-name="original" width="575" height="494" loading="lazy" alt="Leković objava"></figure>  Istraživanje Antene M dalo je visoko zanimljive rezultate. Stijepovićev ritam studiranja "dvije godine za jednu" pravi je sprint ka diplomi bačelor u odnosu na spori ritam Momčila Lekovića. Toliko spor da se jedino notorni Boris Raonić može podičiti sporijim. Momčile je pošao na fakultet davne 2009. a trogodišnji studij završi je 23. septembra 2022. Pravilno računate - 13 ljetah! Iliti, četiri godine i jedno godišnje doba pride po godini fakulteta! Iz ugla navedenih brojeva sasvim moguće da poslanik Stjepović ima pravo - da ustanu iz groba, profesorima bi se život smučio kad bi viđeli kakvim je studentima država dopala u ruke.

Stjepović i Leković potrošili 19 godina da bi se domogli diplome „bečelor“ na „crnom i omrčenom“ Pravnom

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Vijeće Pravnog fakulteta pruža podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima, koje vidimo kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva, saopšteno je iz Pravnog fakulteta.
Sa te univerzutetske jedinice potvrdili su pisanje Portala ETV da je nihovo Vijeće na elektronskoj sjednici održanoj 10. i 11. februara većinom glasova svih članova pružilo podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vijeće Pravnog fakulteta čine redovni profesori: prof. dr Zoran Rašović, prof. dr Gordana Paović Jeknić, prof. dr Maja Kostić Mandić, prof.dr Velimir Rakočević, prof. dr Dražen Cerović, prof. dr Vladimir Savković, prof. dr Aneta Spaić, prof. dr Marko Dokić, vanredni profesori: prof. dr Darko Radulović, prof. dr Draginja Vuksanović Stanković, prof. dr Petar Šturanović, prof. dr Bojana Lakićević Đuranović, docenti: doc.dr Nikola Dožić, doc. dr Velibor Korać, doc. dr Marina Jovićević, doc. dr Rajka Đoković, predstavnica saradnica mr Nikolina Tomović, predstavnici studenata: Ognjen Kovačević, Dušan Ražnatović, Ivana Popović, Ana Novović, Ana Krivokapić.
Vijeće čvrsto vjeruje da su studentski zahtjevi dobronamjerni i proistekli iz potrebe za izgradnjom odgovornijeg i sigurnijeg društva. 
- Akademska zajednica nosi veliku odgovornost na tom putu i sigurni smo da studenti, kao njen važan dio, svojim prethodnim aktivnostima demonstriraju istrajnost i empatiju koja nam je potrebna. Naša je odgovornost i najveća dužnost da ih podržimo i zaštitimo u takvom naumu. Očekujemo i vjerujemo da će nadležne institucije imati sluha za ovaj i druge oblike društveno angažovanog djelovanja svih crnogorskih studenata - poručeno je iz Pravnog fakulteta.

Pravni fakultet: Zahtjevi "Kamo śutra" su iskrena želja za ozdravljenje društva, nadležni da imaju sluha za djelovanje studenata

Na društvenim mrežama dijeli se mapa Evrope s prosječnom nadmorskom visinom država, koju je objavio popularni Instagram profil Very Useful Maps, a upravo su podaci za Balkan izazvali najviše pažnje.
Prema ovoj mapi, Crna Gora sa 1.086 metara svrstava u red država sa najvećom prosječnom nadmorskom visinom.
Bosna i Hercegovina ima prosječnu nadmorsku visinu od oko 500 metara, čime se nalazi ispred Slovenije, koja je označena s prosjekom od 492 metra.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDMqppWgIKes%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prosječna nadmorska visina Srbije je 442, a Hrvatske 331 metar.
Najviša zemlja Evrope po prosječnoj nadmorskoj visini je Švajcarska, s prosjekom od oko 1.350 metara, što je očekivano s obzirom na dominantan alpski reljef.
Najniže zemlje Evrope su Holandija (oko 30 m), Danska (oko 34 m) i Estonija (oko 61 m), čije teritorije čine gotovo u potpunosti nizije i blago valoviti predjeli.
Autor stranice Very Useful Maps navodi da mu je cilj da geografiju približi široj publici kroz vizuelno jednostavne i lako razumljive prikaze, a ne da zamijeni zvanične topografske baze podataka.
Mapa je zato prvenstveno ilustrativna, ali je upravo zbog toga postala viralna i otvorila raspravu o tome koliko su evropske države zaista „planinske“.

Viralna mapa Evrope pokazuje: Crna Gora u vrhu po prosječnoj nadmorskoj visini

Sjedinjene Američke Države (SAD), zahvatio je danas novi talas protesta, na kojima su studenti pozvali na generalni štrajk i masovne demonstracije, tražeći povlačenje federalnih agenata Službe za imigraciju i carine (ICE) iz Minesote.
&nbsp;Protesti su izbili nakon što su dva američka državljanina, Aleks Preti i Rene Gud, ubijeni u januaru tokom operacija ICE-a, izazivajući ogorčenje širom zemlje, prenosi Rojters.
&nbsp;Demonstracije, koje su počele prošlog petka u Mineapolisu, zahvatile su i druge velike gradove, uključujući Njujork, Los Anđeles, Čikago i Vašington, dok su studenti širom SAD-a organizovali šetnje i štrajkove u znak protesta zbog, kako tvrde, nasilnih taktika ICE-a.
&nbsp;Demonstranti su pozvali na opšti štrajk uz slogane „Ni na posao, ni u školu, ni u kupovinu“ i „Zaustavite finansiranje ICE-a“.
&nbsp;U Mineapolisu su demonstracije eskalirale nakon što je prošle sedmice ubijen 37-godišnji medicinski radnik Aleks Preti, što je izazvalo burne reakcije i pozive na smanjenje prisustva federalnih agenata u tom području.
&nbsp;Operacija „Metro Surge“, koja je u Minesotu poslala tri hiljade agenata, izazvala je eskalaciju sukoba sa demonstrantima.
&nbsp;Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dala je mješovite signale u vezi s operacijom.&nbsp;
&nbsp;Tom Homan, „car za granicu“ američkog predsjednija, rekao je u četvrtak da će operacije biti ograničene na ciljana hapšenja, dok je kasnije uveče sam Tramp rekao da ne planira povlačenje agenata, nazvavši Pretija „provokatorom“.
&nbsp;Takođe, na društvenim mrežama objavljeno je da je Preti bio u sukobu s agentima sedmicu prije njegove smrti, što je izazvalo dodatnu kontroverzu.
&nbsp;Na protestima u Mineapolisu i drugim gradovima, organizatori su pozvali na direktnu akciju, s ciljem vršenja pritiska na administraciju da zaista sprovede smanjenje broja agenata i smanji upotrebu nasilja u operacijama ICE-a.
&nbsp;U Džordžiji je 90 srednjih škola organizovalo štrajk, dok su u Arizoni i Koloradu škole zatvorene zbog velikog broja izostanaka učitelja i učenika.
&nbsp;Demonstracije dolaze u trenutku kada je javna podrška Trampovoj imigracionoj politici pala na najniži nivo u njegovom drugom mandatu, prema nedavnom istraživanju Rojters/Ipsos.

Širom SAD-a protesti zbog djelovanja ICE-a

The leader of the Democratic People’s Party (DPP) Milan Knežević announced at a press conference that the party’s presidency had decided to withdraw support from the Government of Milojko Spajić, as well as from the Capital City administration, and that it had accepted the resignations of Deputy Prime Minister Milun Zogović and Minister of Transport Maja Vukićević.
According to Knežević, their resignations will be submitted today to the Parliament of Montenegro.
- Appointments at lower levels were made on the basis of professionalism and meritocracy - let Milojko Spajić decide what to do with them - Knežević said, adding that they had not betrayed a single principle.
At the press conference, Knežević announced that he would soon hold talks with Andrija Mandić, leader of New Serbian Democracy (NSD), on the future actions of the coalition For the Future of Montenegro. He also said that the DPP parliamentary group would submit amendments to the Law on Citizenship and the Law on State Symbols to parliamentary procedure.
- Spajić’s refusal yesterday to forward the DPP initiative to Parliament was a clear indication that there is no institutional readiness within the Government to resolve the status of the Serbian language, dual citizenship, the national flag, or to engage in dialogue with the citizens of Botun and Zeta - he said.
For weeks, Knežević noted, he had been warning that police intervention in Botun would trigger processes that could result in DPP leaving the Government.
- Why did someone send 680 police officers to arrest an entire village when it could have been stopped? The answer is clear - to push DPP out of the Government. That’s not a problem. We will act as the opposition. We have spent half our lives in opposition, fighting alongside citizens, and we have no intention of giving up that fight - Knežević stated.
The DPP leader questioned why Spajić had not dismissed Police Directorate Director Lazar Šćepanović after Miloš Medenica, the son of former Supreme Court president Vesna Medenica, fled on the day he was sentenced to ten years and two months in prison.
- The question is where 620 police officers were when Vesna Medenica’s son was fleeing. Yesterday at Dobrakovo, I was searched and asked to open my trunk to check whether I was transporting Medenica - Knežević said.
At the DPP presidency session, decisions were unanimously adopted that their parliamentary group would actively participate in the work of a parliamentary working group that has yet to be formed and that is expected to deal with identity-related issues. They also agreed that their demands from May 2024 - which were conditions for entering the Government of Milojko Spajić - had not been fulfilled. These demands included the non-statute-of-limitations for criminal offenses related to organized crime and illicit enrichment, the implementation of the Europe Now 2 program, and improvements to the economic and investment climate.
The session of the Democratic People’s Party presidency was held today in Podgorica, and supporters gathered in front of the party’s premises to support the decision to leave the Government, as the demands they had planned to condition their continued participation in power were not included on the agenda of yesterday’s session.
Yesterday, Deputy Prime Minister Milun Zogović and Minister of Transport Maja Vukićević announced that they would submit their resignations today at the party presidency session.
In the initiative submitted by the DPP to the Government, they requested: constitutional recognition of the Serbian language as an official language, legal regulation of dual citizenship, legal regulation of the historical tricolor flag - including its use and display, and a comprehensive dialogue between the Capital City, the Municipality of Zeta, and the residents of Botun aimed at finding a compromise solution that would result in a lex specialis.
- This initiative is fully grounded in the Coalition Agreement, Barometer 28, and the legal acquis of the European Union based on equality and inclusion rather than exclusion and discrimination. Deeply convinced that Montenegro needs dialogue and reconciliation, while respecting socio-political reality, historical continuity, and identity pluralism, we believe that the adoption of this initiative would make a key contribution by the Government of Montenegro to EU integration and the lasting overcoming of divisions - the initiative by Zogović and Vukićević states.
According to information from TV E, at yesterday’s session Spajić said that, for the Government of Montenegro, the issue of Botun was closed and that it would turn to new projects involving the construction of wastewater treatment plants across Montenegro. He reiterated that identity issues fall under the jurisdiction of the Parliament of Montenegro and that the Government would not exhaust itself dealing with them.
Regarding Botun, Spajić emphasized that the Europe Now Movement, and therefore the Government, would support strengthening through Parliament the guarantees that the Capital City of Podgorica and the Government had given to the residents of Botun.
Even before yesterday’s session, Spajić said that the Parliament of Montenegro is the proper place to initiate and consider the issue of the Serbian language, with the involvement of all interested stakeholders - not only parliamentary actors, but also social, professional, and academic participants
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all else, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on X (formerly Twitter).
Such an approach, he said, is envisaged by Barometer 26, which was agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the construction of a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental issue and should not be linked to cultural or identity topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 plants we plan to build by the end of 2035 in order to meet environmental standards required for membership in the European Union - Spajić stressed.
The Prime Minister said that a blackmail-based model of cooperation would not be allowed for any political structure within the current majority.
- And decisions on Montenegro’s vital interests will be made exclusively in our country - Spajić concluded.
DPP previously stated that it remains ready for dialogue, but that there would be no bargaining over ideological and programmatic principles.
- DPP is not in the Government for positions, but for the citizens who entrusted us with their votes in the 2023 parliamentary elections. If our initiatives are rejected, we will leave the Government without hesitation - the party said.

DPP withdraws support from the state and local authorities, Knežević to discuss the coalition’s future actions with Mandić

Vlada je nominovala drevne bukove prašume Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske prirodne baštine, kao dio međunarodnog serijskog dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“,<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/prasume-biogradske-gore-na-putu-za-unesco"> piše Pobjeda.&nbsp;</a>
Nominacijom je obuhvaćen strogo zaštićeni rezervat prašume na Bjelasici, sa zonom jezgra od 2.352,33 hektara i dodatnim zaštitnim pojasom, čime Crna Gora kandiduje jedan od svojih najvrednijih ekosistema kao dio zajedničkog evropskog prirodnog nasljeđa.
Na sjeveru zemlje, u prostoru gdje se godinama prepliću neispunjena obećanja razvoja, ekonomska nesigurnost i rastući pritisci na prirodu, odluke o zemljištu rijetko se donose tiho. Biogradska gora – jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje šuma raste bez ljudske intervencije – decenijama je istovremeno bila simbol očuvane prirode i poprište sukoba: između turizma i zaštite, infrastrukture i ekosistema, državnih planova i lokalnih očekivanja. Dokument kojim Vlada obrazlaže ovu nominaciju pokušava da taj konflikt razloži, imenuje i usmjeri ka rješenjima zasnovanim na strožoj zaštiti, jasnom zoniranju i dugoročnom upravljanju prostorom.
<h2>Prašuma - pamćenje planete</h2>
Rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan je dio genetskog nasljeđa Zemlje. Riječ je o prostoru koji omogućava uvid u dugotrajne evolutivne procese živog i neživog svijeta – od perioda tercijara, preko ledenog doba, pa sve do današnjeg vremena. Ove šume predstavljaju rijetke i gotovo netaknute primjere prirodne sukcesije, odnosno spontanog razvoja šumskih zajednica bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebna vrijednost Biogradske gore ogleda se i u činjenici da je ovo područje zaštićeno još 1878. godine, što ga svrstava među najstarija zakonski zaštićena šumska područja u Evropi. Više od jednog vijeka očuvanja omogućilo je opstanak složenih i stabilnih ekosistema kakvi su danas gotovo nestali sa evropske mape.
<h2>Složen ekosistem izuzetne vrijednosti</h2>
Biogradska gora se u dokumentu ne tretira kao „lijepa priroda“, već kao složen ekosistem izuzetne vrijednosti. Na relativno malom prostoru registrovano je 86 vrsta drveća i žbunja, kao i 16 različitih šumskih zajednica – čistih i mješovitih bukovih šuma koje su rijetkost u evropskim razmjerama.
Ovaj prostor je stanište mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i brojnih ptica vezanih za stare šume, poput tetrijeba i bjeloleđnog djetlića. Zabilježeno je i prisustvo 11 vrsta slijepih miševa, dok flora obuhvata veliki broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta karakterističnih za balkanski region. Upravo ta biološka raznovrsnost čini svaku intervenciju u prostoru potencijalnim poremećajem sistema koji se razvijao bez prekida vijekovima.
<h2>Šta se tačno nominuje za UNESCO</h2>
Nominacija obuhvata rezervat prašume u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, smješten u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasica. Ukupna površina predloženog UNESCO područja, zajedno sa zaštitnim zonama, iznosi 5.959,97 hektara.
Zona jezgra – područje stroge zaštite koje se poklapa sa granicama prašumskog rezervata – obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću pojedinačnu komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra. Preostalih 3.607,64 hektara čine zaštitne zone, čija je osnovna funkcija očuvanje integriteta prašume i ublažavanje spoljašnjih pritisaka.
U zoni jezgra dozvoljene su isključivo aktivnosti vezane za naučna istraživanja, monitoring i strogo kontrolisane posjete.
<h2>Otpornost na klimatske promjene kao argument</h2>
U dokumentu se navode i rezultati monitoringa zdravstvenog stanja šuma sprovedenog 2017. godine, prema kojem je 86,7 odsto stabala u prašumi bilo potpuno zdravo. Ovaj podatak se tumači kao pokazatelj visoke otpornosti prašumskog ekosistema na klimatske promjene i druge negativne uticaje.
U kontekstu sve izraženijih klimatskih poremećaja, Biogradska gora se pozicionira kao referentni ekosistem – prostor u kojem se može pratiti kako priroda funkcioniše kada joj se omogući da se razvija bez ljudskih intervencija.
<h2>Kritične tačke</h2>
Jedna od najosjetljivijih tačaka nominacije odnosi se na postojeću infrastrukturu unutar parka. Pristupni put ka Biogradskom jezeru, koji se koristi u turističke svrhe i nalazi se u prvoj zoni zaštite, identifikovan je kao potencijalni izvor povećanog antropogenog pritiska.
Na osnovu preporuka UNESCO tijela, dokument predviđa da se ovaj put izuzme iz zone jezgra prašume i uključi u zaštitnu podzonu. Ista mjera primijenjena je i na Biogradsko jezero, zbog prisustva objekata i infrastrukture koja zahtijeva redovno održavanje. Oko puta i jezera uvedena je dodatna zaštitna zona širine 100 metara, čime se povlači jasna granica između stroge zaštite i kontrolisanog korišćenja prostora.
<h2>Turizam pod kontrolom</h2>
Nacionalni park Biogradska gora godišnje bilježi više od 100.000 posjeta, pri čemu je najveći pritisak koncentrisan oko Biogradskog jezera. Dokument predviđa da se ovaj trend ne rješava širenjem infrastrukture, već ograničavanjem pristupa.
Plan upravljanja za period 2026–2030. predviđa izmještanje parkinga iz centralne zone parka, ograničavanje kretanja motornih vozila, organizovanje prevoza posjetilaca vozilima na električni i solarni pogon, kao i zabranu kretanja kvadova i motocikala. Posjete rezervatu prašume ostaju moguće isključivo uz saglasnost uprave parka.
<h2>Privatna imovina i tiha napetost</h2>
Dokument se osvrće i na zahtjeve dijela građana opštine Mojkovac koji su tražili izmjene režima zaštite kako bi se privatna imovina unutar granica parka drugačije tretirala. U obrazloženju se navodi da su imovinska prava razmatrana u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ali da nije došlo do promjena – privatne parcele ostale su u drugoj zoni zaštite.
Naglašava se da se UNESCO nominacija odnosi isključivo na zonu jezgra prašume, u kojoj nema privatne imovine, te da nijedna od predloženih mjera nije usmjerena na ograničavanje privatne svojine, već na zaštitu područja od izuzetne prirodne vrijednosti.
<h2>Obrazloženje nominacije</h2>
U zvaničnom obrazloženju nominacije Vlada Crne Gore navodi da rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan dio genetskog nasljeđa Zemlje. Ove šume, kako se ističe, predstavljaju autentične primjere prirodne sukcesije i razvoja šumskih ekosistema bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebno se naglašava da je Biogradska gora zaštićena prije više od 140 godina, što je omogućilo očuvanje složenih ekosistema sa velikim brojem rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Prašumu karakteriše veliki broj vrsta drveća i žbunja, kao i prisustvo 16 šumskih zajednica koje obuhvataju dobro očuvane čiste i mješovite bukove šume. Dio imovine koji je predmet nominacije obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra.
Biogradska gora već je dio UNESCO rezervata biosfere „Sliv rijeke Tare“, a njenim okruženjem se povezuju Durmitor i Komovi u jedinstveni ekološki koridor. Odluku o upisu na Listu svjetske baštine donijeće UNESCO Komitet za svjetsku baštinu nakon evaluacionog procesa koji traje više godina. Ako Biogradska gora dobije UNESCO status, Crna Gora neće dobiti samo međunarodno priznanje, već i trajnu obavezu – da prirodu čuva i onda kada je to teže nego graditi, širiti ili brzo zarađivati. U zemlji u kojoj se prostor često troši brže nego što se razumije, ova nominacija postavlja ključno pitanje: da li smo spremni da prirodu posmatramo ne kao resurs, već kao nasljeđe koje se ne može ponovo stvoriti.

Tag: pravni-fakultet