Pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, šest crnogorskih medija – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, &nbsp;Portal ETV, Antena M i Mportal &nbsp;- informisali su međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo. &nbsp;
-Iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, posljednjih pet godina, u praksi sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo – ističe se, između ostalog, u Non pejperu, uz konstataciju da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti. &nbsp;
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što su detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
-Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;
 
&nbsp;
&nbsp;

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Targetiranjem kritičkih medija SDT krši član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

1250x600

1084x550

Premijer Spajić da bez odlaganja smijeni ministarku kulture i medija Vujović!

Izvršna direktorica i Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović, podnijela je danas krivičnu prijavu policiji zbog prijetnje koja je putem društvene mreže Facebook upućena redakciji medija. Danas u 17 časova dala je i izjavu i pred Osnovim državnim tužiocem u Podgorici Džemilom Kalačem.
Prijetnja je ispisana danas, kada je na zvaničnoj Facebook stanici portala Standard, ispod linka teksta pod naslovom „Selektivnost SDT-a: Progon urednika važniji od 100 ‘kalaša’ sprema­nih za Crkvu Srbije“, ispisan komentar korisnika pod imenom Radetić Dušan (ćiriličnim pismom) u kojem je pisalo: „Standard, a da ti malo dođem kući?“
- Ovaj komentar doživljavam kao prijetnju meni lično, uredništvu i novinarima portala Standard, posebno u kontekstu nedavnih događaja u kojima je Specijalno državno tužilaštvo targetiralo naš portal i još nekoliko medija u Naredbi za sprovođenje istrage za kriminalno udruživanje u predmetu protiv Aleksandra Mijajlovića i još nekoliko osoba- navela je Muminović u prijavi.
Glavna i odgovorna urednica Muminović je istakla da se zbog prijeteće poruke osjeća ugroženo, kao i da strahuje za bezbjednost članova redakcije portala, te je zatražila da Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) izvrše procjenu bezbjednosnog rizika i preduzmu mjere zaštite.
Muminović je istakla da je targetiranjem od strane SDT-a kreiran ambijent u kojem su institucije od urednika i novinara napravile “glinene golubove”, dodajući da je tekst zbog kojeg je stigla prijetnja na adresu Standarda je činjenica da je SDT imalo prioritentnije predmete za istraživanje Ustavnog uređenja i javne bezbjednosti.
- Upozorila sam prije nekoliko dana da se kreira atmosfera linča slobodnih medija novinara istraživača i kritičara. Stavljanje urednika medija u kontekst kriminalnog udruživanja u kojem je napravljena konstrukcija podređenog položaja u odnosu na osumnjičene je klasično targetiranje i pritisak, kao i pokušaj ugrožavanja ličnog i profesionalnog integriteta uredništva i kredibilnosti medija- navela je Muminović.

Portal ETV

MUMINOVIĆ PRIJAVILA PRIJETNJU: Instuticije od urednika i novinara napravile ”glinene golubove”, upozorila sam na atmosferu linča

Glavni i odgovorni urednici Televizije E Draško Đuranović, Portala ETV Ana Šofranac, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović pisali su ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
U pismu se ističe da su u tom tekstu objavljeni podaci iz naredbe o sprovođenju istrage, iako su, prema riječima advokata koji su obavezani čuvanjem tajne, ti podaci povjerljivi.
- U tekstu se tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović, navodno tokom više godina, stvarao mrežu medija isključivo s ciljem ‘da koristi lojalne novinare i medijske platforme za napade na neistomišljenike iz političke i bezbjednosne elite i Crkve, te da utiče na politička i bezbjednosna dešavanja u zemlji’. Pozivajući se na navode Specijalnog državnog tužilaštva, taj medij objavljuje da je Mijajlović, u periodu od 2018. do 2024. godine, direktno oblikovao uređivačku politiku brojnih medija u zemlji - konsatovano je u pismu.
Kako su istakli urednici više crnogorskih medija, u tekstu se bez ikakvog dokaza navodi da je Mijajlović davao instrukcije pojedinim redakcijama „kako njihovi tekstovi treba da izgledaju i koliko dugo da ostanu na naslovnim stranama“.
- Obraćamo Vam se svjesni da se ništa slično, tokom naših dugogodišnjih novinarskih karijera, nikada nije dogodilo u Crnoj Gori. Bez ikakve sumnje znamo da su uređivačke politike naših medija vođene isključivo osnovnim načelima novinarstva - istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna. To jeste, i mora biti, standard u svakoj slobodnoj zemlji svijeta - naglasili su oni.
Urednici medija koji su potpisali pismo navode da se u Crnoj Gori mora postaviti pitanje da li osnovna načela novinarstva još važe, „ako smo došli u situaciju da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, uz pomoć jednog medija, optužuju novinare i urednike da uređivanje svojih medija prepuštaju nekome drugom“.
- Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na ovakav, grub i do sada nezabilježen vid zloupotrebe moći, koji predstavlja pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas - jasni su oni.
Pošto vladajuća koalicija konstantno govori o evropskom putu i demokratiji, oni su pozivali Satlera i da jasno odgovori - da li zemlja u kojoj se novinari i urednici zastrašuju, u kojoj im se prijeti pritvorom i hapšenjem, te ih lažno optužuje da im se uređivačka politika diktira izvan redakcije, može ispuniti standarde civilizovanog demokratskog svijeta?“.
- Podsjećamo i da su i dalje na snazi medijski zakoni Crne Gore i Kodeks novinara, koji nas obavezuju da građane ove zemlje svakodnevno informišemo profesionalno, istinito i vjerodostojno - kao što smo to oduvijek činili i nastavićemo da činimo - naveli su urendici.
Niko ih, podvlače, neće spriječiti da upozoravaju, govore i pišu o svim nezakonitostima.
- Bilo da su povezane sa onima na vlasti ili u opoziciji, jer čvrsto vjerujemo da su slobodni i profesionalni mediji jedini put ka demokratiji kojoj svi težimo - zaključili su u pismu.

Grupa urednika pisala Satleru: Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na do sad neviđenu zloupotrebu moći i pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: portal-standard