Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Nikole Drecuna za teško ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića na Cetinju prošle godine.
To je Portalu ETV potvrdila portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović.&nbsp;
Kaluđerović i Roganović su stradali u eksploziji bombe ispred Sportskog centra, koja je bila zakačena za drvo i aktivirana daljinskim upravljačem.
Tom prilikom ranjeni su i Tanasije Jovanović i Mihailo Borozan i slučajna prolaznica Desanka Vujović.
Drecun je, prema navodima tužilaštva, zajedno sa, za sada neidentifikovanim osobama, izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Interpol je za njim raspisao crvenu potjernicu u novembru prošle godine.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Viši sud potvrdio optužnicu protiv Drecuna za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića na Cetinju

Predsjednica Osnovnog suda u Bijelom Polju, sutkinja Gorica Đalović, donijela je rješenje kojim je potvrđena optužnica Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, podignuta protiv Alije Balijagića iz Bijelog Polja.
Balijagiću se na teret stavljaju dva krivična djela: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, i teška krađa.
Prema navodima iz optužnice, ova djela su, kako se sumnja, počinjena na teritoriji Republike Srbije.
Postupak protiv Balijagića biće nastavljen pred nadležnim sudskim organima, u skladu sa zakonskim propisima.

Portal ETV

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Ovaj proces je motivisan - da li politički ne znam, ali se desila neka viša sila koju ja ne mogu da vidim - pa je optužnica protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića potvrđena - iako nikako nije mogla.
To je u intervjuu za Televiziju E ocijenio advokat Zoran Piperović.
- Očekivao sam da me pitate kako se osjećam. Kad sam čuo da je potvrđena cijela optužnica obuhvatio me osjećaj tuge - kao građanina, čovjeka, profesionalca i pravnika, zbog sredine i pravosuđa. Ogorčen sam i šokiran - svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena... Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju - poručio je advokat.
Upozoravali su ga, kaže, neki da će morati da bude potvrđena - ali da nije mogla - to, kaže, zna.
- Ne znam zašto mora biti potvrđena, ali vidim da jeste. Da nije mogla biti potvrđena i da nije trebalo - to znam - naveo je Piperović.
On je objasnio da sam tužilac u dispoziciji, kako je on deskriptivno daje, isključuje iz svog stava da postoji organizovana kriminalna grupa.
- Prvo, OKG ne može da se formira za zloupotrebu službenog položaja - moramo znati ko će da zloupotrijebi položaj: da li radnici Pošte, katastra, državne uprave, mafija, rođaci, kumovi... ko? Do kad traje i što joj je cilj? Dakle formirana je za zloupotrebu službenog položaja - ne u odnosu na „toga i toga“ i „te i te“... To ne stoji - ukazao je Piperović. &nbsp;
Da bi neko zloupotrijebio položaj, kako je ustvrdio Piperović, on mora da obnaša &nbsp;službenu dužnost.
- Ovdje sam tužilac u ispravljenoj optužnici kaže da je Zoran Lazović prestao sa službom 1.3.2021. Ako znamo da je napisao da je Katnić u penziji od 27.2.2022. godine - onda je on godinu dana član OKG-a bez šefa. Šef je ostao bez svojstva službenog lica i ne može više da zloupotrebljava položaj - on se pravno eliminiše - pojasnio je Piperović.
<h2>ZLOUPOTREBA POLOŽAJA BEZ - POLOŽAJA</h2>
U istoj optužnici se, kako je istakao, navodi da treći član OKG Saša Čađenović postaje od dana kad Katnić ide u penziju - 27.2022.
- Dakle Čađenović radi kao član kriminalne grupe u trenutku kad u njoj nijesu ni Katnić ni Lazović - jer im je prestalo svojstvo službenog lica. I sad Vi meni kažite „što je bitno kad je nastala grupa, kad je fomirana grupa i ko su članovi“. U samom opisu je tužilac sam sebe isključio. Da se to vidi ne treba da neko bude sudija, nego običan posmatrač - podvukao je advokat.
Ocijenio je da to nije najgore u ovoj optužnici, ali da jeste najevidentnije - jer je njihova navodna OKG nije formirana za neka druga krivična djela - nego za „zloupotrebu službenog položaja“ - što nijesu mogli činiti ako nijesu na poziciji moći.
- To sud nije mogao i smio da potvrdi - jasan je Piperović.
<h2>UHAPSILI BI ME AKO BIH REKAO ŠTO MISLIM</h2>
Tužan je, kaže, zato što ne može iz hiljadu razloga, da se bavi svojom impresijom zašto se to dogodilo.
- A znam da postoji razlog. Taj razlog mogu da definišem al ne mogu da ga dokažem. Ne bih da govorim što mislim. To sam napisao u današnjoj kolumni: Ako bih rekao što mislim i ako bih pismeno izveo zaključak i stavio ga pred čitaoce - mene bi uhapsili - ocijenio je Piperović.
Države, kako je poručio, nema tu gdje se bilo ko progoni krivično-pravno i drži zakatančenim zbog osvete, mržnje, EU...
- Ako se od 600.000 jedan progoni - iz ličnih razloga - to je tragedija. Ne kažem da se to ovdje desilo, ali ja tražim pravne razloge, a ne mogu ih nađem. Zašto su ovo uradili: bolje da oni kažu nego ja - dodao je Piperović.
<h2>SPAJANJE NESPOJIVOG</h2>
Da bi postojala organizovana grupa potrebno je da, kako je konstatovao Piperović, postoje tri člana.
- Ovdje ima dvoje. Spojili su optužnicu Saše Čađenovića. On nije potvrđen u odnosu na Katnića i Lazovića. U optužnici koja je protiv njega potvrđena on nije član grupe gdje je šef Zoran Lazović. U ovom predmetu mora da se dokaže konekcija između onoga što je „plan“ Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - naveo je Piperović ukazujući da toga u potvrđenim optužnicama nema.
Imamo optužnicu, kako je rekao, u kojoj Saša Čađenović nije.
- Kako će tehnički-pravno to da se izvede i da se spoji nespojivo? Kako će to da se dokazuje? Zato su izdvojili Sašu. Tu niko nije naivan. Znate li zbog čega je šef OKG-a Lazović, a ne Katnić (jer bi bilo prirodno da je to glavni specijalni tužilac), samo zbog tačke 4 kod određivanja pritvora – da bi mogli da je stave Lazoviću i da ga drže u pritvoru. Znate li kako je dodata ta tačka 4? Tako što je Viši sud nije odredio. Tužilac se žalio – odbijena je žalba na gotovo pravosnažno rješenje. Apelacioni sud je dodao tu tačku 4. Znate li ko je bio predsjednik krivičnog vijeća? Sudija parničar - objasnio je Piperović.
Ovdje, kaže, ništa nije slučajno.
- Vijeću koje je potvrđivalo sam na ročištu za potvrđivanje rekao da su dva člana toga vijeća malo prije toga produžili pritvor Lazoviću. Ko je god odlučivao o produženju pritvora, nakon dodatka tačke 4, nije pročitao ništa iz spisa - jer elementarnog osnova sumnje nema - istakao je on.
Podvukao je da ne postoji država u regionu, ni u svijetu, koja bi potvrdila ovakvu optužnicu.
- Neko bi mogao da kaže: „ej, nemoj da se angažuješ. Neko je odlučio da će da bude osuđen i on će biti osuđen“. I sad sam siguran: ako bilo u ko u sudu, a mislim da ima časnih sudija, bude sudio - ja ću biti sa kolegama potpuno relaksiran - jer sam siguran da tu nema ničega. Za mene i po Zorana Lazovića postoji druga opasnost: Apelacioni sud. Ne pitajte me zašto jer je priča preduga - naveo je Piperović.&nbsp;
<h2>KAKO DA SE ČAĐENOVIĆ IZJASNI O NEČEMU ZA ŠTO NIJE TRETIRAN</h2>
Ustvrdio je da Čađenović nije iznosio odbranu u odnosu na navode da je član OKG - pošto u toj optužnici nije ni tretiran.
- Onamo gdje je potvrđeno za Sašu Čađenovića nema njegovih opisa u odnosu na navodnog šefa OKG-a Zorana Lazovića niti opisa što on radi u OKG koja je formirana za zloupotrebu službenog položaja. On nije mogao da se izjasni je li pristao da bude član. U toj optužnici nije u fazi potvrđivanja rekao bilo što, nije pozvan ni tretiran u optužnici. Kako će Saša Čađenović da iznese odbranu i da se izjasni o potvrđenoj optužnici za koju nije učestvovao na ročištima za potvrđivanje optužnice - jer u njoj nije bio tretiran? Ne znam kako oni to ne shvataju niti kako će to procesno-pravno da izvedu - kazao je Piperović podvlačeći da je Čađenović spojen sa događajem u odnosu na koji uopšte nije tretiran.
Najteže je, kaže advokat, na sudu utvrđivati besmisao.
- Ne znate kako da ga anulirate. Ali vidim da je ogroman dio građana zadovoljan - samo treba da znaju da se jednom čovjeku čini velika nepravda. U ovoj optužnici za Zorana Lazovića nema ni kokaina, ni ubistava, crnih trojki, ni šverca cigareta. Ima dvije zloupotrebe službenog položaja, pranje novca od krtola, meci i ova nesretna OKG - naveo je Piperović dodajući da to nije ništa.
<h2>ISPRAVKA – MALI TRIK</h2>
Viši sud je, u vraćanju optužnice, konstatovao da nema dokaza da je Lazović skinuo zabranu Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću - jer ta zabrana u pisanom obliku nije ni postojala. Na pitanje što se sada desilo, Piperović je rekao da nije ništa - sem jedne neobjašnjive stvari.
- Dakle, kad oni vraćaju na ispravku - a nijesu napravili ispravku - ušli su u meritum. To je jedan mali trik: kao da je tužilac pogriješio datum ili adresu.. Oni kažu da ne postoji akt koji je neizbježan. Tužilac ladno vrati optužnicu bez rješenja i sud ladno zaboravi da mu nije dostavljeno rješenje. Što sad ne govori o OKG ono što je rekao kad je navodno ispravljao? Očito da nijesu vidjeli, a možda i jesu, da je nedostatnije pravno izgledala ispravljena optužnica nego prva predata. U prvoj optužnici za OKG nije bilo kada čije svojstvo prestaje. Sad je tačno navedeno, kao da je bio cilj da se ne potvrdi. Međutim, sud je potvrdio. Ako misle da su uradili pravu, dobru, tačnu i zakonitu stvar... Meni je žao - istakao je Piperović.
Podsjetio je da je ranije rekao da će zapaliti svoju diplomu ako se ova optužnica potvrdi i poručio da bi to učinio da je on napravio neku grešku ili propust.
- Uradio bih to da sam ja nešto pravno preskočio, nijesam ukapirao, ili bio pravno needukovan. Prosto ništa nijesu rekli. Potpuno sam u pravu i time sam ponosniji na diplomu sa Beogradskog univerziteta - zaključio je Piperović.

1250x600

1084x550

Ne postoji sud u svijetu koji bi potvrdio optužnicu za zloupotrebu položaja nekoga ko u tom momentu nije bio na poziciji

Vijeće Višeg suda u Podgorici je, potvrdilo optužnicu od 4. decembra prošle godine, koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv optuženog Ilije Vasovića, bivšeg načelnika Stanice kriminalističke policije u Baru, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.&nbsp;
Vasović se sumnjiči da je u drugoj polovini 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je kako se sumnja, organizovao Aleksandar Mrkić. Cilj organizacije, prema stavu SDT, bio je krijumčarenje cigareta i pranje novca.
- Optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je optuženi, u drugoj polovini 2020. godini, u Ulcinju i Baru, postao pripadnik kriminalne organizacije, koju je organizovao optuženi A.M, a koja je imala za cilj vršenja krivičnih djela krijumčarenje i pranje novca prenošenjem cigareta koje su nabavljene i uskladištene u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora i njihove prodaje, ali i konverzije i prenosa tako dobijenog novca i druge imovine koja potiče iz kriminalne djelatnosti - saopšteno je iz SDT-a.
Vasović je optužen da je ostvarujući svoju ulogu i zadatke u kriminalnoj organizaciji, u periodu od avgusta 2020. do marta 2021. godine, zloupotrebljavao svoj službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar Uprave policije i svoja policijska ovlašćenja.
- Nije naređivao preduzimanje i nije preduzimao policijske mjere i radnje protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije, dok je organizatora obavještavao o određenim mjerama i radnjama Uprave policije u Baru, radi nesmetanog izvršenja kriminalnog plana, i na njegov zahtjev ili samoinicijativno mu dostavljao podatke o određenim licima, putničkim vozilima i njihovim kretanjima i mjestu boravka, o vrsti i sadržini policijskih mjera i radnji koje se preduzimaju ili su preduzete prema određenim licima pa i pripadnicima kriminalne organizacije i njihovim rezultatima, a kojima je, kao policijski službenik imao pristup, preko elektronskih baza podataka kojima Uprava policije raspolaže i koje je saznao u vršenju službe, a koje podatke, dobijene obavljanjem policijskih poslova, organizator nije smio dobiti - naglašeno je u saopštenju.
Kako se ističe, Vijeće je potvrdilo optužnicu na koju ni optuženi, ni njegov branilac nijesu imali primjedbi, utvrdivši da ne postoje greške i nedostaci u optužnici i da sadrži sve elemente propisane zakonom, a da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi osnovana sumnja da je optuženi izvršio krivična djela koja su mu stavljena na teret.
Prethodno je optuženom, po predlogu specijalnog tužioca, produžen pritvor.
- Konačno, Specijalno državno tužilaštvo je, protiv organizatora kriminalne organizacije, ali i pojedinih njenih identifikovanih pripadnika, optuženih: V.V., M.N., A.K., N.M., S.B., N.B., &nbsp;Ž.B., D.B., P.V., B.L., N.A., G.G., N.B. i S.E., takođe podiglo optužnicu, u januaru prošle godine, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela krijumčarenja, pranje novca i zloupotreba službenog položaja, koja je potvrđena i po kojoj je u toku glavni pretres pred Višim sudom u Podgorici - zaključeno je u saopštenju.

Potvrđena optužnica protiv bivšeg načelnika kriminalističke policije u Baru

Pozdravljam odluku Višeg suda da nakon što je vratio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na doradu, istu prihvati, iako nije dopunjena da odgovori zahtjevu Suda - poručio je Petar Ivanović nakon što je potvrđena optužnica u predmetu &nbsp;„Abu Dabi fond“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.1111%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpotvrdena-optuznica-u-predmetu-abu-dabi-fond&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv njega i Budimira Mugoše zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom raspodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija od 2015. do 2017. godine. Na optužnici su i bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević - zbog nesavjesnog rada u službi i procjenitelj Milan Adžić zbog krivičnog djela zloupotreba procjene.
- Pade mi na pamet Gete koji je kazao: “Slobodni ste ako vam je savjest čista”. I ako Vam niko drugi ne plaća troškove svadbe - poručio je Ivanović aludirajući na to što je odbjegli policijski funkcioner Ljubo Milović, kojeg SDT tereti da je član kavačkog klana, platio dio troškova svadbe specijalnog tužioca Vukasa Radonjića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fljubo-milovic-obezbijedio-odredeni-popust-za-svadbu-vukasa-radonjica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović nakon potvrde optužnice: Slobodni ste ako vam je savjest čista - i ako Vam niko drugi ne plaća troškove svadbe

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu u predmetu „Abu Dabi fond“.
To je Portalu ETV potvrdila savjetnica za odnose sa javnošću tog suda Marija Raković.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv bivših ministara poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugoše koji se sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom raspodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija od 2015. do 2017. godine.
Na optužnici su i bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević - zbog nesavjesnog rada u službi i procjenitelj Milan Adžić zbog krivičnog djela zloupotreba procjene.
- Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv okrivljenih bivših ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja i bivšeg direktora Direktorata za IPARD plaćanie u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja - P. I, B.M. i B.R., zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prilikom dodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija, u periodu od 2015. do 2017. godine - saopštio je ranije specijalni tužilac Vukas Radonjić.
Kredit sa Fondom iz Abu Dabija dogovoren je 4. juna 2015. godine, a bilo je planirano da uz pomoć tog novca poljoprivredni proizvođači razviju svoj biznis - a time i ukupnu crnogorsku poljoprivredu.

Potvrđena optužnica u predmetu „Abu Dabi fond“

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su rasvijetlili tri krivična djela na štetu životne sredine, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivične prijave protiv tri osobe.
Ktivične prijave podnijete su protiv V.D. (50) i R.P. (64) iz Berana zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Oni se sumnjiče da su tokom avgusta 2023. godine izgradili vikendice na betonskoj podlozi u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora.&nbsp;
Beranska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa, i protiv M.R. (43) iz Berana podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu.
M.R. se sumnjiči da je u novembru ove godine, u mjestu Borovac, u privatnoj šumi u vlasništvu druge osobe, izvršio bespravnu sječu bukovih stabala.&nbsp;

Krivične prijave protiv Beranaca zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka i šumske krađe

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio seksistički, uvredljiv i mizogin komentar predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućen direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, koju je, iskrivljujući Njegoševe stihove, označio kao „babu“ i „vješticu“. Takav rječnik, posebno kada dolazi od nosioca javne funkcije, predstavlja, kako navode iz CGO-a, grub napad na žene, podstiče rodne stereotipe i netoleranciju te je potpuno neprihvatljiv u demokratskom društvu.
Iz ove organizacije podsjećaju da Vraneš pokazuje kontinuitet u javnim istupima kojima zloupotrebljava funkciju koju obavlja i produbljuje društvene podjele, udaljavajući Crnu Goru od osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
- Seksističko etiketiranje žena nije i ne može biti ‘šala’. Životno sazrijevanje i razvoj lične zrelosti očigledno su strani gospodinu Vranešu. Pokušaj diskreditacije gospođe Tadić Mijović zbog argumentovane kritike izraz je nemoći i gorke istine da nam je Evropa, iako geografski tu, vrijednosno još uvijek daleko - &nbsp;poručuju iz CGO-a.
Oni pozivaju nadležne institucije i političke aktere, posebno Vranešove koalicione partnere, da preuzmu odgovornost, jasno osude ovakav ispad i obezbijede da javne funkcije obavljaju osobe koje poštuju standarde javne komunikacije, rodnu ravnopravnost i evropske vrijednosti.

CGO: Nedopustiv seksistički napad predsjednika Opštine Pljevlja na Milku Tadić Mijović

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: potvrdena-optuznica