Najmanje 39 osoba poginulo je nakon što se kod obale Gambije uoči Nove godine prevrnuo brod sa migrantima, rekla su danas dva vladina zvaničnika Rojtersu.
Kako prenosi taj medij, preživjeli su opisali plovilo kao prenatrpano i oronulo.
Ministarstvo odbrane Gambije prošle sedmice je saopštilo da je na brodu moglo da bude više od 200 ljudi.
- Do srijede je spašeno ukupno 112 osoba - rekla je portparolka Uprave za imigraciju Gambije Sima Lou.
&nbsp;Zvaničnik ministarstva odbrane kazao je da su 24 tijela pronađena na teritoriji Gambije, a 15 a teritoriji Senegala.&nbsp;
&nbsp;- Putnici na brodu bili su državljani Gambije, Senegala, Gvineje, Malija, Obale Slonovače, Burkine Faso i Sijera Leonea - dodao je zvaničnik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U prevrtanju broda sa migrantima kod Gambije poginulo 39 osoba

Najmanje 76 ljudi je poginulo, a desetine se vode kao nestale nakon što je brod koji je prevozio uglavnom etiopske migrante potonuo kraj obale Jemena, prenijeli su danas svjetski mediji.
Jemenski bezbjednosni zvaničnici su rekli da je pronađeno 76 beživotnih tijela, a da su 32 osobe spasene u vodama Adenskog zaliva, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Agencija Ujedinjenih nacija za migracije (IOM) saopštila je da je na brodu bilo 157 ljudi.
Nesreća se, kako piše Tanjug, dogodila kraj obale pokrajine Abjan na jugu Jemena, česte destinacije za brodove koji krijumčare afričke migrante koji se nadaju da će stići do bogatih zalivskih država.

Najmanje 76 poginulih nakon prevrtanja broda sa migrantima

Trideset dvije osobe su spašene kada je jahta marke Lamborgini počela da tone kod Majamija tokom vikenda, saopštila je danas američka obalska straža.
Jahta od 19 metara počela je da tone kod Monument Ajlanda, koji je dom mnogih poznatih ličnosti kasno u subotu popodne.
Posade Obalske straže, Komisije za zaštitu riba i divljih životinja Floride i jedinice pomorskih patrola lokalnih policijskih agencija odgovorile su na pozive u pomoć.
Vlasti su saopštile da još ne znaju zašto je jahta počela da se puni vodom. Agencija za ribe i divlje životinje će sprovesti istragu, najavljeno je.

Sa jahte koja tone kod Majamija spašene 32 osobe

Šest osoba pronađeno je mrtvo, a još 40 se vode kao nestale poslije potapanja gumenog broda koji je prevozio migrante u Sredozemlju, saopštio je Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR).
- Preživjeli javljaju da su krenuli 17. marta iz Sfaksa u Tunisu i da ih je bilo 56. Poslije nekoliko sati plovidbe brod je počeo da se izduvava i da prima vodu. Šest tijela je nađeno, a 40 osoba se vodi kao nestalo - napisala je na mreži Iks predstavnica UNHCR-a u Italiji Kjara Kardoleti.
Prema italijanskim medijima, brodolom se dogodio kod italijanskog ostrva Lampeduze, a spašeno je deset osoba - četiri žene i šest muškaraca.

Šest osoba poginulo, 40 nestalo u potapanju broda sa migrantima u Sredozemlju

Najmanje 25 osoba, uključujući mnoge fudbalere, poginulo je kada se čamac prevrnuo na jugozapadu Demokratske Republike Kongo, saopštile su vlasti danas.
Noćašnju nesreću na rijeci Kva preživjelo je najmanje 30 osoba, navele su vlasti i ukazale da bi loša vidljivost mogla da bude uzrok prevrtanja čamca.
Fudbaleri koji su bili u čamcu vraćali su se sa utakmice u provinciji Mai-Ndombe.
Smrtonosna prevrtanja čamaca nisu rijetka pojava u toj centralnoafričkoj zemlji, a najčešći uzroci su slaba vidljivost tokom noći i prevelik broj putnika. Stotine su poginule u takvim nesrećama posljednjih godina.
Kongoanci najčešće koriste reke za prevoz, posebno u udaljenim oblastima gdje putne infrastrukture ili nema ili je loša.

U prevrtanju čamca u Kongu najmanje 25 mrtvih, među njima mnogi fudbaleri

Najmanje 100 ljudi je nestalo kada se na sjeveru Nigerije prevrnuo brodić koji ih je vozio rekom Niger na pijacu.
Većina nestalih su žene, saopštile su danas vlasti.
Najmanje osmoro se udavilo, a ronioci tragaju za ostalima, prenose lokalni mediji koji pišu da je u brodiću bilo više od 200 osoba, te je vjerovatno bio preopterećen.
Ovakvi slučajevi su sve učestaliji u toj najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, dok se vlasti bore da uspostave bezbjednost i sprovedu propise za vodni transport.
Uzroci većine nesreća su prenatrpanost i neodržavanje čamaca i brodića koje sami stanovnici prave nastojeći da prevezu što više putnika nauštrb bezbjednosti.
Vlasti čak nisu uspjele da nametnu upotrebu prsluka za spasavanje koji su ili skupi nedostupni u toj zemlji.

Prevrnuo se brodić u Nigeriji, nestalo 100 osoba

Tri tijela pronađena su nakon što se prevrnuo turistički brod kod egipatske obale Crvenog mora, a spasilačke ekipe i dalje tragaju za 13 nestalih, rekao je Rojtersu guverner provincije Crveno more Amr Hanafi.
Brod „Si stori“ prevrnuo se u ponedjeljak u blizini grebena Sataja, prevozeći 31 turistu i 13 članova posade na višednevnom ronilačkom izletu, a zbog visokih talasa potonuo je za sedam minuta.
Egipatske vlasti ranije su saopštile da vjeruju da je 16 putnika ostalo unutra.
Spasioci su izvukli 28 preživjelih sa lakšim povredama, od kojih niko nije zahtijevao hospitalizaciju. Preživjeli su smješteni u hotel u mjestu Marsa Alam, gdje su vlasti sarađivale sa ambasadama i konzulatima na pružanju pomoći i dokumentacije.
Hanafi je rekao da je brod prošao posljednju bezbjednosnu provjeru u martu, bez prijavljenih tehničkih problema. Brod, u vlasništvu egipatskog državljanina, bio je dugačak 34 metra i dobio je jednogodišnji sertifikat o bezbjednosti od Uprave za pomorsku bezbjednost.
Incident se dogodio u teškim vremenskim uslovima. Egipatska uprava luka na Crvenom moru izvijestila je u nedjelju o visini talasa od tri do četiri metra i brzini vjetra od 34 čvora, zbog čega je obustavljen pomorski saobraćaj.
Od početka godine ovo je drugi brod koji je potonuo u toj oblasti. U junu je još jedno plovilo pretrpjelo ozbiljnu štetu od jakih talasa, iako nije bilo izvještaja o žrtvama.
Crveno more, poznato po koralnim grebenima i morskom živom svijetu, glavno je središte egipatske turističke industrije, koja igra ključnu ulogu u ekonomiji zemlje.

Pronađena tri tijela nakon prevrtanja turističkog broda u Egiptu, za 13 osoba se traga

Najmanje 17 osoba vodi se kao nestalo nakon što je turistička jahta potonula u Crvenom moru, saopštili su egipatski zvaničnici. 
 
Prethodno je izdato upozorenje o nemirnom moru i preporuka o neisplovljavanju. 
 
Guverner regije Crvenog mora Amri Hanafi rekao je da je spašeno 28 ljudi s broda južno od priobalnog grada Marsa Alam, od kojih su neki prebačeni avionom u obližnje bolnice, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Na brodu je, prema njegovim riječima, bilo preko 30 turista različitih nacionalnosti i 14 članova posade. 
 
Egipatska meteorološka uprava u subotu je upozorila na turbulencije i visoke talase na Crvenom moru i savjetovala da se ne isplovljava u nedjelju i ponedjeljak. 
 
Iz kompanije koja upravlja jahtom, Dive Pro Liveaboard u egipatskom gradu Hurgada, rekli su za Asošijeted pres da nemaju detalje o tom slučaju.

Potonula jahta u Egiptu, najmanje 17 osoba nestalo

Dva broda sa migrantima su se prevrnula u Indijskom okeanu blizu Madagaskara, a broj nastradalih se povećao na 25, saopštili su lokalni zvaničnici.
Još osoba je spaseno iz voda u blizini sjevernog Madagaskara, a zvaničnici kažu da su migranti bili na moru skoro mjesec u nadi da će stići do francuske teritorije Majot.
Čamci su 2. novembra napustili plažu u blizini glavnog grada Somalije, Mogadiša, sa 73 osobe na brodu. Majot je udaljen oko 1.600 kilometara od Mogadiša.
Nije bilo jasno šta je dovelo do prevrtanja čamaca, a istraga je u toku.
Ministarstvo spoljnih poslova Madagaskara zatražilo je pomoć od Međunarodne organizacije za migracije UN (IOM).
Mnogi mladi Somalijci svake godine polaze na opasna putovanja u potrazi za boljim životom u inostranstvu.

Najmanje 25 osoba poginulo u nesreći dva čamca kod obale Madagaskara

U blizini libijske obale 12 ljudi je poginulo kada se u Sredozemnom moru prevrnuo čamac sa izbjeglicama koje su krenule ka Evropi.
Kako su tamošnje vlasti saopštile, čamac se prevrnuo kod Libije, a na njemu je bilo 13 osoba iz Egipta i samo je jedna preživjela.
Al-Abrin, grupa koja migrantima u Libiji pruža humanitarnu pomoć, navela je na Fejsbuku da se čamac prevrnuo u ponedjeljak uveče 60 kilometara daleko od grada Tobruka.
Dodala je da su tijela pronađena i donesena na obalu.
Proteklih godina Libija je jedan od glavnih tranzita za izbjeglice koje bježe od rata i gladi iz Afrike i sa Bliskog istoka.

Kod obale Libije utopilo se 12 izbjeglica

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: pomorska-nesreca