Deseti Božićni ručak upriličen je ove godine u organizaciji kuvara Žarka i Banke hrane Crne Gore.
Iz Banhe hrane su rekli da je Božić vrijeme kada se dobrota širi, a najljepši dar postaje onaj koji dajemo bez očekivanja, iz čiste ljubavi.
- Ljudi zaslužuju barem jedan dan istinske radosti, pažnje i osjećaja da nisu zaboravljeni. 50 porodica će osjetiti radost Božića, zahvaljujući umješnosti i plemenitosti Žarka kuvara. Znaće porodice i pojedinci u stanju potrebe da ih Banka hrane nije ni ove godine zaboravila - navodi se u saopštenju Fondacije.
Podsjećaju da Ustavom Crne Gore svi imaju pravo na dostojanstven život.
Banka hrane apeluje na upravu Glavnog grada da obrati pažnju na obroke (posebno u vrijeme praznika) koje dobijaju korisnici Narodne kuhinje na Koniku, kako zbog dostojanstva korisnika tako i zbog novca koji daju poreski obaveznici.&nbsp;
- Obrok iz Narodne kuhinje mnogima je jedini obrok. Suvi obroci koje dobijaju ovih dana podsjećaju na doručak, paštete, sirni namaz, mesni narezak, konzerve… - navedeno je u saopštenju.
U Narodnoj kuhinji glavnog grada se, napominju, ne spremaju obroci. Priprema hrane u objektu kuhinje garantovala bi kvalitet, donacije namirnica i zaposlenje socijalno ugroženih.
- Ne dozvolimo da mišljenje koje čujemo “sirotinja nije važna ni oni koji su u potrebi”, postane većinsko - poručili su iz Banke hrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božićni ručak za pedeset porodica

Kada je u egipatskom Šarm el-Šeiku objavljeno da je postignut prekid vatre između izraelskih snaga i palestinskih frakcija predvođenih Hamasom, u Gazi je zavladala nevjerica, ali se pojavila i tiha nada.
Ljudi su izlazili iz šatora noseći ono malo što im je ostalo – bocu vode, dječju dekicu, plastičnu kesu s uspomenama. Mnogi su vjerovali da se vraćaju kući, ali su pronašli samo tišinu i prašinu. Kuće su nestale, čitavi kvartovi sravnjeni su sa zemljom, a ispod ruševina leže tragovi života koji je tu nekada postojao.
- Sve je bilo sivo, kao da je nestao svijet - kazala je Senija iz područja Al Šati u Pojasu Gaze.
Osim kuće, izgubila je muža i troje djece, a najstariji sin joj je živ samo zato što je davno otišao u Njemačku. Senijina priča jeste priča o sudbini stotina hiljada Palestinaca koji su imali život, porodicu i dom, a preko noći ostali bez ičega – u ovom okrutnom ratu koji je trajao više od dvije godine. Prekid vatre donio je mir, ali ne i sigurnost. U moru ruševina čovjek se ne može osjećati bezbjedno. Ipak, ljudi se vraćaju – ne zato što imaju gdje, već zato što nemaju kud drugo.
Na mjestima nekadašnjih kuća sada niču šatori u koje se sklanjaju hiljade porodica. Proći će još mnogo vremena prije nego što ponovo budu imali čvrst krov nad glavom. U šatorima se rađaju djeca, liječe rane, kuvaju posljednje zalihe hrane i traži voda. Noći su hladne, dani užareni, a svaka kap kiše pretvara se u borbu protiv blata i prokišnjavanja. Roditelji pokušavaju djeci da objasne zašto njihova soba više ne postoji, dok oni traže igračke ispod gomila kamenja.
Humanitarna pomoć i dalje sporo stiže u Gazu i to u ograničenim količinama. Uprkos ogromnom razaranju, život se ipak polako pokušava vratiti u normalu. Gotovo svi stanovnici Pojasa Gaze smješteni su u šatore i nastoje, koliko mogu, da održe bezbjednost i osnovne uslove za sebe i svoju djecu.
<h2>Stalna borba</h2>
Uprkos nedostatku osnovnih resursa, trude se da sebi stvore svakodnevnu rutinu. Sada je u toku borba za preživljavanje i prilagođavanje novim okolnostima – traže se načini da se u ruševinama pronađe makar neki izvor egzistencije.
Putem Skajpa Večernji list je razgovarao s nekoliko porodica koje su do prije dvije godine u Gazi imale lagodan život, a koje danas žive u šatorima. Porodica Al-Šetat odmah nakon proglašenja prekida vatre krenula je pješice prema svojoj četvrti Han Junis. Dani bježanja, skloništa i gladi bili su iza njih – barem su tako vjerovali. Ibrahim i njegova supruga Samira, sa svojih petoro djece, nijesu ni slutili da će se povratak pretvoriti u prekopavanje ruševina.
Put prema nekadašnjem domu vodio je, pričaju, preko ulica zatrpanih komadima betona, smrvljenim automobilima i tišinom težom od zvuka eksplozija.
- Djeca su mislila da će pronaći našu kuću – možda oštećenu, ali ipak kuću. Nijesu razumjela što znači "potpuno sravnjena" - priča za Večernji Samira dok stoji pred ostacima svog doma u Han Junisu.&nbsp;
Izraelska bombardovanja i raketiranja „preživio“ je samo betonski prag. Krov, zidovi, namještaj – sve je nestalo. Djeca su, kaže, nijemo gledala u ruševinu, a najmlađa Lejla upitala je: „Mama, gdje će sad spavati naši kreveti?“ Samira nije imala odgovor.
Ibrahim je od komada platna i starih metalnih šipki podigao improvizovani šator. To je sada njihov novi, privremeni dom – na prašnjavoj zemlji, bez struje i vode, ali s osjećajem da su barem na svome.
- Nijesam mogao dozvoliti da moja djeca spavaju među kamenjem i ruševinama. Šator je sve što imamo, ali i znak da nijesmo odustali - kaže Ibrahim.
Život u šatoru donosi brojne izazove. Noću je hladno, danju vruće, a kad padne kiša, voda se sliva niz platno. Djeca drže plastične boce i hvataju svaku kap. Samira svakog jutra ide do improvizovanog bunara po vodu i traži nešto hrane na lokalnoj pijaci, gdje su cijene višestruko porasle. Hrana se dijeli na male porcije – malo pirinča, nekoliko urmi, ponekad konzerva tune koju svi dijele.
- Naučili smo da živimo s manje, ali nikada se nećemo navići na to da nam djeca zaspu gladna - kaže Samira.
Sin Ahmed pomaže ocu popravljati šator i sakupljati drva za vatru, dok Lina brine o mlađima i priča im priče koje je zapamtila iz škole – škole koja je sada takođe ruševina.
Ne puca se, kažu Al-Šetati, ali noću se i dalje čuju dronovi.&nbsp;
- Svaki put kad čujem zvuk aviona, srce mi stane. Ne znaš hoće li se ovaj mir odjednom pretvoriti u novi dan užasa - kaže Samira.
Ibrahim svakog dana pretražuje ruševine njihovog doma, traži fotografije, uspomene – bilo šta što bi djeci vratilo osjećaj doma. Jednog dana pronašao je metalnu šolju s ugraviranim imenom "Lina". Donio ju je kćeri, a ona ju je poljubila i rekla: „Sad opet imam nešto svoje.“
Humanitarne organizacije povremeno donose osnovne potrepštine – brašno, deke, higijenske setove – ali to nije dovoljno.&nbsp;
- Ono što nama treba nije samo hrana, već život dostojan čovjeka. Djeca trebaju školu, igru, sigurnost. Umorna su od šatora - objašnjava Ibrahim.
Uprkos svemu, porodica Al-Šetat čini sve kako bi stvorila privid normalnosti. Petkom, kad sunce ne prži ili kiša ne lije previše, Samira kuva skroman ručak, uglavnom od pirinča i leće, a Ibrahim sjedi s djecom i priča im o vremenima prije rata – kako su sadili smokve u dvorištu, kako je Lejla trčala za kokoškama, a Ahmed pomagao đedu da popravlja bicikl. Djeca slušaju, oči im sijaju, jer u tim pričama postoji svijet koji nije srušen.
- Sanjam dan kad ćemo ponovo imati kuću, makar malu - stalno govori Lina, dodaje Ibrahim.
Šator je, kaže, dom bez adrese. Ipak, svaki dan započinju zahvalnošću što su živi i zajedno.&nbsp;
- Samira svakog jutra ponavlja molitvu: „Bože, daj nam snage da izdržimo i da naša djeca dožive mir koji traje duže od jednog prekida vatre“ - ispričao je Ibrahim Al-Šetat.
<h2>Šator postao simbol upornosti</h2>
Kao i porodica Al-Šetat, i porodica Al-Nadžar vratila se u svoju četvrt na sjeveru Gaze nakon proglašenja prekida vatre, ali nijesu imali šta da zateknu osim prašine i kamenja.
Kuća u kojoj su odrasla njihova djeca pretvorila se u gomilu građevinskog otpada, a dvorište u kojem su se nekada igrali sada je neprepoznatljivo. I ta porodica živi u improvizovanom šatoru pored svojih ruševina. Otac Fares i majka Hanan imali su šestoro djece – tačnije, imali su ih. U posljednjem bombardovanju izgubili su sina Mahmuda (14) i ćerku Salmu (10). Preostala djeca – Omar (16), Jasmin (12), Karim (8) i najmlađa Dalija (5) – žive s njima pod tankim platnom koje prokišnjava na svaku kap kiše.
- Kada se vratite i shvatite da su vaša djeca zakopana pod ruševinama vašeg doma, svijet prestaje da ima smisla - kaže Fares, čije su ruke ispucale od danonoćnog kopanja po betonu u potrazi za njihovim tijelima.&nbsp;
- Mahmuda sam pronašao nakon tri dana. Salmu su pronašli komšije. Nikada nijesam mislio da ću im kopati grob vlastitim rukama - govori u očaju.
Hanan dodaje da svakog dana sjedi na plastičnoj stolici ispred šatora i drži Salminu maramicu s izvezenim cvjetićem.&nbsp;
- Ona ju je sašila dan prije nego što je poginula - kaže.&nbsp;
Glas joj drhti, ali oči su suve – suza, kaže, više nema.&nbsp;
- Život u šatoru nije život, već preživljavanje. Ujutro pokušavam da skuvam nešto na malom plinskom kuvalu koje su nam donijeli volonteri. Kada plina nema, ložimo plastiku i drvo - objašnjava.
Šator je postao simbol upornosti porodice, svakodnevno ga popravljaju, učvršćuju kanapima i komadima lima.&nbsp;
- Ne mogu djeci vratiti dom, ali mogu im dati osjećaj da nijesu izgubljeni - govori Fares.&nbsp;
U šatoru su uredili kutak s nekoliko knjiga i igračaka koje su preživjele rat. Djeca tamo provode sate crtajući – kuće, drveće, nebo bez dima – svijet u kojem bi voljela da žive.
Humanitarna pomoć stiže povremeno: brašno, konzervirana hrana, voda, ponekad i paketi s igračkama.&nbsp;
- Kada Dalija vidi lutku, prvo pita: "Je li ovo Salmina?" Kako joj objasniti da Salma više nikada neće doći - pita Hanan.
Porodica Al-Nadžar ne želi da napusti mjesto na kojem je nekada živjela srećno.&nbsp;
- Ovdje smo rođeni, ovdje su nam djeca sahranjena. Ovdje ćemo i ostati. Ako odemo, bilo bi to kao da su njihovi životi izbrisani - odlučan je Fares.
Svaki zalazak sunca unosi tračak svjetlosti kroz poderano platno šatora. Djeca se okupljaju uz vatru, a Hanan im priča o Mahmudu i Salmi.&nbsp;
- Bili su hrabri, uvijek su dijelili sve što su imali - govori im, a Omar dodaje: „Zato ćemo i mi dijeliti ono malo što imamo, dok jednog dana opet ne budemo svi zajedno.“
Ti trenuci, iako bolni, vraćaju porodici snagu. Djeca su naučila da se nada ne gradi na zidovima, već u srcima. Njihova srca, uprkos ratu, i dalje kucaju. Kada noć prekrije ruševine, a vjetar zapuše kroz poderane šavove šatora, Fares šapuće: „Mahmude, Salma, vaša braća i sestre spavaju. Čuvajte ih odozgo.“&nbsp;
I dok gleda u nebo bez zvijezda, nada se da će jednog dana podići novu kuću – ne da zaboravi, već da vrati ono što su im rat i mržnja oduzeli.
I u zemlji bez domova, ljubav i sjećanje ostaju – kao posljednji krov nad glavom.
Razaranje u Pojasu Gaze tokom sukoba od 2023. godine do danas dostiglo je katastrofalne razmjere, s posljedicama koje će se osjećati decenijama.
Stanje je slikovito opisao i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je bio uključen u posredovanje pri sporazumu između Izraela i Hamasa. U intervjuu za emisiju CBS-a „60 minuta“ o prizoru koji je zatekao rekao je: „To je kao da je u tom području eksplodirala nuklearna bomba. Ljudi su žurili nazad prema svojim uništenim domovima, ne shvatajući u potpunosti šta ih tamo čeka.“
Izraelski vojnici objasnili su mu da se ljudi vraćaju u potpuno razorena područja kako bi, koliko mogu, sačuvali tragove svog života – podigli šatore na ruševinama i pokušali stvoriti makar privid doma.&nbsp;
- Veoma je tužno, jer pomislite: "Nemaju gdje drugo da odu." Sve što su imali – domove, ulice, škole – sada je sravnjeno sa zemljom - dodao je Kušner, naglašavajući ne samo materijalnu, već i ljudsku i psihološku dimenziju razarajućeg učinka sukoba.
Kušner je opisao i prizor povratka porodica: „Ljudi su se kretali potpuno razorenim područjima, gdje su ostali samo beton i metal. Pokušavali su da postave šatore i da povrate makar tragove svog života. I dok sam posmatrao te ljude, shvatio sam koliko je duboka njihova nemoć – i koliko su snažne njihove nade.“
Pojedini djelovi Gaze podsjećaju na gradove iz apokaliptičnih filmova: ulica nema, krovova nema, a jedini znak života jesu male improvizovane zajednice koje opstaju uprkos svemu.
Kušner je naglasio da je devastacija u Gazi simbol šire humanitarne krize.&nbsp;
- Pogled na ljude koji pokušavaju da obnove svoj život usred ruševina – to je prizor koji se ne zaboravlja. Oni nemaju gdje drugo da odu, a njihova svakodnevica sada se sastoji od borbe za preživljavanje – ne za luksuz, ne za udobnost, već za osnovno dostojanstvo - rekao je on.
<h2>Skupa i složena obnova</h2>
Obnova Pojasa Gaze nakon gotovo dvije godine intenzivnog sukoba s Izraelom zahtijevaće ogroman finansijski i logistički napor.
Prema procjenama Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), za obnovu i obezbjeđivanje bezbjednosti u Gazi biće potrebno oko 70 milijardi dolara, dok se za prve tri godine inicijalne obnove planira obezbijediti oko 20 milijardi dolara.
Ta procjena zasniva se na Privremenoj brzoj procjeni šteta i potreba (IRDNA), koju su zajednički sačinili UN, Evropska unija i Svjetska banka.
Gaza, duga 41 kilometar i široka između dva i pet kilometara, gotovo da nema djelova koji nijesu pogođeni stalnim bombardovanjem.
Džeko Silijers iz UNDP-a ističe da nivo razaranja dostiže oko 84%, dok u nekim područjima, uključujući grad Gazu, razaranja prelaze 90%.
Taj nivo uništenja stvorila je ogromne količine ruševina i otpada – procijenjene na više od 60 miliona tona – što uključuje betonske blokove, čelik, neeksplodirane bombe, pa čak i ljudske ostatke.
UNDP i partneri već pomažu 2,1 milion stanovnika Gaze u obezbjeđivanju pitke vode, medicinskih zaliha, uklanjanju otpada i čišćenju ruševina. Do sada je uklonjeno oko 81.000 tona ruševina, što odgovara otprilike 3.100 kamiona, čime se omogućava pristup humanitarnim radnicima, bolnicama i društvenim službama.
Iako postoji spremnost donatora iz arapskih zemalja, evropskih država i SAD-a da podrže prve faze obnove, humanitarne potrebe i dalje daleko prevazilaze dostupnu pomoć.
Nakon potpisivanja primirja u Šarm el-Šeiku, koje su podržali američki predsjednik Donald Tramp i lideri Egipta, Katara i Turske, oslobođeni su svi izraelski taoci, a Izrael je oslobodio palestinske zatvorenike. UN i humanitarne agencije ponovo pozivaju izraelske vlasti da otvore sve ulazne tačke u Gazu, kako bi humanitarna pomoć mogla da stigne do onih kojima je najpotrebnija.
Iako je Izrael dozvolio ulazak 190.000 tona pomoći, UN i partneri upozoravaju da su potrebe mnogo veće. Jens Larke iz Kancelarije UN-a za humanitarnu pomoć naglašava da pomoć mora doći do ljudi, a ne da ljudi rizikuju živote dolaskom po nju u udaljena područja.
Prvi korak u obnovi je uklanjanje ruševina. Milioni tona betona, metala, plastike i drugih materijala prekrivaju Pojas Gaze. Filip Buverat ističe da je za nastavak obnove neophodno najprije obezbijediti pogođena područja, ukloniti neeksplodirane bombe i pripremiti materijal za ponovnu izgradnju.
Beton i čelik koji se uklone mogu se drobiti i ponovo koristiti, dok će masovni uvoz građevinskog materijala biti moguć tek nakon izgradnje dubokomorske luke.
Ključne komunalne usluge – vodosnabdijevanje, kanalizacija i električna mreža – pretrpjele su teška oštećenja. Više od 70% od ukupno 600 postrojenja za vodu i sanitaciju oštećeno je ili uništeno, a posebno su pogođena postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. U Pojasu Gaze postoji šest takvih postrojenja i sva su oštećena, što povećava rizik od širenja bolesti, uključujući prolivne bolesti i koleru. Maher Nadžar, zamjenik direktora organizacije Coastal Municipalities Water Utility (CMWU), naglašava da su radovi na popravkama ometani stalnom prijetnjom napada i nedostatkom opreme.
Stambeni sektor takođe je pretrpio katastrofalna razaranja. Prema satelitskim snimcima i procjenama UN-a, oštećeno je ili uništeno 282.904 kuća i stanova širom Gaze, dok je u gradu Gazi posebno pogođena četvrt Šeih Radvan. Uprava grada navodi da je 90% gradskih puteva oštećeno, što dodatno otežava pristup i logistiku obnove.
Stručnjaci, poput Šeli Kalberson iz RAND Corporationa, upozoravaju da obnova stambenog fonda može potrajati decenijama ako se ne sprovede sistemsko planiranje, uključujući privremene kampove koji bi se mogli pretvoriti u trajne gradske četvrti.
Poljoprivreda je, takođe, pretrpjela težak udarac – 82,4% jednogodišnjih usjeva i više od 97% višegodišnjih nasada uništeno je tokom sukoba, što je dovelo do ozbiljne nesigurnosti u snabdijevanju hranom i proglašenja gladi u gradu Gazi.
Filip Buverat naglašava da je hitno čišćenje zemljišta od mina i neeksplodiranih bombi ključ za oporavak poljoprivrede i prehrambene bezbjednosti.
Obnova obrazovnog sektora takođe je od suštinske važnosti, jer gotovo polovina stanovništva ima manje od 18 godina. Tokom sukoba škole su služile kao skloništa, a 91,8% zgrada zahtijeva potpunu obnovu ili rekonstrukciju.
Obnova Gaze biće složena i dugotrajna, zahtijevaće koordinaciju donatora, humanitarnih organizacija i lokalnih vlasti. Bez sistemske pomoći spolja, povratak normalnom životu ostaće nedostižan, a humanitarna kriza nastaviće da prijeti milionima Palestinaca.

Stotine hiljada Palestinaca vratilo se u apokalipsu: Gaza je pretvorena u prah i pepeo

Porodice pritvorenika koji štrajkuju glađu okupili su se ispred Višeg suda u Podgorici u znak podrške svojih najbližih koji se nalaze u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Na današnjem skupu, mogu se vidjeti transparenti na kojima piše “Podrška štrajku”, “Ustav Crne Gore - Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće moguće vrijeme”, “Kriv si dok se ne dokaže da si vlast”, “Drže nas u pritvoru da sakriju istinu”.
Oni su u ranijem saopštenju naveli da pritvorenici štrajkuju jer im nijesu ispunjeni zahtjevi.
- Za protest podrške štrajkačima obaviješteni su glavni državni organi pravde i međunarodne organizacije. Svi oni koji smatraju da je pravo i pravda zatajila mogu se pridružiti da daju podršku štrajkačima - kazali su iz NVO Evropski centar za zaštitu prava pritvorenih i osuđenih lica (ECPIC).
Prema jučerašnjem izvještaju UIKs-u, u Istražnom zatvoru od 117 pritvorenika njih 89 štrajkuje glađu.
Pritvorenici su juče, u pismu upućenom medijima, kazali da poslije 15 dana štrajka iscrpljeni nastavljaju odlučni da neće odustati od zahtjeva uprkos glasnom ćutanju crnogorskih institucija, političkih aktera kao i NVO za zaštitu ljudskih prava.
- Naše porodice će se skupljati ispred Višeg suda, a mi na ročištima otkazivati punomoć advokatima, koje ne uvažavaju u sudnicama, jer su sudije pod pritiskom političara i ministara, istih onih sa Skaj prepiski, tužilaca sa Skaj prepiski, kao i sudija Apelacionog, Vrhovnog suda, sa Vajber i Skaj prepiski. U ovom savezu sudije Višeg suda su nemoćne iako su to sudije krivičari sa dugogodišnjim iskustvom, jer politički pritisak i savezništvo tužilaštva i Apelacionog suda, sudijama Višeg suda vežu ruke - naveli su u pismu.

Protest porodica pritvorenika: “Drže nas u pritvoru da sakriju istinu”

Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji Gorana Jokića, ali i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda. - Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Očekuje i da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima. Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi. - Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp; - Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

Portparolka Vlade Sjeverne Makedonije Marija Miteva najavila je danas da će od ponedjeljka biti otvorena telefonska linija za direktnu komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u diskoteci u Kočanima.
- Uspostavljamo novu telefonsku liniju za direktnu komunikaciju, kojom upravlja Kancelarija premijera, koja će biti aktivna od ponedjeljka 9. juna, funkcionisaće neprekidno i biće dostupna svim povrijeđenim osobama i njihovim porodicama - rekla je Miteva na konferenciji za novinare.
Istakla je da je Vlada u prvoj fazi pozvala sve povrijeđene osobe i njihove porodice da se jave, da iznesu svoje zahtjeve, predloge i konkretne potrebe.
- Ova linija neće biti samo kontakt - već živi kanal komunikacije, putem kojeg će se održavati dnevna, nedeljna i mjesečna koordinacija, uz redovna ažuriranja i personalizovani pristup za svaki slučaj - rekla je portparolka Vlade Sjeverne Makedonije.
Miteva je objasnila da se ova telefonska linija sada otvara "zato što Vlada vjeruje da podrška ne treba da bude jednokratna, već proces i zato što zna da se zdravstveno i psihološko stanje povrijeđenih mijenja svakog dana i da im je prije svega potrebno vrijeme da se posvete svom oporavku".
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Sjeverne Makedonije, ukupno 187 pacijenata povrijeđenih u požaru u Kočanima 16. marta zadržano je na liječenju duže od 48 sati.
Od tog broja, kako je rekao direktor tog fonda Sašo Klekovski, 116 je upućeno u inostranstvo, a 71 osoba je liječena u bolnicama u Sjevernoj Makedoniji.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima stradalo je 59 ljudi, a troje je preminulo kasnije na liječenju u inostranstvu - dva u Litvaniji i jedan u Srbiji.
Požar se desio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a prema objavljenim detaljima istrage, diskoteka "Puls" je radila bez važeće dozvole i kršila mnoge standarde bezbjednosti, uključujući nedostatak sistema zaštite od požara i nedovoljno izlaza za evakuaciju.
U istrazi požara u Kočanima osumnjičeno je 60 osoba i tri firme, od kojih 46 osoba istražuje Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 14 policajaca Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije.

Vlada S. Makedonije otvara telefonsku liniju za komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u Kočanima i njihovim porodicama

Porodice žrtava požara u diskoteci "Puls" u Kočanima odbile su danas poziv premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog na sastanak, koji je trebalo da se održi 13. maja u Skoplju.
U saopštenju poslatom medijima, roditelji poginulih u požaru u diskoteci "Puls" navode da je razlog odbijanja poziva to što je zakasnio, kao i to što su prethodno tražili da se sastanak održi u Kočanima.
- U vezi sa telefonskim pozivom iz kabineta premijera Hristijana Mickovskog da se održi sastanak sa nama, roditeljima tragično preminule djece u diskoteci 'Puls', zakazan za 13. maj 2025. godine u 15.00 u Skoplju, obavještavamo vas da poziv ne prihvatamo, jer je zakasnio - piše u tom saopštenju. 
 
Podsjeća se da je Mickoski bio pozvan od svih roditelja djece stradale u požaru u da dođe u Kočane i tamo organizuje sastanak u formi i sadržaju koji smatraju prikladnim.
- S obzirom na to da neki od roditelja nijesu u mogućnosti da putuju zbog posljedica tragedije, smatrali smo da je predlog za sastanak u Kočanima razuman i opravdan - piše u saopštenju, uz napomenu da je to stav najvećeg dijela roditelja.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci danas u podne su organizovali proteste u Kočanima nazvan "Marš za anđele", tražeći pravdu za svoju preminulu djecu.
Protest je počeo u 16.05, kao simboličan podsjetnik na zakašnjelu reakciju institucija, a majke i rođaci žrtava stajali su nijemo, sa fotografijama u rukama, ispred institucija, zahtijevajući neselektivnu i istinsku pravdu. 
 
"Tražimo pravdu", "Ne čekajte da vaše dijete bude sljedeće", "Inspekcije su spavale, djeca se nijesu probudila", "Nema oproštaja, mora biti pravde za naše anđele", "Gdje možemo pronaći veze da vratimo naše prijatelje", neki su od transparenata koje su nosili.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima, 100 kilometara istočno od Skoplja, poginule su 62 osobe, a skoro 200 je povrijeđeno. 
Požar se desio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a prema objavljenim detaljima istrage, diskoteka "Puls" je radila bez važeće dozvole i kršila mnoge standarde bezbjednosti, uključujući nedostatak sistema zaštite od požara i nedovoljno izlaza za evakuaciju.
Prema ranije objavljenim zvaničnim podacima Tužilaštva, u istrazi požara u Kočanima osumnjičeno je 59 osoba i tri firme, od kojih 45 osoba istražuje Osnovnoo tužilaštvo u Kočanima, a 14 policajaca Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije.

Porodice žrtava iz Kočana odbile sastanak sa premijerom Sjeverne Makedonije

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane. 
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede? 
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja? 
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve? 
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana. 
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Tag: porodice