Crna Gora je postigla značajan napredak u poboljšanju mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma - ocijenio je Komitet stručnjaka Savjeta Evrope za evaluaciju mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) u izvještaju objavljenom danas.
Ovaj izveštaj analizira šta je Crna Gora učinila kako bi otklonila nedostatke utvrđene u izvještaju o evaluaciji objavljenom u decembru 2023. godine. Tamo gdje je postignut dovoljan napredak, Komitet stručnjaka Savjeta Evrope ponovo je ocijenio nivo usklađenosti.
- Komitet eksperata smatra da je Crna Gora u dovoljnoj mjeri riješila nedostatke u skladu sa nekoliko preporuka Finansijske akcione grupe (FATF). Kao rezultat toga, zemlja je unaprijeđena na nivo „uglavnom usklađena“ sa 12 preporuka - o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom i finansiranjem terorizma, o dužnoj pažnji prema klijentima i drugim preventivnim merama, novim tehnologijama, regulaciji i nadzoru finansijskih institucija, kao i vođenju statistike relevantne za sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma – precizirali su iz Savjeta Evrope.
Manival posebno primjećuje značajne izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, izmjene drugih zakonskih akata, kao i usvajanje pravilnika.
- Crna Gora je postigla i određeni napredak u pogledu preporuka FATF-a u vezi sa neprofitnim organizacijama, mjerama prema zemljama sa većim rizikom, transparentnosti pravnih lica i aranžmana, regulisanja i nadzora određenih nefinansijskih preduzeća i profesija (kao što su kazina, agenti za nekretnine, trgovci plemenitim metalima i kamenjem, advokati, notari, drugi nezavisni pravni stručnjaci, računovođe i pružaoci usluga za fondove i kompanije), kao i u pogledu sankcija. Kao rezultat napretka koji je Crna Gora postigla u vezi sa preporukom o borbi protiv zloupotrebe neprofitnih organizacija zemlja je unaprijeđena na nivo "djelimično usklađena" – navode iz Savjeta Evrope.
Međutim, kako dodaju, napredak nije bio dovoljan da se odobri nadogradnja preporuka o zemljama sa višim rizikom, o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih lica, o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih aranžmana, kao i o regulisanju i nadzoru određenih nefinansijskih preduzeća i profesija.
- Crna Gora je ostala ocijenjena kao "djelimično usklađena" sa njima – navodi se u saopštenju.
Ukupno gledano, od 40 preporuka FATF-a, Crna Gora se uskladila sa dvije preporuke, uglavnom je uskladila 31, dok je djelimično usklađeno sedam preporuka.
- Nijedna od preporuka FATF-a nije ocijenjena kao neusklađena. Od Crne Gore se očekuje da za godinu podnese izvještaj Komitetu eksperata o napretku u jačanju sprovođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma – navodi se u saopštenju.
Komitet stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma je tijelo Savjeta Evrope za praćenje, kao i regionalno tijelo po tipu Finansijske akcione grupe koje procjenjuje usklađenost sa glavnim međunarodnim standardima za borbu protiv pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, kao i efikasnost njihove primjene.
J. B. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora značajno poboljšala mjere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Rezultati ostvareni tokom 2025. godine potvrđuju odlučnost i efikasnost Direktorata u sprovođenju nadzorne funkcije - ocijenio je generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove Zoran Kujović.
Samo u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma izrečene su, ističe on, novčane kazne u ukupnom iznosu od preko 200.000 eura.
To, prema njegovoj ocjeni, jasno ukazuje na snagu institucionalnog odgovora.
- Po informacijama Direktorata, nadležni organi su, uključujući i predmete iz ranijeg perioda, procesuirali većinu slučajeva i preduzeli zakonom propisane mjere, čime su ostvareni vidljivi operativni rezultati u borbi protiv nezakonitih finansijskih aktivnosti - naveo je Kujović.
Posebno je istakao i rezultate u oblasti nadzora nad zaštitom lica i imovine i detektivske djelatnosti, gdje ukupan iznos očekivanih novčanih kazni, po osnovu izdatih prekršajnih naloga i pokrenutih prekršajnih postupaka iznosi preko 100.000 eura.
- U narednom periodu nastavićemo sa intenzivnim nadzornim aktivnostima, dodatnim jačanjem kontrole i unapređenjem rada, sa jasnim ciljem da Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove ostane pouzdan stub zakonitog i odgovornog bezbjednosnog sistema - zaključio je Kujović.

Kujović: Samo za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma izrečene kazne od preko 200.000 eura

Na snimci, Ihor Fursenko razgovara s Oleksandrom Tsukermanom, još jednim optuženim poslovnim čovjekom u slučaju za koji je predsjednik Volodimir Zelenski naknadno uveo sankcije.
Dok Venecuelu potresa veliki korupcijski skandal, saslušanja u vezi s hapšenjem osumnjičenih otkrivaju nove detalje sheme pranja novca vrijedne 100 miliona dolara. Saslušanje 13. novembra otkrilo je zapanjujuće veze s ukrajinskim proizvođačem raketa i bespilotnih letjelica, kompanijom Fire Point, djelimično potvrđujući ranije izvještaje Kyiv Independenta.
Istraga Nacionalnog antikorupcijskog ureda Ukrajine (NABU) tvrdi da je Timur Mindič, bliski saveznik predsjednika Zelenskog, vodio grupu koja je primala mito prilikom izgradnje i nabavke energetskih objekata, uključujući obrambene sisteme za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, i vršila pranje novca. U aferu su uključene i druge osobe iz Zelenskijeve administracije.
Iako se slučaj prvenstveno fokusira na energetiku, pojavilo se ime Fire Point. Fire Point je privatni obrambeni izvođač koji posluje od 2023. godine i proizvodi bespilotne letjelice dugog dometa FP-1 i krstareću raketu „Flamingo“. Kyiv Independent je u avgustu izvijestio da je Fire Point bio predmet istrage o korupciji u sektoru odbrane, koja je djelimično istraživala njegove veze s Mindičom, navodnim neslužbenim korisnikom kompanije. Fire Point je negirao bilo kakvu vezu s Mindičom.
Međutim, sada je otkriveno da je Ihor Fursenko, jedan od ključnih članova grupe optužene za pranje novca, formalno bio zaposlen u Fire Pointu kako bi ga zaštitili od mobilizacije i omogućili mu putovanja izvan Ukrajine, prema dijelu snimke saslušanja. Na snimci, Fursenko razgovara s Tsukermanom, koji je Fursenkov nadređeni i također optuženi u ovom slučaju. Oni raspravljaju o Fursenkovoj nedavnoj formalnoj poziciji u Fire Pointu. Tokom razgovora, Tsukerman pojašnjava Fursenku detalje njegovog formalnog zaposlenja i obećava da će kompanija plaćati poreze umjesto njega.
U drugom dijalogu, Fursenko razmatra mogućnost dobijanja „značke“ od Fire Pointa, uzimajući u obzir svoj status „višeg stručnjaka“. Tužilac Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAPO) potvrdio je da je Fursenko formalno zaposlen kao administrator u Fire Pointu od 19. marta 2025. „Takođe, primjećujemo postojanje Fursenkove međunarodne putovnice i činjenicu da je u periodu od januara 2018. do 22. avgusta 2025. putovao u inostranstvo 26 puta, uključujući i vrijeme vanrednog stanja.“
Prema ratnom zakonu, ukrajinskim muškarcima od 18 do 60 godina bilo je zabranjeno napuštanje zemlje, uz nekoliko izuzetaka. Ministarstvo odbrane Ukrajine dodjeljuje posebne privilegije određenim odabranim obrambenim izvođačima tokom rata, uključujući izuzeća od mobilizacije i ograničenja putovanja. Od avgusta 2025. dozvoljeno je muškarcima od 18 do 22 godine da slobodno prelaze granicu, što je dovelo do masovnog odlaska mladih Ukrajinaca u druge evropske države. Njemački kancelar Fridrih Merz je u četvrtak u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim zatražio da se osigura da mladi Ukrajinci „ne odlaze masovno u Njemačku“. „Potrebni su ondje, u Ukrajini“, rekao je Merz na kongresu trgovaca u Berlinu.
Članice Evropske unije u septembru su zabilježile dolazak 79.205 ukrajinskih izbjeglica, najviše u jednom mjesecu od avgusta 2023., pokazuju podaci Eurostata. Ovo povećanje povezano je s odlukom da se dozvoli izlazak mladićima do 22 godine. Više od 1,2 miliona ukrajinskih izbjeglica ili 28,3 odsto ukupnog broja u EU trenutno je smješteno u Njemačkoj, navodi Eurostat.
<h3>Teška ratna situacija</h3>
Rat se nastavlja nesmanjenom žestinom. Rusija je ujutru izvela masovni napad dronovima i raketama na Kijev, pri čemu su poginule najmanje četiri osobe, a desetine ranjene, ciljajući energetska postrojenja, stambene zgrade i infrastrukturu. Ukrajinski predsjednik Zelenski je saopštio da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u jednom od najvećih napada na prijestolnicu do sada. Kijev je odgovorio napadima dugog dometa. Dva izvora iz industrije rekla su Reutersu da je ruska crnomorska luka Novorosijsk juče obustavila izvoz nafte nakon napada ukrajinskih dronova.
Na kopnu se bitke vode duž 1.000 kilometara duge bojišnice. Pokrovska i Mirnograd su pod najvećom pažnjom javnosti. Pokrovska je većinom u ruskim rukama, a borbe se sada premještaju na susjedni Mirnograd, praktično opkoljen, sa uskim logističkim koridorom i stalnim napadima Rusa.
U intervjuu za Bloomberg 13. novembra, Zelenski je priznao da je situacija „vrlo teška“, ali je naglasio da su odluke o povlačenju iz gradova na vojnim zapovjednicima. „Nitko ih ne prisiljava da umru zbog ruševina“, rekao je. „Podržat ću naše vojnike, posebno zapovjednike koji su tamo, koliko mogu da kontrolišem situaciju. Ili je to preskupo za nas – naši vojnici su najvažniji.“

Ukrajina: Korupcijski skandal otkrio i fiktivna zapošljavanja u strateškim kompanijama radi izbjegavanja mobilizacije

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) predložilo je da se C.B. odredi zabrana raspolaganja i korišćenja stana od 119 metara kvadratnih u Podgorici i garaže na toj lokaciji.
To je, kako je saopšteno iz ODT-a, učinjeno u okviru krivičnog predmeta koji je protiv njega i pravnog lica A.M. d.o.o. formiran zbog produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i produženog krivičnog djela pranje novca.

ODT predlaže zabranu raspolaganja stanom i garažom osumnjičenom za utaju poreza i pranje novca

U okviru akcije kodnog naziva „Bosfor“, policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv turskih državljana A.D. (36), O.K. (42) i B.C. (23) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo pranje novca putem pomaganja.
Njih trojica se sumnjiče da su, u namjeri da prikriju porijeklo novca za koji su znali da je stečen kriminalnom djelatnošću, tokom februara, marta, aprila i maja ove godine, sa računa firme „S.“ d.o.o. kod jedne banke, bez adekvatne poslovne dokumentacije i pravno valjanog osnova, u manjim iznosima dobijali na svoje lične račune kod dvije poslovne banke u Crnoj Gori 90.010 eura.
Novac su potom vraćali osnivaču i izvršnom direktoru „S.“ d.o.o, takođe turskom državljaninu S.S.Y. (50), u gotovini ili bezgotovinskim uplatama na njegov lični račun.
- Policijski službenici su nadležnom državnom tužilaštvu prethodno krivično procesuirali pravno lice „S.“ d.o.o., kao i lice S.S.Y. za krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, kao i za krivično djelo pranje novca, kada je S.S.Y. i uhapšen - saopšteno je iz prave policije.

Akcija „Bosfor“: Turski državljani osumnjičeni za pranje više od 90.000 eura

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Filipa Kneževića, Jovana Vujovića i Mihaila Kneževića, koje tereti da su kao saizvršioci učinili krivično djelo pranje novca.
Predmet optužnice je konverzija i prenos novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću.
Knežević se sumnjiči da je vršenjem krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, stekao 150.000 eura, koje je, preko nepoznate osobe, predao Vujoviću koji ih je držao, iako je znao da novac potiče od kriminalne djelatnosti.
Vujović je, kako je istaknuto u saopštenju, od primljenog iznosa, 132.000 eura je predao ocu optuženog Kneževića, Mihailu.
On je novac zadržao u svojoj kući iako je znao da potiče od kriminalne djelatnosti njegovog sina, po čijem je zahtjevu i prethodnom dogovoru, njime kupio stan površine 79 metara kvadratnih, garažno mjesto površine 13 metara kvadraatnih i nestambeni prostor od šest metara kvadratnih, u Podgorici.
- Prilikom zaključenja ugovora o kupoprodaji lažno je predstavio da je vlasnik novca, sa namjerom da se prikriju činjenice o vlasništvu, pa je i upisan kao pravni vlasnik nepokretnosti u katastru nepokretnosti, iako je stvarni vlasnik optuženi F.K. - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Vujović i Filip Knežević se u policijskim evidencijama vode kao pripadnici kavačkog klana.

Potvrđena optužnica protiv Kneževića i Vujovića zbog pranja novca: Novcem od kriminala kupili stan i garažu?

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu koju je 23. juna podiglo Specijalno državno tužilaštvo zbog pranja skoro milion eura.
Optužnica je potvrđena protiv D.R, D.K, R.K. i S.K, zbog sumnje da su izvršili produženo krivično djelo pranje novca, u iznosu od najmanje 964.850 eura.
Za ovo krivično jedlo zakonom je propisna kazna od tri do 12 godina.

Potvrđena optužnica protiv četiri osobe: Osumnjičeni za pranje skoro milion eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Sjeverne Makedonije F.P. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo pranje novca.
Kod osumnjičenog je, na graničnom prelazu Božaj, prilikom pokušaja prelaska granice, pronađeno 39.950 eura za koje se sumnja da potiču od vršenja kriminalne djelatnosti.
- Realizacija ovog slučaja je sprovedena u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove i službenicima Uprave policije-Sektora granične policije regionalnog centra - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Makedoncu kod koga je pronađeno oko 40.000 eura zadržavanje do 72 sata

Makedonski državljanin F.P. (34) uhapšen je na graničnom prelazu Božaj nakon što je kod njega pronađeno oko 40.000 eura.
- Izvršene su detaljne granične kontrole na II liniji graničnih provjera, kada je od strane policijskih i carinskih službenika, pregledom u unutrašnjosti vozila (VW Golf VII), u djelovima sjedišta pronađeno 39.950 eura, u različitim apoenima - saopšteno je iz Uprave policije.
Kažu da su, u saradnji sa policijskim službenicima Sektora za finansijsko - obavještajne poslove, sprovedene dalje mjere i radnje i finansijsko-tehnička obrada pronađenog novca.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu F.P. uhapšen zbog sumnje na pranje novca.
On će uz krivičnu prijavu danas biti priveden tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost i postupanje.
- Ovakve aktivnosti potvrđuju posvećenost Uprave policije i Uprave carina sprečavanju prekograničnog kriminala, sprovođenjem intenzivnih i pojačanih graničnih kontrola i snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u cilju zaštite finansijskog i bezbjednosnog sistema Crne Gore - poručili su u policiji.

Makedonac uhapšen na GP Božaj zbog sumnje na pranje novca, kod njega pronađeno oko 40.000 eura

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: pranje-novca