Ministarka turizma Simonida Kordić posjetila je skijalište Kolašin 1600, koje već na početku ovogodišnje zimske sezone bilježi izuzetnu posjećenost i veoma dobre rezultate. Tokom posjete istaknuto je da je interesovanje turista za Kolašin ove zime izuzetno veliko, što potvrđuju i podaci ski-centra. - Ova zimska sezona počela je veoma dobro. Na Ski-centru Kolašin 1600 bilježi se velika posjećenost. Do sada je prodato preko 5.500 ski-karata, a u taj broj nijesu uključeni sezonski ski-pasovi, niti gosti koji dolaze, a ne skijaju. Takođe, i prvi dio godine na primorju bio je izuzetno dobar zahvaljujući novogodišnjim programima. Kada je riječ o boravišnoj taksi, zabilježeno je povećanje naplate od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Za sada imamo sve razloge da budemo zadovoljni i nadam se da će se ovakav trend nastaviti - istakla je Kordić. Kordić je naglasila da Ministarstvo turizma intenzivno radi na uspostavljanju sistema vještačkog osnježavanja, kako bi skijališta bila manje zavisna od vremenskih prilika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Simonida Kordić"><figcaption>Simonida Kordić(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Ne oslanjamo se isključivo na meteorološke uslove. Tokom prethodne godine izradili smo hidrološku studiju, elaborat geodetske situacije, kao i glavni projekat za prvu fazu sistema vještačkog osnježavanja u Kolašinu, koristeći postojeću infrastrukturu uz dodatna ulaganja u još jednu kaptažu i manju akumulaciju mogao bi se uspostaviti prvi operativan sistem na ovoj stazi. Od početka rada Ministarstva radili smo na omogućavanju primjene prvih sistema ove vrste, pa su tako već instalirani topovi za vještačko osnježavanje i na Žabljaku - dodala je Kordić. Direktor Skijališta Crne Gore, Bojan Medenica, zahvalio je ministarki na posjeti i kontinuiranoj podršci Ministarstva turizma, koja je, kako je naveo, doprinijela uspješnom početku sezone.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Prema našim procjenama, do sada smo imali oko 12.000 posjetilaca. Najveći broj gostiju dolazi iz Crne Gore i Albanije, kao i iz zemalja regiona. U februaru očekujemo veći broj gostiju iz Srbije i Hrvatske. Najavljene padavine početkom narednog mjeseca garantuju da će sezona trajati najmanje do kraja februara. Očekujemo jednu od najuspješnijih sezona do sada - kazao je Medenica. Zahvaljujući radu skijališta i bogatoj turističkoj ponudi, cijeli Kolašin bilježi odličnu posjećenost. Direktorica Turističke organizacije Kolašin, Zorica Milašinović, istakla je da je popunjenost hotelskog smještaja u gradu trenutno 100 odsto. - Izuzetno smo zadovoljni popunjenošću, kako hotelskog, tako i privatnog smještaja. Najveći broj gostiju dolazi iz Albanije, sa Kosova, iz regiona, ali i iz Crne Gore - kazala je Milašinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  Osim skijanja, posjetioci Kolašina mogu uživati i u bogatom pratećem programu. Od 12. do 18. januara održava se peti Winter Art festival, dok će sjutra u 19 časova u Centru za kulturu nastupiti Damir Urban. Na Trgu boraca otvoreno je klizalište, a u okviru prazničnog bazara svakog vikenda organizuje se muzičko-zabavni program.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gužve na skijalištu Kolašin 1600: Prodato više od 5.500 ski-karata

Ljubitelji snijega ovih dana nadoknađuju propuštene skijaške dane u Crnoj Gori. Za tri dana na Skijalištu Kolašin 1600 prodato je 3.000 ski-pasova. Direktor Skijališta Crne Gore Bojan Medenica očekuje da će sezona trajati do kraja februara.
Kako sada stvari stoje, produžetka raspusta nema, jer je Ministarstvo prosvjete odbilo zahtjev Skijališta da pomjere početak drugog polugodišta. Iz tog preduzeća nijesu željeli da komentarišu taj stav, ali apeluju na Ministarstvo da za narednu sezonu razmotre tu mogućnost.
Do tada, iz našeg najvećeg ski-rizorta poručuju da su u saradnji s Nacionalnom i Turističkom organizacijom Glavnog grada, kao i Privrednom komorom organizovali besplatan prevoz do Skijališta iz Podgorice. Ski-bus će voziti ljubitelje snijega svakog utorka i četvrtka, a kreću sjutra. Kolašinci tu olakšicu koriste već od 31. decembra.
Medenica ističe da je posjeta izuzetna, budući da prethodne sezone nijesu bile baš uspješne.
- Svi smo se uželjeli snijega. Ove godine je malo kasnio, ali opet je na vrijeme i posjeta je izuzetna. Mi smo prethodna tri dana imali nešto oko 3.000 skijaša i mislim da je to dobar rezultat - kazao je on.
Istakao je da je na stazi oko 30 centimetara utabanog snijega.
- Sad već je oko od 21. (januara) očekujemo dodatne količine snijega, za kraj mjeseca imamo još nekih najava. Mislim da će ova sezona najmanje trajati do kraja februara. Tih 40 dana će nam garantovati jednu mirniju godinu u odnosu na prethodne - naveo je Medinica.

Za tri dana na Skijalištu Kolašin 1600 prodato 3.000 ski-pasova

Predsjednik Grčke Konstantinos Tasulas boraviće od danas u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta je saopšteno da posjeta Tasulasa ima poseban značaj za Crnu Goru.
To je, kako su kazali, 11 posjeta predsjednika neke države članice Evropske unije (EU) Crnoj Gori tokom mandata Milatovića, što potvrđuje sve intenzivniji politički dijalog i rastuću podršku evropskih partnera napretku naše zemlje ka članstvu u EU.&nbsp;
Ističe se i da je to tek druga bilateralna posjeta Tasulasa od preuzimanja dužnosti.
- Što potvrđuje veliko uvažavanje Grčke prema Crnoj Gori i ulozi Milatovića u jačanju međudržavnih veza - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, Crna Gora i Grčka tradicionalno njeguju prijateljske odnose, zasnovane na povjerenju, saradnji i zajedničkoj viziji evropske budućnosti.
Iz Milatovićevog kabineta su naglasili i činjenicu da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu EU, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa.&nbsp;
- Ova posjeta predstavlja još jedan korak u jačanju saradnje Crne Gore i Grčke, produbljivanju međusobnog povjerenja i potvrdi da Crna Gora uživa kontinuiranu i principijelnu podršku Grčke na putu ka punopravnom članstvu u EU - zaključili su u saopštenju.
Dva predsjednika u dvorištu Rezidencije na Cetinju posadi će drvo prijateljstva, kao simbol trajnih veza Crne Gore i Grčke.

Predsjednik Grčke od danas u posjeti Crnoj Gori

Studenti Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore, radi prisustvovanja javnoj sjednici vijeća u krivičnom postupku. 
Posjeta je organizovana u okviru aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, koji je 2024. godine zaključen između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici.
- Do sada je u okviru Memoranduma o saradnji sa Pravnim fakultetom u Podgorici organizovano više aktivnosti, Dan otvorenih vrata, učešće sudija Apelacionog suda u praktičnom programu nastave na Pravnom fakultetu, a danas je studentima zbog njihovog velikog interesovanja omogućeno da prisustvuju javnoj sjednici vijeća, koja je održana u sudnici Apelacionog suda Crne Gore - navedeno je u saopštenju te sudske instance.
Druga grupa studenata će imati priliku da u četvrtak, 27. novembra, prisustvuje pretresu koji će bitiodržati pred ovim sudom kao drugostepenim.
- Saradnja između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici nastaviće se i u budućnosti, na obostrano zadovoljstvo, kako bi se kroz upoznavanje sa radom Apelacionog suda Crne Gore, privukli budući mladi kadrovi za rad u pravosuđu i rad Apelacionog suda učinio još transparentnijim - zaključeno je u saopštenju.

Studenti Pravnog fakulteta pratili sjednicu vijeća Apelacionog suda

Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula državama Zapadnog Balkana ovog novembra 2025. nosi višeslojnu poruku: Njemačka, ključni akter u Evropskoj uniji, snažno podržava integraciju zemalja regiona u Uniju, ali pod jasnim uslovima. Berlin prije svega zahtijeva reforme i usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike sa politikom EU.
Šef njemačke diplomatije je tokom zapadnobalkanske turneje posjetio Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Prema ocjeni analitičara, ova posjeta signalizira dugo očekivani preokret. Dušan Janjić, direktor beogradskog Centra za međuetničke odnose, za Dojče vele navodi da su mnogi u Srbiji već 15 godina čekali da se otvori pitanje Poglavlja 31, koje se tiče usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike.&nbsp;
- Bolje ikad nego nikad - kaže Janjić, komentarišući dolazak Vadefula u Beograd.
Janjić upozorava da je Srbija, suočena s unutrašnjom nesigurnošću, postala teret i sebi i svojim susjedima.
- Kriza u kojoj se Srbija našla – paraliza institucija i istovremeno bezbjednosna kriza – govori o tome da EU i Njemačka moraju da shvate realnost: Srbija nije nikakav regionalni lider i treba joj neposredna pomoć da bi riješila unutrašnje probleme, jer nema kapacitet za mirni prenos vlasti - navodi on.
<h2>Ruski uticaj i energetska zavisnost Zapadnog Balkana</h2>
Janjić takođe naglašava da je ruski uticaj u Srbiji daleko dublji od ideološke prisutnosti.&nbsp;
- Nije riječ samo o ideologiji i hibridnom uticaju na Evropu preko Srbije, već i o kontroli resursa za energetsku bezbjednost – snabdijevanje naftom i gasom - upozorava analitičar iz Beograda. Po njegovim riječima, „Rusija koristi resurse kako bi zadržala političku polugu u Srbiji, a Berlin to prepoznaje.“
Njemački ministar je u sklopu turneje jasno istakao energetsku dimenziju regionalne krize.&nbsp;
- Za zemlje Zapadnog Balkana ključno je proširiti izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju nezavisnost i suverenitet (…) Mi u Njemačkoj znamo koliko to može da bude bolno, ali je i neophodno - rekao je Vadeful.&nbsp;
Time Berlin šalje poruku da energetska zavisnost regiona od Rusije nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje.
<h2>Poruke Srbiji</h2>
Vlada Srbije suočena je s pritiskom studentskih demonstracija, pokrenutim nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 17 ljudi. O demonstracijama je, na upit Dojče velea, Vadeful govorio na konferenciji za novinare u Beogradu.
- Za EU su sloboda okupljanja i sloboda mišljenja nešto o čemu se ne pregovara. To su osnovni stubovi demokratskog poretka i od svake zemlje-kandidata očekujemo da to poštuje. Na kraju, na slobodnim i fer izborima odlučiće se kojim putem će Srbija dalje ići - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će vlast „udvostručiti napore“ da smanji društvene tenzije, ali je optužio studente za „napade“ na prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova.
Janjić, međutim, smatra da prava odluka o smirivanju tenzija ne zavisi toliko od vlasti u Srbiji, koliko od Rusije. A ona, prema njegovoj analizi, i dalje drži ključne poluge moći u političkim strukturama Srbije.
<h2>Dijalog Beograd-Priština</h2>
Tokom posjete Kosovu, Vadeful se sastao sa predsjednicom Vjosom Osmani i premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine.
- U dijalogu postoji zastoj. Ko god zadržava (koči) ključne elemente za normalizaciju, mora brzo i u potpunosti da ih sprovede, što zahtijeva veću posvećenost i Kosova i Srbije - kazao je Vadeful.
Njemački ministar posebno je spomenuo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora.
Politički analitičar iz Prištine Aljbinot Maljoku ukazuje za Dojče vele da je posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova došla u trenutku kada Kosovo još nema formiranu vladu.
- Njemački ministar poručuje da Kosovo što prije treba da dobije novu vladu zbog unutrašnjopolitičkih potreba, ali i spoljnopolitičkih obaveza - kaže Maljoku.
Naglašava da je šef njemačke diplomatije posebno insistirao na sprovođenju obaveza iz Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, „uključujući i ono što Vadeful vidi kao obavezu Kosova – konkretne korake u vezi sa asocijacijom opština sa srpskom većinom“.
- Prepreke u dijalogu između Kosova i Srbije nisu novost, a evidentno je da ni Beograd ni Priština, ali ni zvanični Brisel, u posljednje vrijeme nisu bili dovoljno angažovani - ocjenjuje Maljoku.&nbsp;
On napominje da su Njemačka i Francuska bile glavni dizajneri briselskog i ohridskog procesa, ali da dijalog trenutno nije stvarni prioritet ni za Kosovo ni za Srbiju – za šta, po prištinskom analitičaru, odgovornost snosi i Eropska unija.
<h2>Crna Gora i šira regionalna vizija</h2>
U Podgorici je njemački ministar ponovio podršku evropskom putu Crne Gore i takođe naglasio značaj energetske nezavisnosti. To se, prema mišljenju analitičara, uklapa u širi plan Berlina – političko proširenje EU i smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije.
U Sarajevu je 16. novembra izrazio „snažnu podršku“ Njemačke Kristijanu Šmitu i Kancelariji visokog predstavnika, te državnim institucijama, naglašavajući pritom potrebu da Bosna i Hercegovina što prije ispuni prioritete Evropske komisije.
<h2>Dosljednost u vezi sa BiH, bez distanciranja od Vučića</h2>
Politički analitičar i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Veber, za Dojče vele ocjenjuje da je posjeta Vadefula zemljama Zapadnog Balkana, kao i poruke koje je poslao iz glavnih gradova, „ogledalo trenutne nemačke politike prema regionu“.&nbsp;
To je, pojašnjava Veber, svojevrsna međufaza u kojoj njemačka vlada, opterećena geopolitičkim kriznim žarištima, „još nije pronašla vrijeme da jasno definiše svoju politiku prema Zapadnom Balkanu, niti da preuzme preko potrebno vođstvo unutar Evropske unije“.
- U Beogradu je Vadeful uputio kritičnije poruke od onih koje dolaze iz njegove stranke CDU, koja još nije smogla snage da se odrekne bliskih veza sa svojom sestrinskom Srpskom naprednom strankom (SNS). Nije napravio ključni, davno potrebni korak – da se njemačka vlada jasno pozicionira protiv antievropskog i antidemokratskog režima Aleksandra Vučića - kaže Veber.
Na Kosovu je, dodaje, Vadeful naglasio tradicionalnu njemačku podršku toj zemlji, ali kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine insistirao je na okviru „propale njemačko-francuske inicijative koja ni u Berlinu već duže vrijeme nema realnu političku težinu“.
U Sarajevu je, ističe Veber, ministar imao jasnu i doslednu poruku – odlučnu odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te čvrstu podršku Kancelariji visokog predstavnika i širem okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to, zaključuje Veber, u velikoj mjeri je podstaknuto nedavnim pokušajem administracije Donalda Trampa da smijeni visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Jasniji tonovi iz Berlina - šta je Vadeful poručio Balkanu

Sirijski predsjednik Ahmed al-Šaraa stigao je u Bijelu kuću u ponedjeljak na razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, što označava prvu posjetu sirijskog lidera od kada je ta nacija stekla nezavisnost prije skoro 80 godina.
Očekuje se da će se Šarain sastanak s Trampom fokusirati na ukidanje sankcija koje je SAD nametnuo tokom vladavine Asadovog režima, kao i napore da se Damask formalno uključi u koaliciju protiv ISIS-a i na potencijalne razgovore o normalizaciji s Izraelom, što je jedan od Trampovih ciljeva.
Trampova administracija preduzela je niz mjera kako bi ublažila diplomatski i ekonomski pritisak na Siriju i njenog lidera dok zemlja ulazi u novo poglavlje u svojoj istoriji nakon više od 13 godina brutalnog građanskog rata, uključujući ukidanje nekih sankcija.
Tramp je započeo proces ukidanja američkih sankcija Siriji nakon sastanka sa Šaraaom u maju u Saudijskoj Arabiji. Nakon tog sastanka, američki predsjednik je svog sirijskog kolegu opisao kao mladog, atraktivnog momka, čvrstog momka, snažne prošlosti, signalizirajući dramatičan odmak od decenija neprijateljstva koje je definiralo američko-sirijske odnose pod Asadovima.
Šaraaina posjeta SAD-u je prva posjeta sirijskog predsjednika od proglašenja nezavisnosti zemlje 1946. godine.
Specijalni izaslanik SAD-a za Siriju i ambasador u Turskoj Tom Barak izjavio je prošle sedmice u Bahreinu da se očekuje da će Šaraa potpisati dokument s Trampom kojim će se Sirija pridružiti koaliciji protiv ISIS-a.

Sirijski predsjednik stigao u Bijelu kuću na istorijski sastanak s Trampom

Suočavanje s prošlošću nije samo čin pamćenja, već temelj izgradnje povjerenja i pravednijeg društva. Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju, zbog čega je drugi modul Školu tranzicione pravde Centra za građansko obrazovanje (CGO) uključio posjetu lokalitetima koji se vežu za ratne zločine u slučaju “Bukovica”, “Kaluđerski laz”, “Murino”, “Porodica Klapuh” i “Štrpci”.&nbsp;
Učesnici i učesnice programas u tokom dva dana, 7. i 8. novembra, imali priliku da razgovaraju sa porodicama žrtava i aktivistima. Prvog dana su posjetili Murino, gdje su se kod spomenika žrtvama NATO bombardovanja sastali sa Ivanom Vuletićem iz Udruženja NATO žrtava Murino, o zločinu u Kaluđerskom lazu, na tom mjestu, govorio im profesor i aktivista Haxhi Lajçi, a kod spomenika žrtvama zločina u Štrpcima sa Demirom Ličinom, predstavnikom NVO Štrpci protiv zaborava.
Drugog dana polaznici su posjetili Husein-pašinu džamiju u Pljevljima, a o zločinu u Bukovici razgovarali su sa politikologom i aktivistom Emirom Pilavom, a dok su o ubistvu porodice Klapuh na mostu Obrada Cicmila u Plužinama govorili predstavnici CGO tima.
Raniji dio studijske posjete obuhvatio je obilazak Centra bezbjednosti Herceg Novi i nekadašnjeg logora “Morinj”.
- Javnosti je poznato da ni nakon toliko godina nije donešena sudska odluka kojom bi se utvrdilo ko su izvršioci zločina nad albanskim civilima u Kaluđerskom lazu, koji su, u proljeće 1999. godine, potražili utočište na području rožajske opštine. Ne znam razlog ćutanja institucija, ali je očigledno da u Crnoj Gori nema istinske riješenosti da se taj zločin rasvijetli i počinioci privedu pravdi - istakao je Haxhi Lajci.
Dodao je da ga obeshrabruje i činjenica da se posljednjih godina u javnom prostoru afirmišu pojedinci i događaji obilježeni zločinima kojih bi se Crna Gora trebalo stidjeti.
- Zato smatram da bi podizanje spomen-obilježja žrtvama bilo više od simboličnog čina i jasan signal da sve nije izgubljeno, da istina ne umire i da postoji spremnost da se suočimo s našom neslavnom prošlošću - kazao je Lajci.
Demir Ličina, sin stradalog u zločinu u Štrpcima, kazao je da mu spomenik u Bijelom Polju predstavlja mjesto gdje može da dođe, u miru sjedne i prisjeti se oca.
- Tu osjećam mir i povezanost s uspomenom na njega - rekao je Ličina, dodajući da i ostali članovi porodica tako imaju priliku da se sjete svojih najmilijih.
Spomen-obilježje za njega, kaže, znači i to da su tu imena ljudi koji su stradali samo zbog svog imena.
- To je bila njihova jedina krivica - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ta imena su važna ne samo za porodice žrtava, već i za Crnu Goru i države regiona.
- To je svjedočanstvo jednog vremena i podsjetnik na stvari koje se nikada više ne bi smjele ponoviti. Važno je da mladi posjećuju spomen-obilježje i shvate da su to nevino stradali ljudi, kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile - zaključio je.&nbsp;
Studentkinja Humanističkih studija, Nejla Javorovac, koja je učesnica programa, istakla je značaj studijske posjete u spajanju teorijskog učenja s ličnim doživljajem mjesta sjećanja na događaje iz devedesetih.
- Tokom prvog dijela programa slušali smo važna predavanja. To nam je omogućilo da bolje razumijemo kompleksnost procesa suočavanja s prošlošću. Posjete mjestima stradanja i sjećanja, kao i susreti s ljudima koji čuvaju uspomene na te događaje, ostavili su snažan utisak i podsjetili koliko je važno govoriti o prošlosti odgovorno i empatično, jer takav pristup može biti važna lekcija za pravedniju budućnost - kazala je Javorovac.&nbsp;
Mihana Škretović, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ocijenila je da je studijska posjeta Škole tranzicione pravde bila jedinstvena prilika da učesnici i učesnice razgovaraju sa svjedocima i članovima porodica žrtava.
- Njihova svjedočanstva pružila su nam dublji uvid u posljedice ratnih zločina i podsjetila na važnost očuvanja sjećanja. Ovaj modul bio je izuzetno značajan jer smo kroz autentične priče članova porodica ojačali svijest o potrebi za suočavanjem s prošlošću i širenju kulture sjećanja među mladima - kazala je Škretović.
Škola tranzicione pravde je dio projekta “Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, omogućenog kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

Premijer Crne Gore Milojko Spajić boraviće u radnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, od 5. do 9. novembra, i tom prilikom potpisati Sporazum o saradnji dvije zemlje u oblasti energetike.
Kako je navedeno u platformi o posjeti, potpisivanje Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata omogućiće razvoj i primjenu kapaciteta iz obnovljivih izvora energije na teritoriji naše zemlje.
- To uključuje solarne elektrane (fiksne i plutajuće), vjetroelektrane, hidroelektrane i solarno/vjetro hibridna rješenja, sa potencijalnim projektima baterijskog skladištenja energije, kao i tehnologije za proizvodnju zelenog vodonika, zatim modernizaciju, proširenje i razvoj energetske infrastrukture sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti, diversifikacije energetskog sektora, dekarbonizacije i jačanja bezbjednosti snabdijevanja, kao i implementaciju projekata iz oblasti finansijskih tehnologija zasnovanih na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora - navedeno je u platformi Vlade.
Kako je istaknuto, Spajićev boravak u UAE biće iskorišćen i za iniciranje susreta sa liderima iz političkog i poslovnog svijeta Ujedinjenih Arapskih Emirata.&nbsp;
- Crna Gora pridaje izuzetan značaj razvoju odnosa sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su zasnovani na čvrstom prijateljstvu, međusobnom uvažavanju i poštovanju. Ovi odnosi, kako na bilateralnom, tako i na multilateralnom planu, predstavljaju snažnu osnovu za dalje jačanje saradnje, koja je već sada na visokom nivou u raznim oblastima - navedeno je u dokumentu.
Konstatuje se da je partnerstvo posebno intenzivirano u oblasti ekonomije, investicija i održivog razvoja.&nbsp;
- Ujedinjeni Arapski Emirati su prepoznati kao jedan od ključnih partnera Crne Gore u globalnim inicijativama tranzicije ka zelenoj energiji, dok Crna Gora Ujedinjene Arapske Emirate vidi kao strateškog partnera u oblasti obnovljivih izvora energije, modernizacije energetskih sistema i uvođenja naprednih digitalnih i finansijskih tehnologija - dodaje se u dokumentu.
Ističe se da se unapređenje odnosa može razvijati kroz zaključivanje novog, specijalizovanog Sporazuma koji kombinuje energetsku saradnju, finansijske tehnologije (fintech) i vještačku inteligenciju.&nbsp;
Time se, pojašnjeno je, prvi put uvodi integrisani okvir za razvoj projekata koji povezuju obnovljive izvore energije, energetsku infrastrukturu, fintech i vještačku inteligenciju.&nbsp;
Tokom posjete Emiratima Spajić bi trebalo da se sastanke sa predsjednikom UAE šeikom Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom i predstavnicima kompanija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
- Planirani bilateralni susreti biće prilika da se u direktnim razgovorima razmotre modaliteti buduće saradnje u ključnim oblastima - navedeno je u platformi.
Spajić će predvoditi crnogorsku delegaciju u kojoj će biti i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministarka javnih radova Majda Adžović, glavni savjetnik predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za medije Ljubica Milićević, državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva Dino Tutundžić, v.d. generalnog direktora Direktorata za geologiju i rudarstvo u Ministarstvu energetike i rudarstva Marko Vučinić, šefica Biroa za odnose sa javnošću u Ministarstvu energetike i rudarstva Jelena Raspopović, otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Aleksandar Moštrokol.
Troškove posjete delegacije snose Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore, Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvo javnih radova i Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata.
T.K.

Spajić potpisuje sporazum sa UAE o razvoju solarnih, vjetro i hidroelektrana...

Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu predstavnika medija iz Francuske, koja je održana od utorka do danas, s ciljem promocije Crne Gore kao atraktivne i raznovrsne turističke destinacije na ovom tržištu.&nbsp;
- Francusko tržište predstavlja jedno od prioritetnih emitivnih tržišta za Crnu Goru, pa se ova aktivnost realizuje u okviru kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO usmjerenih na njegovo jačanje i unapređenje vidljivosti zemlje - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U posjeti su boravili predstavnici značajnih francuskih medija: Ma famille zen, L'Indigo mag, Infotravel, Plume travels i Tourmag.com, koji su imali priliku da istraže sjeverni i južni dio zemlje, te da kroz bogat program upoznaju prirodne ljepote, gastronomiju i kulturnu baštinu Crne Gore. Posjetili su Podgoricu, Kolašin, Bjelasicu, manastir Morača, Cetinje, Njeguše, Kotor, Perast, Tivat, Lušticu, Budvu i Petrovac, gdje su kroz raznovrsne aktivnosti i susrete s lokalnim domaćinima stekli sveobuhvatan utisak o ponudi destinacije.
Predstavnica Tourmag.com magazine, Raphaelle Savary, kazala je da su aktivnosti bile raznovrsne, autentične i originalne i za onoga ko je već posjetio Crnu Goru.
- Imala sam priliku da sada Crnu Goru doživim iz potpuno nove perspektive. Organizacija putovanja bila je besprijekorna, što mi je dodatno olakšalo iskustvo. Posebno su me impresionirali kontrasti između obale i unutrašnjosti zemlje, gdje netaknuta priroda i autentičnost ostavljaju snažan utisak. Takođe, gastronomija je bila izvrsna i omogućila mi je da osjetim duh lokalne tradicije - poručila je Savary&nbsp;
Predstavnica L’Indigo magazina, Catherine Gary, navela je da je program putovanja bio veoma dobro osmišljen, nudeći odličnu kombinaciju kulturnih tradicija, crnogorskih planina, unutrašnjosti i obale, kao i uvida u kulturno istorijsko nasljeđe.&nbsp;
- Posebno sam uživala u autentičnim iskustvima, poput pripreme tradicionalnih jela u domaćinstvima što je pružilo duboku i iskrenu povezanost sa crnogorskom kulturom. Posjeta vinskom podrumu Plantaže 13 jul bila je nezaboravna, dok je obilazak Kolašina omogućio interesantne susrete sa lokalnim stanovništvom. Obavezne destinacije poput Cetinja, manastira Morača u Kolašinu i Kotora ostavile su snažan utisak, a vožnja žičarom u Kotoru bila je veoma prijatno iskustvo uprkos vremenskim uslovima - kazala je Gary.
Podršku u organizaciji ove posjete dali su nacionalna aviokompanija Air Montenegro, Hotel Wulfeina, Hotel Swissotel, Hotelska grupa Budvanska Rivijera, lokalne turističke organizacije Podgorice, Kolašina, Cetinja, Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve.

Francuski novinari oduševljeni Crnom Gorom: "Autentično iskustvo i impresivni kontrasti netaknute prirode"

Predsjednik Jakov Milatović boraviće u zvaničnoj posjeti Švedskoj 20. i 21. oktobra, a kako su naglasili u njegovom kabinetu, riječ je o prvoj posjeti jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti Crne Gore.
Time se, cijene oni, intenzivira politički dijalog na najvišem nivou i otvara prostor za unaprjeđenje sveukupne saradnje dvije države. On će se sastati sa kraljem Karlom XVI Gustavom, sa kojim će razgovarati o snažnijoj podršci Švedske evropskom putu naše zemlje, sa ciljem da postane 28. punopravna članica Evropske unije do 2028. godine.
- Ovim otvaramo novu stranicu u istoriji bilateralnih odnosa naših zemalja. Crna Gora i Švedska su prijateljske zemlje i saveznice. Ulazak u EU je naša istorijska šansa i moramo iskoristiti povoljan ambijent i podršku zemalja članica poput Švedske politici proširenja. Evropska unija je naša radna akcija, snaga koja nas vodi do članstva i uspjeh koji se mjeri reformama - poručio je Milatović.
On će u okviru posjete razgovarati i sa premijerom Švedske Ulfom Kristersonom, predsjednikom Parlamenta Andreasom Norlenom i ministarkama vanjskih i EU poslova Marijom Malmer Stenergard i Džesikom Rozenkranc.
Predsjednik će, kako su kazali u njegovom kabinetu, učestvovati i na panel diskusiji u Institutu za međunarodne poslove na temu “Put Zapadnog Balkana ka članstvu u Evropskoj uniji”, gdje će govoriti o glavnom spoljnopolitičkom prioritetu zemlje, ulasku u EU do 2028. godine.
- U okviru procesa pristupanja Crne Gore EU, Švedska aktivno podržava našu zemlju u oblastima vezanim za poboljšanje kvaliteta vazduha, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. U tom kontekstu, predsjednik Milatović će posjetiti Kraljevsku morsku luku u Stokholmu- jedan od najambicioznijih svjetskih projekata urbanog razvoja, poznat po fokusu na održivost, inovacije i sklad s prirodom - naveli su u saopštenju.
U kontekstu daljeg jačanja ekonomske saradnje, posebno kroz privlačenje investicija iz Švedske Milatović će, kažu oni, posjetiti i renomiranu kompaniju Ericsson i razgovarati sa njenim menadžmentom.
- Ovom posjetom predsjednik Milatović nastavlja intenzivnu diplomatsku kampanju prema Skandinavskim zemljama sa ciljem jačanja podrške evropskim integracijama Crne Gore. On je u okviru te kampanje već posjetio Finsku i učestvovao na Samitu Evropske političke zajednice u Danskoj - zaključili su u kabinetu predsjednika.

Milatović uoči posjete Švedskoj: Otvaramo novu stranicu u istoriji bilateralnih odnosa

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: posjeta