Socio-ekonomski forum posvećen Nacionalnom parku Prokletije koji je održan u Plavu 7. novembra, iako je tema bila od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i razvoj, pokazao je nezainteresovanost lokalnih vlasti, institucija i stanovništva, ali i da je stanje u ovom zaštićenom području daleko od zadovoljavajućeg – saopštila je grupa ekoloških aktivista iz Plava i Gusinja. Slab odziv institucija, nezadovoljstvo građana, nedostatak konkretnih mjera i preuska orijentacija na turizam, upozorili su oni, dovode do osjećaja da se suštinski problemi ne rješavaju. <h2> TURIZAM U FOKUSU</h2> - Ukoliko se želi da ovaj nacionalni park postane pokretač održivog razvoja Plava, Gusinja i šireg područja, neophodno je hitno uključivanje svih nadležnih institucija i lokalne samouprave u rješavanje problema, proširenje fokusa sa turizma i na druge grane privrede, jasno definisani rokovi i odgovornosti za infrastrukturne projekte i transparentno praćenje realizacije Plana upravljanja, uz aktivno uključivanje građana u proces odlučivanja. Bez stvarnog dijaloga i zajedničkog djelovanja, ovakvi forumi će ostati samo formalnost, dok će se stvarni problemi lokalne zajednice i dalje gomilati – saopštili su oni. Pitaju se i da li nedolazaka predstavnika lokalnih institucija na Forum otvara pitanje povjerenja kako lokalne zajednice, tako i ustanova u upravu NP Prokletije. - Građani koji su prisustvovali postavljali su pitanja o infrastrukturi, naglašavajući da je stanje puteva i objekata neuređeno, dok se nadležnost za njihovo održavanje stalno prebacuje između Parka i Opštine. Takvo prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju godinama – piše u saopštenju. Ukazuju i na činjenicu da su predstavnici Nacionalnog parka u izlaganjima gotovo isključivo govorili o turizmu, zapostavljajući ostale grane privrede – poljoprivredu, drvopreradu i stočarstvo. - Na taj način se jasno pokazuje da interesi lokalne zajednice i razvoj tradicionalnih djelatnosti nijesu prioritet. Pitanje obnove katuna i stanova takođe je pokrenuto, ali se u praksi nailazi na brojne prepreke. Još nije riješeno ni razgraničenje između državne i privatne imovine unutar Parka, što stvara dodatne pravne i imovinske probleme – objašnjavaju ekološki aktivisti. Ističu da je na Forumu istaknuto više konkretnih slučajeva koji pokazuju neefikasnost sistema. - Jedna građanka ukazala je na problem zaraze u privatnoj šumi koja se nalazi na području Parka, a odgovor nadležnih bio je da se „ne može ukloniti bez izrade elaborata“. Postavlja se pitanje ko plaća izradu tog elaborata i zašto država ne prepoznaje potrebu za bržim rješenjem. Pokrenuto je i pitanje kada će biti raspisan tender za otkup stabala zaraženih potkornjakom, što je jedan od ključnih ekoloških problema ovog područja. Upravo problem zaraze potkornjakom postao je najveća prijetnja šumskim ekosistemima na prostoru NP Prokletije, a prema dostupnim informacijama, ništa konkretno nije urađeno niti se vidi da će uskoro biti urađeno – ističu u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111071144_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111071144_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Mještani i dalje upozoravaju na potkornjak u šumamaetv</figcaption></figure>  <h2> POTKORNJAK JEDE ŠUME</h2> Situacija je posebno alarmantna, upozoravaju oni, na lokalitetima Babino Polje – Treskavac (80 odjeljenja) i Trokus – Ribljak (74 odjeljenja), što ukupno čini 154 odjeljenja u kojima je primijećena zaraza potkornjaka, dok je do sada doznačeno svega šest odjeljenja. - Oko 9.000 kubika doznačenog sanitarnog drveta stoji neiskorišćeno, dok se zaraza širi šumom Košutica, Hrid, Treskavac, Bjelaj, Ribljak, Šćapica i drugim lokalitetima gdje su primijećena masovno zaražena stabla. Takvo stanje jasno ukazuje na ozbiljno kašnjenje u reakciji i neodgovoran odnos prema problemu koji direktno ugrožava zdravlje šuma, biodiverzitet i ekonomsku stabilnost lokalne zajednice. Pitamo Agenciju za zaštitu životne sredine, Ministarstvo ekologije i razvoja sjevera i JP Nacionalni parkovi Crne Gore da li su svjesni da se ovakvim postupanjem krši Zakon o zaštiti prirode u NP Prokletije – naglasili su ekolozi. Podsjećaju da prema Zakonu o zaštiti prirode, član 31, u zaštićenim područjima se određuju tri režima zaštite: Zona zaštite I – strogi režim zaštite, Zona zaštite II – aktivni režim zaštite, Zona zaštite III – režim održivog korišćenja. U istom članu Zakona, objaašnjavaju oni, jasno se navodi da se u zoni zaštite I sprovode „zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“. Ova odredba, piše u saopštenju, nesporno predviđa i zakonsku obavezu čišćenja i sanacije šume u slučajevima kao što je zaraza potkornjakom, radi očuvanja integriteta ekosistema i sprječavanja širenja štete. - Dakle, sprovođenje mjera sanacije u zaraženim odjeljenjima nije samo dozvoljeno, već je i zakonski obavezno. U ovom kontekstu posebno je važno podsjetiti i na Poglavlje 27 – Zaštita životne sredine, koje nalaže primjenu evropskih standarda u očuvanju prirodnih resursa i održivom upravljanju prostorom. Takođe, ne može se na osnovu satelitskog snimanja donositi zaključak o broju oboljelih stabala. Takva praksa nije u skladu sa šumarskom strukom, jer se svako stablo mora fizički pregledati i doznačiti na licu mjesta, čime se obezbjeđuje tačnost podataka i pravilna procjena obima zaraze. Samo na osnovu terenskog rada mogu se donijeti ispravne odluke o sječi, sanaciji i obnovi šumskog fonda – kategorični su ekolozi iz Plava i Gusinja. Ogorčeni su što se umjesto konkretnih koraka i hitnih mjera, odgovornost, kako tvrde, prebacuje između više institucija, što dodatno komplikuje i usporava proces. Ističu i da su građani pokrenuli pitanje dozvole za sječu drva za ogrjev, što je od posebne važnosti za ruralno stanovništvo, ali ni tu nije ponuđeno jasno rješenje, iako se radi o elementarnoj potrebi stanovnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111071144_2693b72becf804450ef26e1c6b75d2f3b6dcfe97bdfc8c8898b83c3bb3501376.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111071144_2693b72becf804450ef26e1c6b75d2f3b6dcfe97bdfc8c8898b83c3bb3501376" data-rendition-name="original" width="929" height="627" loading="lazy" alt="prelaz"><figcaption>Traže otvaranje graničnog prijelaza na Čakoru (Foto: RTCG) rtcg</figcaption></figure>  <h2> GRANIČNI PRIJELAZI</h2> - Opština Plav i NP Prokletije se graniče sa susjednim državama – Kosovom i Albanijom – što otvara velike mogućnosti za prekograničnu saradnju i otvaranje graničnih prijelaza koji bi koristili i građanima i državi. Tokom sezone, veliki broj turista ulazi preko tzv. balkanske rute „Peaks of the Balkans“ neprijavljeno i bez evidencije. Takva situacija zahtijeva hitnu kontrolu i institucionalno uređenje, posebno nakon nedavnog napada na graničnog policajca u mjestu Hotsko Brdo. Neophodno je otvaranje graničnog prijelaza Murino – Čakor - Peć, čime bi se omogućila bolja kontrola i evidencija kretanja turista, kao i razvoj lokalne ekonomije. Međutim, ni o ovim pitanjima nema vidljivog napretka niti spremnosti da se konkretno djeluje. Infrastrukturna mreža, putevi i objekti koji bi mogli da unaprijede i turizam i lokalni život, ostaju zapušteni i bez jasnog plana realizacije – piše u saopštenju. Prema dostupnim podacima, kako su istakli, Plan upravljanja Nacionalnim parkom Prokletije 2021–2025, dostupan na portalu državne uprave, predviđa razvoj infrastrukture, poljoprivrede, stočarstva i turizma u skladu sa principima održivog razvoja. Međutim, dodaju oni, civilni sektor ukazuje da je veliki dio dokumenta preuzet iz prethodnih verzija i samo minimalno dopunjen, što dovodi u pitanje njegovu ažurnost i primjenjivost. U praksi, objašnjavaju, većina aktivnosti predviđenih Planom – posebno one koje se odnose na lokalnu ekonomiju i infrastrukturu – nije realizovana, čime se potvrđuje da postoji jaz između planova na papiru i stvarnog stanja na terenu. - I na kraju, postavljamo pitanje koje brine sve građane: svi znaju, a pitamo javno – ko je dao dozvole da se tri pitke rijeke stave u cijevi za potrebe izgradnje hidrocentrala? Ko je dao saglasnost – iz Ministarstva ekologije, Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnog parka Prokletije? Građani imaju pravo da znaju imenom i prezimenom ko stoji iza odluka koje ugrožavaju najvredniji prirodni resurs – vodu – zaključili su ekolozi iz Plava i Gusinja.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju

Šteta koju je invazija potkornjaka napravila u šumama NP „Prokletije“, kao i u državnim i privatnim šumama na teritoriji opštine Plav, vještačenjem je procijenjena na preko tri miliona eura.
To je Portalu RTCG rečeno u Osnovnom državnom tužilaštvu u ovom gradu, po čijem nalogu je vještačenje sprovedeno.
U tom tužilaštvu u toku je postupak po krivičnoj prijavi koju je šumarski inspektor Hakija Jasavić podnio protiv bivšeg menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore koji nisu postupili po nalogu iz aprila 2022. godine &nbsp;da izvrše sanitarnu sječu.
Mada je prisustvo potkornjaka bilo evidentno i ranije u manjem obimu, priča se ozbiljnije pokrenula podnošenjem te krivične prijave.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara, smatra Jasavić, ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe u aparilu 2022. godine dostavio u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je, naime, tada izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije ljeta naredne godine ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U poslednjoj provjeri u kasnu jesen, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, kažu inženjeri 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali je SDT vratio na postupanje ODT Plav.
Umjesto da nešto preduzimaju, bivšimenadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je od inspektor Hakija Jasavić isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je. Ovaj inspektor privatno kaže da stotji iza svega što je rekao i iza krivične prijave koju je podnio.
Dok je iz dijela institucija šteta pokušana da se minimizira, i a pojedini radnici NP „Prokletije“ inspektora Jasavića označavali „državnim neprijateljem“ i „šumarskom mafijom“, Osnovno državno tužilaštvo je zatražilo vještačenje ekonomske i ekološke struke.
To vještačenje je obavljeno krajem jula i u avgustu ove godine, a Portal RTCG je vać tada došao do saznanja da je šteta procijenjena višemilionski i da je bolest zahvatila 170 hiljada stabala.
Zbog sporosti institucija i progresivnosti širenja zaraze u šumama, građani Plava su zaprijetili da će sami uzeti pravdu u ruke i sa motornim testerama ući u NP „Prokletije“.
Udruženje drvoprerađivača Plav uputilo je polovinom ove godine apel nadležnim organima i institucijama da se sanitarna sječa sprovede u najkraćem zakonskom roku i proglasi vanredno stanje u šumama kojima gazduju &nbsp;NP “Prokletije”, Uprava za šume, kao i u privatnim šumama zaraženim insektom potkornjakom.
Oni su u pismu koje su uputili na dvadesetak najrelevantijih adresa naveli da je potkornjak izazvao ekocid na Prokletijama, i da je zbog najezde potkornjaka i nepreduzimanja odgovarajućih mjera predhodnih godina, da se suzbije širenje i razmnožavanje ovog insekta koji napada drveće, stanje u plavskim šumama alarmantno.
Oni su apel za uvođenje vanrednog stanja u Plavu zbog bolesti šuma izazvanih potkornjakom uputili između ostalog premijeru, predsjedniku Skupštine Crne Gore, ministru poljoprivrede, ministru ekologije, ministru rudarstva, ministru rada i socijalnog staranja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za šume, državnom sekretaru u ministarstvu poljoprivrede, gradonačelniku Plava, predsjedniku SO Plav, polsaniku Armenu Šehoviću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću, &nbsp;menažmentu NPCG i Upravnom odboru NPCG.
Nakon što su vještaci dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu nalaz koji potvrđuje da je šteta u šumama u NP “Prokletije” i na teritoriji opštine Plav višemilionska, ostaje sada pitanje koji su dalji pravosudni koraci. Okrivljen još nije niko, ali bez bez prejudiciranja, neko mora biti odgovoran zbog toga što neko nije postupio po nalogu za sanitarnu sječu iz aprila 2022. godine, čime bi šteta ostala na najmanjoj mogućoj mjeri.

Portal ETV

Milionska šteta u plavskim šumama

Vještaci šumarske i ekološke struke poslije više od mjesec dana privode kraju procjenu štete koju je napravio potkornjak na području Nacionalnog parka (NP) „Prokletije“.&nbsp;
To je kazao inspektor za šumarstvo Hakija Jasavić koji je i pokrenuo tu priču kada je svojevremeno predao krivičnu prijavu bivšeg menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koja je iz Specijalnog državnog tužilaštva potom vraćena Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu.
- Međutim, ako se procijeni da je šteta veća od trideset hiljada eura, a u ovom slučaju je milionska, pretpostavljam da se predmet mora opet poslati Specijalnom državnom tužilaštvu. Ja sam davao izjavu punih šest sati, a moje procjene da je napravljena milonska šeta poklopaju se, koliko znam, sa procjenama koju završavaju vještaci iz Podgorice- rekao je Jasavić za Portal RTCG.
Vještaci su u Plav stigli posljednjih dana jula, i trebalo je da posao završe do 15. avgusta, ali zbog obima posla nijesu stigli da to učine u tom zadatom roku, već vještačenje privode kraju ovih dana.
- Koliko ja znam oni su uradili snimanje iz vazduha, i procjena je da je bolest zahvatila oko 170 hiljada stabala u NP Prokletije. Sreli smo se i pričali, i konstatovali da je u državnim šumama koje su postupile po nalogu za sanitarnu sječu koji sam izdao kada i Nacionalnim parkovima, obim štete znatno smanjen. U NP Prokletije, nažalost, osim postavljanja feromonskih klopki, koje nisu dale značajan efekat, nisu uradili ništa do sada- kazao je Jasavić.
Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvu put je pokrenuta u ljeto 2022. godine.
Zatim je dobila na težini u nobembru mjesecu naredne godine, kada je Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu rijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekspanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aparilu 2022. godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je, naime, u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru prošle godine oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije prošlog ljeta ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U posljednjoj provjeri u kasnu jesen, takođe prošle godine, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, procjenjivali su inženjeri, 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Umjesto da nešto ranije preduzmu, bivši menadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je da inspektora Hakiju Jasavića isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je.
Upravo zbog ovakve situacije i ovakvog dosadašnjeg odnosa građani Plava su zaprijetili da će sami uzeti pravdu u ruke i sa motornim testerama ući u NP Prokletije.
Sa druge strane Udruženje drvoprerađivača Plav uputilo je početkom polovinom ove godine apel nadležnim organima i institucijama da se sanitarna sječa sprovede u najkraćem zakonskom roku i proglasi vanredno stanje u šumama kojima gazduju NP Prokletije, Uprava za šume, kao i u privatnim šumama zaraženim insektom potkornjakom.
Oni su u pismu koje su uputili na dvadesetak najrelevantijih adresa naveli da je potkornjak izazvao ekocid na Prokletijama, i da je zbog najezde potkornjaka i nepreduzimanja odgovarajućih mjera predhodnih godina, da se suzbije širenje i razmnožavanje ovog insekta koji napada drveće, stanje u plavskim šumama alarmantno.
- To može da vidi svako ko hoće da vidi. Posebno zabrinjavajuće stanje je u Nacionalnom parku „Prokletije“ gdje vlada pravi ekološki haos i gdje iz dana i dan imamo sve više oboljelih stabala. Ništa bolje stanje nije u šumama koje se prostiru izvan nacionalnog parka. Mi smo uporno stavljali do znanja da se u šumama nalazi mnoštvo takozvanih izvala, kao i stabala koja su počela da se suše. Ta stabla se suše zbog bolesti koju izazivaju paraziti. Stavljali smo do znanja, kao i brojni stručnjaci, da se moraju uklanjati oboljela stabla, kako bi se spasila ona zdrava. Međutim, sem nekih sitnih pokušaja i postavljanja manjeg broja feremonskih klopki koje treba da pokaži samo trenutni broj parazita, nijesu preduzete nikakve sanacione mjere da se šume zaštite od daljeg propadanja- ukazivali su drvoprerađivači.
Dodali su i da nije bilo adekvatnog čišćenja terena i sanitarne sječe oboljelih stabala, tako da je parazitima omogućeno da napadaju zdrava stabla i da prosto osvajaju ogromne komplekse šuma.Njihova procjena je bila da samo u dijelu Nacionalnog parka „Prokletije“ ima preko 150 hiljada stabala koja bi morala biti obuhvaćena sanitarnom sječom.
Oni su taj apel za uvođenje vanrednog stanja u Plavu zbog bolesti šuma izazvanih potkornjakom u maju ove godine uputili između ostalog premijeru, predsjedniku Skupštine Crne Gore, ministru poljoprivrede, ministru ekologije, ministru rudarstva, ministru rada i socijalnog staranja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za šume, državnom sekretaru u ministarstvu poljoprivrede, gradonačelniku Plava, predsjedniku SO Plav, poslaniku Armenu Šehoviću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću, menažmentu NPCG i Upravnom odboru NPCG.
Nalaz državnih vještaka pokazaće stvarno stanje, a prema nekim informacijama do kojih je došao Portal RTCG Specijalno državno tužilaštvo je juče izuzimalo dokumentaciju iz Agencije za zaštitu životne sredine, koja bi mogla biti vezana, između ostalog, i za predmet nastalih šteta u NP Prokletije. Potvrde o tome, međutim, još nema.&nbsp;

Potkornjak desetkovao šumu u NP „Prokletije“; Jasavić: Šteta je milionska

Rezultati koje smo postigli samo tokom jedne vegetacione sezone su izuzetni i podijelićemo ih sa kolegama koji ulažu napore u borbi protiv gradacije potkornjaka – saopšteno je Portalu ETV iz Agencije za zaštitu životne sredine, na pitanje da li planiraju da uključe i strane eksperate kako bi spasili četinarsku šumu, prvenstveno u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“, koju već nekoliko godina uništava parazit potkornjak. U Agenciji su veoma zadovoljni postignutim rezultatima, uz konstataciju da nema novih žarišta nakon mjera koje su preduzeli. Objašnjavaju da je utvrđeno da je potkornjak uništio stabla na površini od 91.745.85 metara kvadratnih, te da su takozvane feromonske klopke postavljene u martu na površini od 197.745.45 kvadrata „ulovile“ 14.228.363 jedinki ovog insekta.&nbsp; Interesantno je i da tvrde da su informacije o „najezdi“ potkornjaka dobili „od strane upravljača (jul 2023)“, ali se ni riječju nijesu osvrnuli na podatke koje je sa institucijama podijelio šumarski inspektor Hakija Jasavić još u aprilu 2022. godine, kada je upozorio na širenje ovog insekta u zoni NP „Prokletije“. <h2>Insekt kriv i za političke nemire</h2> Istakli su da su organizovali više radionica i konsultacija sa stručnjacima iz Francuske, Češke, Njemačke i Švedske.&nbsp; - Gradacije potkornjaka u Evropi su prisutne više decenija i u posljednjoj deceniji su intenzivirane. Grupa autora (Tomáš Hlásny et al.) je u časopisu Springer Nature link 2021. godine objavila: „Gradacije potkornjaka dostigle su neviđeni nivo u četinarskim šumama na sjevernoj hemisferi i očekuje se da će se dodatno intenzivirati zbog klimatskih promjena. U djelovima Evrope, gradacije potkornjaka i napori da se njima upravlja čak su izazvali društvene nemire i političku nestabilnost. Ti su događaji sve više dovodili u pitanje tradicionalne odgovore na gradacije i naglašavaju potrebu za sveobuhvatnijim okvirom upravljanja“ – odgovorili su iz Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081212_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241221081212_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="JESU LI FEROMONSKE KLOPKE RJEŠENJE: Napadnuta stabla (Foto: Privatna arhiva)"> <figcaption>JESU LI FEROMONSKE KLOPKE RJEŠENJE: Napadnuta stabla(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Obilaskom terena i korišćenjem do sada dostupnih alata, metoda i tehnika za suzbijanje potkornjaka, kako kažu, pripremili su plan za suzbijanje ovog insekta i ističu da u njihovoj nadležnosti nije prikupljanje podataka „o broju stabala i ukupnoj drvnoj masi koja je uništena od strane gradogenih insekata ips typographus i pityogenes chalcographus“, niti je njihov posao da prave procjenu štete. - U pripremnoj fazi utvrđivanja lokacija koje su zahvaćene gradacijom, na osnovu obilaska terena i korišćenjem NBr indeksa i LandTrendR algoritma je utvrđena površina osušenih stabala od posljedica gradacije na površini od 91.745.85 m2. Lokacije koje su posebno pokazale veliku brojnost potkornjaka su: Horolac, Treskavac, Bajrovića katun, Đurički katun, Ribljak, Vodozahvat, itd... – piše u odgovorima na naša pitanja. Naglašavaju da su „po prijemu informacije od strane upravljača (jul 2023) o gradaciji potkornjaka u Nacionalnom parku 'Prokletije', stručnjaci Agencije zajedno sa predstavnicima Javnog preduzeća za Nacionalne parkove preduzeli konkretne aktivnosti na suzbijanju potkornjaka, što podrazumijeva postavljanje feromonskih klopki na širem prostoru koji je zahvaćen gradacijom“. - Postavljanje feromonskih klopki je započeto u martu 2024. godine (20. 03. 2024) i ukupno je postavljeno 165 feromonskih klopki na značajno većoj površini od one koja je evidentirana, tj. na površini od 197.745.45 m2 – ističu iz Agencije. Na kraju sezone, kako kažu, ukupno je „ulovljeno“ 14.228.363 jedinki ovih vrsta, odnosno 5.208.880 jedinki Ips typographus i 9.019.483 jedinki Pityogenes chalcographus.&nbsp; - Ako se uzme u obzir podatak da 100 do 150 jedinki zastupljenih vrsta izaziva sušenje jednog stabla, onda se konstatuje da je sačuvano oko 100.000 stabala, odnosno koji je konkretni učinak feromonskih klopki na smanjenju sušenja smrčevih stabala (šuma) na području Prokletija i što je najvažnije, rezultati su evidentni, jer nema novih žarišta – saopštavaju iz Agencije. <h2>Osušena stabla nijesu problem</h2> Šteta koju je potkornjak načinio po šumski ekosistem je znatna. - Došlo je do narušavanja ekosistemske ravnoteže slabljenjem vitalnosti stabala smrče, a time i smanjenja otpornosti šuma na različite vidove uticaja spoljašnjih faktora kao što su klimatske promjene – objašnjavaju oni. Šumarski inspektor Hakija Jasavić ljetos je medijima kazao da je i u novembru prošle godine upozorio nadležne da se bolest širi i da treba reagovati sanitarnom sječom osušenih stabala, međutim iz Agencije, za Portal ETV, tvrde da „osušena stabla ne predstavljaju izvor napada potkornjaka na zdrava stabla“. - Potkornjaci su ta stabla već napuštili, tako da osušena stabla mogu biti predmet neke druge rasprave i teme. Reagovali smo kao stručnjaci u ovoj oblasti kada je od nas tražena pomoć. Za sve što neko uradi na štetu javnog interesa treba da odgovara – saopštili su oni u odgovoru na pitanje hoće li neko snositi odgovornost zbog zakašnjele reakcije. Kategorični su da „u kontekstu gradacije potkornjaka, sječom osušenih stabala se ne postiže ništa“. - Treba sprovesti inspekcijski i svaki drugi nadzor i utvrditi odgovornost. Ono što smo mi uradili su konkretne aktivnosti sa konkretnim rezultatima i uvijek kad bude trebalo pružićemo našu stručnu podršku – zaključili su iz Agencije za zaštitu životne sredine. I direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore Marinela Đuretić je, prije nekoliko dana, u emisiji „Zelena priča“ Radija Crne Gore, saopštila da je borba sa potkornjakom mnogo kompleksniji izazov od onoga na što je svedena kod nas – na pitanje - hoće li biti sječe zaraženih stabala ili neće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081212_79a36d547ffd17628f414ef6e03c2dcfec5277d954e3ceda5f18dbe4c1c070b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241221081212_79a36d547ffd17628f414ef6e03c2dcfec5277d954e3ceda5f18dbe4c1c070b5" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="UNIŠTENA STABLA: Površina zahvaćane potkornjakom je 91.745.85 metara kvadratnih (Foto: Privatna arhiva)"> <figcaption>UNIŠTENA STABLA: Površina zahvaćane potkornjakom je 91.745.85 metara kvadratnih (Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Stručna i naučna javnost je podijeljena, a praksa i iskustva zemalja regiona i Evrope su različita. Koji princip primijeniti to je trenutno najveći izazov sa kojim se suočavamo... Uz višemjesečni monitornig i redovne aktivnosti na terenu zapošljeni u stručnim službama radili su na izradi mapa sa lokacijama žarišta, procjeni površine žarišta, procjeni suve drvne mase po lokacijama... Podaci su, za sada, preliminarni, a kada budemo imali konačne podijelićemo ih sa javnošću – rekla je on. Najavila je i da će radna grupa, koja je formirana sa zadatkom preciznog određivanja stabala koja je potrebno ukloniti u naredom periodu, uskoro biti na terenu, nakon čega će uslijediti sanitarna sječa. - Ono što raduje je da uočavamo prirodan oporavak staništa, odnosno da je prisutan veliki broj mladica, zbog čega moramo biti posebno pažljivi prilikom preduzimanja bilo kakvih aktivnosti u zaštićenim područjima... Te mladice je potrebno sačuvati – naglasila je Đuretić. Ukazala je na primjer Nacionalnog parka „Švarcvald“ gdje ne preduzimaju „apsolutno nikakve mjere i aktivnosti na samom terenu“ gdje je potkornjak napao šume.&nbsp; - Oni jednostavno dozvoljavaju da se na zaštićenom području odvijaju prirodni procesi i da se stanište samo oporavlja. Imaju i eksperimentalno područje, gdje je prije 10-ak godina došlo do devastacije usljed vremenskih nepogoda. Oni su podijelili to područje na dva dijela – iz jednog su izvukli drvo koje je oštećeno, a na drugoj strani su ostavili drvo u takvom položaju kakvo je bilo. I ono što je primjetno nakon 10 godina jeste da se brže oporavilo stanište na onom prostoru gdje ništa nije dirano – ispričala je Đuretić. <h2>Neko će odgovarati</h2> S druge strane, ekološki aktivisti sa područja Plava i Gusinja tvrde da su šume na prostoru Prokletija počele da se suše još 2016. godine, a da oni od 2020. upozoravaju institucije na to i traže preduzimanje mjera zaštite. - U proljeće 2020. godine bile su elementarne nepogode kada je izvaljeno više od 10.000 kubika drveta kada smo tražili od vlade gdin. Zdravka Krivokapića da institucije hitno reaguju, ali se to nije dogodilo, jer je uredba koju su donijeli 2021. za prodaju sanitara poništena. Tada je više od 20.000 kubika sanitara ostalo u šumi i odatle je počelo masovno sušenje šuma od parazita (potkornjaka) – tvrde iz NVO „Drvoprerađivači Plava“, u čijem je fokusu zaštita šuma. Kategorični su da je zbog neadekvatnog postupanja institucija šumski fond u zoni NP „Prokletije“ ozbiljno ugrožen, te da bi trebalo da se uključi i tužilaštvo i pokrene postupke protiv odgovornih. - Pričinjena šteta mjeri se u milionima eura, a ekološka je nesaglediva – poručuju oni. Kažu da je u NP „Prokletije“ potkornjakom zaraženo oko trista hiljada kubika četinara, odnosno najmanje sto do stopedeset hiljada stabala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081216_a6224d489569ec035f5a091a1b510f37e67309b8038612d4be22151c844c79d2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241221081216_a6224d489569ec035f5a091a1b510f37e67309b8038612d4be22151c844c79d2" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="UHVAĆENO SKORO 15 MILONA JEDINKI PARAZITA: Potkornjak iz plavskih šuma (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine)"> <figcaption>UHVAĆENO SKORO 15 MILONA JEDINKI PARAZITA: Potkornjak iz plavskih šuma (Photo: Agencija za zaštitu životne sredine)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da su prošle godine organizovali okrugli sto u Plavu, kojem je prisustvovao i inžinjer šumarstva, profesor Marko Tomić iz Srbije i upozorio, nakon što je obišao NP „Prokletije“, da „ako se ne uvede sanitarna sječa moguće je da ćemo ostati bez smrčeve šume za nekoliko godina“. Ističu i da su iz Nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine tada ignorisali njihov poziv da prisustvuju okruglom stolu. - Da bi se čamova šuma sačuvala moraju da se primjenjuju sanacione mjere - u rano proljeće otklanjanje snjego i vjetro izvala stabala koja su zaršila životni vijek. Potkornjak je ovoliko napredovao, jer ništa nije preduzeto – tvrde oni. Praksa u nacionalnim parkovima u Sloveniji, kao i u NP „Tara“ u Srbiji je, kako kažu, da se svako oboljelo stablo, snjego i vjetro izvala uklanjaju iz šume i sade nova stabla. - Izađite iz kancelarija i pogledajte šume - Košutica, Hotsko brdo,Treskavac, Hrid, Babino Polje, Bivoljak... svuđe su groblja osušenih stabala. Potkornjak se prenio i van Parka, na šumske prostore kojima gazduje Uprava za šume i tamo ima više od 20.000 doznačenog sanitara – poručuju oni. Ogorčeni su što, kako kažu, neki pokušavaju da ih predstave kao šumarsku mafiju. - Ne mogu oni više brinuti za Plav i plavske šume od nas. Ne žive oni ovdje, nego mi. Zahtijevamo od institucija da se uključe i zaustave širenje bolesti – zaključuju iz NVO „Drvoprerađivači Plava“. Dok iz institucija negiraju bilo kakvu odgovornost za stanje u plavskim šumama i tvrde da su postupili odmah nakon što su informisani da se tamo „naselio“ potkornjak, podaci inspektora Jasavića govore drugačije. On je, kako je nedavno podsjetio Portal RTCG, u aprilu 2022. godine ukazao na potrebu sanitarne sječe, kada je utvrdio da je oboljelo pet do šest hiljada kubika čamove šume, a do avgusta potkornjak je zahvatio još 10 do 15 hiljada kubika. Godinu kasnije, prema njegovim nalazima, insekt je „napao“ od 50 do 60 hiljada kubika, a ove godine registrovano je više od 151.000 kubika zaraženih stabala. - Neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara – vjeruju u NVO „Drvoprerađivači Plava“ <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FCSQMXWs6JKk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stručnjaci „se kunu“ u feromonske klopke, mještani insistiraju na sanitarnoj sječi

Predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić, posjetila je Mitropoliju crnogorsko-primorsku, i tom prilikom razgovarala sa visokopreosveštenim mitropolitom Joanikijem, saopšteno je iz SO Nikšić.
Sagovornici su ocijenili da odnosi države i Crkve, nakon minulih turbulentnih godina, idu uzlaznom putanjom, te da su plodovi dobre saradnje i uzajamnog poštovanja vidljivi na svakom planu, i na korist svih građana Nikšića i Crne Gore.
- Vaše nepokolebljivo opredjeljenje da služite Hristu, da ispovijedate istinu i ljubav, vodilo je Nikšićane u teškim vremenima i pomagalo nam da donesemo dobre odluke, od opšteg interesa. I, iskreno Vam hvala na tome. A, posebno Vam se zahvaljujem što ste i dalje sa nama i što, zajedno sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, nastavljate da pomažete i našem gradu i državi, naročito u oblastima kulture, zdravstvene zaštite, ekologije i unapređenja socijalnog položaja naših građana - istakla je Lalatović Žižić.
Predsjednica SO je mitropolita upoznala sa projektom Nikšić Evropska prestonica kulture 2030, konceptom „Otvoreni grad“, kao i inicijativom da Nikšić dobije Institut za ljekovito bilje.
Mitropolit je, kako je saopšteno, zahvalio Lalatović Žižić na posjeti i jasnom prepoznavanju važne uloge Crkve u izgradnji naprednog i pravednog društva. Naglasio je da je uspjeh moguć jedino na temeljima istine, zajedništva, bratske sloge i ljubav, te da će Crkva, kroz brojne društvene aktivnosti, nastaviti da svjedoči iskrenu privrženost svim ovim vrijednostima. Iskazao je i radost zbog činjenice da će Nikšić, kroz projekat EPK 2030 dobiti velike mogućnosti za dalji napredak. Posebno interesovanje iskazao je za Institut za ljekovito bilje i obećao svesrdnu podršku Mitropolije u realizaciji tog projekta.

Lalatović Žižić i Joanikije ocijenili: Odnosi države i Crkve idu uzlaznom putanjom

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.
Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.
– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.
Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.
– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.
U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.
– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: potkornjak