Iako je danas bilo najavljeno uplovljavanje kruzera “Island Princess” u barsku luku jutros u sedam sati, početak kruzing sezone odložili su nepovoljni vremenski uslovi, potvrđeno je Primorskom portalu iz kompanije Boka Adriatic. Za ovu godinu potvrđeno je uplovljavanje 25 kruzera u barsku luku.
Kako prošle, tako i ove godine izvjesno je da će kruzing sezonu u Baru otvoriti megakruzer "Sun Princess“, američke kompanije “Princess Cruises”, &nbsp;na kome je preko 4 000 putnika i oko &nbsp;1.600 članova posade. &nbsp;Prvo uplovljavanje megakruzing "Sun Princess“ najavljeno je za 22. april.
Kruzing sezona u Baru trajaće do 17.oktobra, a prema najavama putničkim brodovima u grad pod Rumijom planiran je dolazak preko 90.000 gostiju.
Podsjetimo, takođe, u aprilu prošle godine na terminalu gata dvije kompanije Port of Adria (PoA) posredstvom agencije Boka Adriatic iz Bijele prvi put prihvaćen je kruzer "Sun Princess", najveći kruzeru do sada koji je uplovljavao u crnogorske luke.
&nbsp;Za Primorski portal &nbsp;pomorski agent Boka Adriatic doo Jovan Moric je potvrdio je da će od aprila do kraja oktobra, 11 puta megakruzer &nbsp;"Sun Princess" uploviti u barsku luku. Takođe, Moric najavljuje da će u Bar uploviti i kruzeri &nbsp;kompanije &nbsp;Royal Caribbean International.
Posredstvom agencije Boka Adriatic moguće je uplovljavanje i manjih kruzera u Bar tokom 2025.
Port of Adria &nbsp;u saradnji sa Global Ports Holdingom ima ključnu ulogu u pozicioniranju Bara kao kruzing destinacije.
U kompaniji Port of Adria obezbjedili su uslove za bezbjedan prihvat megakruzera, kao i manjih putničkih brodova.
Prošle godine u barsku luku je uplovilo 14 kruzera kojim je u Bar doputovalo na jedan dan oko 45.000 putnika.
Pored Princess Cruises dio Carnival Korporacije, Royal Caribbean International, i ove godine u barsku luku najavljeno je nekoliko uplovljavanja putničkih brodova Marella Cruises.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bar: Početak kruzing sezone odložen zbog nepovoljnih vremenskih uslova

Više od polovine zaposlenih u komapniji Port of Adria saglasno je da stupi u štrajk koji je bio zakazan za danas, a među zahtjevima je povećanje zarada od 15 posto i potpisanje Kolegivnog ugovora sa poslodavcem. Međutim, štrajk je zabranjen do pravosnažnosti sudske odluke po tužbi poslodavca, kompanije Port of Adria, piše Primorski portal.
Rijetka prakska u crnogorskim sudovima. Po tužbi Port of Adria, na “optuženičkoj klupi” u Osnovnom sudu u Baru su dvije sindikalne organizacije ove kompanije: Sindikalna organizacija zaposlenih u AD „Port of Adria“ (PoA) i Sindikalne organizacije Port of Adria. Prema saznanju Primorskog portala, sudija Osnovnog suda u Baru Sabina Ličina suđenje je zakazala za sledeću sedmicu.
Port of Adria je 3.januara podnio Osnovnom sudu u Baru tužbu sa privremenom mjerom, sa zahtjevom da se utvrdi da je nezakonita odluka o stupanju u štrajk, koji je zakazan za dan 9. januar 2025. godine.
- Osnovni sud u Baru je donio odluku povodom privremene mjere na način što je istu usvojio i odlučio da se zabranjuje organizovanje štrajka do pravosnažnosti odluke po tužbi. Ročište povodom zahtjeva iz tužbe će se odrzati tokom sledeće sedmice - kazala je za Primorski portal PR Osnovnog suda u Baru sudija Tamara Spasojević.
Sudija Spasojević je potvrdila da su ovakvi zahtjevi rijetki u praksi Osnovnog suda u Baru, i uopste u sudskoj praksi Crne Gore.
Kao osnov za tužbu izvršni direktor Sedat Kara ispred kompanije PoA je pored ostalog naveo: “Poslodavcu nisu dostavljene predmetne odluke izvršnih odbora oba reprezantativna sindikata na osnovu kojih se stupa u štrajk, što je štrajkački odbor bio u obavezi da uradi. Dalje, štrajkački odbor nije dostavio ažurirani spisak zaposlenih koji su u štrajku u roku od 24 sata nakon nastupljenih izmjena u spisku”. Sa druge strane, čelnici sindikata navode da su dostavili svu traženu dokumentaciju od početka organizacije štrajka koji je bio najavljen za 9. januar.
Reprezentativni sindikati na zajedničkoj sjednici krajem 2024. godine su odlučili da pokrenu štrajk i formiraju štrajkački odbor koji će dalje rukovoditi organizacijom štrajka. Na tužbu poslodavca o nezakonitostima štrajka zbog nemanja pojedinačnje odluke izvršnih odbora reprezentativnih sindikata napomenuli su da je prema Zakonu o štrajku dovoljno da štrajk pokrene jedan reprezentativni sindikat.
Od ukupno 282 zaposlena u kompaniji Port of Adria, Primorskom portalu je potvrđeno da je su za štrajk saglasna 144 radnika.
U zahtjevima radnika je povećanje zarada za 15 odsto.
Zahtjevi štrajka odnose se na dogovor iz 2023. godine, kako su kazali, kada je dogovoreno povećanje plata u iznosu od 40 odsto za sve zaposlene u kompaniji. Naime, plate su od tada uvećane za 20 odsto i zatim oko šest, a planirano povećanje od preostalih 15 odsto je obećano za januar ove godine.
Čelnici dva sindikata kompanije Port of Adria Ratko Stanisavljević i Zoran Martinović istakli su da poslodavac, odnosno direktor PoA Sedat Kara nije ispunio taj dogovor, podsjećajući da pregovori sa čelnicima menadžmenta nisu urodili plodom te da su zbog toga planirali da stupe u štrajk.

1250x600

1084x550

Zaposleni u Port of Adria tražili povećanje plate od 15 odsto pa završili na “optuženičkoj klupi”

Štrajk dijela zaposlenih u kompaniji Port od Adria odložen je do daljnjeg, po nalogu Osnovnog suda u Baru.
Kako Radio Bar i Bar Info saznaju od članova sindikata, sud je odlučio u korist poslodavca koji smatra da zakazani štrajk nezakonit.
U toku je elektronska sjednica sindikalne organizacije Port of Adria, nakon koje će se javnosti obratiti saopštenjem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdio-zaposlenih-u-port-of-adria-krece-u-strajk-traze-vece-plate&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore ranije je najavljeno da će dio zaposlenih u Port of Adria stupiti u štrajk sjutra, da zahtijevaju povećanje zarade od 15 odsto, izradu kolektivnog ugovora kod poslodavca, kao i isplatu režijske zarade za zaposlene koji su u štrajku za vrijeme njegovog trajanja.
Sindikalna organizacija Port of Adria Bar je najavu za štrajk uputila i Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Po nalogu Osnovnog suda: Odložen štrajk dijela zaposlenih u Port of Adria

Smatramo da je razvajanje Luke Bar i Port of Adria bilo pogrešno i štetno za nacionalne interese - poručio je ministar pomorstva FIlip Radulović naglašavajući da će Vlada započeti pregovore o otkupu Port of Adria kojom trenutno upravlja turska kompanija Global Ports.
Luka Bar potpisala je, kako je istakao, ugovor sa renomiranom kompanijom "Hamburg port Consulting" - koja će u naredna dva mjeseca sprovesti detaljnu analizu poslovanja kompanije "Port of Adria".
- Cilj analize je procjena mogućnosti kupovine 'Port of Adria' od sadašnjih vlasnika i njeno objedinjavanje sa Lukom Bar. Analiza će biti fokusirana na finansijske aspekte poslovanja "Port of Adria", a na osnovu njenih rezultata Vlada će započeti pregovore o otkupu - naveo je Radulović.
- Spajanjem Luke Bar i Port of Adria stvorio bi se veći razvojni potencijal, što bi značajno doprinijelo ekonomiji Crne Gore - naglasio je Radulović.
Iz Ministarstva pomorstva su naveli da potencijalno objedinjavanje predstavlja strateški prioritet Vlade, te da se očekuje da će analiza kompanije "Hamburg port Consulting " biti završena u narednih osam nedjelja, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sadašnjim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja.
- Vlada Crne Gore nastavlja da preduzima odlučne korake ka jačanju ključnih ekonomskih sektora, s posebnim fokusom na pomorstvo i razvoj infrastrukture - zaključuje se u saopštenju.

Radulović: Započećemo pregovore o otkupu Port of Adria, smatramo da je razdvajanje od Luke Bar bilo pogrešno i štetno za nacionalne interese

Ekološka inspektorka Slavena Vuković saopštila je da je još 5. februara podnijela krivičnu prijavu protiv Luke Bar zbog povišenih koncentracija arsena.
- Krivičnu prijavu sam podnijela 5. februara 2024. godine protiv pravnog lica Luka Bar AD, zbog povišenih koncentracija arsena na mjernim mjestima M1 i M2. Mjerno mjesto M1 kod naselja Stara ambulanta, i M2 kod Upravne zgrade kod sportskih terena - kazala je ona tokom današnjeg saslušanja povodom mogućeg trovanja radnika Port of Adria, Luke Bar, i eventualno uticaja na zdravlje Barana.
Odgovarajući na pitanje koje je mjere preduzela kao ekološka inspektorka u predmetnom slučaju, Vuković je istakla da je najveći fokus je bio na kontrolu pravnog lica Luka Bar jer rade sa rasutim teretima i što su količine kod AD Luke Bar mnogo veće u odnosu na količine koje vrši Port of Adria, te što se teret jedno vrijeme istovarao na otvorenom.
- Mjerenja se rade četiri puta godišnje da se pokriju sva četiri godišnja doba, onda se radi godišnji izvještaj o kvalitetu ambijentalnog vazduha. Jedna od mjera koje je Luka Bar morala da preduzme jeste da stopira istovar na otvorenom, i ruta kretanja kamiona kroz Luku Bar je skraćena - kazala je Vuković.
<h2>Šimun: Zaposleni Port of Adria su bezbjedni, u toku je monitoring</h2>
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je analizama utvrđeno da su vrijednosti olova u krvi kod zaposlenih u Port of Adria u granicama dozvoljenog za profesionalni angažman.
- Mi smo po saznanju o prispjelim nalazima i mogućem zdravstvenom riziku radnika Port of Adria stupili u kontakt sa nadležnom referentnom ustanovom iz regiona Institutom za medicinu rada i njenim direktorom. Saradnja je imala za cilj da se brzo odgovori na identifikovane promjene. Počelo se analizom i došlo do toga da navedene vrijednosti olova u krvi jesu u granicama dozvoljenog za radni angažman - rekao je on.
Ministarstvo zdravlja će, kaže Šimun, nastaviti adekvatno da upravlja ovom situacijom.
- Bavili smo više posljedicom, nego uzrokom. Da li su radnici bili zaštićeni, je li rada odnosno sirovina kojom se upravljalo bila adekvatno zaštićena. Jesmo li imali kontrole institucija, tu ostavljamo prostora za polemikom - istakao je resorni ministar.
U pogledu zdravlja zaposlenih u Port of Adria, on je kazao da su pod biološkim monitoringom, da su bezbjedni i adekvatnog stanja.
<h2>Kari: Radnici imaju svu opremu, obučeni su za opasne terete</h2>
Izvršni direktor Port of Adria Sedat Kari kazao je da kada je u pitanju zaštita na radu, radnici imaju svu opremu i obučeni su za opasne terete.
- Bitno je da od 63 radnika, šest radnika koji imaju najviše koncentracija olova u krvi, da su dobrog zdravlja i da je to u granicama dozvoljenog, dakle dobro je da su svi radnici zdravi - kazao je Kari.
Poručio je da nastavljaju rad sa Ministarstvom zdravlja, da cijelu situaciju dovedu do kraja.

Vuković: Podnijela sam krivičnu prijavu protiv Luke Bar zbog povišenih koncentracija arsena 5. februara

Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Uporedo, kako navode iz te institucije, monitoringom koji realizuje Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), što je navedeno i u posljednjem njihovom izvještaju „Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu“, utvrđen je povećan sadržaj olova detektovan na lokaciji dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja.
- U ovom izvještaju su prikazani i rezultati monitoringa kontaminenata u sedimentu mora koji su pokazali povećan sadržaj olova u poređenju sa prirodnim koncentracijama na više ispitivanih lokacija – navode iz Instituta za javno zdravlje.
U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je minule sedmice, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću Port of Adria iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježe i kod radnika tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru.
Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.
Iz IJZ ukazuju da je u našoj zemlji, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, obavezno prijavljivanje uglavnom fokusirano na zarazne bolesti.
- Što se nezaraznih bolesti tiče, u Institutu se vode registri nezaraznih bolesti: akutnog koronarnog sindroma, malignih bolesti, šećerne i cerebrovaskularnih bolesti. Zdravstvene ustanove su svakako u obavezi da prijavljuju u rutinskoj zdravstvenoj statistici oboljenja i stanja u skladu sa revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) – navode iz te institucije.
<h2>Izvori kontaminacije</h2>
Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima – posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).
Iz Instituta preciziraju da se istraživanja mjerenja nivoa olova u krvi u opštoj populaciji sprovode u nekoliko zemalja EU od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka.
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivoe olova u krvi je smanjeno. Međutim, npr. u Švedskoj je utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati. Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile (izražene i mikrogramima po litru): djeca 6-11 godina (13.4 µg/L), muškarci 20-35 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L).
Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizuje Agencije za zaštitu životne sredine EPA u skladu sa Zakonom o životnoj sredini, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnikom o dozvoljenim koncentracijama štetnih i opasnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Monitoring koji realizuje EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).
<h2>Potrebna bolja koordinacija</h2>
Slučaj u Baru izazvao je opravdanu brigu sindikalaca koji su naglasili da kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje bi promptno odgovorile na ovaj problem, da nedostaje sistemski odgovor države i društva, a da je to za posljedicu imalo višenedjeljno kašnjenje u reakciji i slanju dijela radnika na liječenje van zemlje, u specijalizovani Institut „Dr Dragomir Karajović“ u Beogradu.
Ipak iz Instituta za javno zdravlje, kako navode u odgovorima na pitanja Pobjede, smatraju da sistem nije „zatajio“ u ovom slučaju, već je još jedanput prepoznata potreba da se ojačavmeđuinstitucionalna saradnja i koordinacija između sektora zdravlja i životne sredine kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.
Na pitanje ko je sve nadležan za kontrolu i prevenciju ovakvih situacija, iz IJZ ističu da su, pored Zakona o životnoj sredini kao krovnog dokumenta, znatnim brojem podzakonskih akata i dokumenata uređene aktivnosti koje se odnose na prevenciju i kontrolu zagađivanja životne sredine.
- Prema važećem Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu kao krovnom dokumentu, „poslodavac je dužan da izvrši ispitivanje uslova radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, korišćenjem i održavanjem tehnoloških procesa rada sa pripadajućim objektima i sredstvima za rad obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način, a hemijske, fizičke (osim jonizujućih i nejonizujućih zračenja) i biološke materije, eksplozivna atmosfera, azbest, mikroklima i osvjetljenje na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama usklade sa propisanim mjerama zaštite i zdravlja na radu i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim prostorijama“ – podsjećaju iz IJZ.
Ukazuju da je taj propis je definisao i obavezu poslodavca da odredi iz reda svojih zaposlenih stručno lice ili organizuje stručnu službu za poslove zaštite i zdravlja na radu, kao i niz drugih obaveza i aktivnosti koje se moraju sprovesti u pogledu zaštite zdravlja radnika.
- Takođe, u oblasti zaštite na radu postoje podzakonski dokumenti koji bliže određuju prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, koji su takođe usmjereni na zaštitu i očuvanje zdravlja radnika – navode iz ove institucije.
<h2>Adrese i statistika</h2>
Preciziraju da u pogledu zdravstvenih institucija koje se bave dijagnostikom i liječenjem problema vezanih za trovanje, u zavisnosti od agensa koji je izazvao trovanje i opšteg stanja pacijenta, usluge se pružaju u vanbolničkoj (domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć) ili bolničkoj zaštiti (opšte, specijalne bolnice i Klinički centar Crne Gore).
- U ovakvim slučajevima ustanove koje se bave kurativnim aktivnostima nijesu u obavezi da sarađuju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore kao ustanovom na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji se bavi uglavnom preventivnim aktivnostima, ali jesu da vode urednu medicinsku dokumentaciju u skladu sa važećim propisima – zaključuju iz IJZ.&nbsp;
<h2>Direktivom EU pooštreni kriterijumivi snižene biološke granične vrijednosti</h2>
Kako je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja.
- Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – kažu iz Instituta.
Dodaju da se u Crnoj Gori Pravilnikom o mjerama zaštite na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama (Službeni list Crne Gore, br. 81/16) propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu uključujući i granične vrijednosti radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog hemijskim materijama.
- Očekuje se da se u ovaj Pravilnik u narednom periodu prenesu i nove izmjene Direktive Evropskog savjeta 98/24/EZ – kažu iz IJZCG.
<h2>Gdje se sve nalazi</h2>
Prema podacima koje navodi IJZ, iako se olovo nalazi u malim količinama u Zemljinoj kori, uglavnom u obliku olovnog sulfida (galenit), njegova rasprostranjenost u životnoj sredini je u velikoj mjeri rezultat ljudskih aktivnosti.
- To su, na primjer, rudarstvo, topljenje, rafiniranje i reciklaža olova; upotreba olovnog benzina (benzina) i avio goriva; korišćenje olova u proizvodnji, kao što je izrada akumulatora, ranije boja, glazure i olovnog stakla, u vodovodnim cijevima i lemovima. Olovo je prisutno i u nekim tradicionalnim ljekovima i kozmetici, u izradi nakita, lemljenju i keramici; kao dio nekih električnih i elektronskih predmeta; u raznim aktivnostima zanatske ili male privrede, neformalnom recikliranju i slično – podsjećaju iz IJZ.

Crna Gora nema podatke o prosječnom sadržaju olova u krvi kod stanovništva

Iz Ministarstva zdravlja danas je poručeno da će se zdravstveni sistem pobrinuti za svakog radnika kojem je potrebna zdravstvena zaštita, te da bi tužilaštvo trebalo da ispita da li su se poštovale preporuke o zaštiti na radu koje se ne pominju u slučaju trovanja olovom radnika Port of Adria.
- Povodom navoda koji su izneseni na jučerašnjoj konferenciji za medije od strane predsjednika Sindikata zaposlenih u preduzeću Port of Adria, gospodina Zorana Martinovića, a kojim je na krajnje neprimjeren način targetiran sistem zdravstvene zaštite i zaposleni u njemu, Ministarstvo zdravlja još jednom podsjeća na najažurniji angažman ovog resora u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i Institutom za medicinu rada ''Dr Dragomir Karajović'' u Beogradu, gdje su radnici zbrinuti u najkraćem terminu i gdje će, ukoliko to bude potrebno, nastaviti sa liječenjem i tretmanom o trošku državnog Fonda za zdravstveno osiguranje - naveli su u MZD.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.8684%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmihajlovic-trovanje-radnika-ukazalo-na-ogromne-nedostatke-u-sistemu-zastite-martinovic-na-testiranje-ceka-jos-100-zaposlenih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Riječ je, ističu, o referentnoj regionalnoj ustanovi u oblasti zaštitie stanovništva od jonizujućih zračenja i profesionalne toksikologije.
- Prije nego što gospodin Martinović ili bilo ko drugi glasno i samo optuži zdravstveni sistem, koji je jedini reagovao na probleme radnika, pozivamo nadležne organe da ispitaju sve pojedinosti iz ovog slučaja, a prije svega - da li se na naznačenom radnom mjestu poštovao Akt o procjeni rizika i zaštiti na radu, da li su zaposleni imali adekvatne informacije o procesima koji se obavljaju u njihovom preduzeću, kojim potencijalnim opasnostima su izloženi, te da li su u skladu sa standardima nosili zaštitnu opremu - naveli su oni.
Zamolili su Sindikat, ali i sve one koji se, kako su kazali, usuđuju da manipulišu aktuelnom situacijom: da ni u jednom trenutku ne dovode u pitanje stručne reference ljekara i medicinskog osoblja, bilo da se nalaze u Baru, Podgorici ili Beogradu i da dozvole da struka da jasne smjernice o analizama i medicinskim pretragama koje su u toku, kao i o nastavku liječenja ukoliko bude potrebno.
- Ako cijela ova priča ima neku drugu pozadinu i ima za cilj targetiranje nekih drugih organizacija ili institucija, molimo da budete jasni, hrabri i otvoreni, barem onoliko koliko ste glasni u kritikama sistema koji je usmjeren na zaštitu vašeg zdravlja - dodali su u MZD.
Ministarstvo zdravlja, poručuju, radi na reorganizaciji i unapređenju sistema medicine rada kao i drugih segmenata u zdravstvenom sistemu.
- I naš je cilj postizanje najviših standarda iz ove oblasti,i to nikako ne odgovara neprimjerenim izjavama gospodina Martinović koje nemaju argumentivanog utemeljenja - zaključili su u saopštenju. tar

MZD: Zdravstveni sistem će se pobrinuti za svakog radnika, tužilaštvo da ispita jesu li ispoštovane preporuke o zaštiti na radu

Osnovno državno tužilaštvo u Baru formiralo je predmet u slučaju povišenog nivoa olova u krvi radnika lučke kompanije Port of Adria i izviđaj je u toku, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužilaštva.
Naime, kod 58 od 63 testirana radnika utvrđeno je povećano prisustvo olova u krvi. Šestorica onih sa najvišim vrijednostima, upućeni su na liječenje u Beograd.
Granične vrijednosti olova u krvi su 28 a kod nekih radnika nivo je 119.
Zbog kontaminacije olovom grupa zaposlenih kompanije Port of Adria podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, rekao je, 17. oktobra, predsjednik Sindikata zaposlenih ove kompanije Zoran Martinović.
Kazao je i da je u ponedjeljak 14. oktobra bio na razgovoru u policijskom sektoru privrednog kriminala čija je službena dužnost da podnese krivičnu prijavu.

- Mi nismo locirali kako je došlo do kontaminacije. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović.
On je kazao da su prve rezultate trovanja olovom i cinkom, dobili krajem septembra.
- Našli smo se na nepoznatom terenu. Bilo je dosta propusta - rekao je Martinović.
Naime radnici su godišnje sistematske preglede obavljali u Baru, u kome kao ni u ostalim crnogorskim gradovima, ne postoji klinika na kojoj je moguće uraditi analize olova u krvi.
Tek su analize, ove godine otvorenoj privatnoj klinici u Baru, koja mjeri ove parametre, pokazale povećane vrijednosti ovog metala kod radnika.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore Ivana Mihajlović kazala je da sve ukazuje na "ogromne nedostatke u sistemu zdravstvene zaštite".
Rekla je da se nepostojanjem zvanične statistike o profesionalnim oboljenjima, stiče slika da njih nema.
- To nije tačno. Činjenica da od 2015. godine nemamo zabilježen slučaj profesionalnog oboljenja rezultat je nepostojanja referentne ustanove - rekla je Mihajlović.
No, osim slučaja lučkih radnika, uznemirenje je izazvalo i upozorenje građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, koje je uputio direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
On je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od početka 2023. godine.
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević je rekao da je zabrinut zbog saznanja "da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška".
Iz CETI-ja su za Radio Slobodna Evropa, 17. oktobra kazali da su ove godine realizovana tri ciklusa od po dvije sedmice mjerenja kod izlazne rampe iz kruga Port of Adria, u barskoj luci.
Rezultati mjerenja su, dodaju, dostavljeni naručiocima posla, rukovodstvu te kompanije, koji su dalje bili dužni da ih dostave Opštini Bar i Agenciji za zaštitu životne sredine.
Oglasili su se Ministarstvo zdravlja i pomorstva koje je naložilo hitnu istragu.
I pored toga što su se nadležna ministarstva oglasila, ostalo je nepoznato šta se dešavalo nakon što je CETI početkom 2023. utvrdio povećane koncentracije arsena do početka oktobra ove godine kada je utvrđeno prisustvo olova kod radnika kompanije.

Tužilaštvo formiralo predmet zbog visokog nivoa olova u krvi lučkih radnika iz Bara

Slučaj kontaminacije olovom i cinkom radnika u kompaniji Port of Adria do krajnje mjere je ogolio neadekvatnost zakonskog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, smatra zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS), Ivana Mihajlović. 
 
Ona je na konferenciji za novinare rekla da je trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite i zdravlja na radu. 
 
USS je apelovala na donosioce odluka da pod hitno počnu aktivnosti na formiranju referentne ustanove za medicinu rada, odnosno ustanove koja bi potvrdila i dijagnostifikovala profesionalna oboljenja. 
 
- Činjenica je da su naši dosadašnji napori da donosici odluka skrene pažnju na neophodnost formiranja medicine rada, naišli na ćutanje onih koji su trebalo da vode brigu - rekla je Mihajlović. 
 
Prema njenim riječima, to govori o tome da zaštita na radu nije prioritet. 
 
- USS smatra da nemamo luksuz da izgubimo još neku godinu dok shvatimo da nam je ovo zaista prijeko potrebno i nužno - rekla je Mihajlović. 
 
Ona je kazala da su situacije poput ove iz Port of Adria, samo dio problema koji je mnogo dublji. 
 
- I, nažalost, vidljiv tek onda kad se sredstva javnog informisanja pozabave ovim temama - dodala je Mihajlović. 
 
Ona je rekla da USS od početka pomno prati situaciju u Porto of Adria i pruža logističku podršku kolegama. 
 
Predsjednik Sindikalne organizacije Port of Adria Zoran Martinović rekao je da je po zakonu poslodavac dužan da zaposlene šalje na godišnji zdravstveni pregled. 
 
On je naveo da je njihov poslodavac ove godine prvi put uradio medicinsku analizu prisutnosti teških metala u krvi, pošto u Crnoj Gori do sada nije postojala zdravstvena ustanova, kako državna, tako i privatna, koja bi se bavila time. 
 
Martinović je kazao da je u Baru otvorena klinika Novi standard, koja se bavi tom analizom. 
 
- Na intervenciju naše službe zaštite na radu, koja je skrenula pažnju poslodavcu da taj pregled mora da se obavi, on je poslao određeni broj radnika na analizu prisutnosti metala u krvi - rekao je Martinović. 
 
On je dodao da su na testiranje otišla 63 radnika. 
 
- Po najnovijim podacima, kod 54 je konstatovano povišeno olovo u krvi, a kod deset cink - kazao je Martinović. 
 
On je dodao da na testiranje čeka još oko 100 radnika. 
 
Martinović je kazao da ljudi u startu nijesu shvatili šta se dešava. 
 
- Kolege su bile zbunjene jer im niko nije mogao prepisati terapiju, tad sam shvatio da nemamo medicinsku laboratoriju koja se bavi time ni odjeljenje koje će da liječi te ljude - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je sve išlo dosta sporo i dodao da nije bilo pritiska od poslodavca da mora da se radi. 
 
Martinović je rekao da je poslodavac obezbijedio novo testiranje radnika u Berlinu. 
 
On je rekao da mu je čudno to što u Crnoj Gori nema niko ko bi mogao da pomogne ljudima. 
 
- Neko hoće samo da se liječi, jer zdravlje nema cijenu, mi smo u cijeloj ovoj pričili izgubili tri nedjelje. Prema tome, mislim da je sistem zakazao, ne može mi biti jasno da u Crnoj Gori ne postoji sistem zaštite niti laboratorija gdje bih ja mogao sam da odradim te nalaze - rekao je Martinović. 
 
On smatra da je sistem podbacio. 
 
- I što je najgore, kad su se političari umiješali, kad je ministarstvo nešto reklo, e onda sve može. Ne želim takav sistem gdje mi političari mogu odlučivati da ću da se liječim ili neću. Hoću sistem koji mora biti pravedan i koji mi u svakom momentu mora omogućiti liječenje - rekao je Martinović. 
 
Upitan kakvo je zdravstveno stanje šest radnika koji su upućeni u Beograd, Martinović je kazao da su u dobrom stanju i da će nalazi pokazati ostalo. 
 
Govoreći o tome da li je tužilaštvo pokrenulo istragu, Martinović je kazao da je u ponedjeljak dobio poziv za razgovor iz sektora privrednog kriminala i da je taj sektor po službenoj dužnosti dužan da pokrene krivičnu prijavu. 
 
- Pošto mi nijesmo locirali kako je došlo do kontaminacije, mi smo se bazirali samo na to da ljude uputimo na liječenje. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je nekoliko radnika u Baru podnijelo krivičnu prijavu protiv NN osobe ili više njih. 
 
Martinović je rekao da izlaganje određenim opasnim materijama ne mora da ispoljava simptome odmah već da mogu da prođu i decenije.

Mihajlović: Trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite; Martinović: Na testiranje čeka još 100 zaposlenih

Iz Nezavisnog sindikata policije saopštili su da postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila predstavlja potencijalni dokaz nebrige za zdravlje i živote zaposlenih.
- Duboko saosjećajući sa radnicima Port of Adria sa čijim problemima se poslednjih dana upoznaje šira javnost službenici Stanice granične policije Herceg Novi se s pravom pitaju da li će i oni za godinu, dvije ili pet biti predmet novinskih članaka i, što je mnogo gore, medicinskih testova i ispitivanja. Nebriga nadležnih za zdravlje zaposlenih i dovođenje njihovih života na nivo potrošne robe najbolje se oslikavaju na lučkim radnicima na koje se niko godinama nije osvrtao i za čije živote godinam niko nije mario. A jedan projekat koji se trenutno realizuje u Herceg Novom, tačnije na graničnom prelazu Kobila, je potencijalni dokaz nebrige za zadravlje i živote zaposlenih. No, dok se to dokaže za neke naše kolege može biti suviše kasno - naveli su oni u saopštenju medijima.
Postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila je, kažu, od samog početka vrlo tajnovito, strogo sakriveno od javnosti, zasnovano na neistinitim tvrdnjama - pa je, podvlače, samim tim i sumnjivo.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) je riješena da pošto-poto postavi radar na samo 15 metara od kontrolne kabine u kojoj policijski službenici borave 24 sata dnevno. Pritom apsolutno ne mareći za njihovo zdravlje, nivo zračenja i eventualnu ugroženost. Kao da je jedino važno uzeti novac od Evropske unije jer se ovaj projekat finansira iz EU fondova. Ljudski životi su u njihovim projekcijama, kako izgleda, stavka za otpis - ocijenili su u Nezavisnom sindikatu policije.
&nbsp;UPSUL, kažu, tvrdi da ima potrebne dozvole od Vlade Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Opštine Herceg Novi ali ne daje odgovore kako su te dozvole dobili, na osnovu kojih podataka koje su prezentovali nabrojanim institucijama.&nbsp;
- Da li su neke od njih potpuno svjesno doveli u zabludu? Elaborat na osnovu koga se izvode radovi kaže da na tom prostoru nema živih ljudi i da postoje ruševne zgrade. Ako znamo da tu funkcioniše granični prelaz prema EU u punom kapacitetu onda je potpuno jasno da je ovo notorna neistina smišljena radi dobijanja potrebnih dozvola - naveli su u Nezavisnom sindikatu.
Zahtjev opštini Herceg Novi za postavljanje „demontažnog antenskog sistema“ je, poručuju, još jedna obmana.
- Jer se radi na postavljanju stuba visokog više od 25 metara koji treba da drži betonska ploča ne manje površine od 50m2 i ne manje debljine od 1 metra. Uz to, na stubu neće biti montirana nikakva antena već radar koji treba da kontroliše čitav Bokokotorski zaliv. &nbsp;Suočeni sa nepobitnim činjenicama i mnoštvom „rupa“ i njihovim dokumentima UPSUL &nbsp;izbjegava sastanak sa službenicima koji rade na graničnom prelazu Kobila potpuno svjesni da je njihova priča neodrživa - istakli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na jedinom održanom sastanku dali su, kažu, obećanje da će se javiti za najduže sedam dana kako bi održali novi sastanak sa konkretnim odgovorima na pitanja službenika Uprave policije i Uprave carina.&nbsp;
- Njihovih sedam dana traje već nekoliko mjeseci. Za to vrijeme, dok potpuno ignorišu brigu ljudi za sosptveno zdravlje, oni nastavljaju sa radovima kao da je sve u najboljem redu - dodali su oni.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva sve nadležne institucije da provjere i razmotre ovaj slučaj kako bi se sa njega otklonila svaka sumnja.&nbsp;
- Pozivamo Agenciju za zaštitu životne sredine da izađe na lice mjesta i utvrdi o kakvom projektu se radi i da li može doći do ugrožavanja zdravlja ljudi. Takođe, pozivamo specijalno državno tužilaštvo da ispita pod kakvim okolnostima je urađen elaborat ovog projekta, zašto su u njemu navedeni lažni podaci, kako su tj. na osnovu koje dokumantacije su dobijene dozvole za izvođenje radova. Konačno, ne i manje bitno, pozivano kancelariju Evropske unije u Crnoj Gori da provjeri kako i na koji način se troše sredstva poreskih obveznika zemalja EU odnosno da li je njihova namjena ugrožavanje života ljudi i životne sredine ili nešto potpuno drugo - istakli su u saopštenju.
Još smo, poručuju oni, na vrijeme.
- Poslije može biti kasno - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila potencijalni dokaz nebrige za zdravlje i živote zaposlenih

Vlada Crne Gore, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), započela je realizaciju projekta „Unapređenje strateškog planiranja i izvještavanja kroz unapređenje informacionog sistema“, koji ima za cilj jačanje institucionalne koordinacije i digitalizaciju procesa planiranja i praćenja javnih politika.
Projekat će omogućiti modernizaciju i unapređenje Informacionog sistema za praćenje i izvještavanje (ISPI), čime će se pojednostaviti procesi strateškog planiranja, povećati transparentnost rada institucija i ubrzati realizacija državnih obaveza. Ovaj model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za efikasno upravljanje nacionalnim razvojnim programima, kao i inicijativama koje će biti realizovane nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Povodom početka projekta održan je radni sastanak u Generalnom sekretarijatu Vlade, kojem su prisustvovali zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vučić Popović i v.d. rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj Ranko Andrijašević, kao i predstavnici UNDP-a: zamjenica stalne predstavnice UN Silke Hollander, lider tima za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i projektna analitičarka za javnu upravu Maja Marković.
Na sastanku su dogovoreni početni koraci koji uključuju analizu postojećeg pravnog okvira, unapređenje propisa i definisanje procedura za uspostavljanje sistema koordinacije donatorske podrške i javnih politika. Time će biti obezbijeđen pravno obavezujući osnov za funkcionisanje nacionalnih institucija u ovoj oblasti.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku Generalnom sekretarijatu Vlade u cilju efikasnije implementacije aktivnosti, kvalitetne komunikacije sa međunarodnim partnerima i praktične primjene novih rješenja u radu javne uprave.
Zaključeno je da projekat otvara jasnu perspektivu unapređenja državnih kapaciteta, posebno u segmentu koordinacije razvojnih procesa. Realizacija ovih aktivnosti stvoriće i potrebne uslove za buduću ulogu Crne Gore u pružanju razvojne pomoći kao članice Evropske unije.

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: port-of-adria