Sajbernapad u Francuskoj, izveden samo tri dana pred Uskrs, izbacio je iz funkcije poštansku službu, pa su isporuke pošiljki i onlajn plaćanja bili ili blokirani ili su kasnili. Napad i vrijeme njegovog izvođenja unesrećili su milione ljudi u jeku božićne sezone, dovodeći ljutite građane i poštanske službenike u sukob.
Za sada niko ne preuzima odgovornost za ovaj čin, ali neke sumnje se javljaju dok istražitelji iz Pariza ispituju slučaj.
Na primjer, poštanski radnici u jednoj pošti na jugu Pariza pitaju se da li napad ima veze sa Rusijom, a možda i sa nekim razoračaranim potrošačem, ili čak kolegom iz profesije.
Zvaničnici ne komentarišu slučaj, koji poštanska služba La Poste već naziva „velikim incidentom na mreži“ i pominje da se nalazi pod tzv DDoS napadom, što znači masovne zahtjeve za pružanjem usluge koje zbog toga postaje nedostupna.
Do večeras, osam sati pošto je napad prijavljen, stvari se nisu popravile.
La Poste tvrdi da podaci potrošača nisu ugroženi, ali da je poremećen sistem dostave pošiljki.
Pisma i čestitke je moguće poslati, i one bivaju isporučene, ali na udaru su transakcije koje uključuju praćenje pošiljke ili pristup kompjuterskim sistemima pošte. Stradalo je i onlajn bankarstvo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Francuska: Veliki sajber napad na poštansku službu uoči Božića

Suđenje u ponovljenom postupku zbog pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka odloženo je danas pred podgoričkim Višim sudom. Zbog tog krivičnog djela u prvom postupku optužbi su oslobođeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.&nbsp; Razlog današnjeg odlaganja bio je što većina optuženih, kako ističu njihovi advokati, nijesu mogli pristupiti ročištu jer im je od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru u trajanju od pet godina.&nbsp; Kako su pojasnili advokati od odbrane, neki od optuženih danas su pušteni da pređu granični prelaz Vraćenovići, dok su drugi obavijestili sud da im je izrečena zabrana.&nbsp; Zabrana ulaska u Crnu Goru izrečena je Petru Zolaku, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljković i Srđan Svjetlanović. Sudu su danas od optuženih pristupili Mitar Knežević i Albijanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216121228_e102ce2054df9dbdf69ccce5057c13dd23b22963a537e8375f6a869c017c357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251216121228_e102ce2054df9dbdf69ccce5057c13dd23b22963a537e8375f6a869c017c357a" data-rendition-name="original" width="562" height="507" loading="lazy" alt="Albijanić"> </figure>  Sud je konstatovao da je optuženi Nemanja Miljković putem mejla sud obavijestio da mu je MUP CG zabranio ulazak u Crnu Goru u trajanju od pet godina. Advokat Miloš Vuksanović je sudu kazao da su mu optuženi Svjetlanović i Miljković javili da još čekaju na graničnom prelazu i da ih i dalje nadležni ne puštaju da uđu u našu državu. Optuženi Albijanić je sudu kazao da su i njega zadržali na granici i pustili ga nakon 45 minuta. Postupajući sudija Veljko Radovanović istakao je da će od MUP-a Crne Gore tražiti potvrdu o zabranu ulaska u Crnu Goru za pomenute optužene. Novo ročište zakazano je za 18. februar.&nbsp; Podsjećamo, pred podgoričkim Višim sudom 25.2.2025. izrečena je oslobađajuća presuda u postupku povodom oružane pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka. U ranijoj žalbi porodice Mrdak, između ostalog, predloženo je da se oslobađajuća presuda preinači u osuđujuću ili da se ukine i postupak vrati na ponovno suđenje. Apelacioni sud je 4. novembra 2025. objavio da je uvažio žalbu na oslobađajuću presudu &nbsp;zbog čega će se ponovo suditi. Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura. Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine. Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije I nakon pljačke Pošte.

Ivona Đokić

Pljačka pošte i ubistvo Mrdaka: Optuženima MUP zabranio ulazak u Crnu Goru, suđenje odgođeno

Danilovgrađanin N.M. (31) uhapšen je zbog sumnje da je prevario radnicu Pošte u jednom tržnom centru u Podgorici - kada je pozvao, predstavljajući se kao generalni direktor tog preduzeća i zahtijevao da prikupi novac od pazara od 19 hiljada eura, stavi ga u kovertu i preda taksi vozaču.
- Tom prilikom, pomenuta radnica predala je taksi vozaču iznos novca od oko 19.000 eura a nakon što je oštećena uvidjela da je u pitanju prevara, obavijestila je policiju - saopštili su u Upravi policije.
Danilovgradska i podgorička policija su preduzimajući operativno-taktičke mjere identifikovali i locirali N.M.
- Prilikom pregleda, kod N.M. je pronađen dio otuđenog novca koji će biti vraćen Pošti dok je drugi dio imenovani iskoristio, kako se sumnja, kod priređivača za igre na sreću - kazali su u policiji.
On je uhapšen u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.
- Regionalni centar bezbjednosti „Centar“ nastavlja sa aktivnostima na zaštiti imovine građana, suzbijanju i otkrivanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - zaključili su u policiji.

Uhapšen Danilovgrađanin: Radnici Pošte se predstavio kao direktor i tražio da preda 19.000 eura taksisti

Grupa građana okupila se danas u Nikšiću zbog oslobađajuće presude osumnjičenima za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte u tom gradu.
Protest se održava na Trgu Šaka Petrovića, a počeo je u 17 sati.
Podsjetimo, pred podgoričkim Višim sudom u utorak je izrečena oslobađajuća presuda u postupku povodom oružane pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka u Nikšiću.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović. Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.
Zbog toga se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću.

Nikšić: Počeo protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka

U podgoričkom Višem sudu izrečena je oslobađajuća presuda svim optuženima u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.

Oslobođeni optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Američka poštanska služba (USPS) saopštila je da do daljeg obustavlja prijem paketa iz Kine i Hongkonga.
USPS u saopštenju ne navodi razlog ove suspenzije, niti su date dodatne informacije nakon upita američkih medija, piše SiEnEn (CNN).
Ta odluka je uslijedila nekoliko dana nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom se ukida propis koji je omogućavao da paketi u vrijednosti manjoj od 800 dolara budu uvezeni bez carina i inspekcija.
Iako nije jasno da li je suspenzija prijema paketa direktno povezana sa Trampovom naredbom, analitičari upozoravaju da bi dodatne inspekcije usporile isporuku međunarodnih pošiljki u SAD.
Istovremeno, juče je stupila na snagu nova carina od 10 odsto na kineski uvoz u SAD.
Kineska vlada odgovorila je na nove američke carine uvođenjem paketa ekonomskih mjera, uključujući poreze od 15 odsto na određene vrste uglja i tečnog prirodnog gasa, kao i carine od 10 odsto na sirovu naftu, poljoprivredne mašine, automobile s velikom zapreminom motora i pikap kamione.
Ta mjera će stupiti na snagu 10. februara.
Takođe, Peking je uveo nove izvozne kontrole za više od dvadeset metalnih proizvoda i s tim povezanih tehnologija.

Američka poštanska služba obustavila prijem paketa iz Kine i Hongkonga

Košarkaši Budućnost Volija igraće danas u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli u Istanbulu protiv Bešiktaša

Budalaština je povezivati Ivana Meštrovića sa ustašama, jer je bio dvorski umjetnik, vajar i tvorac Spomenika neznanom junaku na Avali, od koga je Aleksandar Karađorđević tražio da napravi mauzolej na Lovćenu, a koji je malo "stisnuo kesu" i nije htio da finansira to - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, publicista i kolumnista Slobodan Jovanović.
- Inače ne znam šta bi tada rekli Joanikije i sva gospoda koja govore da to nije crkveni objekat, šta bi rekli da je tada podignut mauzolej Ivana Meštrovića, a to mogu da pronađu na internetu - postoji - kazao je Jovanović.
Ne sjeća se da je ikad vidio ili čuo od starijih da je u Crnoj Gori bila tradicija plivanja za časni krst u januaru, iako se to pokušava predstaviti kao tradicija.&nbsp;
- Bilo bi dobro da nam srpski istoričari iz Crne Gore objasne od kad je ta tradicija u Crnoj Gori, mene isto zanima. Mada moram reći da to nešto duže kupanje u januaru traje i u Srbiji iako to ni u Srbiji nije tradicija, ne znam tačno koje godine, ali siguran sam da to ni u Srbiji ne traje preko 10 - 15 godina - rekao je Jovanović.
Vjeruje da je svima poznato da sam termin svetosavlje datira od polovine četrdesetih godina prošlog vijeka, a takođe i predavanje koje je držao, podsjeća on, vladika SPC Nikolaj Velimirović u Kolarcu.&nbsp;
- Na tom predavanju je uporedio Svetog Savu sa Adolfom Hitlerom, jer je pravoslavlje ideologija koja je stvorena na nepostojećem nacionalizmu Svetog Save, jer Sveti Sava nikad se nije bavio u svojim tipicima nacionalizmom, niti je pominjao uopšte Srbe termin, tako da je to potpuno jedna izmišljena konstrukcija da je Sveti Sava bio nacionalista i da je svetosavlje nastalo na osnovu njegovog nacionalizma. Poznato je takođe da je Nikolaj Velimirović, koji se smatra jednim od glavnih duhovnika crkve Srbije, da je bio ideolog pokreta Dimitrija Ljotića i Najdanović koji je bio tvorac tog termina svetosavlje. U toku Drugog svjetskog rata crkva Srbije je apsolutno podržala četnički pokret, radi se o nečemu što mi u žargonu zovemo nokat i meso, tako da nimalo ne čudi što se pjevaju četničke pjesme, što se pjevaju pjesme koljačima - istakao je Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZkOiDUfFTlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Šta bi rekli Joanikije i ostala gospoda da je Karađorđević podigao mauzolej na Lovćenu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da je aktuelna administracija "okončala osam ratova u 10 mjeseci" i pomenuo je i Srbiju i Kosovo u tom kontekstu.
Tramp je govorio i Nobelovoj nagradi za mir, govoreći da mu je, kako navodi, Marija Korina Mačado kazala da "predsjednik Tramp zaslužuje Nobela jer je okončao osam ratova".
On je naveo i listu ratova koje je, kako kaže, okončao.
- Niko nije vidio operaciju kao onu koju smo sproveli u Venecueli. Okončali smo osam neokončivih ratova u 10 mjeseci - Kambodža i Tajland koji su godinama bili u ratu, Kosovo i Srbija, Kongo i Ruanda, Pakistan i Indija - mogli su da iskoriste i nuklearnu energiju, po mom mišljenju. Premijer Pakistana je bio ovdje i rekao je da je predsjednik Tramp spasio 10 miliona ljudi i možda više od toga. Tu su i Izrael i Iran, Egipat i Etiopija… I njih sam spriječio - naveo je on tokom konferencije za medije.
Tramp je kazao da je okončao i rat između Jermenije i Azerbejdžana i da mu je u tom kontekstu predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao: "Ne mogu da vjerujem da si okončao taj rat, ja sam pokušavao da ga riješim deset godina".
- Spasio sam milione i milione ljudi - naveo je Tramp.

Tramp: Okončao sam osam ratova za deset meseci, jedan od njih je između Srbije i Kosova

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Tag: posta