Odbor za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojio je prijedlog da se Skupštini Crne Gore predloži da donese odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine - NSATU).
Osam odbornika je bilo za, jedan (Demokratska narodna partija - DNP) protiv, i jedan uzdržan (Socijalistička narodna partija - SNP).
Ministar odbrane Dragan Krapović ocijenio je da je dovoljno da za ovu misiju angažuju dva vojnika. On je, tokom sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, rekao da bi se &nbsp;finalno usvajanje ovog prijedloga potvrdio status kredibilne i pouzdane članice NATO saveza. Naglasio je da je važno to što se crnogorski vojnici neće naći van teritorija NATO članica, te da će ovom prilikom biti u Njemačkoj.
- Kada se radi o političkom, i u smislu javnosti veoma osjetljivim stvarima, apelujem na medije da izvještavaju tačno i precizno o odlukama koje se donose... Da ne bude špekulacija o angažovanju Vojske: nema primisli da bi se njeni pripadnici mogli naći van teritorije NATO članica, a ovom konkretnom slučaju to je Njemačka - precizirao je Krapović.
On je odboru predložio da upute Skupštini prijedlog o upućivanju dva vojnika u ovu misiju.
- Na prošlogodišnjem samitu NATO u julu 2024. godine u Vašingtonu saveznici su potvrdili da podržavaju Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije Dogovoreno je i uspostavljanje NATO aktivnosti u cilju pomoći Ukrajini. Angažovanje vojske u ovoj aktivnosti bi doprinijelo dodatnom jačanju kredibiliteta države - rekao je on.
Cijenili su, kaže, da je bezbjednosno okruženje povoljno za angažovanje naših vojnika - &nbsp;pošto se ova misija odvija isključivo na teritorijama članica Sjeveroaltanskog saveza.
<h2>DNP izričito protiv</h2>
Iako je precizirano da će vojnici biti u Njemačkoj, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je rekao da su oni izričito protiv i da neće podržati slanje vojnika u Ukrajinu u bilo kom formatu ili statusu.
- To je suprotno slobodarskoj tradiciji i istoriji Crne Gore. Uz to, ovo dodatno narušava naše odnose sa Rusijom, koja je bila istorijski saveznik Crne Gore u najtežim vremenima. Pitanje je da li bi Crna Gora opstala bez pomoći Rusije u vrijeme Otomanske imperije i okupacije. Ovo nije naš rat i još manje naša obaveza. Zbog toga smo izričito protiv jedne ovakve odluke. Do sada nijedan Crnogorac nije bio poslat da ratuje protiv Rusije, ukoliko se ovakva odluka donese, mislim da će to biti istorijska sramota za Crnu Goru - rekao je on.
Predsjednik odbora Miodrag Laković je još jednom ukazao da se vojnici ne šalju u Ukrajinu nego Njemačku.
Ministar Krapović je rekao da misli da je bio savršeno precizan o srži ove misije.
- Ne postoji nikakvog govora o slanju vojnika u Ukrajinu. Već sam javno rekao: tako nešto niti bih predložio niti bih podržao - rekao je Krapović.
Nema, podvlači on, govora da će Crna Gora ratovati protiv Rusije.
- Crna Gora je kroz svoju istoriju vodila odbrambene, a nikad ofanzivne ratove. I tako će biti u budućnosti, makar dok moja malenkost bude obnašala funkciju ministra odbrane i u skladu sa proklamovanim politikama 44. Vlade Crne Gore - rekao je on.
Ovo, kako je rekao, nijesu teme na kojima se mogu ubirati politički poeni.
- Bojim se da bi moglo doći do zbunjivanja javnosti i nanošenja štete Vojsci, Ministarstvu, državi... Tako da još jednom apel da se činjenice predstavljaju onako kako su iznešene - dodao je Krapović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović je rekao da se s pravom postavlja pitanje: koliko je vladajuća većina pouzdan partner strateškim ciljevima Crne Gore.
- Gdje se na ovakvim tačkama pokušava pravdati svom biračkom tijelu... Nikad i nije rečeno da će naši vojnici da učestvuju u bilo kakvim ratnim dejstivma, zbog toga ne shvatam pravdanje ministra odbrane po tom pitanju - rekao je on.
Ovo, prema njegovom mišljenju, pokazuje da je najveći problem to što je većina koja sada čini vlast bila protiv toga da Crna Gora uđe u NATO, pa se sada moraju pravdati.
- Što se nas tiče ovo je žalosna situacija, ali i potvrda koliko je vladajuća većina iskrena u svojim namjerama i kada kažemo da ova vlast ne može da dovede Crnu Goru do EU i da će, što se budemo približavali, prepreke između vas da budu još veće - rekao je on.
<h2>Kašnjenje donošenja odluke</h2>
Njegov partijski kolega Oskar Huter ukazao je da je važno podsjetiti da je DPS 2017. uvela Crnu Goru u NATO.
- Drago nam je što su oni koji su bili protiv, 90 odsto sadašnje parlamentarne većine, danas na nekim drugim pozicijama. Da li je fotelja promijenila gledište, vjerovatno jeste. Dobro je da je tako, makar i fotelje mijenjale sud o onome što je dobro za Crnu Goru - rekao je on.
On je pitao ministra zašto je ova odluka bila na čekanju, a ušla je u skupštinsku proceduru prije devet mjeseci.&nbsp;
- Je li to odraz neslaganja u parlamentarnoj većini kojem i danas svjedočimo? Čuli smo od predstavnika jednog dijela Demokratskog fronta, onog dijela čiji je prvak Milan Knežević, da se suprotstavljaju ovoj odluci - istakao je on.
Bojoviću je poručio da je u pravu da je ovo akcija gdje je Crna Gora aktivni učesnik jer će naši vojnici obučavati Ukrajince da se što bolje odbrane.
- To što je akcija u Njemačkoj ne znači da će Crnogorci u Njemačkoj učiti Ukrajince kako da spavaju - nego kako da se bore i da na najbolji način odbrane integritet svoje države. Crnogorci su tokom svoje istorije imali grešaka, doduše gotovo uvijek smo bili odbrambeno nastrojeni i ova akcija je do ništa drugo nego pomaganje onima koji bi trebalo da odbrane sebe od agresora. Tako da je ta akcija časna koliko god neko želio da pobjegne sa tezom da ta misija ne znači ništa. Crnogorci će, kao članica NATO saveza, dati sve od sebe da bude ona odbranjena u onom ratu đe agresor želi da pokori drugog - rekao je Huter.
Krapović tvrdi da se odluka nije čekala devet mjeseci.
- Pogriješili ste i to ću Vam vrlo jasno demonstrirati. Nije odluka čekala devet mjeseci, nego je donešena od strane Savjeta za odbranu i bezbjednost u februaru, a ako se ne varam, u martu je dostavljena u Skupštinu Crne Gore. Dakle, nije čekala devet mjeseci nego mnogo kraće - rekao je on.
On je rekao da sa pozicije izvršne vlasti ne može da procjenjuje kako Skupština radi svoj posao.
- Ne pada mi na pamet da ja dociram ovom Odboru, plenumu ili bilo kome kada i u kojim rokovima će obavljati svoje nadležnosti. Ja sam, ono što je bio moj posao, odradio promptno u jednom realnom vremenskom okviru u kojem se to moglo uraditi - istakao je Krapović.
Jedan broj članica, kaže, ne učestvuje u ovakvim misijama.
<h2>Sistemi</h2>
To je, kaže, današnja realnost.
- Postoji demokratijama u državama i ne moraju svi isto da misle. Isto tako: nema potrebe za bilo kakvom egzaltacijom, ja neću reći nikome iz DPS-a „svaka čast“. Jer su se ljudi u sistemu prepoznavali po terenu, jer su išli na školovanja po partijskoj, političkoj i drugim pripadnostima, jer su se ljudi prebrojavali po vjerskoj pripadnosti, zato što je na školskom brodu Jadran pronađeno nekoliko desetina kila kokaina. To ne može da se desi u nijednom normalnom sistemu. Taj sistem je potpuno izvitoperen za vrijeme DPS-a - rekao je Krapović.
Huter mu je na to odgovorio da će, kad god napravi nešto dobro za Crnu Goru da mu kaže „svaka čast“.
- Ja ne pripadam nijednoj sekti pa da u odnosu na to ko pripada kojoj partiji nemam kapacitet da skinem kapu za dobar uspjeh. Vi ne morate da govorite DPS-u „svaka čast“ i za ono što je bilo dobro. Neko je vidio viziju da je Crnoj Gori bolje da odlučuje sama o sebi i da bude nezavisna. Neko je to vidio 1878. a neko 2006. Neko je tada imao 40 odsto, pa je narod shvatio koliko je to bitno, a neko je onda došao na gotovu trpezu.. Kao da se ovdje posloži trpeza, a onda dođete i kažete: „od kad smo mi ovdje najbolje se jede“ - a neko je to sve morao izrezati, postaviti, pripremiti... - istakao je Huter.
Izgleda, kako je rekao, da su svi koji su preskočili iz DPS-a u PES radili časno, a svi koji nijesu - nijesu radili časno.
- Sve što vidite da je bilo trulo u državi Crnoj Gori nemojte nam obećavati nego završite posao: ako je neko krijumčario kokain - procesuirajte ga. Ako je neko krao Crnu Goru, krao je i mene i Vas. Ja ću to pozdraviti, a ne da nam obećavate „mi ćemo ovo ili ono“. Tu ste pet-šest godina, imate prostora da sve loše stvari iz prošlosti procesuirate ukoliko imate saznanja, ako imate saznanja ili mislite da je Oskar Huter nešto učinio: nemojte o svemu pričati preko stola - nego izvolite sa dokazima đe treba. Izabrali ste i Tužilaštvo i sudstvo, svoje ljude montirali. Neka oni rade po zakonu - rekao je Huter.
Ukazao je da je Milan Knežević rekao da je u bifeu birao tužioca.
- Jasno je to rekao u plenumu - dodao je on.
<h2>Izlet, salutiranje ili administrativna i logistička podrška</h2>
On je i pitao što će konkretno naši Vojnici konkretno raditi u misiji.
- Dobio sam objašnjenje štabni elementi, komanda, 700 ljudi, i naši će podržati i neće učestvovati ni u obuci. Što će ti naši ljudi tamo da čine? Idu li tamo da salutiraju? Razumijem da će, kao i ostali koji su u toj misiji, imati svoje zadatke i dati doprinos, da ne šaljemo te ljude ukoliko tamo neće ništa da čine. Ukoliko će da pomognu da se spriječi agresija Rusije prema Ukrajini, pozdravljam. Ako tamo idu na izlet - to nije pošteno zbog tih ljudi. Stidimo li se mi što oni idu tamo? Ja se ne stidim. Želim da Crna Gora pruži pomoć Ukrajini koja ovoliko trpi agresiju - rekao je Huter.
Cijeni, kako je rekao, to da jedna mala zemlja uspije da je ne satru i da ne bude spržena.
- Jer računam da takva sudbina može i nas da zadesi. Nije nas malo puta zadesila. Značilo nam je da imamo podrške i pomoći sila. Tako i sad vjerujem da mi možemo dati podršku onome ko je ugnjetavan i napadnut - podvukao je Huter.
Krapović je odgovorio da za funkcionisanje ove misije mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati administrativnu, logističku ili drugu podršku.
- Imamo nekoliko misija Sjevernoatlanskog saveza. Naprimjer: pojačano prisustvo kada se radi o Letoniji ili Bugarskoj. To je misija koja uključuje i patroliranje i razne druge vrste stvari, specijalnosti itd. Od toga ne bježimo niti to ko skriva. Ovaj Odbor u kojem vi bitišete i radite mora raditi, imati neku vrstu podrške administrativne i logičke da bi vi mogli da obavljate svoju funkciju... Isto tako da bi ta misija funkcionisala mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati tu vrstu administrativne, logističke ili druge podrške. To su pozicije za koje mi apliciramo i koje su ostale nepokrivene. To je činjenica, ja to ne mogu izvrnuti u borbenu misiju i reći „jeste oni idu da ratuju“ to jednostavno nije tako - rekao je Krapović.
<h2>Podrška Bošnjačke stranke</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović je rekao da će oni podržati slanje vojnika u Njemačku za obuku ukrajinskih vojnika.
- Drago mi je što možemo da nastavimo sa jačanjem kredibiliteta naše države u NATO savezu. Ovo je važan doprinost međunarodnoj solidarnosti i jačanja uloge Crne Gore kao pouzdane članice NATO saveza. To pokazuje našu spremnost da doprinesemo globalnoj bezbjednosti i Ukrajini koja se bori za očuvanje svog suvereniteta - rekao je on.
Ova odluka, decidan je on, ima veliku važnost za Crnu Goru kao članicu NATO.
- Vjerujem da će naši vojnici steći nova znanja i da će unaprijediti saradnju sa saveznicima kada je u pitanju jačanje kapaciteta - rekao je Smailović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krapović: Dva vojnika da se angažuju za pomoć i obuku Ukrajinaca u Njemačkoj, biće štabno osoblje koje će davati vrstu administrativne, logističke ili druge podrške

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u intervjuu za list „Pari Mač” da će njegov prioritet među više kriza sa kojima se svet danas suočava biti „rješavanje problema Ukrajine sa Rusijom”.
- Te dvije zemlje trpe nevjerovatne ljudske gubitke. Stotine hiljada vojnika je ubijeno - izjavio je Tramp u danas objavljenom intervjuu pariskom nedjeljniku.
Tramp je naveo da Bliski istok takođe predstavlja veliki prioritet, ali je ocijenio da tamošnju situaciju nije toliko teško riješiti koliko je to slučaj sa Ukrajinom i Rusijom.
Novoizabrani američki predsjednik je ukazao da u svijetu trenutno postoji veliki broj kriza, a da je od prije nekoliko dana aktuelna još jedna – u Siriji.
- Oni će morati sami da se snađu jer mi tamo nismo umiješani, kao ni Francuska - rekao je on.
U istom intervjuu, Tramp je, između ostalog, istakao da je Francuska „prijatelj i saveznik” Sjedinjenih Američkih Država, naglasivši značaj trgovine i odbrane u odnosima između te dvije zemlje, prenosi Tanjug.
Tramp je ovaj intervju dao proteklog vikenda, kada je u Parizu boravio povodom otvaranja obnovljene katedrale Notr-Dam, a „Pari Mač” napominje da je to jedini intervju na koji je Tramp pristao tokom boravka u Francuskoj.
Tramp, koji će stupiti na dužnost 20. januara, odavno tvrdi da će, kada dođe na vlast, „za 24 sata” riješiti sukob između Ukrajine i Rusije, koji traje skoro tri godine.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Tramp: Biće mi prioritet da riješim sukob u Ukrajini

Sjedinjene Američke Države (SAD) saopštile su &nbsp;da su pozajmile Ukrajini 20 milijardi dolara podržanih kamatom na zamrznutu rusku imovinu, što je dio paketa podrške G7 od 50 milijardi dolara koji je dogovoren ljetos.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena &nbsp;je obećala da će poslati zajam prije kraja godine usred zabrinutosti da li će novoizabrani predsjednik Donald Tramp (Trump) nastaviti američku podršku Ukrajini.
Tramp, koji stupa na dužnost 20. januara, više puta je kritikovao količinu američke pomoći Ukrajini, ali je takođe rekao da će podržati program zajma.
Ukrajina je u velikoj mjeri zavisna od američke i evropske vojne i finansijske pomoći dok nastoji da zaustavi rusku invaziju koja je počela u februaru 2022. Paket američke pomoći Ukrajini vrijedan 61 milijardu dolara usvojen je u aprilu – peti od početka rata u februaru 2022. – ali će vjerovatno isteći početkom sljedeće godine.
To znači da je zajam G7 od 50 milijardi dolara ključan da bi se osiguralo da Ukrajina ima dovoljno sredstava i oružja za odbranu do prve polovine 2025. ako Tramp prekine dalju podršku.
- Ova sredstva - plaćena neočekivanim prihodima zarađenim od ruskih imobilisanih sredstava - pružiće Ukrajini kritičnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - navela je u saopštenju ministarka finansija SAD Dženet Jelen.
Zajmovi G7 "pomoći će da se osigura da Ukrajina ima resurse koji su joj potrebni za održavanje hitnih službi, bolnica i drugih osnova njenog hrabrog otpora", rekla je Jelen i dodala da će podrška Vašingtona pomoći Kijevu da "odbrani svoj suverenitet i postigne pravedan mir".
Najava zajma uslijedila je poslije višemjesečnih pregovora SAD i saveznika – uključujući Evropsku uniju – o najboljem načinu da se zamrznuta ruska imovina, vrijedna stotine milijardi dolara, koristi za pomoć Ukrajini bez kršenja međunarodnog prava.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je Vašington prebacio 20 milijardi dolara u fond Svjetske banke koja će taj novac učiniti dostupnim Ukrajini, prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

SAD pozajmljuju Ukrajini 20 milijardi dolara prije odlaska Bajdena

Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 725 miliona dolara, koji uključuje pošiljku protupješačkih mina, municiju za raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS) i druge artiljerijske sisteme, rakete Stinger i dronove.

Vašington je prošlog mjeseca najavio prvu pošiljku protupješačkih mina, što je, prema riječima američkog ministra odbrane Lojda Ostina, bilo nužno jer su ruske snage počele koristiti pješačke jedinice umjesto vozila za napredovanje.

- Ukrajinski branitelji imaju potrebu za stvarima koje mogu usporiti taj napredak - rekao je Ostin.

Administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena radi na pružanju dodatne pomoći Kijevu prije nego što novoizabrani šef države Donald Tramp preuzme dužnost, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Tramp je više puta kritikovao američku pomoć Kijevu.

Američki ministar vanjskih poslova Entoni Blinke je u izjavi novi paket pomoći nazvao "značajnim paketom hitno potrebnog oružja i opreme".

SAD najavile paket pomoći Ukrajini od 725 miliona dolara

SAD namjeravaju da učine sve što je u njihovoj moći da upute svu dodijeljenu pomoć Ukrajini prije kraja administracije predsjednika Džozefa Bajdena, rekao je danas novinarima portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Istovremeno, Bijela kuća je saopštila da će SAD nastaviti da šalju pomoć Ukrajini uoči prenosa vlasti sa Bajdena na novoizabranog predsjednika Donalda Trampa u januaru, prenio je Rojters.
- To se neće promijeniti. Pojačaćemo i poslati (pomoć) Ukrajini. Razumijemo koliko je važno da se uvjerimo da imaju ono što im treba - rekla je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer novinarima.
Bijela kuća planira da požuri sa slanjem milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji napušta tu funkciju u januaru, prenio je Rojters.
Kako su za tu agenciju rekli neimenovani zvaničnici, sa slanjem pomoći Ukrajini se žuri da bi se vlada u Kijevu ojačala prije inauguracije Trampa 20. januara.
Tramp je kritikovao Bajdenovu pomoć Ukrajini, što je podstaklo zabrinutost za budućnost podrške Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom, kada pod kontrolom republikanaca budu Bijela kuća, Senat i vjerovatno Predstavnički dom.
Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca je posljednji put u aprilu odobrio pomoć za Ukrajinu, uključujući ovlašćenje da Bajden prenosi milijarde dolara u oružju iz američkih zaliha u Ukrajinu, osam mjeseci nakon što je Bajden prvi put zatražio dodatnu pomoć, uz podršku više demokrata nego republikanaca.
Od ovlašćenja za prenos oružja usvojenog u aprilu, preostala je realizacija još 4,3 milijarde, pored transfera u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara koje su odobrene u prethodnim mjerama potrošnje, i dvije milijarde dolara za finansiranje kupovine novog naoružanja.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Dok se kandidovao za drugi četvorogodišnji mandat, Tramp je insistirao da predsjednik Rusije Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu 2022. godine da je on bio na funkciji, dodajući da bi „mogao da riješi to za 24 sata“.
Tramp je prošle godine rekao da će Kijev možda morati da ustupi teritorije za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, što je Ukrajina odbila kao naznaku i što Bajden kao predsjednik SAD nikada nije predložio, navodi Rojters.
Novoizabrani potpredsjednik Džej D. Vens, je glasni kritičar pomoći Ukrajini, koji tvrdi da bi vlada sredstva bolje utrošila na domaće prioritete.

Stejt department i Bijela kuća: SAD će poslati pomoć Ukrajini prije kraja Bajdenovog mandata

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: pomoc-ukrajini