Kineske vlasti saopštile su danas da će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz Brazila, Australije i SAD, počev od 1. januara i trajaće tri godine.
Cijene govedine u Kini posljednjih godina imaju tendenciju pada, a analitičari ukazuju na prekomjernu ponudu i nedostatak potražnje kako se druga najveća svjetska ekonomija usporavala, prenijeli su mediji u Francuskoj.
Sa porastom uvoza, Kina predstavlja izuzetno važno tržište za zemlje kao što su Brazil, Argentina i Australija.
Prema anketi koju je sproveo Peking, uvoz govedine je naštetio domaćoj industriji Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine.
Anketa je obuhvatila svežu, smrznutu, govedinu sa kostima i govedinu bez kostiju.
Dodatne carine će se primjenjivati tri godine, do 31. decembra 2028. godine.
Ministarstvo trgovine je to opisalo kao zaštitne mjere, navodeći da će se postepeno ublažavati.
Zemljama su dodijeljene godišnje kvote za uvoz, a pošiljke govedine u Kinu biće podložne dodatnom porezu od 55 odsto ako uvoz premaši ovu količinu. Kvote će se svake godine blago povećavati.
Za 2026. godinu, Brazil će imati uvoznu kvotu od 1,1 milion tona, Argentina pola miliona tona, Australija 200.000 tona, a SAD 164.000 tona.
Ministarstvo trgovine je navelo da suspenduje dio sporazuma o slobodnoj trgovini sa Australijom koji se odnosi na govedinu.
Brazilske vlasti, najveći svjetski izvoznik mesa, saopštio je danas da namjerava da "sarađuje sa kineskom vladom, kako bilateralno tako i u okviru Svjetske trgovinske organziracije (STO), kako bi ublažio uticaj" te mjere.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kina će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz nekih zemalja

Kina će uvesti privremene namete u visini do 42,7 odsto na uvoz određenih mliječnih proizvoda iz Evropske unije (EU), objavilo je Ministarstvo trgovine nakon završetka prve faze antisubvencione istrage.
Istragu o subvencijama mliječnih proizvoda uvezenih iz EU kinesko Ministarstvo trgovine pokrenulo je u avgustu prošle godine, na zahtjev Udruženja kineskih proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda, navodi kineski list Global Times.
- EU subvencioniše pojedine mliječne proizvode koje izvozi u Kinu, što direktno šteti kineskim proizvođačima - zaključilo je Ministarstvo u prvoj fazi istrage koja je obuhvatila proizvode među kojima su mlijeko i sir.
Radi neutralizacije utjecaja subvencija, Peking je odredio da će uvoznici od danas plaćati depozite na uvozne mliječne proizvode u rasponu od 21,9 odsto do 42,7 odsto vrijednosti robe, prenosi Hina.
Većina od oko 60 pogođenih evropskih kompanija plaćaće namete od oko 30 odsto.
Najnižu stopu plaćaće talijanska kompanija Sterilgarda Alimenti, a najvišu stopu kinesko Ministarstvo odredilo je belgijskoj i nizozemskoj podružnici danske multinacionalne prehrambene kompanije FrieslandCampina.
Kompanije koje nijesu učestvovale u istrazi plaćaće najvišu stopu.
Kineska odluka privremena je i Ministarstvo bi je moglo revidirati po zaključenju istrage.&nbsp;

Kina uvodi privremene namete na uvoz mliječnih proizvoda iz EU

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila predlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švicarskih franaka ili više, piše Reuters.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog predloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švicarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Predlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić, saopštio je da aktuelna ekonomska politika Vlade dodatno opterećuje građane koji se već suočavaju s rastućom inflacijom i poskupljenjima.
– Inflacija izvlači posljednji euro iz džepova građana, a Vlada smišlja nove poreze, akcize i namete – poručio je Stanić.
On je podsjetio da se već pet godina građanima obećava dolazak “vodećih imena” japanske privrede, dok se, kako je naveo, u stvarnosti prodaju avioni, brodovi, aerodromi, plaže i sve što nije “za nebo okačeno”.
– Bajke će nas skupo koštati! – zaključio je Stanić.

1250x600

1084x550

Stanić: Inflacija izvlači posljednji euro iz džepova građana, a Vlada smišlja nove poreze i namete

Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica "K." u Podgorici i ovlašćenog lica u ovoj kompaniji, državljanina Republike Albanije K. L. (41), zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa oštetili budžet za nešto manje od 165.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
U višemjesečnoj akciji su učestvovali službenici Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Sektora za borbu protiv kriminala u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove i Poreske uprave, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.
- Do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da su prijavljeni K. L, kao osnivač i izvršni direktor, te pravno lice “K.” krivična djela utaje poreza i doprinosa počinili na način što su od 2020. do 2025. prikrili stvarne prihode i prilikom prijave Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa, oštetivši na taj način Budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 164.995,93 eura - precizirano je u saopštenju.
Službenici policije, kako se dodaju, u okviru nacionalnog projekta trajnog karaktera kodnog naziva “Evazija” nastavljaju sa intenzivnim i prioritetnim policijsko-tužilačkim aktivnostima usmjerenim na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednog sektora čije kriminalne radnje direktno podrivaju ekonomski poredak države.
- Kroz snažnu multisektorsku saradnju i koordinisano djelovanje sa nadležnim institucijama preduzimaju se konkretne mjere radi zaštite ekonomskih interesa građana i očuvanja budžeta Crne Gore. Akcija “Evazija” predstavlja odlučan odgovor države na poreske i finansijske malverzacije, sa jasnim ciljem uspostavljanje sistema odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim segmentima privrednog života - zaključili su iz Uprave policije.

Državljanin Albanije osumnjiičen da je utajom poreza i doprinosa oštetio budžet za oko 165.000 eura

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je 50 odsto carine na većinu indijskog izvoza u SAD, ispunjavajući raniju prijetnju da će kazniti Nju Delhi zbog kupovine jeftinije ruske nafte.
Carine su stupile na snagu u srijedu u ponoć po vašingtonskom vremenu, a stručnjaci upozoravaju da bi potez mogao ozbiljno pogoditi indijsku ekonomiju i dodatno poremetiti globalne lance snabdijevanja.
Samo početkom mjeseca na snazi su bile carine od 25 posto, ali je Tramp odlučio stopu udvostručiti, uz tvrdnju da Indija svojim uvozom ruske nafte indirektno finansira rat Moskve protiv Ukrajine.
Ovim potezom Indija se svrstava među zemlje s najvišim američkim carinama, uz Brazil, koji je takođe pogođen stopom od 50 odsto. Tramp je od povratka u Bijelu kuću u januaru značajno povećao carine na uvoz iz niza država, što je dodatno zateglo odnose sa saveznicima i rivalima, ali i povećalo strah od inflacije.
Indijski ministri tvrde da je njihova zemlja nepravedno izdvojena zbog trgovinskih veza s Moskvom te upozoravaju da će Nju Delhi, kao odgovor, vjerovatno ojačati saradnju s Rusijom i Kinom.
Prošle godine SAD je iz Indije uvezao robe u vrijednosti od 87,3 milijarde dolara. Sada većina tih proizvoda nosi visoke carine, osim određenih artikala poput pametnih telefona, koji su privremeno izuzeti.
Tramp je ranije izjavio na svojoj mreži Truth Social da ga ne zanima šta Indija radi s Rusijom.&nbsp;
- Mogu zajedno propadati koliko hoće - napisao je on.
U Indiji, pak, vlada prkosna atmosfera. Premijer Narendra Modi pozvao je građane da kupuju domaće proizvode.
- Svi treba da slijedimo mantru kupovine samo ‘Made in India’ robe. Pritisak carina može rasti, ali mi ćemo ga podnijeti - poručio je on.
Ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajne carine od 50 posto mogle smanjiti rast BDP-a ispod šest posto, dok konkurenti iz Turske, Tajlanda i drugih zemalja već preuzimaju dio američkog tržišta nudeći jeftiniju robu. Posebno pogođeni sektori su tekstil, nakit, dragulji i morski plodovi, dok oko 30 posto indijskog izvoza, uključujući farmaceutske proizvode i elektroniku, i dalje ostaje oslobođeno carina.
Federacija indijskih izvoznika upozorila je da su brojne fabrike tekstila već zaustavile proizvodnju jer su izgubile konkurentnost u odnosu na Kinu, Vijetnam i druge azijske zemlje.
Berze su reagovale padom – indeks Sensex u Mumbaiju spustio se za 1 posto, na 80.876 poena.
Indijski ministar vanjskih poslova S. Jaišankar ocijenio je zahtjeve Vašingtona da se zaustavi kupovina ruske nafte “neopravdanim i neosnovanim”, podsjećajući da Evropa s Rusijom trguje daleko više od Indije.
Analitičari upozoravaju da, bez obzira na dalji tok trgovinskog spora, najveća šteta može biti nanesena povjerenju u odnose Vašingtona i Nju Delhija.
- Trump je ovo upropastio. Godine truda na izgradnji strateškog partnerstva sada su dovedene u pitanje. Trebaće dugo vremena da se sve ponovo izgradi, a vjerovatno neće dok je on na vlasti - izjavio je jedan visoki indijski trgovinski zvaničnik za kojeg se navodi da je želio ostati anoniman.
Indija je u međuvremenu intenzivirala kontakte s Moskvom i Pekingom, dok se najavljuje da će Vladimir Putin posjetiti Nju Delhi do kraja godine, a Modi će prisustvovati samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kini.
- Trenutna administracija u Vašingtonu možda bilježi rekord po broju autogolova u odnosima s ključnim partnerima u tako kratkom vremenu - ocijenio je analitičar Majkl Kugelman.

Tramp kaznio Indiju zbog kupovine jeftinije ruske nafte: "Upropastio je godine truda"

Francuska Federacija izvoznika vina i alkoholnih pića (FEVS) izrazila je "duboko razočaranje" pošto je EU objavila da nije uspjela da izdejstvuje izuzeće od carina za taj sektor, za koji će carina biti 15 odsto po ulasku u SAD.
- Vlada ogromno razočaranje zato što smo jako puno radili da dobijemo izuzeće i bilo je na dohvat ruke. Uvjereni smo da će to dovesti do ogrmnih teškoća za sektor vina i alkoholnih pića - rekao je za Frans pres predsjednik Federacije Gabrijel Pikar.
On je rekao da će se tih 15 odsto carine dodati na 15 odsto od efekta deviznog kursa s kojim se taj sektor već suočava pri izvozu u SAD, koje su njihovo glavno tržište, zbog sadašnjeg slabog dolara u odnosu na euro.
U 2024. godini EU je izvezla u SAD alkoholna pića u vrijednosti osam milijardi dolara, od čega više od pet milijardi se odnosi na vina.
Na Francusku otpada polovina, 2,4 milijarde eura za vino i 1,5 milijardi eura za alkoholna pića. U SAD ide 23 odsto njenog izvoza.
- Odbrana naših izvoznih sektora ostaje naš prioritet. Sporazum ostaje otvoren za mogućnost dodatnih izuzeća i radimo na tome - rekao je francuski ministar za trgovinu Loran Sen-Marten.

SAD ne odustaju od carina na vino iz EU, francuski vinari duboko razočarani

Danska planira da ukine porez na knjige koji je najviši u svijetu, u nastojanju da podstakne ljude da više čitaju.
Porez na knjige u Danskoj iznosi 25 odsto, a Vlada smatra da takva politika doprinosi rastućoj "krizi čitanja".
Ministar kulture Jakob Engel-Šmit saopštio je da će Vlada predložiti u svom planu budžeta da se ukine porez na knjige, što će zemlju koštati 330 miliona danskih kruna (44 miliona eura) godišnje, prenosi Gardijan.
Engel-Šmit je rekao da vjeruje da se mora rizikovati da bi se okončala kriza čitanja koja se širi posljednjih godina.
- Nevjerovatno sam ponosan. Ne dešava se svaki dan da neko uspije da ubijedi kolege da tako ogroman novac treba da se ulaže u potrošnju i kulturu Danaca - kazao je ministar.
I druge nordijske zemlje imaju standardnu stopu poreza od 25 odsto, ali je ne primjenjuju na knjige. U Finskoj je PDV na knjige 14 odsto, u Švedskoj šest, a u Norveškoj se ne naplaćuje.
Švedska je 2001. smanjila porez na knjige što je povećalo prodaju knjiga ali, kako su pokazale analize, knjige su kupovali oni koji su već čitali.
Engel-Šmit je rekao da je cilj širenje literature i da je već izdvojen novac za jačanje saradnje javnih biblioteka i škola, kako bi se više djece upoznalo s dobrom literaturom.
U Danskoj, koja ima nešto više od šest miliona stanovnika, 2023. godine je prodato 8,3 miliona knjiga, u knjižarama i preko interneta, prema podacima nacionalne statističke agencije.
Najviše su se prodavale knjige za najmlađe, slikovnice i knjige sa aktivnostima, a drugi najpopularniji žanrovi bili su kriminalistički romani i trileri.
Ako ova mjera ne dovede do pada cijena knjiga, Engel-Šmit je rekao da će ponovo razmotriti da li je to bio pravi korak.
- Pratiću naravno kako se cijene razvijaju. Ako se ispostavi da ukidanje PDV-a dovede samo do rasta profita izdavača, a da cijene knjiga ne padaju, onda moramo razmotriti da li je to bila ispravna stvar - rekao je Engel-Šmit.

Danska ukida porez na knjige da bi podstakla čitanje

Umjesto da se približavamo evropskom standardu, mi se od njega udaljavamo. Ovo je poruka najvećeg broja privrednika i predstavnika kompanija koje čine okosnicu crnogorske privrede.
U skupštinsku proceduru predat je amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sadašnjih 12 na 15 odsto. Međutim, iz Privredne komore podsjećaju da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa PDV-om za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se kod nas konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju. 
U Privrednoj komori dijele zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnološko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata.
- Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona eura, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom, i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rješenja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom - navedeno je u saopštenju Privredne komore.
Ponavljaju da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija. Ovaj amandman, napominju, nikako ne ide u prilog ovoj činjenici.
Takođe, u Privrednoj komori podsjećaju da crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od 1 do 5), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je još manja. 
- I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno urušavaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslušali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere - zaključeno je u saopštenju.

PKCG: Novo uvećanje poreza na dobit bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom

Poreska inspekcija je od 1. maja do 6. jula sprovela pojačane kontrole poreskih obveznika na teritoriji cijele države, te izvršila 1.075 kontrola sa posebnim fokusom na provjeri zakonitosti poslovanja, poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave.
Inspekcijskim nadzorom identifikovane su 172 nepravilnosti, a po tom osnovu izdat je 251 prekršajni nalog, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 854.200 eura.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 543.448 eura, od čega je naplaćeno 314.863 eura, odnosno 57,94 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - precizirano je u saopštenju.
Tokom prethodne sedmice poreski inspektori izvršili su 341 provjeru regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 49 poreskih obveznika.&nbsp;
- Po tom osnovu izdato je 65 prekršajnih naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 202.800 eura. Podsjećamo da je u saradnji sa Upravom policije, u okviru operacije „Bar-kod“ otkriven sistem za izdavanje falsifikovanih fiskalnih računa - navodi se u saopštenju.
Pozivamo poreske obveznike da poštuju poreske propise, redovno prijavljuju prihode i druge poreske obaveze, blagovremeno podnose poreske prijave i izmiruju dugovanja, kao i da obezbjeđuju tačne podatke. Apelujemo i na sve građane da prijave nepravilnosti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.

Intenziviran nadzor poreske inspekcije: Od početka maja 1.075 kontrola, izrečeno 854.200 eura kazni

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: porez