Reditelj i član Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Danilo Marunović dobio je poziv da se javi na informativni razgovor u policiju nakon jutrošnje konferencije povodom dodjele najvišeg državnog priznanja negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama.
Marunović je to potvrdio Portalu ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhajdukovic-mandic-mora-proglasiti-nezakonitom-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-podnosim-tuzbu-upravnom-sudu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crnogorski naučnici, umjetnici i građanski aktivisti, među kojima je i Marunović, jutros su ispred rezidencije Vila Gorica u Podgorici, gdje bi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, sjutra trebalo da uruči najviše državno priznanje, poručili da neće dozvoliti da se činom veleizdaje potiru vrijednosti 13. jula i pozvali građane da sjutra ne dozvole da nagrade budu uručene. Marunović nam je, nakon poziva policije, kazao da sumnja na pokušaj osujećivanja najavljenog protesta.
Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fziri-za-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-brutalno-prekrsio-zakon-o-drzavnim-nagradama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.
Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.
O tome je govorio i sam Marunović. On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.
Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marunović pozvan u policiju na informativni razgovor nakon konferencije, sumnja na pokušaj osujećivanja sjutrašnjeg protesta

Na poziv šefa američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmena Majka Tarnera, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama od 23. do 26. maja.
- Tokom posjete, predsjednik Milatović će prisustvovati Parlamentarnoj skupštini NATO-a, koja se održava u Dejtonu, povodom obilježavanja trideset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma. U okviru zvaničnog dijela programa, predsjednik će zajedno sa ostalim liderima učestvovati na događaju visokog nivoa u okviru kojeg će imati i obraćanje - saopšteno je iz njegovog kabineta.
Takođe su, kako su dodali, planirani brojni bilateralni sastanci sa visokim zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država.
- Uzimajući u obzir strateški značaj SAD-a kao ključnog vanjskopolitičkog partnera Crne Gore, teme sastanaka biće fokusirane na jačanje savezništva i produbljivanje međusobne saradnje - naveli su u kabinetu Milatovića.
Poseban akcenat biće, kažu, stavljen na oblasti bezbjednosti, vladavine prava i ekonomske saradnje.
- Ova posjeta istovremeno predstavlja snažnu potvrdu posvećenosti Crne Gore jačanju strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i aktivnoj ulozi u okviru evroatlantske zajednice - zaključili su u kabinetu predsjednika Crne Gore.

Portal ETV

Milatović od sjutra u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama

Ministarstvo unutrašnjih poslova MUP, na čijem čelu je Danilo Šaranović iz Demokratske Crne Gore, šalje SMS građanima da se prijave na konkurs za rad u policiji.
- Budite dio reformi u policiji i javite se na Javni poziv za prijem novih policijskih službenika - piše u poruci MUP-a koja je poslata brojnim građanima Crne Gore.
U poruci se nalazi i link sa sajta Vlade na kojem je moguće popuniti formular za prijavu.
MUP se odlučio na ovaj potez upravo na dan kad neformalna studentska grupa “Kamo Śutra” organizuje treći protest povodom tragedije na Cetinju, a čiji je primarni zahtjev ostavka ministra Šaranovića, ali i koordinatora službi bezbjednosti i potpredsjednika Vlade, Alekse Bečića.
MUP je raspisao javni poziv za zapošljavanje 815 novih policijskih službenika koji je trajati do 5. februara..

MUP šalje građanima SMS-ove da se prijave na konkurs za policajce

Pojedini crnogorski mediji objavili su da je predsjednik parlamenta Andrija Mandić pozvao predstavnike opozicije na sastanak sjutra kako bi razgovarali o blokadi Skupštine i izlasku iz krize.
Međutim, prema informacijama Portala ETV, zvaničan poziv nije upućen prema poslanicima opozicije. To su u večerašnjim TV gostovanjima potvrdili lider GP URA Dritan Abazović i poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
- Nijesam do kraja upoznat sa ovim detaljima, s obzirom da me je vijest zatekla u putu, a pretpostavljam da je Mandić komunicirao sa šefovima poslaničkih klubova. Ne vidim o čemu bismo razgovarali. Mislim da su naši zahtjevi sasvim jasni. Ako imate na djelu ustavni puč, a na drugoj strani igru Vlade Crne Gore koja onemogućava konstruisanje vlasti u Budvi, onda mislim da dok ne riješimo ove stvari, a mislim da ih je lako riješiti, nemamo o čemu sa njim da razgovaramo sa Mandićem, niti sa premijerom Milojkom Spajićem - poručio je Zirojević za TVNK.
I Abazovića je vijest o sastanku zatekla u putu ka Televiziji Nova M, gdje gostuje u emisiji "Iznova".
- U putu ka televiziji javljen mi je naslov iz jednog medija da je Mandić tražio sastanak sa opozicijom. Nemam detalje, ali to su noviteti. Do početka ove emisije nijesam dobio zvanični poziv. Možda je bio, ali ga do ovog momenta nisam vidio - rekao je Abazović.
Iz Demokratske partije socijalista do objave ovog teksta nijesmo dobili informaciju da li im je stigao zvaničan poziv Mandića za sjutrašnji sastanak i kako će se odrediti prema njemu.
Poslanici opozicije nijesu dozvolili juče održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
I juče su iz Skupštine poslali poruku da neće dozvoliti rad parlamenta sve dok je na snazi ustavni puč.
- Dok se vlast ne vrati u okvire poštovanja Ustava i ne poništi odluka Ustavnog odbora neće biti sjednica i to je jedinstven stav opozicije, poručio je juče lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
Živković je novinarima u holu Skupštine rekao da su istrajni u zahtjevima da se vlast vrati u pređasne stanje.
- Da vlast to želi trebalo bi svega pet minuta da se sazove sjednica Ustavnog odbora i ukine neustavna odluka. Opozicija je tu da štiti Ustav i nastavićemo da istrajavamo u našim zahtjevima - naglasio je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović tvrdi da će budžet za 2025. godinu biti usvojen za sedam dana.&nbsp;
- U ime Vlade Crne Gore kažem, budžet za 2025. godinu će biti usvojen za sedam dana - kazala je za Novski portal državna sekretarka u resoru Slavena Radunovića.
Nije jasno na osnovu čega Adžović iznosi ove tvrdnje, s obzirom da Mandić nije zakazao nastavak sjednice na kojoj bi se rapravljalo o budžetu.

Tamara Klikovac

Abazović i Zirojević bez informacija o sastanku sa Mandićem, u SD-u smatraju da nemaju o čemu da razgovaraju sa njim

Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Moskvu da prisustvuje proslavi 80. godišnjice pobjede nad nacizmom u Moskvi, javila su prvo beogradska režimska glasila.
Vijest je potom objavila Radio televizija Srbije, kao svoje saznanje.
- Pozivam Vas da uzmete učešće u svečanostima povodom 80. godišnjice pobjede u Velikom Otadžbinskom ratu, koji će se održati u Moskvi 9. maja 2025. godine - navodi se u pozivu koji je objavio RTS.
Kako se dodaje, ovaj najvažniji datum simboliše završetak najstrašnijeg rata u istoriji čovječanstva.
- Odajemo duboko poštovanje junaštvu naših očeva i djedova i saginjemo glave pred mnogobrojnim žrtvama nacizma. Ubjeđen sam da sačuvanje pamćenja o Velikoj pobjedi učvrstiće zajedničku odlučnost da se suprotstavljamo bilo kojim manifestacijama neonacizma i povećavamo konstruktivnu saradnju u cilju obezbjeđenja mira i bezbjednosti na planeti. Biću iskreno rad da Vas vidim u Moskvi - napisao je Putin u pozivu Vučiću.

Putin pozvao Vučića u Moskvu

Srpski princ Filip Karađorđević pozvao je pobjednika američkih izbora Donalda Trampa da povuče priznanje Kosova.
Ovaj poziv Karađorđević je uputio putem društvenih mreža.
On je ocijenio da bi ovakav potez ojačao SAD kao „šampiona pravednosti i vladavine prava“.
- Sa pobjedom Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima 2024. godine, postoji obnovljen potencijal za odstupanje od vanjskopolitičkih odluka koje su oblikovale globalnu stabilnost. Među najznačajnijim od njih je priznanje Kosova, odluka koja ostaje duboko sporna - napisao je Karađorđević na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPrincFilip1%2Fstatus%2F1854882738358071667%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1854882738358071667%7Ctwgr%5E3513fdf004c499949a81a9e3e5848573f0cf55ca%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Srpski princ pozvao Trampa da povuče priznanje Kosova

Ukupna zaduženost građana Crne Gore po osnovu bankarskih kredita bilježi rast, kako u broju korisnika, tako i u ukupnom iznosu duga. Iz Centralne banke poručuju da se ovi podaci moraju posmatrati u širem ekonomskom kontekstu, uz naglasak na odgovorno kreditiranje.
- Ukupno zaduženje fizičkih lica po osnovu kredita kod banaka, na dan 31. decembar 2025. godine, iznosi 2,43 milijarde eura - kazao je za Portal ETV Nikola Bašanović, koordinator Sektora za kontrolu u Centralnoj banci Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje Portala ETV, on je naveo da je na dan 31. decembar 2025. godine aktivnim kreditima kod banaka zaduženo 168.034 fizičkih lica.
- Prosječno zaduženje po osnovu kredita fizičkih lica kod banaka, po punoljetnom građaninu Crne Gore, na dan 31. decembar 2025. godine, iznosi 4,9 hiljada eura - istakao je Bašanović.
Na pitanje Portala ETV da li su ovi podaci razlog za zabrinutost, Bašanović je kazao da se, posmatrajući trend ukupnih zaduženja fizičkih lica u Crnoj Gori, uočava rast kako u broju zaduženih lica, tako i u saldu ukupnog duga.
- U odnosu na 2021. godinu, broj zaduženih fizičkih lica je na kraju 2025. godine porastao za oko 13 odsto. S druge strane, nominalni rast ukupnog zaduženja fizičkih lica, u odnosu na 2021. godinu, na kraju 2025. iznosio je oko 67 odsto. Međutim, nominalni iznos duga ne može se posmatrati izolovano, već u kontekstu šireg ekonomskog okruženja, prije svega rasta prosječnih zarada. Prosječna neto zarada porasla je za oko 89 odsto na kraju 2025. godine u odnosu na 2021. godinu - naveo je on.
Kako je kazao, rast prihoda uslovio je jačanje kreditne sposobnosti građana, a uz povoljnije uslove kreditiranja i pojačanu spremnost i veće interesovanje za korišćenje kreditnih proizvoda.
- Prilikom odobravanja kredita, banke su dužne da procijene kreditnu sposobnost klijenta. U praksi, banke primjenjuju pravilo da ukupna mjesečna zaduženost klijenta ne prelazi određeni procenat njegovih mjesečnih primanja, kako bi se osiguralo da klijent može redovno izmirivati svoje obaveze. Ovi procenti variraju od banke do banke i rezultat su njihovih internih politika, uz obavezu poštovanja regulatornih smjernica koje promovišu odgovorno kreditiranje - dodao je.
Bašanović je naglasio da Centralna banka Crne Gore, u skladu sa svojom nadležnošću u očuvanju stabilnosti finansijskog sistema, građanima preporučuje odgovorno i umjereno zaduživanje, u skladu sa njihovim realnim finansijskim kapacitetima.
- U okviru svojih supervizorskih nadležnosti, CBCG kontinuirano prati nivo zaduženosti klijenata putem brojnih izvještaja banaka, koji obuhvataju ključne podatke o strukturi kredita, rokovima otplate, kamatnim stopama i stepenu urednosti u izmirivanju obaveza - istakao je.
U tom kontekstu, dodao je, poseban značaj ima primjena novog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se uređuju prava i obaveze potrošača i kreditora, kao i načini zaštite korisnika finansijskih usluga.&nbsp;
- Ovim zakonom se, između ostalog, obezbjeđuje transparentno informisanje klijenata o svim troškovima kredita, dok je, u cilju sprečavanja prekomjernog zaduživanja, propisana detaljnija i stroža procjena kreditne sposobnosti potrošača u odnosu na prethodno važeće propise, čime se obezbjeđuje odgovorno kreditiranje i jačanje finansijske stabilnosti - naveo je Bašanović u izjavi za Portal ETV.

Više od 168.000 građana zaduženo kod banaka, duguju 2,43 milijarde eura, u prosjeku po 4.900

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Tag: poziv